Lemljenje

You might also like

Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 2

UVOD Lemljenje je postupak kojim se metalni ili nemetalni delovi spajaju pomoura stopljenog dodatnog materijala (lema) u nerazdvojnu

celinu. Pri lemljenju se osnovnimaterijal ne topi, jer ima viu taku topljenja od dodatnog materijala. Bolji rezultati prilemljenju mogu se postii primenom topitelja (praak, pasta) ili zatitne atmosfere (gasili vakuum) u kojoj se vri lemljenje.Uz kovako i livako zavarivanje, lemljenje je jedan od najstarijih po stupakaspajanja metala, staro koliko i dobijanje i prerada metala, oko 5000 do 6000 godina. U poetku je lemljenje koriteno za spajanje delova nakita od zlata i platine, a kasnije isrebra.Danas se lemljenje koristi u masovnoj proizvodnji za spajanje elika, aluminijuma iraznih drugih materijala na primer u automobilskoj i avonskoj industriji se i roko primenjuje lemljenje. LEGURE ZA LEMLJENJE Legure kalaja sa olovom poznate su kao legure za lemljenje, a otkrivene su jo urimsko doba. Kalaj i olovo grade sistem s ogranienom rastvorljivou (kalaja u olovu1 9 . 3 % , a o l o v a u k a l a j u 2 . 6 % ) i e u t e k t i k u m o m ( h e m i j s k a s m e s a koja se topi n a konstantnoj temperaturi nioj ot taaka topljenja svake komponente) sadra j kalaja64.9%, taka topljenja 183C). Te se legure odlikuju niskom takom topljenja malomtvrdoom, zbog egta se nazivaju mekim legurama i relativno malom vrstoom nakidanje. One dobro kvase povrinu niza metala kao to su na primer gvoe, bakar injihove legure, nikl, olovo i cink. Zbog toga se, naroito u mainogradnji i elektro industriji, primenjuju za spajanje, lemljenje metalnih delova koji nisu izloeni udarima ivibracijama, od kojih se ne zahteva velika mehanika istoa i koji nisu izloeni visokojtemperaturi. Za poveanje vrstoe ovih legura dodaje se mala koliina antimona. U tehnikoj primeni razliite legure kalaja za lemljenje sadre 3-90% kalaja.Lem 90 (broj oznaava teinski procenat kalaja u leguri. topi se pri 220-230C izbog velikog sadraja kalaja ima veliku korozivnu otpornost. Upotrebljava se pored istog kalaja pri izradi posua za domainstvo i u industriji konzervi.Sastav lema 61 priblino odgovara eutektikoj leguri i topi se na 183C. Ta selegura odlikuje visokom teljivou i primenjuje se kada pri spajanju metalnih delova nijedoputeno zagrevanje, a trai se dobro popunjavanje veoma uskih zazora na primer uelektrotehnici.Za proizvodnju legura za lemljenje upotrebljava se veoma ist kalaj. Naroito sutetne primese cinka, aluminijuma bakra, arsena, bizmuta i kadmijuma s obzirom navisoku cenu nastoji se da se kalaj u legurama za lemljenje zameni drugim metalima na primer antimonom i kadmijumom.Za lemljenje se koristi i legura kalaja sa srebrom

PROCESI PRI LEMLJNJU Pri lemljenju se javljaju razne fizike pojave:- Kvaenje povrina lemom- Adhezione sile izmeu lema i povrine osnovnog materijala- Kapilarno delovanje lema- Povrinski naponDifuzija materijala lema u osnovni materijalPri lemljenju se osnovni materijal zagreva ali ne topi. Dodatni materijal se topi jer ima niu taku topljenja od osnovnog materijala, ulazi u zazor vlai lemljene povrine,kapilarnim delovanjem se iri u zazor, rastopina se

kristalizuje i ostvaruje lemljeni spoj.U n e k i m s l u a j e v i m a z a z o r j e v e i p a s e l e m l j e n i s p o j o s t v a r u j e i b e z k a p i l a r n o g delovanja, kada se koristi velika koliina najee skupog dodatnog materijala.Radna temperatura je najnia temperatura radnog predmeta na mestu lemljenja.Zavisi od vrste lema i via je od solidus temperature lema. Ako je radna temperaturaiznad 450C tada se govori o tvrdom lemljenju, a ako je ispod, tada se govori o mekoml e m l j e n j u . K a d a s e m e r i n a t e m p e r a t u r a m a p r e k o 9 0 0 C , t a d a s e g o v o r i o visokotemperaturnom lemljenju.L e m o v i s u i s t i m a t e r i j a l i i l i l e g u r e i l i n e m e t a l i u o b l i k u i c e , t a p a , l i m a , oblikovanih elemenata, zrna praka ili estica lema u topitelju.Topitelji su nemetalni materijali. Oni se nanose na povrine koje se ele lemiti nakon dobrog prethodnog ienja, da bi se odstranili postojei oksidni slojevi i spreilos t v a r a n j e n o v i h . T i m e s e o m o g u u j e v l a e n j e p o v r i n a k o j e s e s p a j a j u . V r e m e delotvornosti topitelja u obliku rastopine je ogranieno. Povrine osnovnig materijala ilema su pokrivene tankim slojem neistoa zbog delovanja okoline na metal. One sesastoje obino od oksida, sulfida, karbonata i drugih proizvoda korozije. Ove neistoeonemoguavaju stvaranje kontinuuma u lemljenom spoju, pa ih treba odstraniti pomoutopitelja.Zatitni gasovi pri zagrevanju tite od oksidacije povrinu spoja kao i lema. Saistom svrhom se primenjuje i u vakuumu.

You might also like