UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU SAOBRAAJNI FAKULTET DOBOJ

SEMINARSKI RAD IZ EKOLOGIJE U SAOBRAAJU Tema: Javni gradski prijevoz kao faktor unaprijeenja kvaliteta ivota u gradovima

Student: Ime i prezime: Armin Magli Stanojevi, doc Broj indeksa: 183/09 Smjer: Drumski i gradski saobraaj

Mentor: dr Petko

Doboj, novembar 2011

Sadraj

1. Uvod__________________________________________________________________3 2. Procjena pogodnosti javnog prijevoza________________________________________4 I. II. III. IV. Zato se fokusirati na procjene_________________________________________________4 Razumijevanje kompletnih pogodnosti javnog prijevoza je od vitalne vanosti za donoenje odluka____________________________________________4 Trenutna metodologija procjene ne obuhvaa punu korist od javnog prijevoza____________________________________________________________5 Za bolje planiranje gradova u budunosti, moramo poboljati nae razumijevanje prednosti javnog prijevoza____________________________________5 i. ii. iii.
iv. Unapreenje ekonomske produktivnosti Urbana podruija visoke kvalitete Regeneracija, socijalnae ukljuenost i dodatna ekonomska vitalnost Pouzdaniji transportni sistem Podrka rastu populacije Doprinos za zdravije drutvo Poboljana lina sigurnost

v. vi. vii.

3. Preporuke internacionalne asocijacije javnog prijevoza___________________________9 4. ta mogu da uine graani? _______________________________________________11 5. Zakljuak______________________________________________________________1

3
6. Literatura______________________________________________________________14

1.

Uvod

Javni gradski prijevoz igra znaajnu ulogu u pronalaenju rijeenja za izazove sa kojima se svakodnevno susreemo. Poveana ulaganja u javni gradski prijevoz dovodi do poboljanja kvalitete ivljenja u gradovima. Javni gradski prijevoz smanjuje saobraajne guve, vrijeme putovanja i stress. Oni koji se voze javnim gradskim prijevozom smanjuju zaguenost naih saobraajnica. Amerikanci koji ive u podruijima gdje se koristi javni gradski prijevoz utede 785 milijuna sati u vrijeme putovanja i 640 milijuna galona goriva godinje. Diljem svijeta trokovi saobraajnih guvi bi porasle na 50 milijardi dolara bez javnih prijevoznih sredstava

Javni gradski prijevoz proiruje mogunosti i izbor prijevoznog sredstva. Pristupanost i mogunosti javnog prijevoza pruaju graanima razliite izbore transportnih sredstava. Javni prijevoz omoguuje pristup radnim mjesttima za milijune graana, kao i mogunost prijevoza na posao,u kolu, posjetite prijatelja ili do lijenikih ordinacija. 80 posto starijih ljudi tvrde da im javni prijevoz omoguuje jednostavan pristup stvarima koje su potrebne u svakodnevni ivot. Javni prijevoz je vitalni link za osobe sa invaliditetom

Korisnici javnog gradskog prijevoza imaju vee anse da ostvare preporuene fizike vjebe. Ljudi kada koriste javni prijevoz, hodaju vie. Pjeaenje poveava razine fitnessa, to dovodi do zdravijih graana i manje optereenje zdravstvenog osiguranja.

Ljudi ija kuanstva imaju pristup tranzitu, voze se prosjeno 6500 manje kilometara godinje u odnosu na ona domainstva koja nemaju pristup javnom tranzitu. [3]

2.

Procjena pogodnosti javnog prijevoza

Zato se fokusirati na procjene

I.

U posljednjih nekoliko godina ekonomske procjene saobraajnih programa je postao sve vanije dio njihovog razvoj. Ograniavanje javnog finansiranja i velike koliine konkurentskih programa u cijeloj sferi vlasti (ili ak unutar prijevoza) zahtijeva jau promociju javnog prijevoza i temeljite analize koje opravdavaju finansijske vrijednosti programa. Procjene javnog prijevoza: Pomau u donoenju odluka tako to se vri procjena programa i politika protiv moguih alternativnih rjeenja (generisanje opcija, testiranje i odabir), te protiv lokalnih, regionalnih i nacionalnih ciljeva; pomae razviti i prioritizirati prijevozne strategije i pakete politika pomae pratiti ishode pojedinih programa i implementaciju ire saobraajne strategije; poveava javno prihvatanje gradskog prijevoza tako to proces donoenja odluka ini transparentnijim

II.

Razumijevanje kompletnih pogodnosti javnog prijevoza je od vitalne vanosti za donoenje odluka

Odredba dobrog javnog prijevoza omoguuje gradovima napredovanje i ispunjenje njihove ekonomske, prirodne i socijalne aspiracije. Dobar javni gradski prijevoz je od vitalnog znaaja za uspjenost u urbanim podrujima, omoguujui ljudima pristup poslovima i uslugama, poslodavcima pristup tritima radne snage i preduzeima do kupaca njihovih usluga. Dobar javni gradski prijevoz je ist to se tie goriva, izduvnih gasova i jaa privlanost gradskih sredita i zdravlje ljudi. Priutiv pristup koji prua javni gradski prijevoz do mogunosti koje prua je fundamentalnani pogon za stvaranje vee ukljuenosti drutva. Niti jedan drugi nain ne moe doi tako blizu mogunostima koje ima javni gradski

prijevoz, da sigurno i efikasno prui mobilnost urbane sredine velikom broju ljudi. Poboljanje sistema javnog prijevoza, jeste, i ujedno jedini nain na koji e se budui izazovi urbanog rasta i mobilnosti, odrivog ekonomskog razvoja i klimatskih promjena biti uspjeno rijeavani. Zato dobar javni gradski prijevoz podupire kvalitetu ivota u kojoj danas uivamo u svim naim gradovima i mjestima. Bez ulaganja i poboljanja javnog prijevoza, nemamo nade u uspjenost transportnog sektora koji treba da rijei izazove sa kojima se svijet susree. Ipak, oni koji planiraju javni gradski prijevoz su posebno povueni po pitanju prednosti ove vrste transporta. Do sada, metodologija koritena za procjenu prednosti javnog prijevoza biljei samo dio tih prednosti: javni gradski prijevoz prua dosta bolje mogunosti nego to se to obino navodi. [1]

Nekoliko savjeta za poboljanje javnog prijevoza koje je dala internacionalna asocijacija javnog prijevoza: Projektantima da promoviu potpune prednosti svojih programa i strategija; Akademicima da razviju a vlade da usvoje metodologije kako bi se to bolje kvantificirale te prednosti; Prepoznati te prednosti i osigurati bolji javni gradski prijevoz jer je on sastavni dio razvoja gradova;

III.

Trenutna metodologija procjene ne obuhvaa punu korist od javnog prijevoza

Javni gradski prijevoz pridonosi svim aspektima gradskog ivota, a time i procjene prijevoza treba uzeti u obzir sve od sljedeih podruja: Ekonomski - javni rashodi i prihodi, utedu vremena korisnik, pouzdanost i iri ekonomski utjecaji; Sredina - buka, zrak, emisije stakleniki gasova, krajolik, historijska naslijea i vodnu sredinu; Socijalna - sigurnost, osiguranje, dostupnost, nain razmjene, koritenja zemljine politike, fizike sposobnosti. Procjene javnog prijevoza tradicionalno koncentrisane na procjenu specifinih infrastrukturnih projekata, ali postoji sve vea potreba za procjenu same prijevozne politike. Upravljanje programima potranje je identifikovan kao mogue rjeenje za rijeavanje zaguenosti koja koi meugradske i gradske mobilnosti. Meutim, takve opcije teko je procijeniti s konvencionalnim procjenama. Nadalje, uticaj potranje na upravljanje su takoer vrlo iroki; njihov difuzni uticaji su teko odvojeni od pozadinske 'buke' i komplikovano je za mjerenje.

IV.

Za bolje planiranje gradova u budunosti, moramo poboljati nae razumijevanje prednosti javnog prijevoza

Trenutna metodologija i dalje ne koristi punu korist programa javnog prijevoza koji mogu dosta toga pruiti iroj javnosti. Ipak, procjena broja pojedinanih programa je istaknula irinu ekonomskih, prirodnih i drutvenih utjecaja koji se mogu uzeti u obzir. Neki znaajni primjeri navedeni su u nastavku: i. Unapreenje ekonomske produktivnosti

Programi javnog prijevoza, osobito eljeznice sa velikim infrastrukturnim projektima dodaju kapacitet na ve ograniene mree, omogue veu ekonomsku iskoritenost. Kvantifikacije te ire ekonomske koristi znaajno opravdavaju velika ulaganja u javni gradski prijevoz. Metodologiju treba i dalje razvijati, ali od dosadanje obavljenog posla, jasno je da je irina ekonomskih pogodnosti koje se mogu prikupljati znatno vea. [1]

ii.

Urbana podruija visoke kvalitete

Urbana podruija visoke kvalitete su vrlo vana za kvalitetan ivot graana i tkoe za poslovne subjekte.Javni gradski prijevoz ima ogroman uticaj na kvalitet urbanih sredina, znaajno je to smanjuje promet automobila na gradskim cestma i takoe buku i zaguenja, opasnost i gubitak prostora uzrokovana takvim vozilima.Uinkovitosti javnog prijevoza osigurava velikom broju ljudi da pristupe gradskim sreditima, a takoer omoguava da se prostor koji bi zauzimali automobile pretvori u staze za etnju, biciklizam, oputanje i uivanje u naim gradovima. Prijevoz ljudi se sve vie promovie kroz hodanje i biciklizam kao vaan oblik prijevoza. Meutim, unato jasnim ekonomskim i socijalnim prednostima da se potaknu i da iz automobile preu u javni gradski prijevoz, ovaj doprinos urbanom podruiju pada izvan postojeeg transportnog ocjenjivanaj rada.

Londonski gradski centar, London, Velika Britanija: Kontinuirani tok graana kroz centar grada poboljan je kroz cijali London. Programi e dovesti do rebalansa javnih prostora u centru grada, dajui veu prednost potrebama pjeaka, socijalnu ukljuenost i integraciju, siguran okoli i kvalitetnija javna podruija

iii.

Regeneracija, socijalne ukljuenost i dodatna ekonomska vitalnost

Transportni programi su od posebnog znaaja za ruralne sredine tako to omoguuju pristup velikim centrima zapoljavanja, zdravstvene zatite i druge osnovne usluge kao to je obrazovanje.Relativno malo poboljanje transportnih mrea moe imati veliki utjecaj na mogunosti stanovnika. Ti utjecaji se ne mogu lako pripisati izravno programima prijevoza s obzirom na brojne egzogene faktore i teko ih je kvantificirati sa sigurnou.

iv.

Pouzdaniji transportni sistem

Ljudi i poslovi se vrednuju po pouzdanosti. Javni gradski prijevoz moe pruiti dosta bolji level pouzdanosti za razliku od privatnih automobila (iako ima mjesta za napredak i u pouzdanost samog javnog prijevoza). Posao i prijevoz putnika ovise o visini pouzdanosti javnog prijevoza kako bi najbolje iskoristili svoje dragocjeno vrijeme: gradovi ovisni o automobilima troe velik dio svog ekonomskog potencijala kroz dodatno vrijeme potrebno za putovanje cestom. Meutim, to iroko doprinosi produktivnosti gradova javnog prijevoza i u velikoj je mjeri nepriznat u procjenama metodologije[1]

v.

Podrka rastu populacije

Urbana populacija raste, a potranja za kuama je sve vie raste a veliina kuanstva se smanjuje. Integracija stambenih i transportnog planiranja omoguuje gradova rasti odriv rast. Konkretno, gdje je dostupnost u nekom podruiju slaba ili nepostojea, moe biti sluaj gdje je javni gradski prijevoz ve povezan prije nego to se izgrade nove stambene zgrde, trenutna metodologija treba se proiriti tako da se izbjegnu ovakvi scenariji.

vi.

Doprinos za zdravije drutvo

Postoje povean odnost prilikom prepoznavanja meuodnosa izmeu saobraaja, zatite ivotne sredine i prostornih aktivnosti. Bolje javni gradski prijevoz znai da graani vie nemaju potrebu za vlastitim automobilima. Ljudi bez automobila e vie hodati ili voziti bicikl, bilo dijelom ili cijelo putovanje. Poviena fizika aktivnost, u odnosu na ljude koji posjeduju automobile, poveava fiziku spremu i zdravlje graana. To u konanici smanjuje pritisak na zdravstvenim ustanovama koje lijee pretilost ili posljedicama sjedilakog naina ivota. Najvei zagaivai vazduha: Prema najnovijim istraivanjima procenjuje se da u atmosferi gradova 91% ugljenmonoksida potie od mobilnih izvora, 56% azotnih oksida, 10% estica, 50% ugljovodonika Ugljen monoksid (CO) je gas bez boje i mirisa. Njegovo prisustvo u armosferi u malim koncentracijama je iz prirodnih izvora; na aktivnostima ljudi u najveoj mjeri lei odgovornost za emisiju CO, uglavnom sagorjevanjem goriva. Uticaj na zdravlje ljudi: smanjuje razmjenu kiseonika utie na srce, cirkulaciju i nervni sistem. Globalni uticaj: indirektno utie na stvaranje prizemnog ozona. CO2 -glavni gas iz grupe gas ova staklene bate. Na smanjenje koncentracije gasa u atmosferi utiu vegetacija i vodeni sistemi.

Sumpor dioksid (SO2) prirodna emisjia sumpor dioksida je iz vulkana, dok je ona koju stvara ovjek iz razliitih izvora: od zagrijavanja domainstava, motora na benzin, raznih fabrika za proizvodnju energije najee sagorevanjem goriva, benzin i ulja koja sadre male procente sumpora. Uticaj na zdravlje ljudi: izaziva iritaciju oiju i respiratornog sistema. Uticaj na vegetaciju: kisele kie, zakieljava tlo i vodu i vri eroziju materijala.

Oksidi azota (NOx) pojavljuje se u prirodi pri varnienju, u vatri, vulkanskim erupcijama i u zemlji. U naim gradovima u najveoj meri je produkt saobraaja i upotrebe goriva za proizvodnju elektrine energije i grijanja. Uticaj na zdravlje ljudi: iritira respiratorni sistem. Uticaj na vegetaciju: kisele kie zakieljava tlo i vodu. NO2 - gas iz grupe gasova staklene bate, sa ugljovodonicima pravi fotohemijski smog, vri eroziju materijala.

Formaldehid (HCHO) u najveoj meri je produkt saobraaja, nastaje sagorevanjem goriva.Uticaj na zdravlje ljudi: utie na respiraratorni sistem,iritira oi, pri duem izlaganju dolazi do leukemije.

Ugljodonici (HC) nastaje nepotpunim sagorevanjem. Uticaj na zdravlje ljudi: pojedini ugljovodonici su kancerogeni, smanjuju ozonski omota. Uticaj na vegetaciju: ugraaju se u zemljite, itarice i dospjevaju u hranu. Globalni uticaj: neki ugljovodonici su gasovi steklene bate.

Olovo (Pb) nastaje sagorevanjem benzina. Uticaj na zdravlje ljudi: neuroloke i kardiovaskularne tegobe. Uticaj na vegetaciju: zadrava se dugo u zemljitu, rastvara se u vodi, ulazi u lanac ishrane.

Sitna praina koju udiemo (PM10) su one estice praine sa dijametrom manjim od 10m (desetohiljaditi dio milimetra). One su vjetrom donesene u atmosferu, a direktno ih produkuju: industrija, elektrine centrale, dizel motori i velika gradilita. Uticaj na zdravlje ljudi: iritira respiratorni sistem pojedine estice su kancerogene. Uticaj na vegetaciju: smanjuju asimilaciju.

Ozon (O) je prirodna komponenta vazduha i mogue ga je osjetiti pri specifinim vremenskim uslovima, na primer kada postoji elektrino praenjenje u vazduhu. Ozon je prisutan u dve razliite zone atmosfere: u viim slojevima stratosfere ima zatitnu funkciju, titei nas od ultravioletnog zraenja. Ako se visoke koncen tracije ozona nadju u niim slojevima, u troposferi, to moe da budu tetno po ljude, biljke i neke objekte. Ozon koji je prisutan u troposferi ne dolazi

iz nekog posebnog izvora ve nastaje interakcijom emitovanih ugljovodonika (poreklom od saobraaja ili drugih izvora) i azotovih oksida u prisustvu suneve svetlosti.

Benzen je aromatiki ugljovodonik, prirodan sastojak sirove nafte specifinog mirisa. Jedan je od najopasni jih zagadjivaa, s obzirom da je kancerogen. Koncentracija benzena u atmosferu je u najveoj meri, i to ak 95%, produkt izduvnih gasova automobila i isparavanja i raspravanja tokom isporuke goriva.

Nestabilna organska jedinjenja nastaju kao produkt emisije vegetacije i raspadanja organskih materija. Uzronici su u podjednakoj meri nepotpuno raspadanje hidrokarbonata i isparavanja rastvaraa i goriva.

Tramvaj linije T3, Pariz, Francuska: Tramvajska linija T3 otvorena 2006. godine po cijeni od 312 miliona eura. Udovoljila je procjenjenih 25 miliona putnika tijekom prve godine rada prosjeno 100.000 putnika svakog radnog dana i 70.000 vikendom omoguila je smanjenje koritenja automobila za 25%. Ukupne utede, ukljuuji smanjenje buke, zagaenja i emisije staklenikih gasova, su oko 550.000 eura godinje.

slika 1.

vii.

Poboljana lina sigurnost

Mnogi programi javnog prijevoza doprinose i jaaju sigurnost (stvarnu i percipirajuu) i smanjuju stopu kriminala ili strah od kriminala. Poboljana lina sigurnost je veoma znaajna za mnoge graane i moe biti jako skupa. Stoga je neophodno da shvatimo potencijal i prednosti u sigurnosnim inicijativama. Meutim, unato njenoj vanosti, malo projektanata javnih gradskih prijevoza moge pruiti kvantificirani dokaz o prednostima u sigurnosnim inicijativama. [1]

3.

Preporuke internacionalne asocijacije javnog prijevoza

Vlasti i projektanti javnog prijevoza trebaju koristiti procjene kao alat za donoenje odluka i ishod praenja procesa kako bi se:

postaknula transparentnosti osiguralo da se usvoje saobraajna rijeenja - kako za individualne programe tako i za ire strategije prijevoza

Procjena, posebno za strategije, trebale bi biti koritene ne samo za mala scenarija ve protiv politikih ciljeva i srodnih ciljeva.

 Znanstvenici i istraivake organizacije treba da promjene odnosno usmjere svoja istraivanja o ekonomskoj procjeni vie ka potrebama za donoenje odluka, kroz razvoj praktinih metodologija za ocjenjivanje programa.

Nacionalne vlade i meunarodne organizacije kao to su Europska unija, Europska investicijska banka i Svjetska banka treba i dalje da razvijaju procjene metodologije prijevoza i okvira kako bi se omoguile ire prednosti javnog prijevoza koji e biti ukljueni u procjenu;

kod procjene saobraajnih programa ili strategija treba uzeti u obzir utjecaje na druge relevantne javne politike kao to su ekonomski rast, stambeno, zdravstvo, ivotna sredina, socijalna ukljuenost, ire ekonomske prednosti, obnova urbanih podruja

kod procjene ne-saobraajnih programa treba ukljuiti procjenu utjecaja na saobraajne mree

Donositelji odluka trebaju prepoznati ire ekonomske, okoline i drutvene doprinose od strane javnog prijevoza za uspjeh i napredak gradova, te osigurati sredstva potrebna kako bi se osigurao da javni gradski prijevoz ostane u igri za kljunu ulogu u unapreenju ivota graana. [1]

4. ta mogu da uine graani?

Za kraa putovanja, bolje je pjeaiti Sedei nain ivota odgovoran je za mnoge fizike i fi zioloke smetnje kod oveka. Nikada nije kasno menjati ovakav nain ivota, isto kao i svako drugo ponaanje koje je u sutini opasno po nae zdravlje.

slika 2. Vozite se javnim gradskim prijevozom Vie ljudi u autobusima, tramvajima i metrou, znai manje vozila, manje saobraaja i manje zagadjenja. To je jednostavna jednaina za one koji veruju u odrivi razvoj, a i jeftinije je.

Car-sharing (naizmenina vonja, na posao, i sl...) Vonja vie ljudi (najmanje troje) u jednim kolima, kada idu u istom pravcu (recimo na posao) je jed nostavno reenje da se smanji broj kola na putevima. Ujedno, ovako se umanjuje upotreba benzina i zagadjivanje uz dodatnu prednost zajednikog putovanja.

Slika 3. izvor (http://www.businesstravellogue.com/files/2007/07/car-share.jpg) Park and ride Ostavite vae vozilo na predvidjenom parkingu na obodu centralne zone i nastavite dalje svoju vonju javnim gradskim prijevozom, posebno organizovanim. Utedit ete gorivo, smanjiti emisiju tetnih gasova, smanjiti saobraajnu zaguenje, promovisati odriv stil ivota.

slika 4. Kontrola emisije tetnih gasova Odravajte svoja kola i godinje obavezno uradite kontrolu emisije tetnih gasova. 8 Ako morate da koristite sopstvena kola za kretanje po gradu, bio to va izbor ili potreba, vano je da ih odravate u dobrom stanju.

Vozite paljivo Izbegavajte nagla zaustavljanja i ubrzanja. Tokom dueg stajanja, iskljuite motor.

Kupite elektrino vozilo Elektrina vozila su jedina alternativa sa nula emisije tetnih gasova. Elektrini mopedi su tihi, mogu da voze do 50km sa jednim punjenjem, a novo punjenje je uz upotrebu struje iz domainstva. Oni su takodje 90% jeftiniji za vonju u odnosu na uobiajene mopede. U Beogradu ih moete nabaviti.

slika 5. Vozite bicikl Javni gradski prijevoz nije jedina alternativa privatnim automobilima. Bicikl je tih i ist - ekonomina forma transporta dostupna svim lanovima porodice. U prilog ovome, dokazano je da su za kraa putovanja (5km i manje) bicikli bri od automobila. [2] Zakljuak

5.

Nai uspjean grad i pronai e uinkovit sistem javnog gradskog prijevoza. Ogromne ekonomske promjene generiu iru primjenu takvog sistema i uveliko opravdavaju potrebama za masovnim ulaganjima u javni prijevoz. Razvoj javnog prijevoza zahtijeva uvoenje sistema koji je prilagoen potrebama korisnika. Da bi bio privlaan, mora biti uinkovit sistem kvalitete. Frekvencija, pravilnosti i brzine su jedni od aspekata. Ali postoje i drugi: izgled stanica, udobnost vozila i informisanmje vozaa i oni su takoer sastavni dio uspjenog sistema javnog prijevoza. Razmiljanje o javnom prijevozu njegovo financiranje, upravljanje i izbor naina prijevoza - e oblikovati njegov budui razvoj. Odluke koje su rezultirale mogle bi poveati povezane ekonomske, okoline i socijalne prednosti. Meutim, prije nego bilo koji od preporuka moe provesti, javni prijevoz e postati sredinji dio gradskog razvojnog prioriteta, ali da se to dogodi -vlada, graani i industrije - moraju raditi zajedno. [3]

Literatura

1. http://www.uitp.org/ 2. http://uus.org.rs/templates/projekti/saobracaj/brosura.pdf 3. http://www.ccmm.qc.ca/documents/etudes/2010_2011/10_11_26_ccmm_etud e-transport_en.pdf