TERETI U PROMETU

Dr.sc. HRVOJE BARIEVI

1. ZNAENJE POZNAVANJA PRIRODE ROBA MATERIJALA U PROMETU

ZNANOST O MATERIJALIMA
korijeni u najstarijim vremenima ovjeanstva epohe nazvane s obzirom na uporabu materijala kameno doba, bronano doba, eljezno doba, bakreno doba, aluminijsko doba, atomsko doba preduvjet za tehniki napredak napredak u proizvodnji materijala

MATERIJALI koje prouava znanost o materijalima: PRIMARNI prirodni materijali SEKUNDARNI proizvodi ljudskog rada

PROMET MATERIJALA
PROIZVODNJA TRITE

PROMET MATERIJALA komercijalno-ekonomska znanost (stara koncepcija) najei interdisciplinarni naziv POZNAVANJE ROBE ili TEHNOLOGIJA ROBE nakon II. svijet. rata poznavanje robe obuhvaa: tehniko-proizvodna znanja ispitivanje kvalitete materijala u transportu pakiranje, sistematizacija, uvanje uporabnu vrijednost materijala* * vrijednost materijala = f ( izvorna sirovina, rad) uporabna vrijednost materijala = vrijednost materijala na tritu (za ouvanje uporabne vrijednosti potrebno poznavanje osjetljivosti materijala postojanost prema vanjskim utjecajima)

PROMET MATERIJALA kao dio znanosti o materijalima obuhvaa: ponaanje materijala svojstva kvalitetu i promjenu kvalitete tijekom prijevoza pakiranje za promet skladitenje ambalairanje kvarenje i uzroke kvarenja materijala ekoloke probleme pri prometu materijala

ZNAENJE PROMETA MATERIJALA

90% materijala u prometu podlijee kvarenju izborom optimalnih uvjeta transporta smanjenje teta do 70 %

POJAVNI OBLICI MATERIJALA

prema stabilnosti prostornog oblika:
MATERIJALI BEZ OBLIKA SIPKI MATERIJALI PASTOZNI MATERIJALI MATERIJALI STABILNA OBLIKA

1. MATERIJALI BEZ OBLIKA

plinovi pod normalnim tlakom, komprimirani i ukapljeni plinovi, tekuine bitno svojstvo plinova: pod normalnim i povienim tlakom ispunjaju sav raspoloivi prostor koji se kompresijom moe smanjiti (tlaenjem i hlaenjem ispod kritine temperature plin se pretvara u tekuinu) svojstvo tekuina: povrina tekuine u posudi zauzima horizontalni poloaj Jednadba stanja plina:

pVm = RT
p tlak (sila po jedinici povrina) Vm molarni volumen (volumen po jedinici koliine tvari) R plinska konstanta (8,314 JK-1mol 1) T termodinamika teperatura

2. SIPKI MATERIJALI
praci, granule, zrna zajedniko svojstvo: sipkost pod utjecajem sile tee prema horizontali ne zauzimaju horizontalni poloaj (kao tekuine) ve zauzimaju NASIPNI KUT

ctg =

50 mm h mm

h 100 mm

vei ctg bolja sipkost mjerenje se izvodi pri 20C i 65% vlage

Ureaj za mjerenje sipkosti

Sipkost zavisi od: granulometrijskog sastava (veliina, oblik estica, gustoa) trenju izmeu estica NASIPNA MASA (odnos mase i volumena) zavisi od: veliini i obliku estica adheziji izmeu estica vibracije smanjuju nasipnu masu

3. PASTOZNI MATERIJALI
paste, kreme, masti, pjene, ele mogu tei pod silom koja je vee od sile tee vea postojanost oblika (u odnosu na tekuine i sipke materijale) to su preteno DISPERZNI SUSTAVI sastavljeni od: a) vrste disperzne faze (prah) b) tekue disperzne faze (tekuina) pjene kao dodatak imaju osim a) + b) + plin (ukapljenu ili plinovitu disperznu fazu) bitno svojstvo: teenje (VISKOZITET unutarnje trenje meu esticama)

Teenje idealnih tekuina:

= D

- napon smicanja

sila smicanja N = = Pa povrina smicanja m2

- koeficijent proporcionalnosti
D - brzina smicanja

ostala svojstva: toka kapanja (postojanost pastoznih materijala na povienim temperaturama); plastinost (znaajke maloviskoznih materijala); penetracija (ukazuje na vrstou materijala)

4.

MATERIJALI STABILNA OBLIKA

oni koji se pakiraju, transportiraju i koriste kao KOMADNA ROBA svojstvo: visoka stabilnost u odnosu na promjene volumena mogu biti 3D, 2D linearni teko je odrediti granicu izmeu sipkog materijala veih estica i materijala pastoznog oblika

3. OSNOVNA SVOJSTVA MATERIJALA/ROBA

1. ORGANOLEPTIKA SVOJSTVA
ona svojstva koja se primjeuju osjetilima ovjeka subjektivna svojstva koja se utvruju: probanjem, promatranjem, pregledom senzorna analiza (kod nekih proizvoda vanija od objektivnih analiza npr. koritenja normiziranih instrumenata) bazira se na sljedeim osjetilima: -OKUS -MIRIS -DODIR -TEMPERATURA (TOPLINA) -VIZUALNI DOJMOVI -SKLONOSTI I UKUSI POTROAA PROCES OSJETILNOG POSTUPKA
RECEPTOR MOZAK

impulsi

Metode organoleptike analize: a) TESTOVI RAZLIKOVANJA parni test usporedba uzorka (norme) s ispitivanim materijalom trojni test usporeuju se i izabiru dva proizvoda od tri (3. je drukiji) b) BODOVANJE ocjenjuje se kvaliteta gotovih proizvoda pri tome treba odrediti: svojstva koja se ocjenjuju, opis metode za svako svojstvo i utjecaj svakog svojstva na kvalitetu proizvoda c) SUSTAV KLASIFIKACIJE ocjenjivai (komisija 5-10 lanova) prema odreenom svojstvu proizvod se klasificira (I. Klasa, II. klasa..)

2. MEHANIKA SVOJSTVA
svojstva kojima se materijal odupire VANJSKIM SILAMA koje ga nastoje prostorno ili strukturno deformirati prekinuti, saviti, zdrobiti, izviti, usukati, probiti...) POJMOVI: OPTERENJE vanjska sila koja djeluje na cijelu povrinu presjeka ispitivanog uzorka tj. materijala a) STATIKO OPTEREENJE b) DINAMIKO OPTEREENJE NAPREZANJE sila (Newton, N) koja djeluje na jedinicu povrine (m2) A) VRSTOA () otpornost materijala protiv djelovanja sila koje mu nastoje promijeniti oblik ili razdvojiti njegove estice kada se materijal ispituje na vrstou zadnja granica ispitivanja zove se PREKIDNA VRSTOA max. dimenzionirana naprezanja (dolazi do pucanja intermolekularnih i inretatomskih veza) vrstoa moe biti: vlana, tlana, na savijanje, na torziju, na izvijanje

VRSTOA NA RASTEZANJE ILI VLANA VRSTOA odreuje se posebnim ureajima (Amslerova kidalica) VRSTOA NA KIDANJE ono naprezanje pri kojemu se estice prekidaju tj. pucaju intermolekularne i interatomske sile kohezije ISTEZANJE MATERIJALA svojstvo rastezanja prije kidanja - odnos izmeu prirasta proraunate duljine i proraunate duljine , izraen u % KONTRAKCIJA relativno smanjenje presjeka epruvete GRANICA ELASTINOSTI HOOKOV DIJAGRAM dijagram ispitivanja vrstoe materijala B) TVRDOA ILI KRUTOST MATERIJALA svojstvo materijala da se opire zadiranju drugog tijela u njegovu povrinu zavisi od: prirode materijala, kemijskoj istoi i sastavu, nainu obrade, temperaturi

METODE ISPITIVANJA TVRDOE: 1. Brinell-ova metoda bazira se na utvrivanju odnosa sile utiskivanja eline kuglice (odreenih dimenzija) i povrine udubljenja nastale djelovanjem te sile 2. Vickerson-ova metoda u ispitivani materijal se utiskuje etverostrana piramida (brueni dijamant) iji je vrh pod kutom od 136 odreuje se dijagonala ulaenja piramide u ispitivani materijal (to se mjeri mikroskopom) te se pomou tablica dobije Vickerson-ov broj odnos izmeu sile i dijagonale utisnute piramide C) UDARNA ILAVOST MATERIJALA svojstvo materijala da se odupire udarnim optereenjima ispituje se na ureaju zvanom Charpy-ev bat bat odreene teine koji pada na ispitnu epruvetu s odreene visine izraunava se dijeljenjem utroenog rada G(H-h) s presjekom epruvete A0:

G (H h) ak = A0

[J / m ]
2

za metale (elik, eljezo, duraluminij) ak = 600 2500 [KJ/m2] za legure olova = 100 [KJ/m2] D) UMOR MATERIJALA pojava razaranja materijala djelovanjem dinamikog optereenja (vibracija) Uzrok: mikroskopske pukotine izmeu zrnaca materijala MODUL ELASTINOSTI:

E=

naprezanje relativna deformacij a

odreivanje izdrljivosti materijala: ureaji s razliitim periodikim optereenjima princip rada ureaja: ispitivani materijal tj. uzorak rotira odreenom brzinom, a pri svakom obrtaju se optereti suprotnim silama na epruvetu djeluje odreena sila kratkim uzastopnim razmacima odnosno uteg pada na oslabljeno mjesto, lijeb epruveta se za vrijeme dizanja utega okrene za 180 (uzorak se rotira brzinom 2000-3000 o/min) ime se vlakna materijala izmjenino napreu dvjema suprotnim silama (na zatezanje i sabijanje)

 nakon loma epruvete uteg se sputa djeluje na prekida, a na brojilu se oitava broj ciklusa mjerodavna je veliina koja stavlja u odnos utroeni rad s povrinom oslabljenog dijela Nm/cm2 kod utvrivanja granica izdrljivosti materijala utvruje se optereenje na bazi 106 ciklusa

3. OSNOVNA FIZIKA MJERENJA (svojstva)

A) PRECIZNOST IZRADE manifestira se odstupanjem realiziranih veliina (proizvedeni proizvod) u odnosu na nazivne veliine prema tehnikom crteu iskaz tih razlika je TOLERANCIJA (mjerilo preciznosti ili obrade) - moe imati predznak + ili - moe biti apsolutna npr. u mm ili relativna u % klase preciznosti: kriteriji za razvrstavanje u razrede: I. II. III. razred

Osnovne osobine za mjerenje preciznosti izrade: 1. tonost forme kako postii preciznost izrade odreenog dijela (udubljenje, ovalnost, konusnost, izboenost) 2. tonost karakteristinih dimenzija vitalnih dijelova elemenata 3. tonost uzajamnog poloaja tonost uklapanja dijelova 4. stupanj povrinske obrade hrapavost, povrinska glatkoa (klasa istoe) B) GUSTOA MATERIJALA (specifina masa) utvruje se kod odreene temperature i pritiska

masa m kg gr = m 3 , cm 3 volumen V

relativna gustoa odnos gustoe iste tvari kod razliitih vanjskih uvjeta (npr. 20 = 20/4 gustoa vode kod 20 u odnosu na 4) rukovanje tekuinama- gustoa jedno od najvanijih svojstva (vea gustoa vei viskozitet, temp. stinjavanja i paljenja, tei transport cjevovodima, optereenije crpke)

C) SPECIFINA TEINA teina tijela na mjestu gdje je g = 9,81 m/s2

Gn V

[N / m ]
3

1N sila koja masi od 1 kg daje ubrzanje od 1m/s2 D) POROZNOST MATERIJALA koliina svih upljina i pukotina u jedinici obujma nekog materijala

V p = 1
gdje je:

100
V = p + i =1

V V

- obujamska masa - gustoa = i - stupanj gustoe, ispunjenost

p+

E) UPIJANJE VODE sposobnost tvari da upija vodu

GV G S A = 100 GS

[% ]

gdje je: GV teina tvari + voda GS teina suhe tvari koliina upijene destilirane vode pri odreenoj temperaturi i atmosferskom pritisku F) VODOPROPUSTLJIVOST svojstvo materijala da zbog poroznosti pod odreenim pritiskom proputa vodu MJERE: koliina vode koja ue u materijal u jedinici vremena vrijeme od poetka tretmana vodom do trenutka pojave prve kapi ispod ispitivanog materijala

G) PROPUSTLJIVOST PLINOVA I PARA koliina plinova ili para kroz 1 cm2 materijala u 1 sek pri razlici pritisaka izmeu dvije strane od 1 mm Hg H) TOPLINSKA SVOJSTVA one karakteristike koje sa javljaju prilikom promjene topline Toplina kinetika energija molekularnog gibanja Temperatura stupanj zagrijanosti nekog tijela TALITE toka kod koje tvar prelazi iz krutog u tekue agregatno stanje na normalnom pritisku talite je konstantna vrijednost za materijale u istoj kristalnoj strukturi (metali) temperature talita sniavaju primjese materijali koji imaju fiksnu toku talita postepeno prelaze iz vrstog u tekue stanje pa ne govorimo da imaju talite nego temperaturu omekavanja ili kapanja VRELITE temperatura kod koje tvar prelazi iz tekueg u plinovito stanje ne mora biti konstantna, osim kod materijala bez primjesa i pri istom pritisku

dQ c= dT

to je temperaturni val vei materijal je s vie primjesa vrelite je mjerilo istoe materijala ISTEZANJE svojstvo da se pod utjecajem promjene temperature u materijalu jave strukturni poremeaji tj. promjene dimenzija apsolutno istezanje (npr. u mm) i relativno istezanje (u %) koeficijent linearnog istezanja: = 1 l za 1 oC l T koeficijent kubnog (volumskog) istezanja (iskljuivo za tekuine):

1 V = V T

za 1 oC

SPECIFINA TOPLINA koliina topline koja masi od 1 kg povisuje temperaturu za 1C jedinica: J/kg ili cal/g (1 cal = 4,18 J)

c =
gdje je: dQ dodana toplina dT poveanje temperature

dQ dT

VODLJIVOST TOPLINE svojstvo materijala da kroz uzorak od 1m3 u vremenu od 1 h, pri promjeni temperature 1C proe odreena koliina topline u kalorijama (tehniki koeficijent topline)

kcal m = 2 m C h
za termike ureaje i instalacije (metali).. dobra vodljivost za toplinske izolatore .. loa vodljivost
metali srebro bakar zlato aluminij cink nikal elik bronca

360 340 267 197 97 80 45-50 30-40

toplinski izolatori plastika drvo beton opeka porculan guma

0,03- 0,08 0,1-0,15 0,7-1,2 0,5-1,2 0,7-1,6 0,1-0,2

VATROOTPORNOST svojstvo materijala da mu se ne mijenjaju svojstva i oblik pri porastu temperature najvii stupanj vatrootpornosti - VATROSTALNOST sposobnost materijala da izdri visoke temperature bez taljenja i deformacije oblika klase s obzirom na vatrostalnost: A suhe tvari kojima je kemijska osnova celuloza (tekstil, drvo) B tekua goriva kojima je kem. osnova benzin (energenti u tekuem stanju-tekua goriva na bazi ugljika, naftni derivati) C gorivi plinovi D aluminij (Al), magnezij (Mg), titan (Ti) E sve klase od A do D ija je uporaba u blizini postrojenja visokog napona OTPORNOST MATERIJALA NA NISKIM TEMPERATURAMA kod poroznih materijala koji se natapaju vodom pa zamrzavaju pucanje, rasprskavanje, i raspadanje

4. ELEKTRINA SVOJSTVA
Ponaanje materijala pri protjecanju elektrine struje: EL. OTPOR R [ ] EL. VODLJIVOST - G [ S] SUPRAVODLJIVOST MAGNETIZAM EL. OTPOR R [] suprotstavljanje protjecanju energije

R=

U I

V = A

Specifini otpor - [ m-1] otpor materijala presjeka 1 mm2 na duljini od 1 m zavisi od kemijske strukture i fiziko-tehnolokih svojstava

EL. VODLJIVOST G [ S - Simens] proizlazi iz slobodnog kretanja elektrona u atomu ( model atoma Helija) mehanizam koji se manifestira gibanjem elektrona koji se zbog narinutog napona probijaju kroz prostornu reetku kristala metala dovoenjem energije elektroni iz valentne trase (ljuske) postaju slobodni te prelaze u viu energetsku razinu vodljiva trasa i omoguuju el. Vodljivost
G= 1 R 1 = 1 = S

poveanjem temperature - G se smanjuje, a R raste SUPRAVODLJIVOST idealna vodljivost - R=0 javlja se kod apsolutne nule (0K = -173C)

PODJELA MATERIJALA S OBZIROM NA EL. VODLJIVOST

VODII

POLUVODII

IZOLATORI

G>107 Sm G =107 10-5 Sm . Cu, Ag, Al i legure ugljen, oksidi bakra, urana titana, cinka, sulfidi srebra

G< 10-5 Sm organski i anorganski metali

MAGNETIZAM ukazuje na ponaanje u elektrinom (magnetskom) polju PODJELA MATERIJALA PREMA MAGNETNIM SVOJSTVIMA: a) PARAMAGNETICI materijali koji u el. polju postaji magnetni (usmjeravanje magnetskih silnica) b) DIJAMAGNETICI materijali na koje el. polje nema nikakav (ili mali) utjecaj

c) FEROMAGNETICI materijali koji apsorbiraju magnetni tok vie stotina tisua puta u odnosu na vakum eljezo, kobalt, nikal, prirodni magneti, meteoritsko eljezo, mangan, magnetit svaka strukturna promjena u kristalnoj reetki metala uzrokuje promjenu uzajamnih sila (veza) meu atomima te se mijenjaju i magnetska svojstva PETLJA HISTEREZE..

5. KEMIJSKA SVOJSTVA MATERIJALA

KEMIJSKI SASTAV = osnovni sastojak (kem. element) + primjesa % primjese MJERILO ISTOE TVARI

KEMIJSKI SASTAV MATERIJALA: ATOM najsitnije estice tvari koje se sastoje od: - protona (+) i neutrona u jezgri - elektrona (-) u elektronskom omotau VALENTNA LJUSKA koja odreuje kem. svojstva MOLEKULA najsitnija estica koja se manifestira kao spoj istorodnih atoma u njoj su sadrana svojstva elementarnih estica 3 TIPA KEMIJSKOG POVEZIVANJA ATOMA U MOLEKULE : A) IONSKA VEZA nastaju molekule izmeu elektropozitivnih i elektronegativnih elemenata tj. atomi s malim brojem elektrona daju elektrone atomima s velikim brojem elektrona te nastaju: elektropozitivni kationi i elektronegativni anioni ( s vie elektrona)

B) KOVALENTNA VEZA najrairenija kod ugljikovih spojeva, a izgraena je od zajednikog para elektrona tj. svaki atom daje po 1 elektron u zajedniku vezu (npr. ugljikovi spojevi, goriva, ljepila, organske tvari, eer alkohol) C) METALNA VEZA karakteristika svih tvari koje imaju geometrijski istu strukturu uglavnom metali ( elektroni jednoliko rasporeeni po kristalu)

METODE ISPITIVANJA MATERIJALA (bez razaranja) Metode otkrivanja pukotina i njihovih oteenja: DEFEKTOSKOPIJA: 1. ULTRAZVUNA DEFEKTOSKOPIJA temelji se na odbijanju ultrazvunih valova na mjestima oteenja (granice guih odnosno rjeih materijala) ka

izvori zvuka: < 16 Hz INFRAZVUK ZVUK 16-20 000 Hz ULTRAZVUK 20 000 109 Hz HIPERZVUK > 109 Hz otkrivaju se mjesta oteenja, prostorno se mogu locirati mjesta na kojima su granice gueg tj. rjeeg materijala esto se koristi kod ispitivanja zrakoplovne i svemirske tehnike 2. ISPITIVANJE MATERIJALA RENGENSKIM ZRAKAMA reng. zrake elektromagnetski valovi valne duljine 10-810-11 m prolaze kroz veinu materijala, stvaraju sliku na ekranu ili fotografskoj ploi 3. ISPITIVANJE MATERIJALA - ZRAKAMA - zrake imaju manju valnu duljinu (10-1110-13 m) i dvostruko veu mo prodiranja - zrake dobiju se bez skupi ureaja raspadanjem radioaktivnih materijala izvor zraenja (radioaktivni izotopi) postavlja se u sredinu, ispitivani predmet oko njega, iza predmeta film.

4. MAGNETNO FLUIDNA DEFEKTOSKOPIJA ispitivani materijal stavlja se izmeu elektromagneta kroz ije namotaje prolazi el. struja pobuivanjem magnetskog polja u materijalu se otkrivaju defekti ( kod feromagnetika) na mjestu defekta magnetske silnice se zgunjavaju Metode otkrivanja povrinskih pukotina: kuhanje i umakanje materijala u raznim bojama, uljima ili premazivanje fluorescentnim sredstvima mikroskopskim promatranjem se mogu uoiti oteenja KEMIJSKA OTORNOST NA ATMOSFERILIJE I KOROZIJU ovisi kemijskoj strukturi podjela metala: plemeniti, poluplemeniti, neplemeniti, korozivni ispitivanje: GALVANSKI ELEMENT (npr. mjerenje napona izmeu bakra i cinka) Meukristalna korozija esta pojava kod materijala sastavljenih od razliitih metala (legure), dolazi do mikrogalvanskih lanaka (slika 16)

6. KRISTALOGRAFSKA SVOJSTVA Materijali u krutom stanju mogu biti: A) AMORFNI materijali u rastaljenom stanju, atomi se slobodnije kreu B) KRISTALINI hlaenje taline, djelovanje privlanih sila, atomi se slau jedan do drugoga tvorei osnovu kristala- kristalna mreica prema obliku i dimenzijama krist. mreice za metale posebno vani: kubini i heksagonalni sustav kod legura zbog razliitog promjera atoma mogu nastati: - kristali mjeanci - mehanike mjeavine - kemijski spojevi

7. PODJELA I OSOBINE TERETA -SUHI TERETI-

TERET ukupnost stvari smjetenih u transportnom sredstvu (ukrcanih u brod, utovarenih u vagon, kamion ili zrakoplov) PUNI TERET (full cargo) DIONI ILI DJELOMINI TERET ( part cargo) RASUTI TERET (bulk cargo) DENANI (KOMADNI) TERET KORISNI TERET MRTVI TERET NORMALNI TERET POSEBNI TERET OPASNI TERET

TERET PREMA AGREGATNOM STANJU

SUHI (KRUTI )

TEKUI

PLINOVITI

SUHI TERET

OPI (GENERALNI) TERET

RASUTI (RINFUZNI, SIPKI) TERET

GLOMAZNI (SPECIJALNI) TERET

OPI (generalni) TERET

svi tereti u komadu, razliitih oblika vozila, graevinski materijal, oprema, bave, vree, roba koja moe biti pakirana OPI TERET

METALI

NEMETALI

METALI
80% kemijskih elemenata u zemlji osobine metala: 1. metalni sjaj 2. neprozirnost 3. kovkost 4. vodljivost

metali koji se nedaju otapati, metali koji se otapaju spojevi koje zovemo legure metalografija znanost o legurama amalgani metali koji se otapaju u ivi (izuzetak Fe)

METALI

CRNI METALI Fe elik ferolegure Mn Cr Ni W Co

TEKI LAKI

OBOJENI METALI
RIJETKI PLEMENITI RADIOAKTIVNI

Cu Pb Ni Zn Sn Cd

Al Mg Li Be

Mo Wo V Hg

Au Pt Pd Ir Ag

Ra U Th

Klasifikacija metala

METALI PREMA UPORABNOJ VRIJEDNOSTI I EKONOMSKOM ZNAAJU

MASOVNI I INDUSTRIJSKI

PLEMENITI ZA SPECIJALNE NAMJENE

metali obine uporabe, eljezo i njegove legure, bakar, olovo, cink, kositar I njegove legure

svi ostali obojeni metali s legurama

METALI PREMA MODALITETU OBRADE: kovanje valjanje izvlaenje lijevanje

METALNA ROBA
a) crna metalurgija b) obojena metalurgija

90%

10%

teinski odnos ekonomski odnos (obojena metalurgija-skuplja) a) PROIZVODI CRNE METALURGIJE SIROVO ELJEZO kao ljevaoniki proizvod moe biti: a) sivi lijev (staro eljezo+ Mn+Si) b) tvrdi lijev (mijeano biljelo i sivo) c) bijeli lijev (pretaljeno sivo i bijelo+dodaci npr.Mn)

POSTUPAK DOBIVANJA ELJEZA 4 FAZE (SLIKA): 1. faza - SIROVINE

eljezna ruda koks vapnenac staro eljezo

2. faza PROCES VISOKE PEI

puhalica kamper visoka pe

3. faza - SIROVO ELJEZO

sivo sirovo eljezo bijelo sirovo eljezo

4. faza LIJEVANO SIROVO ELJEZO

kuplana pe Thomasov konverter pe za pudlovanje Bassemerov konverter SiemensMartinova pe elek. pe

eljezna rudaa (oksidna, karbonatna) se u procesu rada visoke pei reducira u sirovo eljezo iz rudae se izdvajaju tetni sastojci tj. jalovina (fosfor, sumpor) produkti su: bijelo i sivo sirovo eljezo bijelo sirovo eljezo: bijelkaste boje, 3% ugljika, talite 1150C, koristi se za dobivanje elika sivo sirovo eljezo: 4% ugljika, talite 1200C, koristi se za proizvodnju lijevanog eljeza bijelo sirovo eljezo se redukcijom ugljika pretvara u elik tehniko eljezo elik od 0,5 -1,7% C + primjese Si, Mn,S, P (eljezo sa vie od 1,7% C ne moe se kovati) Bessemerov postupak (koverter) pe u koju se ubacuje sirovo eljezo a puhaljke (nametnut kisik) omoguava oksidiranje i redukciju ugljika Siemmens Martinov postupak (pe) u postupku dobivanja eljeza koristi se sirovo, ali i staro eljezo primjeri presjeka elinih proizvoda kao transportnih supstrata - slika

MANGANOVO ELJEZO legure eljeza i ugljika koje sadre vie OD 6% do 30% po masi mangana ELIK tehniko eljezo (0,05 1,7%) C + Si, Mn, S, P specifina teina 7,8 kg/dm3 talite 1600C v= 400-800 N/mm2 IST= 4-8 % OTPADNI INGOTI (kalupi) proizvodi lijevani u obliku kocke cilindra, krnje piramide i krnjeg stoca, predvieni su za pretapanje

GRANULE ELJEZA cca 90% eljeza po masi mora proi kroz otvore iji je presjek 1 mm, a oko 10% kroz otvore 5 mm VALJANI PROIZVODI eljezo i elik; u kolutima ili normalni, puni pravokutni popreni presjek (npr. Limovi), nema standarda duine i irine (ovisi o narudbi) TOPLO VALJANA ICA U KOLUTIMA presjeci su isti kao I kod ice (udubljenja i ljebovi), razlika kod ipke usukavanje LEGIRANI ELICI dodaci su obino silicij, vanadij, mangan, volfram

b) PROIZVODI OBOJENE METALURGIJE IPKE proizvod punog presjeka, oblika pravokutnika, krunice koji je dobiven valjanjem, kovanjem ili ekstrudiranjem PROFILI valjani, vueni, kovani proizvodi u kolutima ili ne; isti popreni presjek po cijeloj duljini; lijevani ili sinterirani proizvodi koji su dodatno obraivani ICE valjani, ekstrudirani ili vueni proizvodi u kolutima; isti popreni presjek u obliku krunice, elipse, pravokutnika, trokuta, modificiranog pravokutnika

PLOE, LIMOVI, TRAKE I FOLIJE proizvodi ravnih ploha u kolutima ili ne, puni popreni presjek u obliku pravokutnika (modificirani pravokutnik) ili nepravokutnog oblika CIJEVI uplji proizvodi u kolutima ili ne, istog poprenog presjeka, karakteristini oblici krunica, elipsa, pravokutnik, trokut, konveksni viekutnik jednake debljine stijenke; cijevi mogu biti polirane, prevuene, savijene, s navojima, sa suenjem

Primjena obojenih metala: 1. Bakar (Cu) karakteristike: -metal ruiasto-crvene boje, najee u spojevima -neotporan na kiseline, otapa se u duinoj kiselini -na zraku pojava zelene platine, zatita od daljnje oksidacije -sposoban za legiranje -specifina masa 8, 9 kg/dm3 -talite 1083C - IST. = 30 40% spojevi bakra: 1.sulfidi 80% bakrenih spojeva 2. karbonati 3. oksidi 4. silikati 5. sulfati 0,5 2% Cu siromana rudaa 3 10% Cu bogata rudaa uporaba bakra: u elektroindustriji za strojeve, rasvjetana tijela, izmjenjiva topine, vanjske arhitektura, kem. ingustrija (modra galica)

NAINI DOBIVANJA BAKRA: 1. SUHI ILI PIROMETALURKI POSTUPAK (odvajanje istog metala od jalovine) topljenje sulfidnih ruda u tzv. BAKRENAC (kem. spoj sulfida bakra i sulfida eljeza; ima 20-80% istog bakra) bakrenac se prevodi u sirovi bakar tzv. BLISTER BAKAR (konverter za bakar je u obliku ploe ili anodnih blokova; istoa blister bakra 98,5%, ostatak primjese(Si, P, S) RAFINACIJA postupak elektrolize; kao anoda slui blister bakar , a kao katoda listovi vrstog elektrolitikog bakra, dobije se RAFINIRANI BAKAR istoe 99,85% A) RAFINIRANI BAKAR istoa 99,85% B) LEGURE BAKRA metalne supstance koje sadre i druge elemente:

ELEMENTI Ag As Cd Cr Mg Pb S Sn

UEE PRIMJESE 0,25 % 0,5 % 1,3 % 1,4 % 0,8 % 1,5 % 0,7 % 0,8 %

MESING (MJED) - legura bakra i cinka (moe i Pb, Fe, Mn, P, S) - uporaba: u brodogradnji za zakovice, iane mree, rukohvati, navigacijski instrumenti BRONCA - legura Cu + Sn - uporaba: u brodogradnji, zakovice, vijci, klizni leaji

Cu 94% 80%

Sn 6% 20%

ARGENTAN (ALPAKA) - novo srebro legura Cu + Ni + Zn uporaba: pribor za jelo, opruge, optiki instrumenti karakteristini proizvodi od bakra: rafinirani bakar u obliku bakrenih anoda, u liku ipka, profila, cijevi, bakreni prah i ljuskice, folije. IMENOVANJE (slijed pojmova prema carinskom zakonu) Bakrenac Nerafinirani bakar Rafinirani bakar

Otpaci i ostaci bakreni Predlegure bakra Prah i ljuskice, bakrene ipke i profili bakreni ica bakrena Bakrene folije Cijevi od bakra Pribor za cijevi 2. Magnezij (Mg) jedna od najlakih kovina najznaajniji spoj MAGNEZIT (MgCo3) moe se dobro legirati, legure: DURALUMINID, MAGNALIJ, HIDRONALIJ najee legiranje s Al (do12%) Zn utjee na vrstou Mn poboljanje antikorozivnih svojstava Si popravlja tvrdou

3. Aluminij metal 20. st.; najrairenija kovina srebrnastobijele boje, male specifine teine 2,7 kg/dm3, dobra vodljivost otporan na atmosferilije i kiseline Al + Mg, Mn = vea tvrdoa i vrstoa Nema ga u elementarnom stanju, samo u spojevima ALUMOSILIKATI osnovna sirovimna za dobivanje aluminija BOKSIT Postupak prerade Aluminija: 1. odvajanje glinice iz boksita MEHANIKA SEPARACIJA 2. odvajanje glinice u tzv. RAFINAL (RAFINIRANI Al) BOKSIT GLINICA ALUMINIJ 4t 2t - 1t 3. ELEKTROLIZA dobivanje najieg Al RAFINIRANI Al istoa 99, 9% uporaba: ingoti, ica, pleteni proizvodi, folije, aluminijske cijevi, graevinske aluminijske konstrukcije, ambalae kontejneri, limovi, kuanski proizvodi, bijela tehnika.

4. Cink isti cink 97,5% istoa uporaba: ipke, profili, prah (cinkov prah), ice, limovi, konstrukcije u graevinarstvu 5. Kositar rafinirani kositar 99% isti legirani kositar u obliku ploa, ica, limova, folija, traka, prah, ljuske 6. Titan rijedak element, nema ga u elementarnom stanju spojevi: RUTIL, ILMENIT otporan na toplinu i koroziju, lagan, vrst, nemagnetian uporaba: klipni motori, turbomlazni motori legure titana: Ti + Zr (cirkonij); Ti + Aluminij; Ti + Vanadij + Molibden + Manganm+ Krom

7. Berilij slian magneziju, spec. teina 1,86 kg/dm3, tvrd, elino-sive boje, toplinski vodljiv, rijedak, skup najee legiranje s Cu uporaba: elektroindustrija, kontaktni ureaji, disk konica, atomski reaktori 8. Sintetizirani materijali visokotaljivi materijali (talite okok 3000C i njihovi karbidi Wolfram, Tantel, Osmij uporaba: elektroureaji, u strojarstvu, kompresorski ureaji, razni alati

NEMETALI
DRVO DRVENA MASA STABLA: Deblovina Granjevina Sitna granjevina Paljevina DRVO PREMA NAINU UPORABE: Drvo ta tehniko iskoritavanje (Tehniko drvo) Drvo za ogrijev Drvo za kemijsko iskoritavanje

TEHNIKO DRVO

Neobraeno umsko drvo (oblo tehniko drvo)

Obraeno drvo

trupci obla graa sitno tehniko drvo

tesano drvo cijepano drvo piljeno drvo ljutena i rezana drvena roba ljepljena i tlaena drvena roba drvena ambalaa

DRVO PREMA PORJEKLU: 1. EGZOTINA DRVAebanovina, tikovina, palisander, mahagoni 2. ETINARI (BJELOGORICA)jela, bor, smreka, ari, empres 3. LISIARI (CRNOGORICA)- bukva, hrast, grab, lipa, jase, orah

KLASIFIKACIJA DRVENE ROBE PREMA CARINSKOJ NOMENKLATURI: Ogrijevno drvo Drveni ugljen Neobraeno drvo s korom Drveni pragovi Drvo obraeno po duini Listovi furnira i listovi za superploe Ploe perploe Graevinska stolarija Proizvodi raznih vrsta tropskog drveta POBOLJANO DRVO

SVOJSTVA DRVETA: 1. a) b) c) d) 2. a) b) c) d) e) 3. a) b) c) d) e) FIZIKA SVOJSTVA teina promjenjivost volumena provodljivost trajnost MEHANIKA SVOJSTVA tvrdoa elastinost ilavost cjepljivost otpornost na habanje ESTETSKA SVOJSTVA boja sjaj tekstura miris finoa

KONTROLA KVALITETE DRVETA GREKE DRVETA: greke grae drveta ( nepravilnost poprenog presjeka, dvostruko srce, nepravilne liniije godova, kvrge, smolne vreice) greke fizike prirode (paljivost, pukotine od hlaenje i suenja, vitlanje, povrede od groma, tue, poara greke boje drveta (srne mrlje, neprava sr, dvostruka beljika) greke od insekata greke nastale obradom drveta (lisiavost, nejednakost debljine, irine, resastost daske) STANDARDI KLASIFIKACIJE DRVENE GRAE: DIMENZIJE (debljina, irine, duine) 0,25 Kvaliteta dozvoljene greke I, II, III, IV, V klasa 1m

4m

ZATITA DRVA Suenje Povrinska zatita impregniranje DRVO KAO TRANSPORTNI SUPSTRAT POMORSKI PRIJEVOZ brodovi za generalni teret ili brodovi za prijevoz drva KRCANJE na palubu (neobraeno drvo), ispod palube (obraeno drvo) uvrivanje: elini vezovi, trake, stupovi

PAPIR SIROVINE Celuloza + Punila + Bojila + Ljepila

KVALITETA PAPIRA SVOJSTVA PAPIRA: 1. FIZIKALNA izgled, mekoa, tvrdoa, glatkoa povrine, poroznost, propusnost na zrak, plinove, vodenu paru, mirise i masnoe, statiki elektricitet i stabilnost 2. OPTIKA transparentnost, bjeloa 3. MEHANIKA rastezna vrstoa i istezljivost, otpornost na prskanje (pritisak okomit na povrinu, otpornost na preanje i upanje)

PROIZVODI INDUSTRIJE PAPIRA PREMA GRAMATURI: papir (8-150 g/m2) debeo papir (polukarton) i tanki karton (150-250 g/m2) karton (250-500 g/m2) debeli karton i tanka ljepenka (500-600 g/m2) ljepenka (600-700 g/m2) FORMATI PAPIRA: A0 841 1 189 mm A1 594 841 A2 420 594 A3 297 420 A4 210 297 A5 140 210 A6 105 148 A7 74 105

Vrste papira prema namjeni: TISKARSKI PISAI NOVINSKI (ROTTO) PAPIR OMOTNI PAPIR NEPROPUSNI DOBIVANJE PAPIRA:

priprema papirne mase iz vlakana i dodataka (u obliku kaaste suspenzije u vodi) pulpa ili papirtina oblikovanje papirnog lista (papirna masa iz spremnika na iano sito gdje se oblikuje papirni list) dorada papira (satiniranje tj. glaanje papira - za visoki sjaj, veu gustou i hidrofobnost)

TEKSTIL Tekstilne sirovine? tekstilna vlakna koja procesom upredanja mogu formirati preu kao tekstilnu polupreraevinu

TEKSTILNA VLAKNA PREMA PORIJEKLU

PRIRODNA PRIRODNA

UMJETNA UMJETNA

a) ivotinjska b) biljna c) mineralna

a) polusintetika (regenerati): - na bazi celuloze - na bazi bjelanevina b) sintetika (umjetna): - polimerizaciona - polikondenzaciona

SVOJSTVA TEKSTILNIH VLAKANA duina, finoa, vrstoa, elastinost, sjaj, higroskopinost, ponaanje uslijed utjecaja kemijskih sredstava, povrinska svojstva uslijed predenja, bojenje...

PREA poluproizvod dobiven predenjem tj. uvijanjem tekstilnih vlakana u dugu nit odreene rastezne vrstoe i ravnomjernosti promjera, koji slui za daljnju preradu tkanjem ili pletenjem TKANINA tekstilna izraevina dobivena unakrsnim prepletanjem najmanje dviju ili vie skupina niti pree faze izrade tkanina: priprema osnove i potke, tkanje obrada sirovih tkanina

TEHNOLOKI PROCES PREDENJA - FAZE: priprema sirovine (rahljenje, ienje, mijeanje) paraleliziranje vlakana radi formiranja to tanje vrpce (eljanje, istezanje) uvijanje vlakana u nit (pretpredanje, predanje) i eventualno konanje oplemenjivanje tekstilna industrija proizvodnju pree, tkanina, pletiva, odjee i ostalih proizvoda na bazi tekstilnih vlakana uskladitenje tekstilnih sirovina i gotove robe u suhim i zranim prostorijama tekstilna ambalaa tkanine od prirodnih i sintetikih vlakana (fleksibilne vree, bale, materijal za vezivanje)

PRIRODNA VLAKNA 1. IVOTINJSKA VLAKNA a) vuna najzastupljenije vlakno ivotinjskog podrijetla osnovna svojstva: finoa, rastezna vrstoa, elastinost i kovravost, na kvalitetu utjee duina vlakna, opip vlakana, plastinost, ponaanje vlakna prema bojama, sjaj, istoa i oteenost finoa vune je osnovni kriterij klasifikacije vune na tritu najvanije mehaniko obiljeje lako oporavljanje od deformacija osobito u mokrom stanju (najhigroskopinije tekstilno vlakno) b) svila prirodna svila dobivanje odmotavanjem ahura dudova svilca divlja svila - vlakna koja se dobiju od ahura tropskih leptira

2. BILJNA VLAKNA a) pamuk najvanije biljno vlakno sastojci: celuloza + minimalan udio dr. organskih materija najee biljno vlakno u uporabi zbog raspoloive koliine, svojstava, ekonominosti dobivanja i prerade svojstva: duina vlakna (tapel), vrstoa i elastinost, zrelost i finoa, zavojitost, sjaj... b) ostali lan, konoplja (stabljika), kokos (plod), agava, ananas (list) 3. MINERALNA VLAKNA u prirodnom stanju ili posebno obraene upotrebljavaju se za tekstilne izraevine posebnih namjena: staklena vuna, azbest, metalna vlakna

UMJETNA VLAKNA industrijska proizvodnjom iz sintetikih polimera (sintetika vlakna) ili iz prirodnih spojeva (uglavnom celuloza) npr. viskoza polusintetiko vlakno na bazi celuloze, osnovna sirovina je drvo 1. POLUSINTETIKA vlakna na bazi bjelanevina kazeinska vuna koja zbog male vrstoe vlakna nije postigla vee proizvodno znaenje 2. SINTETIKA VLAKNA najea: poliamidna, poliesterska i polipropilenska vlakna svojstva: vea rastezna vrstoa u odnosu na prirodna vlakna, odlina otpornost na povrinsko troenje, jednostavnije odravanje i pranje, imaju ista svojstva u mokrom i suhom stanju, otporna na djelovanje insekata i mikroorganizama nedostaci: osjetljivost na poviene temperature, slabija mo upijanja vlage

KOA Industrija koe djelatnost koja se bavi tavljenjem koe i izradom proizvoda od tavljene koe
SIROVINE KOARSKE INDUSTRIJE
SIROVA KOA
klasifikacija prema: ivotinji od koje se dobiva, nainu konzerviranja, porijeklu, teini i kvaliteti kriterij za ocjenu tehnoloke vrijednosti sirovih koa: greke (mane), masa cijele koe, kvalitativna svojstva nain konzerviranja i starost ivotinje

TAVILA
uvjetuju: postojanost koe prema kvarenju pogodna fizika i mehanika obiljeja prema porjeklu: biljna tavila mineralna tavila masna tavila

POMONE MATERIJE
odnose se na: boje, sredstva za maenje sredstva za apretiranje

Dobivanje koe 1. priprema koe za tavljenje, 2. tavljenje koe, 3. dorada tavljene koe Vrste koe
koa za obuu

tehnika koa
izrada transmisijskog remenja(govea koa) koe za ivanje (fine kravlje koe) kategorije: prima, seconda, terca

ostale vrste koe

koe za izradu rukavica, torbi, ortopedske koe, pergament koe

onska koa koa za lice (telea, konjska, od gmizavaca)

Umjetna koa proizvodi dobiveni na osnovi polimera koji su po osobinama slini koi prednosti u odnosu na pravu kou: elastiniji su, otporniji na habanje, ne upijaju vodu i lako se peru, ne nagrizaju ih kemikalije i mogu se trajno obojiti u najrazliitije nijanse najvanije komercijalne vrste umjetne koe izrauju se na osnovi polivinil-klorida i poznati su vinil-koa, PVC koa, vinilex... dva osnovna tipa vinil koa su: obina vinil-koa ekspondirana vinil-koa (skaj)

Znaajnija ispitivanja koe su: 1. odreivanje specifine teine specifina teina zavisi od vlanosti (spuvasta struktura koe) 2. odreivanje fleksibilnosti koe koa se ubavije oko cilindra veeg promjera od krunog uzorka koe i ne smije biti ispucanosti koe 3. odreivanje koe prema kidanju jedinica: kg/mm2, ispitivanje na istezanje pomou dinamometra, 4. odreivanje upijanja vode kruni uzorak promjera 3-5 cm se umoi u vodu i mjeri se teina, 5. odreivanje vlage uzorak teine 5 kg se sui tj. ugrijava do 105C i nakon toga se odreuje odnos teine pri sobnoj temp. u odnosu na 105C koa moe imati vlagu od 14-18 % 6. odreivanje pepela uzorak od 5 g spaljuje se s time da je maksimalno doputeno15% masnoa vezivnog tkiva

Skladitenje koe Skladita ista, neoteena, suha, temperatura izmeu 7 i 20 oC, relativne vlage od 50-70% koa ima svoje oznake npr. OV/P (ovja/prima) pakira se u svenjeve

KAUUK osnovna sirovina za proizvodnju gume polimerna tvar prirodnog ili sintetikog porijekla u Europu donijet nakon otkria Amerike najpoznatija biljka iz koje se dobiva kauuk je Hevea brasiliensis kauukovac porijeklom iz doline rijeke Amazone

VRSTE KAUUKA 1. PRIRODNI KAUUK nalazi se u stabljici drva kauukovca u obliku koloidne vodene otopine lateks izvanredno otporan na savijanje i elastian, svijetlo ute boje, dok na zraku potamni, otapa se u benzinu, benzolu, eteru, a netopiv u vodi i alkoholu glavni proizvoai prirodnog kauuka su: Malaja 45%, Indonezija 26% i Tajland 10% primjenjuje se za izradu pogonskog remenja, cijevi, izama...

2. SINTETIKI KAUUK javlja se u Njemakoj za vrijeme 1. svjet. rata materijali od kojih se izrauju moraju biti dovoljno fleksibilni na temperaturama na kojima se upotrebljavaju daljnji razvoj usmjeren je na jednostavniju i jeftiniju tehnologiju prerade tj. dobivanje termoplastinih, prakastih i tekuih kauuka ekonomski najvaniji sintetiki kauuk je stiren-butadien kauuk svojstva slina prirodnom kauuku, ali je lake preradiv, otporniji na djelovanje kisika i ozona, fleksibilniji, ali manje vrstoe sintetiki kauuk dolazi u promet kao i prirodni u obliku lateksa i u suhom obliku vie od 80% svjetske proizvodnje je iz sintetikih kauuka glavni proizvoai: SAD, Rusija, Kanada Njemaka, Engleska

3. REGENERIRANI KAUUK dobivanje: preradom starog gumenog otpada pod utjecajem topline i kemijskih sredstava lake se homogenizira od sirovog kauuka (uz manji potroak energije), te bre i sigurnije vulkanizira vei sadraj regeneriranog kauuka smanjuje otpornost gumenih proizvoda na abraziju (bruenje) upotreba: za automobilske gume, odbojnike, gumene tepihe Tehnoloki proces prerade kauuka 1. Proiavanje sirovog kauuka (omekava se u vodi i sui) 2. Mastifikacija (mljevenje i gnjeenje, kidanje u strojevima da bi se poveala plastinost i izvrila priprema za dodavanje pomonih sirovina)

3. Punjenje kauuka (dodaju se sirovine radi poveanja mase gume, tvrdoe, vrstoe i drugih mehanikih svojstava) 4. Oblikovanje (u obliku ploa i profila) Vulkanizacija postupak u kojem se kauuku oduzimaju plastina, a vraaju elastina svojstva kemijska reakcija ugljikovodika kauuka sa sumporom (provodi se obino kod temperature od 100 170oC) Pomone sirovine za proizvodnju gume: 1. Sredstva za vulkanizaciju 2. Punila 3. Omekivai ili plastifikatori 4. Aktivatori ili ubrzivai 5. Antioksidacijska sredstva 6. Boje

Vrste i uporaba gumene robe pneumatska gumena roba preko 80% svjetske proizvodnje kauuka tehnika gumena roba gumene cijevi, ploe za izradu gumene obue i odjee, pogonsko remenje, transportne trake, izolirani elektrini kabeli, gumeni epovi, gumirano platno sanitarna gumena roba gumena galanterija Guma prema udjelu sumpora 1. MEKA GUMA .2 4% sumpora 2. TVRDA GUMA 25 50 % sumpora (EBONIT)

Svojstva gumene robe 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. vrstoa modul elastinosti i izduenje kod prekida otpornost na habanje trajna deformacija nepropusnost za plinove elastini odskok gume otpornost na rezanje otpornost na zamaranje gume otpornost na starenje

Skladitenje gumene robe guma je osjetljiva roba zbog ega se treba pridravati uputa o koritenju skladite mora biti hladno, suho, isto od praine i umjereno zrano, svi izvori UV zraka su tetni zbog stvaranja ozona guma podlijee starenju razna oteenja koja smanjuju vijek trajanja uzrok: suneva svjetlost, vlaga, kisik, temperatura

PRIJEVOZ GUMENIH PROIZVODA prijevoz sirove gume - u obliku plahti, blokova ili krep guma pakiranje: u sanduke, bale ili vree ukrcaj u brodsko skladite: sanduci i bale moraju se krcati na ravne povrine prijevoz latexa: u bavama ili u tankovima (sintetiki latex za razliku od prirodnog lako se ispire iz tankova uz pomo deterenata i slatke vode) mogui uzroci oteenja gume: - toplina, - dodir s drugim uljima, masnoama ili kiselinama, blizina - mokrog i vlanog tereta (guma moe postati kaasta), - gnjeenje sredstvo za separaciju gumenog tereta: najee polietilenska folija

PLASTINE MASE visokomolekularni spojevi koji u odreenoj fazi obrade pokazuju svojstvo plastinosti nastajanje: sintetikim putem ili obradom prirodnih spojeva svojstva: niska zapreminska masa i otpornost na kemijske utjecaje, nepropusne za tekuine i plin, visoka antikorozivna svojstva, dobra izolacijska svojstva, uglavnom nisu toksine imaju relativno dobre mehanike osobine (elastinost, otpornost na pritisak, otpornost na troenje), l ako se oblikuju (daju se lijevati u razne oblike) nedostataci: mala otpornost prema viim temperaturama, plastini otpad se teko odstranjuje

SIROVINE ZA DOBIVANJE PLASTINIH MASA: OSNOVNE SIROVINE: elementarne prirodne materije: nafta, ugljen, voda, zrak, drvo, vapnenac i dr. POMONE SIROVINE: materije koje se dodaju proizvodima polimerizacije i polikondenzacije u toku njihove pripreme da bi konani proizvodi dobili odgovarajua svojstva ADITIVI KLASIFIKACIJA PLASTINIH MASA: S OBZIROM NA SVOJSTVA KOJA POKAZUJU NA POVIENOJ TEMPERATURI: TERMOPLASTINE MASE (TERMOPLASTI) u postupku zagrijavanja i hlaenja ne mijenjaju svoja kemijska i fizikalna svojstva, otporna su na habanje, TERMOSTABILNE MASE (DUROPLASTI) mase kod kojih se javlja trajna plastina stabilnost (postupak iverzibilan), proizvodi na bazi kazeina i sintetskih materijala dobiveni polikondenzacijom

S OBZIROM NA SIROVINSKU BAZU na bazi celuloznih estera (kemijski spojevi kiselina i alkohola) na bazi ivotinjskih i biljnih bjelanevina na bazi karbonske kiseline kemijski postupci dobivanja plastinih masa: POLIMERIZACIJA POLIKONDENZACIJA POLIADICIJA najvanije tehnike prerade plastinih masa : ekstruzija, ekstruzijsko i injekcijsko puhanje, ubrizgavanje u kalup, vakuum oblikovanje, rotacijsko lijevanje

KATEGORIJE PLASTINIH MASA: 1. PRIMARNI OBLICI (SIROVINE) polimeri, sirovine u fizikom smislu to su razne granule strugotine i otpaci 2. SEKUNDARNI OBLICI (INDIREKTNA POTRONJA) dijelovi raznih konstrukcija (vozila, u graevinarstvu, instalacije...) 3. FINALNI OBLICI (FINALNI PROIZVODI) razni aparati, igrake, ukrasni predmeti, dijelovi pokustva, u strojarstvu zupanici...)

PLASTINA AMBALAA vrste: KOMERCIJALNA (rairenija), TRANSPORTNA osobine: prilagodljiva i dugotrajna moe biti proizvedena iz istih masa ili u kombinaciji s drugim materijalima (kompozitni materijali) najee oblici: vreice, vree, boce, kante, poklopci i zatvarai posebni oblici ambalae: ambalaa za prehrambene proizvode, ambalaa za kemikalije, ambalaa za sipke materijale, spremnici za tekuine, cijevi i armatura

STAKLO FIZIKALNA SVOJSTAVA: kruta tekuina (zbog unutranjeg trenja pojedinih djelia) ili pothlaena taljevina, prozirna tvda i krhka, dobro proputa svjetlost, dobar je termiki i elektrini izolator, velike je tvrdoe, neznatne elastinosti nema odreene toke topljenja ni skruivanja to je posljedica nepravilne unutranje strukture

SIROVINE ZA DOBIVANJE STAKLA 1. OSNOVNE SIROVINE KREMENA KOMPONENTA: kremeni pijesak, kremena stijena(kvarcit) i kremen ALKALNE I ZEMNOALKALNE KOMPONENTE kalcijeva, natrijeva i kalijeva OKSIDNE KOMPONENTE oksidi olova, aluminija i cinka BORNA KISELINA, STAKLENI KR 2. POMONE SIROVINE sredstva: za bistrenje i obezbojavanje, bojenje, za zamuivanje, za matiranje, za doradu stakla (izravnavanje rubova, valovitih hrapavih povrina, ukraavanje stakla bruenjem, graviranjem)

VRSTE STAKLA PREMA SASTAVU OBINO: kalcijevo, natrijevo, kalijevo, olovno i aluminijevo SPECIJALNO: cinkovo, borno, specijalna optika stakla, stakla s visokom elektrinom neprobojnou (izolaciona stakla) PREMA NAINU PROIZVODNJE UPLJE: raznovrsni stakleni predmeti kao to su ae, boce, zdjele... ambalano staklo - najee natrijevo ili aluminijevo, upotrebljava se kao transportna ambalaa za tekue kemikalije i komercijalnu ambalau RAVNO: Prozorska stakla izraena od natrijeva stakla Stakla za izloge i zrcala natrijeva i kalijeva Sigurnosna stakla Ornamentno ili katedralno staklo Armirano staklo

PREMA NAMJENI graevinsko staklo , staklo za domainstvo - stakleno posue, laboratorijsko staklo, ukrasno staklo - kristalno staklo (teki olovni kristal, eki kristal, tras) optiko staklo OSTALE VRSTE STAKLENE ROBE: filter stakla, staklena vuna, emajl i pocakline staklene taljevine, obojene ili ne obojene kojima se prevlae raznovrsni metalni predmeti i keramiko posue radi zatite od korozije, nepropusnosti za tekuine i radi ukrasa, kada su prozirne zovemo ih pocaklinama

ISPITIVANJE SVOJSTAVA STAKLA 1. fizika i mehanika ispitivanja: ispitivanje: tvrdoe, otpora na istezanje, koeficijenta irenja... 2. kemijska ispitivanja ispitivanje: otapanja stakla, otpornosti na atmosferilije, otpornosti na kiseliname i luine, osjetljivosti prema stvaranju mrlja

Proizvodnja staklene taline pei s loncima ili koritaste pei Naini prerade staklene taljevine u staklene predmete 1. Puhanje 2. Valjanje tj. lijevanje 3. Izvlaenje 4. Preanje

SIPKI (RASUTI) TERETI

rasuti teret roba koja nije pakovana ni u jednom obliku poznatih pakovanja, ve se krca u rasutom stanju zbog svoje rastresitosti najpoznatiji su ugljen, rude, itarice, eer, sol, pijesak kut prirodnog priklona < 350 obiljeja sipkih tereta: granulacija prema krupnoi zrna sipkog tereta i prema njegovoj veoj ili manjoj ujednaenosti po dimenzijama razlikujemo razvrstani i nerazvrstani teret a min : a max < 0.4 razvrstani sipki teret a max : a min > 2.5 nerazvrstani sipki teret razvrstani teret moe biti: komadni ako je a > 10 [mm] zrnati ako je a = 0.5 10 [mm] prakasti ako je a < 0.5 [mm] a = (a max + a min) / 2 [mm]

gustoa laki tereti u kojih je gustoa < 1 t/m3 srednje laki tereti = 1 2 t/m3 teki tereti > 2 t/m3 nasipni kut oblikovanje stoca pri nasipanju sipkog tereta na ravnu povrinu uzrokovanu trenjem izmeu djelia tereta, koeficijent trenja = tg abrazivnost, ljepljivost, vlanost

KRUTA GORIVA goriva tvari koje pri oksidaciji (izgaranju) oslobaaju izvjesnu koliinu topline moraju zadovoljiti slijedee uvjete: procesom izgaranja proizvode znatnu koliinu topline u kratkom razdoblju, u prirodi se nalaze u dostatnim koliinama, relativno laka i ekomona eksploatacija, odnosno tehniki ostvariv i rentabilan proizvodni postupak, u sebi ne sadre neizgorivih tvari balasta, bitno ne mijenjaju svoj sastav i svojstva pri skladitenju, transportu i rukovanju, mogu se lako transportirati i skladititi, nisu skupi ogrjevna ili kalorina vrijednost goriva je ona koliina topline koja se oslobodi pri potpunom izgaranju jedinice koliine toga tereta (J/kg , J/Nm3) benzin 44000 kJ/kg kameni ugljen 30000kJ/kg meko drvo 10000kJ/kg

podjela goriva: prema agragatnom stanju dijele se na: kruta (vrsta) tekua plinovita mineralna (anorganske mineralne tvari) prema nastanku: fosilna (biljna ili ivotinjska) umjetna prema vrsti izvora energije: kemijska nuklearna prema svojstvima: samozapaljiva nesamozapaljiva termostabilna termonestabilna

prema primjeni: za pei i loita za brodske motore i lokomotive za stapne motore za reaktivne motore za reketne motore za nuklearne reaktore osnovni sastojci goriva: gorive komponente su ugljik, vodik i sumpor, negorive komponente kisik, duik, vlaga i mineralne tvari (pepeo) izgaranjem 1 kg ugljika uz dovoljne koliine kisika oslobaa se 34082 kJ/kg izgaranjem 1 kg vodika s kisikom u vodi se oslobaa 142777 kJ/kg

vlaga kao balast gruba dolaziod vanjskog utjecaja higroskopina moe se eliminirati suenjem konstitucionalna razultat kemijskog spajanja vrsta goriva: prirodna vegetabilna i fosiln umjetna dobivena preradom od prirodnih goriva drvo glavni dijelovi su celuloza, lignin, male koliine vode, ugljikohidrati, masti,vosak, smola sueno na zraku oslobaa u prosjeku 15000 kJ/kg, a sirovo drvo samo 8000 kJ/kg ugljen nalazi se u Zemljinoj kori u slojevima i u razliitim dubinama, potjee od biljne osnove koje su tektonskim poremeajima u Zemljinoj kori uspjevali uz uvjete visokog pritiska i temperature bez prisustva zraka povrinski ili dnevni kop jamski ili dubinski kop razvrstavanja ugljena prema krupnoi zrna

vrste prirodnog ugljena: treset najmlae fosilno gorivo sadri 50 75% vlage zbog ega je slabo gorivo, ima malu toplinsku vrijednost zbog ega je njegov transport neisplativ lignit najmlaa vrsta smeeg ugljena, upotrebljava se za loenje velikih kotlova smei ugljen sadri do 50% vlage, niske kalorine vrijednosti, takoer se koristi za TE kameni ugljen najstarije fosilno kruto gorivo, 24000 33000 kJ/kg, zbog razliite geoloke starosti i sastava kameni ugljen se svrstava u skupine bitumenozni kriljavci razliite mineralne materije impregnirane gorivim organskim tvarima preteno ugljikovodicima, suhom destilacijom pretvaraju se u tekua goriva i maziva skladitenje se obavlja u hrpama, prema vrstama i podrijetlu, u hrpe se stavljaju sprave za provjetravanje, mjesto za skladitenje mora biti zatieno od djelovanja Sunevih zraka radi sprijeavanja samozapaljenja, kritina temeperatura na skladitu je od 50 do 600oC, ako se zapali gaenje vodom od doljnjeg dijela prema gore

vrste vrstih umjetnih goriva: briketi dobivaju se od sitnog ugljena koji nastaje pri vaenju i separaciji prirodnih vrstih goriva, briketiranje se izvodi u preama, toplinska vrijednost iznosi oko 21000 34000 kJ/kg, lako se rukuje u transportu, nisu podloni samozapaljenju, skladitenje je lako I manje opasno koks se proizvodi suhom destilacijom ugljena zagrijavanjem bez pristupa zraka, u procesu koksiranja po toni ugljena dobiva se 750800 kg koksa, 300-330 m3 visokotemperaturnih destilacijskih plinova, 20-25 kg katrana, benzen i amonijak, glavni izvor topline I najvanija pomona sirovina za proizvodnju, fizikalna I mehanika svojstva: temperatura paljenja, ogrjevna mo, vrstoa I otpornost na habanje, granulacijski sastav, poroznost drveni ugljen dobiva se suhom destilacijom pri niskim temperaturama od drva, obino tvrdog, upotrebljava se za razne metalurke radove jer ne sadri sumpor ugljen se u prometu isporuuje u vagonskim koliinama, a maloprodaja se obavlja na tone ili se pakira u vree

svojstva ugljena: raspadanje ugljena na zraku oksidiranje na zraku gubitak toplinske vrijednosti samozagrijavanje samozapaljenje
Izbor Komadni ugljen Kockasti ugljen Oraasti ugljen Zrnasti ugljen praina Krupnoa zrna (mm) Vie od 65 30-65 15-30 5-15 0-5

transportna sposobnost ugljena: opasnost od samozapaljenja radi sprjeavanja na brodu je osnovno ne dopustiti pristup zraku u skladite, mjere opreza protiv eksplozije od skupljenog plina, opasnost od trovanja i mjere opreza, opasnost od pomicanja ugljena

RUDE metali su samorodni (dolaze u elementarnom stanju) rude dolaze u obliku spojeva rude su kemijski spojevi iz kojih se na ekonomian nain dobivaju kovine, moraju biti ekonomine da bi se eksploatirale i imati odreeni stupanj istoe eljezna ruda sa >30% eljeza zlato od 3 5 g po 1 toni ruda je najea stijena koja se sastoji od mehanike mjeavine nekog korisnog minerala u ijem se kemijskom sastavu nalazi neki metal i od nekorisnih minerala koji ne sadravaju metal jalovina

kovine (metali) ine oko elemenata na Zemlji, a prema boji se dijele u dvije skupine: crne kovine eljezo sa slitinama i kovine koje se koriste kao legirajui elementi npr. krom i mangan obojene kovine lake kovine, gustoe ispod 3500 kg/m3 (aluminij, magnezij, titan) teke kovine, gustoe iznad 3500 kg/m3 (bakar, nikl, cink, olovo) plemenite kovine (srebro, zlato, platina..) rijetke kovine (molibden, volfram) rjee kovine (kobalt, iva) radioaktivne kovine (uran, torij, radij) prema kemijskom sastavu rude mogu biti oksidne, sulfidne, karbonatne, silikatne, sulfatne i samorodne

ruda se iz zemlje vadi povrinskim ili dubinskim kopom, a zatim se priprema za preradu: 1. obogaivanje i priprema rude 2. prerada rude 3. rafinacija sirove kovine RUDE CRNE METALURGIJE 1. eljezo se ubraja meu najrairenije elemente u Zemljinoj kori, pojavljuje se u oksidnim, sulfidnim, karbonatnim i silikatnim rudama oksidne rude su : magnetit Fe3O4 najkvlitetnija eljezna ruda i sadri do 75% eljeza , crne je boje hematit Fe2O3 sadri do 65% eljeza, tamnocrvenosmea limonit najrirenija ruda kod nas, ute boje, hidratizirani oksid eljeza s oko 35% eljeza siderit sadri do 40% eljeza, sivoute boje

elik je tehniko eljezo koje sadri 0.05 do 1.7% ugljika i moe se kovati, valjati i zavarivati velika primjena elika temelji se na njegovim svojstvima, bilo da je eljezo vezano samo s ugljikom bilo da sadri jo neki legirajui element dobiva se iz bijelog sirovog eljeza procesom oksidacije na temperaturi 14000C do 15000C 2. bakar se vee s oko 36 raznih elemenata i tvori oko 250 minerala, ukastocrvene boje, rude bakra nikad ne dolaze same, nego su esto pomijeane s mineralima eljeza, cinka, olova i nikla dobro se kuje i izvlai, a teko lijeva, dobar je vodi elektrine energije najvanije rude bakra su: halkopirit halkozin kuprit malahit

RUDE OBOJENIH METALA 1. cink po proizvodnji u svijetu na treem mjestu iza aluminija i bakra upotrebljava se u graevinarstvu, za izradu dijelova motornih vozila, strojeva, sprava kovina modrikastosvijetlosive boje koja potjee od finoga povrinskog sloja bazinoga karbonata 2. olovo kovina sive boje, najmeka meu kovinama, neelastino, moe se rezati noem, lako se savija i valja, lo vodi topline i elektriciteta najvanija ruda olova je galenit upotrebljava se u industriji boja i stakla, u keramikoj industriji za izradu vodovodnih cijevi, primjenjuje se i u nuklearnoj tehnici kao zatitno sredstvo od radioaktivnog zraenja 3. aluminij posjeduje obiljeja po kojima u proizvedenoj koliini spada na drugo mjesto: mala gustoa, dobra provodljivost elektrine struje i topline, visoka refleksivnost na svjetlost i zraenje, visoka vrstoa i dobra otpornost prema atmosferi

osim gline, minerali aluminija su korund, boksit, kriolit boksit je jedina prirodna sirovina iz koje se danas dobiva aluminij, boksit je koloidna modifikacija aluminij hidroksida crveni boksit ima od 1 6 % SiO2 i kao takav je dobar za preradu u glinicu i aluminij iz 4 t boksita dobije se 1 t aluminija bogata nalazita boksita su u Maarskoj, Francuskoj, Italiji, Rusiji na terminalima se javljaju velika zagaenja zbog stvaranja boksitne praine zbog ega se nastoji u prekrcajnoj tehnologiji ukurcaji i iskrcaji obavljati u zatvorenim konvejerima ili u zatvorenim pokretnim trakama

prekomorski transport zbog velikih masa i volumena treba voditi rauna o ukrcaju tj. uzdunoj i poprenoj stabilnosti prekrcaj se odvija kontinuiranim sustavima prema SOLAS konvenciji predvia se ogranienje vlage - < 10% uzorkovanje ruda moe biti u rasutom stanju iz uzorka se odredi uee pojedinih kategorija zrna, masa pojedinog uzorka tretira se kao heterogenost poiljke bitno je ostvariti objektivnost uzorkovanja to se postie uzimanjem poduzoraka u svim dijelovima poiljke uzorkovanje rude u vreama temelji se na statistikim tablicama uzorci se mogu uzimati i iz eljeznikih vagona i kamiona, a zajedniko im je vieslojno uzimanje uzoraka

ITARICE Kemijska struktura dominiraju ugljikohidrati sa 54 75% kroba PENICA vrste: obina penica tvrda penica engleska penica sorte: ozima jara fakultativne u promet dolazi pod slijedeim nazivljem: Bankut 1201 i 1205, Leganj, Bezostaja, San Pastore, Produttore, Abbondanza, Autonomia pradomovina penice je najvjerovatnije Etiopija proizvoai kvalitetne penice su Kanada, SAD, Argentina u Europi najvie proizvode Francuska, Italija, Njemaka, Rumunjska

RA zauzima drugo mjesto meu krunim itaricama sorte: ozime i jare hektolitarska teina kree se od 65 do 75 kg, a uzanca teina (1000) zrna kree se od 15 do 30 grama JEAM kvalitetan jeam ima svijetla i krupna zrna, a presjek zrna je branjav i ne staklav hektolitarska teina iznosi 55 do 76 kg, a uzanca teina je od 39 do 48 g. ZOB kvalitetna zob odlikuje se krupnoom zrna i branjavim prijelomom hektolitarska teina za najbolju kvalitetu iznosi od 48 do 50 kg, za srednju kvalitetu od 42 do 48 kg, a slabija roba ima hektolitarsku teinu ispod 42 kg, uzanca teina ( 1000 ) zrna zobi kree se od 10 do 20 grama.

KUKURUZ pored penice i rie najvanija itarica hibridni kukuruz esto dolazi iz USA: US-13, Ohajo-C-92, Kanzas 1859, Viskozin 692, Nebraska 301... hektolitarska teina kukuruza kree se od 78 do 85 kg kod sitnozrnate sorte i 70 do 75 kg kod krupnozrnatih sorti prema uzanci krupniji ima 250 do 500 g i sitniji od 50 do 250 g uvjeti kvalitete kukuruza odreuju se prema boji zrna, presjeku zrna, te mora biti suh, zdrav, nenaklijao i sa svojstvenim prirodnim mirisom i okusom havarirani kukuruz je onaj koji ne odgovara nevedenim uvjetima, naroito ako zdravstveno nije ispravan RIA 25 vrsta, jednogodinje i viegodinje u meunarodnoj trgovini na veliko ria je najee neoljutena jer je otpornija na tetne utjecaje za vrijeme prekomorskog transporta najpoznatije trgovake vrste jesu Georgija i Juna Karolina odlikuje se krupnim i duguljastim zrnima, staklasta sjajnobijela izgleda, bez neistoa ni polomljenih zrna

 esta je i talijanska ria, a zatim slijedi ria iz Azije, levantska ria kvaliteta se utvruje na osnovu veliine zrna, prozirnosti i bjeline zrna, broja polomljenih zrna, neistoe i porijekla rie PROSO hektolitarska teina iznosi 70 do 75 kg, a uzanca teina od 6 do 9 grama moe sadravati najvie 14% vode i 10% izlomljenih zrna kvaliteta brana ispituje se organoleptikim i objektivnim metodama UZORKOVANJE ITARICA obavlja se temeljem propisanog standarda, to proizlazi iz visoke vanosti itarica kao prehrambenih proizvoda, te su kriteriji vrlo visoki obavlja se na istom principu kao i za drugi sipki teret na to aktivniji nain u tehnikom smislu uzorkovanje se obavlja sondama

ODREIVANJE KVALITETE KOD ITARICA: Organoleptiko odreivanje Objektivne metode: Hektolitarska masa, uzanca teina ili teina 1000 zrna, vlaga u itaricama, istoa itarica, staklavost zrna, kemijski sastav PRIJEVOZ I SKLADITENJE: itarice se ubrajaju u podgrupu sipkih tereta kojima je tzv. kut prirodnog priklona jednak ili manji od 350 radi izbjegavanja mogueg presipavanja kod nasipavanja u prostorima za krcanje tereta postoje uzdune i poprene pregrade (najee drvene) kut prirodnog priklona ovisi o kohezijskim silama i o vlanosti vlanost je po SOLAS-u ograniena na max 15% pri skladitenju javlja se disanje ita proces pri kojem se oslobaa ugljik-dioksid i vlaga pa se treba prosuivati na 1000C za uvanje itarica koriste se Specijalne itnice (silosi) Obine itnice Koevi za uvanje kukuruza dok je jo u klipu transport se obavlja pneumatskim elevatorima ime se poveava produktivnost

UMJETNA GNOJIVA prirodne ili umjetne tvari (mineralnog, organskog ili mikrobiolokog podrijetla) koje stimulirajue djeluju na razvoj i rast biljaka DUINA UMJETNA GNOJIVA amonijev nitrat (NH4NO3) sadri 35% duika, dobiva se od sintetikog amonijaka i duine kiseline, to su granule bijele boje i higroskopini, 1 m3 ima masu 840 kg, a zapremina iznosi 1.23 m3, u promet dolazi u bavama, jutenim vreama ili papirnim vreama ilska salitra (NaNO3) sadri 15 do 16% duika, ona je bijela kristalna sol, topljiva je u vodi, higroskopina zbog ega se u prometu podvrgava granulaciji, zapremina 1 t iznosi 0.72 m3, a 1 m3 tei 1380 kg, u rpomet dolazi pakovana u vree mase 100 kg vapnenoamonijeva salitra (NH4NO3 + CaCO3) sadri 15.5% duika i 52% vapna, zrnate strukture i higroskopina

 amonijev sulfat ((NH4)2SO4) dobiva se kao nusproizvod fabrikacije koksa, sadri 20 do 21% duika, bezbojnih kristala, dobro se otapa u vodi, 1m3 tei 750 do 890 kg, a zapremina 1 t 1.12 m3, u promet dolazi u papirnim vreama sadrine 40 kg, ali i u rasutom stanju u zatvorenim vagonima norveka salitra (Ca(NO3)2) sadri 13 do 16% duika i 28% kalcija, vrlo je higroskopina zbog ega se u prometu dolazi u hermetiki zatvorenim bavama od 100 kg neto-teine, masa 1m3 iznosi 910 do 1130 kg, dok zapremina 1 tone iznosi 0.88 do 1.1 m3 kalcijev cijanamid (vapneni duik, CaCN2) sadri 14 do 20% duika i preko 50% vapna, u promet dolazi vrlo usitnjen i zbog toga se jako prai pri upotrebi zbog ega se dodaje 30% ulja da se granulira, u promet dolazi u viestrukim papirnim vreama do 35 i 50 kg mokraevina (karbamid) je sintetiko organsko duino gnojivo, vrlo koncentrirano jer sadri do 48% duika zbog ega je prikladno za transport, u promet dolazi kao bijeli kristalni prah, pakovan u papirne viestruke vree od 50 kg

KALIJEVA UMJETNA GNOJIVA kalijev nitrat (KNO3) ili indijska salitra, sadri 13% duika i 45% K2O to je za gnojidbu nepovoljan odnos, ima bijele kristale i nisu higroskopini, u promet dolazi u viestrukim vreama kalijev sulfat (K2SO4) sadri 48 do 52% K2O pa se smatra koncentriranim kalijevim gnojivom, u promet dolazi pakovan u vree od 50 kg FOSFORNA UMJETNA GNOJIVA superfosfat najvie raireno umjetno fosfatno gnojivo, fizioloki neutralno, u promet se stavlja poto se propisno usitni i "sazri" kad odlei nekoliko mjeseci, pakuje se u vree od jute, kudjelje precipitat (CaHPO4) sadrava 40% fosfornog oksida, u promet dolazi obino ist, ima izgled finog bijelog praha i nije higroskopian thomasova drozga (brano) priprema se finom meljavom drozge koja se javlja ka otpadni proizvod u proizvodnji elika , sadri od 16 do 20% fosfornog oksida, u proemet dolazi u rasutom stanju ili pakovan u vreama od 50 kg

 termofosfati kombinacija fosforno-kalijevo gnojivo sirova fosfatna brana proizvode se finom meljavom kao prirodna gnojiva iz sirovih fosfata ili kostiju VAPNENA GNOJIVA ivo vapno (CaO) dobiva se peenjem vapnenca, a sadri 70 do 95% CaO, pakuje se u viestruke papirne ili jutene vree od 50 do 100 kg gaeno vapno dobiva se djelovanjem vode na ivo vapno, u promet dolazi kao prah u vreama od 50 do 100 kg saturacioni mulj otpadni proizvod u fabrikaciji eera, sadri 21 do 22% CaO i manje koliine duika, fosfora i kalija kreda (CaCO3) rastresit vapnenac sastavljen od sitnih ljuturica koljki i puia sadra (CaSO2 2H2O)

KOMPLEKSNA GNOJIVA dvojna kompleksna gnojiva: amofos, amonijani superfosfat, kalazot, kalijev superfosfat, potazot trojna: nitrofoske sadre odreen omjer duika, fosfora i kalija pa se u rpometu javljaju pod imenom NPK uzorkovanje se obavlja za granule, prah i kristalna zrna te za proizvode u vreama ili u rasutom stanju

CEMENT spada u kategoriju vezivnih graevnih materijala s obzirom na otpornost prema djelovanju vode dijele se na: ZRANA nakon otvrdnjivanja neotporna su prema djelovanju vode (ilovaa, vapno, sadra) HIDRAULINA nakon otvrdnjivanja otporna su prema vodi (hidraulin vapna, portlandski cement) portland cement dobiva se arenjem smjese vapnenca i gline (3:1) ili prirodnog glinovitog vapnenca koji se naziva lapor hidrauliki modul je odnos CaO/(SiO2 + Al2O3 + Fe2O3) > 1.7 faze proizvodnje cementa: priprema sirovine peenje mljevenje klinkera

kvaliteta cementa odreena je finoom mliva, volumenskom masom, stalnosti zapremine, vremenu vezivanja i stvrdnjavanja, mehanikoj otpornosti prema brzini vezanja: brzo vezujui (< 15min) srednje vezujui ( od 15 do 60 min) sporo vezujui (> 60min) mehanika otpornost: vrstoa na tlak, vlak i torziju najee je u upotrebi portland cement i portland cement visoke otpornosti rudni cement zbog prisustva eljeza je tamnosmee boje bijeli cement ima eliminiran eljezni oksid pa je bijele boje, koristi se za posebne radove jer je puno skuplji

taljeni cement nusproizvod u fazi prerade boksita cement je vrlo higroskopian, moe izgubiti svojstva u dodiru s vodom, ako dugo stoji gubi svojstva pohranjuje se u silosima kapaciteta od 2000 do 5000 tona na trite dolazi pakiran u viestrukim vreama od jakog papira u praksi se tolerira <3% rasipanja uslijed praenja pri transportu gubitak vrijednosti prema Rechnitzer-u: 3 mjeseca 15 20% 6 mjeseci 20 30% 12 mjeseci 30 40% 24 mjeseca 40 50% 54 mjeseca 50 60%

KAVA domovina kave Etiopija (pokrajna Kafa god. 875.) NAJVANIJE ZEMLJE IZVOZNICE: zemlje Latinske Amerike i Afrike KAVA KAO ROBA I VRSTE KAVE: dvije vrste: ARABIKA i ROBUSTA; krianjem tih vrasta hibrid ARABUSTA ivene namirnice sredstava za ishranu i sredstava za uivanje (uivala) kava, aj, alkoholna pia ivene namirnice biljnog porijekla

KVALITETA KAVE: razvrstaj po KLASAMA nedostaci zrna kave i otpadne primjese definiraju se pojedinano i boduju odgovarajuim brojem negativnih bodova zbroj negativnih bodova za UZORAK kave mase 300 grama osnova za odreivanje klase kave Pravilnik o kvaliteti kave koristi za: uvoznika, proizvoaa i potroaa (plaanje kave prema klasi kvalitete) PAKIRANJE KAVE: vree od jute uobiajene oznake ..naziv kave: ARABICAili.. ..oznaka P (za pranu) i N (za suhu) kavu . Zemlja porijekla: Produce of ..Kvaliteta Quality Cer. No.. .. oznaka izvoznika

 saganje tereta u vreama omoguiti ventilaciju, sprijeiti dodir s mjestima polonim vlazi ili neodgovarajuim ROBNIM SUSJEDSTVOM dno i bok slagalita: SEPARACIONO PLATNO skupljanje rasute kave VERTIKALNA SEPARACIJA - zid od vrea (slaganje vrea unakri) i HORIZONTALNA SEPARACIJA platno PRIJEVOZ KAVE: klasinim brodovima i kontejnerima, cestovnim ili eljeznikim prijevozom UVJETI za prijevoz kontejnerima - unutranjost kontejnera mora biti: uredna i ista , bez ostataka prijanjeg tereta suha, bez vlage, ostatka boje bez kukaca, insekata i dr. .. bez intenzivnih mirisa zatvoreni kont. ne smije proputati vodu nain provjere u praksi

 kontejneri s otvorenim stranicama ili s dobrom ventilacijom uporaba drvenih gredica na dnu skladita (kontejnera) prozraivanje kontejneri s duplim stjenkama MANIPULACIJA KAVE: kava pravilno sloena opasivanje vrea pri krcanju, runo se tovari na palete dalje viliarem do skladita prosjena norma krcanja u vreama: 100 150 tona po brodskoj ruci

SKLADITENJE KAVE: teret sirove kave u zrnu vree (cca mase 60 kg) robno susjedstvo nipoto koa, riblje brano, papar pojedine vrste kava ne zajedno prena kava tea za uvanje, gubi aromu, nepropusna ambalaa (metalna, staklena, plastina) skladite hladan, taman, suh prostor faktor slaganja tereta (Stowage Factor) koliko prostora (kapaciteta) zauzima 1 tona dobro sloenog tereta pakiranog za pomorski prijevoz (u m3) pakirana u vree po 60 kg 1, 173

8. TEKI I VANGABARITNI TERETI

STOKA KAO TERET

SPECIFIAN SUPSTRAT rijetki prijevoz (vlastiti stoni fondovi) ne podnosi daleki prijevoz OZLJEDE kod pretovara (... manje u transportu) HRANJENJE I POJENJE tijekom transporta + u luci polazita (priprema za prekomorski prijevoz) IZBJEGANJE DUGIH PRIJEOVZA razlozi? potreba za ukrcajem veih koliina hrane higijenski problemi ozljede

POSEBNE NAPOMENE: dozvole prijevoza od Ministarstva poljoprivrede i umarstva organizacija prihvata u luci toan hodogram (npr. dolazak na granicu) stoni terminali: tale, skladita hrane, zgrade za boravak pratilaca stoke, zgrade za veterinarsku slubu, rampe za vozila/vagone/brod DOKUMENTI: dokumenti o koliini; broj i teina dezinfekcija broda veterinarski certifikat

PRIMJER 1: 1 bik slomio nogu opis - svijetlo sive boje star 18 mjeseci teak 620 kg oznaen unom markicom 2188 ..nije za daljnji transport te se upuuje na prinudno klanje radi iskoritenja. PRIMJER 2: .uvoz ivih nojeva potrebna ovlatenja, dokumentacija - veterinarski pregledi..

9. TEKUI TERETI

TEKUA GORIVA prednosti u odnosu na kruta goriva: vea kalorina vrijednost lake provoenje u plinovito stanje manje nesagorijelih nusprodukata mogunost transportiranja kontinuiranim transportnim sustavima (cjevovodi, naftovodi)

NAFTA ZEMNO ULJE gorivo koje se ne moe regenerirati (nema ireverzibilnog procesa mana) kem. spoj ugljikovodika s manjom koliinom drugih primjesa

POSTANAK NAFTE 2 teorije: ANORGANSKA: nafta nastala djelovanjem vodene pare na metalne karbide u zemljinoj kori ORGANSKA: nafta nastala iz masnih i votanih supstanci morske flore i faune koja je tektonskim poremeajima dola u uvjete visokog pritiska i temperature NAFTA U ZEMLJINOJ KORI: impregnirana u slojevima sedimentnog poroznog materijala (vea dubina vei pritisak) oneiena pijeskom, vodom, otopljenim plinovima (prije transporta mehaniko proiavanje u rezervoarima) prelazne nijanse: zelena- smea-crna LEITA NAFTE pronalaze se BUENJEM i prethodno provedenim GEOLOKIM I GEOFIZIKIM ISTRAIVANJEM porijekla, strukture, geoloke starosti stijena BUOTINA se priprema za eksploataciju tek nakon povoljne procjene koliine i ekonominosti eksploatacije

2 osnovna postupka buenja: UDARNO: udar dijetla u dno buotine; dizanje i putanje dijetla strojevima; mokro i suho buenje ROTACIJSKO: iznad buotine toranj (visok 45 m) eljezne konstrukcije za smjetaj strojeva, standardizirane sonde na ijim krajevima dijetla rotiranjem dijetla pravi se buotina, u buotine zatitne cijevi . izmeu cijevi i zemlje rijedak cement cementacija nafta i plin naviru iz buotina pod utjecajem tlaka u nalazitu 9dok se ne izjednae prirodni i hidostatski tlak nafte) prosjena dubina buotina: 3000 m cijevni sustav za sabiranje nafte iz buotina u sabirne postaje izdvajanje plina iz nafte u leitima i na putu kroz buotinu i cjevovode

FIZIKALNA SVOJSTVA NAFTE: GUSTOA omjer mase i volumena pri odreenoj temperaturi (kg/m3; najee se koristi g/cm3 pri 15C) ISPARIVOST NAFTE odreena brojem ugljikovih atoma, a oinje temperaturom vrenja NAPON PARA tlak pri kojemu se para nalazi u termodinamikoj ravnotei s tekuinom od koje je nastala; ovisi o temp. i kem. sastavu, vano u transportu radi osiguranja i odreivanja tipa spremnika TEMPERATURA PALJENJA definirana najniom temperaturom pri kojoj e se prinoenjem plamena sa strane zapaliti pare skupljene iznad povrine uzorka VISKOZNOST mjera za unutarnje trenje izmeu slove tekuine u gibanju na odreenoj temp.

POSTUPAK PRERADE: mehaniko proiavanje u SEPARATORIMA (odvajanje plinova i mehanikih neistoa) spremanje u SABIRNE SPREMNIKE, gdje se neistoe taloe na dnu, gornji dio se ispumpava i prerauje destilacijom FRAKCIJSKA DESTILACIJE NAFTE: postupak dobivanja nafte prema razliitim tokama vrelita (svaka toka vrelita- pojedina frakcija) u smislu kemijskog razaranja srodni spojevi ugljikovodika se izdvajaju prema temperaturi isparavanja u separatoru i spremniku u DEHIDRATORU se izdvajaju vezani plin i voda nafta se uskladiti U SPREMNIKU te se dogaa naknadno taloenje (taloe se smolaste tvari) U CIJEVNOJ PEI nafta se zagrijava na 350C i pretvara se u paru

 sljede 2 STUPNJA FRAKCIJSKE DESTILACIJE: 1. stupanj na atmosferskom pritisku (1-15 atm) lake frakcije: BENZIN, PETROLEJ I PLINSKO ULJE 2. stupanj vakum destilacija tee frakcije: maziva ulja, motorna ulja u dvostepenom destilatoru - zgruavanje naftne pare (pretvara se u tekuinu) NUSPRODUKTI ili ostaci frakcijske destilacije: asvalt i bitumen STUPANJ ISKORITENJE NAFTE frak. destilacijom relativan pojam 50% nafte benzin; osim benzina mogu se dobiti plin, asvalt, parafin i dr. destilati

FRAKCIJE SIROVI BENZIN PETROLEJ PLINSKO ULJE MAZIVA ULJA

DESTILACIJE NATEMPERATURI 50-200C 150-300C 200-350C iznad 350C

ostaci: BITUMEN i ASVALT

CRACKING PROCES - KREKIRANJE molekularno cijepanje tekih molekula ugljikovodika s velikim brojem ugljikovih atoma koji se prevode u lake ugljikovodike posljedica dobivanja nedostatne koliine benzina tijekom prerade nafte frakcijskom destilacijom vrste krekiranja: toplinsko krekiranje (benzin male kem. stabilnosti) katalitiko kerkiranje (danas se koristi, pri temp. 500-600C i tlaku 1-1,5 bara)

 svojstava krekiranog benzina: bolje znaajke od onog dobivenog frak. destilacijom (vea gustoa) vea otpornost na detonacije (zbog ugljikovodika aromatskog, olefinskog i naftenskog reda) MOLEKULARNA DORADA POLIMERIZACIJA I ALKANACIJA: kem. reakcija spajanja dviju ili vie pojedinanih molekula u jednu (s veim brojem ugljikovih atoma); pri temp.150-200C i tlaku 10-80 bara uz katalizator od niih ugljikovodika dobivaju se vii (suprotno krekiranju) HIDRIRANJE: metoda dobivanja kvalitetnijih frakcija ugljikovodika uz povien tlak i temperaturu (vezivanje vodika na organske spojeve koji su osiromaeni vodikom) RAFINACIJA NAFTE: uklanjanje neistoa iz nafte (korozijske tvari, sumporni spojevi i dr.)

TRANSPORT NAFTE DO RAFINERIJE: u poetku transport nafte najee eljeznicom, a rjee automobilskim cisternama danas dominira transport naftovodima i posebno opremljenim plovilima transport naftovodima najjeftiniji (2/3 jeftiniji od rijenog prijevoza i za jeftiniji od morskog prijevoza), najbri, najmanje oneienje, nezavisna od vremenskih prilika eljeznika i cestovna vozila se rjee koriste za transport nafte, ali se koriste za transport njenih preraevina TRANSPORT NAFTE NAFTOVODIMA: DIJELOVI NAFTOVODA (sloene instalacije) prihvatni spremnici i otpremne postaje (elini lim, zapremina: 5000 20 000 m3) magistralni naftovodi (ukopani u zemlju, promjer zavisi od protoka i duljine transporta) meupostaje (sadre crpke potrebne u sluajevima velike duljine naftovoda kada nisu dovoljne samo otpremne postaje)

 prihvatne postaje (ureaji za ienje parafinskih voskova nataloenih u cijevima) postaje za grijanje i katodnu zatitu (elek. ureaji za zatitu od korozije) sustavi za daljinska upravljanja pogoni za odravanja na putu kroz naftovod nafta se hladi (poveana viskoznost nafte hidrauliki gubitci) ako temperatura tla nia od stinita nafte gubitak fluidnosti tenosti nafte TRANSPORT NAFTE BRODOVIMA morski i rijeni tankeri i tegljai kapacitet tankera: do 5x105 BRT uvjet za njihovu ekonominu eksploataciju: veliki kapaciteti ukrcaja/iskrcaja u lukama otpreme/dopreme vei tankeri vlastite crpke velikog kapaciteta (do 200 m3/h)

ELJEZNIKI TRANSPORT NAFTE: vagonskim cisternama (uglavnom prijevoz preraevina nafte) cilindrini spremnici montirani na vagon zapremina 50-60 m3 i ak do 120 m3 kupola na vrhu zrani i sigurnosni ventili (za kompenzaciju promjena zapremina nafte, i sprjeavanje pretlaka temperat.) vagoni izolirani, tlak ne vei od 15 bara potrebna prikladna punilita i prihvatilita TRANSPORT NAFTE CESTOVNIM VOZILIMA: kada nije mogu prijevoz dr. vidom transporta razlog? visoka cijana i ograniene mogunosti AUTOCISTERNE: zapremina 3-10 m3 zrani ventili na vrhu, pokaziva raine savitljive cijevi i crpke za meh. pogon ukrcaja/iskrcaja ureaji za gaenje poara i uzemljenje (odvodi stat.elektricitet) unutarnje i poprene pregrade ublaavanje udara u vonji

TEKA GORIVA ekonomino gorivo Fizikalna i kemijska svojstva tekih goriva: VISKOZITET izraava se u stupnjevima Engler (oE) DESTILACIJA TOKA STINJAVANJA oznauje temperaturu pri kojoj se gorivo toliko zgusne da pod utjecajem vlastite teine vie ne tee TOKA PALJENJA ili plamite je ona temperatura pri kojoj se pare goriva zapale kad se primakne plamiak KOKSIRANJE SADRAJ SUMPORA pajavljuje se u diesel gorivu u formi razliitih kemijskih spojeva i dostie vrijednost preko 3% kod tekih goriva KOROZIJA CETANSKI BROJ

mehanike primjese i voda max 0.5% predgrijavanje tekih goriva proiavanje tekih goriva purifikator i klarifikator

MAZIVA podmazivanje je uvoenje maziva u potrebnoj koliini i u pravo vrijeme izmeu povrina koje su u doticaju, odnosno u meusobnom (relativnom) kretanju U tehnici podmazivanja poznata su slijedea trenja: suho trenje mjeovito trenje tekue trenje

maziva ukljuuju: motorna ulja: upotrebljavaju se za podmazivanje motora s unutarnjim izgaranjem Leina ulja leina ulja masti: upotrebljavaju se za podmazivanje tarnih povrina na kojima se ne zadrava tekue mazivo vrsta maziva upotrebljavaju se za podmazivanje ureaja i dijelova izloenih visokom tlaku i povienim temperaturama vegetabilna ulja i masti ivotinjska ulja i masti sintetika ulja mazivost maziva je sposobnost dobrog prianjanja uz kovinsku ili drugu povrinu tako da se s njom kemijski ne spaja

Fizikalno - kemijske znaajke ulja i maziva: gustoa ispituje se na temperaturi od 200C i u rasponu je od 0.860 do 0.950 g/cm3 plamite i gorite mazivih ulja plamite je temperatura pri kojoj se pare ispitivanog ulja pri zagrijavanju zapale kada dou u dodir s iskrom ili plamenom; gorite je obino za 10 do 200C od plamita talite, stinite i toka zamuivanja temperatura pri kojoj vrsta tvar prelazi u tekuu fazu boja mazivih ulja viskozitet mazivih ulja i indeks viskoziteta ovisi o temeperaturi pa se zbog eksploatacijskih uvjeta izraava pri 20, 50 ili 1000C, viskozitet destilirane vode pri 200C je E INDEKS VISKOZITETA govori o promjeni viskoziteta u ovisnosti o promjeni temeperature specifina toplina je koliina topline koju treba dovesti 1 kilogramu ulja da bi mu se temperatura podigla za 100C sadraj pepela nesagorivi djelovi koji ostaju nakon goriva, nastaje i od oksidacije ulja 0.02%, masti 0.5% sadraj asvalta nus produkt u frakcisjkoj destilaciji nafte sadraj koksa sadraj vode smanjuje mazive sposobnosti i izaziva oksidaciju dijelova motora max. 0.01% sadraj sumpora

ADITIVI MAZIVA I ULJA poboljavaju fizikalno-kemijska svojstva ulja i poveavaju stabilnost SKLADITENJE TEKUIH GORIVA I MAZIVA uvaju se u kovinskim bavama ili spremnicima na otvorenom prostoru ili pod zemljom, maziva se uvaju u limenim bavama, tankovima i cisternama TRANSPORT u skladu s meunarodnim propisima o prijevozu robe cestom, eljeznicom i morem (ADR, RID, IMDG) RUKOVANJE opasnost od poara i opasnost za zdravlje PRIJEVOZ MOTORNIH ULJA TANKERIMA poseban sustav cjevovoda i pumpnih ureaja, dozvoljena razina punjenja tankova je 90%, MARPOL, pranje tankova tereta, sustav inertnog plina

MOTORNA ULJA slue za podmazivanje SUI motora (diesel, benzinski plinski) kod tog podmazivanja javljaju se visoki pritisci temperature pa ta ulja moraju zadovoljiti vrlo stroge kriterije: smanjivanje trenja odvoenje vika topline ispiranje i otapanje garei sprjeavanje korozije i troenje dijelova motora dobro protjecanje na raznim temepraturama moraju biti otporna na starenje

sloene otopine baznih ulja i aditiva u smislu koritenja ulja razlikujemo ljetna i zimska i univerzalna ili multigradna ulja kod visokih temperatura moraju imati dovoljno visoku viskoznost za postizanje zadovoljavajueg podmazivanja ulja se klasificiraju prema viskoznosti, svrha klasifikacije je da se korisnicima motora predoi izbor ulja prema viskoznosti u funkciji konstruktivnih karakteristika i reima rada motora vrste: prirodna ulja: dobivaju se frakcijskom destilacijom prirodnog zemnog ulja/nafte legirana ulja: poboljanih kvaliteta dobivaju se dodatkom razliitih aditiva prirodnom ulju

VODA voda se transportira vodoopskrbnim sustavom, cisternama i brodovima vodoopskrbni sustav je skup graevina, ureaja i naprava kojima se prirodne vode zahvaaju, proiuju, dovode do mjesta potronje i raspodjeljuju voda mora biti sa odreenim kemijskim sastavom ako je njezina namjena odreena voda prema namjeni: pitka i industrijska desalinizacija prijevoz vode obavlja se brodovima vodonoscima brodovi vodonosci imaju tankove koji su unutra cementirani da bi se zadrala svojstva vode

otrebno je esto obnavljati te unutranje zidove jer pucaju, za te cementne oplate javljaju se kao zamjena plastificirani tankovi

ALKOHOLNA PIA prijevoz vina zahtjeva visoke kriterije kod ukrcavanja i iskrcavanja, temp. kod prijevoza vino je osjetljiv teret, zahtjeva eliminiranje i najmanjih propusta najbolji su emajlirani tankovi; EMAJL smjesa kositra i antigona tankovi mogu biti i od rosfraja koji je pogodan za transport, to mogu biti i vrste nehrajueg elika oznaavanje vozila ploama opasnosti skladitenje alkohola podzemni spremnici i nadzemni spremnici uzimanje uzoraka iz cisterni i tankera

10. PLINOVITI TERETI

Ukapljeni plinovi su tvari kojima je kritina temperatura nia od 50C ili im je kod 50 C tlak para vii od 3 bara Ugljikovodici: metan, CH4, etan, propan, butan, pentan Plinovita goriva su goriva koja imaju jo vee prednosti u odnosu na tekua, jer se lake mijeaju sa zrakom, zanemariv je postotak nesagorivih estica, mogu se ukapljivati Zbog manjih volumena mogu se prevoziti pod pritiskom (u podtlaenom stanju) LNG (liquefied natural gas) meunarodna kratica za ukapljeni prirodni plin, potjee iz prirodnih izvora metan, etan, propran i manja koliina butana Razlozi iroke primjene jesu: idealan kao gorivo velike ogrjevne moi, otpor javnosti koritenju nuklearne energije, znatno manje oneienje okolia Ukapljuje se na temperaturi od 163 C ime se smanjuje obujam priblino 580 puta

Najvei izvornik LNG-a je Indonezija, a uvoznik Japan Brodovi za prijevoz ukapljenog prirodnog plina Rashladni sustavi sustavi za pothlaivanje ispunjavaju slijedee uvjete: odravanje kontinuiranog tlaka i temperature tereta u dozvoljenim projektnim granicama za vrijeme transporta, pothlaivanje para tereta koje nastaju za vrijeme ukrcaja te njihovo vraanje u tank tereta, pothlaivanje cjevovoda i tankova prije ukrcaja Materijali za izradu sustava uvjetovani su minimalnim temperaturama ukapljenog prirodnog plina Oprema za ukrcaj i iskrcaj tereta cjevovodi, ventili, pumpe, kompresori, izmjenjivai topline, sigurnosni ureaji Inertni plin sprijeava mjeanje zraka s parama opasnih tereta Uvjeti i kriteriji tehnike izvedivosti LNG terminala tehnologija, prirodni uvjeti, sigurnosni uvjeti i zatita okolia

Izvori LPG: prerada kiselog (tzv. mokrog) prirodnog plina koji se dobiva iz plinskih i naftnih polja i razdvajanje (destilacija) sirove nafte u rafinerijama LPG su plinovi u tekuem stanju, bez boje i mirisa, specifina svojstva jesu posebna kemisjka svojstva i reaktivnost ukapljenih plinova (reakcija s vodom, reakcija tereta samog sa sobom, reakcija sa zrakom, reakcija s drugim materijalima , korodivna svojstva Brodovi za prijevoz ukapljenih plinova upotrebljavaju se za transport tri glavna proizvoda: ukapljenih petrokemijskih proizvoda (propan i butan), amonijaka i petrokemijskih plinova (propilen, etilen, butadin i vinil klorid monomer) Skladita za LPG plinove hermetiki zatvoreni rezervoari graeni u obliku leeih valjaka ili kugle na stupovima Tehniki plinovi koriste se u metalnoj industriji, tekstilnoj industriji, u rashladnoj tehnici, medicini

KISIK u prirodi dolazi u elementarnom obliku, nema boje i mirisa, kemijski je vrlo aktivan OZON alotropska modifikacija kisika, slui za sterilizaciju, bez boje i mirisa DUIK spada u inertan plin, koristi se u kemijskoj industriji, dolazi u elinim bocama PLEMENITI PLINOVI argon, neon, helij, kripton, ksenon, ne veu se ni s jednim drugim kemijskim elementom VODIK je najlaki plin i ima iroku primjenu u medicini i kemijskoj industriji, nema boje ni mirisa, transportira se komprimiran u elinim bocama ili u specijalno graenim eljeznikim cisternama UGLJINI DIOKSID iz biljnog svijeta oslobaa se u procesu asimilacije

SUMPORNI DIOKSID bezbojan, kiselkast, nadraljiv, toksian, iroka primjena u kemijskoj industriji ACETILEN ugljikovodik u plinovitom stanju, slui za autogeno zavarivanje AMONIJAK bezbojan plin, otrog mirisa, upotreba u medicini i rashladnoj tehnici

11. HLAENI TERETI

LAKOPOKVARLJIV TERET
1. RASHLAENI TERET 2. SMRZNUTI TERET 3. DUBOKO SMRZNUTI TERET RASHLAENI TERET: 1. live products (voe, povre) 2. dead products (meso, riba) POMORSKI PRIJEVOZ: specijalizirani tramperski brodovi: brodovi hladnjae i kontejnerski brodovi RASHLADNI UREAJI odravanje jednakog temperaturnog reima (mjesto proizvodnje mjesto potronje) -2 do +13 -7 do -15 -2 do -30

HLAENJE? sprjeavanje kemijskih procesa (voe die, apsorbira O2 i otputa CO2 unitavanje mikroorganizma (bakterije i plijesan) KONTEJNER
Izotermiki (FRIGO) Izolacijski (IZOTERMIKI)

- prikljuak na centralno postrojenje broda - hladan zrak cjevovodima do kont.

CONTAINER MONITOR SYSTEM MIMIC DIAGRAMzapovjed.most - TERMOGRAF - TEMPERATURNA LISTA POZICIJA KVARA

KOMPATIBILNOST SLAGANJA U FRIGO KONT. - 3 razine: 1. KOMPATIBILNI TERETI (mogue slaganje jedan uz drugog . teina, dimenzija, volumen) 2. POLUKOMPATIBILNI TERETI (rizik blizine odjeliti teret prirunim sred.) 3. INKOMPATIBILNI TERETI (nije dozvoljeno slaganje u istom teretnom prostoru)