Sastav organskih tvari prvi je odredio Lavoisier od godine 1781. do 1787.

vaganjem proizvoda gorenja uzoraka organskih tvari kao to su alkohol, eer i octena kiselina (ocat). Dokazao je da organske tvari uvijek sadravaju ugljik i vodik, a esto i kisik. Takoer je dokazao da organske tvari ivotinjskog podrijetla esto sadravaju i duik. Lavoisier je postavio temelje organske kemije kao kemije ugljikovih spojeva.

 Dugo se vjerovalo da je za nastanak organskih spojeva u biljci ili ivotinji potrebna posebna ivotna sila (lat. vis vitalis). 1828. godine njemaki kemiar Friedrich Whler (1800. 1882.) prvi je iz anorganskih tvari sintetizirao ureu, tvar ivotinjskog podrijetla, prisutnu u urinu svih ivotinja.

 Justus von Liebig (1803. 1873.) zastupao je kemiju kao sveobuhvatnu znanost, potrebnu fizici i medicini, obrtu i industriji, poljodjelstvu i kuanstvu, kemijska znanja kao potrebna svuda i svakome. Takvu kemiju je i ostvarivao nastavom povezanom s istraivanjem na Sveuilitu u Giessenu.

 Maseni udio ugljika u Zemljinoj kori relativno je malen, svega 0,08%, ali je njegova vanost neizmjerna. Bez ugljika ne moe se zamisliti bilo kakav oblik ivota. Ugljik ini najvei broj razliitih spojeva s vodikom, kisikom, duikom i sumporom, a to su najvaniji kemijski elementi koji izgrauju sve bioloki vane molekule.

Razlikuju li se svojstva tvari anorganskoga i organskoga podrijetla U tri niza po etiri epruvete stavi redom sasvim malo, tek toliko koliko stane na vrh noa, natrijeva klorida, eera, limunske kiseline i parafina . Malim plamenom plinskog plamenika zagrijavaj sadraj prvog niza epruveta. Uoi promjene te zabiljei tijek i rezultate pokusa. U epruvete drugog niza ulij 1 do 2 mL vode i promukaj sadraj. Zabiljei opaanja o topljivosti uzoraka u hladnoj vodi. Ugrij sadraj svake epruvete i ocijeni topljivost uzoraka u toploj vodi.

 Koja je od ispitivanih tvari anorganskoga podrijetla? Koje su od ispitivanih tvari topljive u vodi? Samo je natrijev klorid tvar anorganskoga podrijetla. Talite natrijeva klorida je visoko i ne moemo ga rastaliti plamenom obinog plinskog plamenika. eer i limunska kiselina najprije se rastale, a zatim pougljene. Parafin svijee se rastali, a potom isparava. Tvari organskoga podrijetla imaju niska talita. Natrijev klorid, eer i limunska kiselina su topljivi u vodi dok je parafin svijee netopljiv.

Razlikuju li se svojstva tvari anorganskoga i organskoga podrijetla

Ugasi plamenik i bilo koji drugi izvor otvorenog plamena! U trei niz epruveta ulij po 1 do 2 mL benzina za ienje i promukaj. Nakon to zabiljei rezultate opaanja o topljivosti pojedinog uzorka u benzinu za ienje, sve uzorke izlij u posebno pripremljenu bocu za otpatke benzina.

 Koje su od ispitivanih tvari topljive u benzinu za ienje? Jesu li svi organski spojevi topljivi u benzinu za inje. Benzin za ienje je tvar organskoga podrijetla i njemu su netopljive tvari anorganskoga podrijetla, ali i neke tvari organskoga podrijetla, kao to su limunska kiselina i eer. Parafin svijee topljiv je u benzinu za ienje.

 Anorganski spojevi Veina anorganskih spojeva ima visoko talite. Velik broj anorganskih spojeva dobro je topljiv u vodi. Veina anorganskih spojeva je netopljiva u organskim otapalima Veina anorganskih spojeva ne gori. Veina anorganskih spojeva izgraena je od iona. Veina anorganskih spojeva provodi struju u otopini ili talini. Anorganske spojeve ine svi poznati elementi.

Organski spojevi Veina organskih spojeva ima nisko talite. Veina organskih spojeva netopljiva je u vodi. Veina organskih spojeva dobro je topljiva u organskim otapalima. Veina organskih spojeva lako je zapaljiva. Veina organskih spojeva izgraena je od molekula. Veina organskih spojeva ne provodi struju u otopini ili talini. U sastav veine organskih spojeva ulaze C, H, N, O, S, P i halogeni elementi. Ostali elementi mnogo rjee ulaze u sastav organskih spojeva.

Tko e uoiti vie svojstava svijee

Uzmi kratku obinu bijelu svijeu i istrai njezina svojstva: oblik, grau, boju, miris, opip, topljivost u vodi itd. Zapali svijeu i promatraj oblik i svojstva njezina plamena. U vrh plamena svijee nakratko unesi glazirani dio hladne porculanske ploice.

 Molekule parafina, kako se zajednikim imenom naziva velika skupina spojeva koji ine materijal svijee, relativno su malene i izgraene samo od ugljika i vodika. Meu molekulama u materijalu svijee djeluju samo slabe privlane sile. Zato se parafin lako tali, a pri povienoj temperaturi isparava i zapaljen gori.

 Sav ugljik ne izgori zbog nedovoljna dostupa zraka. Neizgorene estice ugljika hvataju se na hladnoj stijenki porculanske ploice kao aa. To je dokaz da parafin od kojega je nainjena svijea sadrava ugljik.

 Na oko 10 cm iznad plamena svijee kratko vrijeme dri obinu, ali hladnu, staklenu au debelih stijenki okrenutu otvorom prema dolje. Uoi promjene na stijenkama ae.

 Koja se tvar izluila na stijenkama hladne ae ili dnu posude s ledom? Na hladnim stijenkama ae, ili dnu posude s ledom, kondenzira se vodena para u kapljice vode. To dokazuje da je parafin svijee kemijski spoj koji osim ugljika sadrava i vodik.

 Ugasi svijeu i odmah plamen upaljene igice unesi u bijeli dim koji se die iz jo vrue i ugaene svijee. Obrazloi zato se svijea upalila iako plamen igice nije dotaknuo stijenj. Zato se u prostoriji osjea karakteristian miris kad se svijea ugasi?

 Kada se svijea ugasi parafin jo neko vrijeme isparava i kondenzira se u sitne kapljice koje se vide kao bijeli dim koji se uzdie iznad stijenja. Zato se nakon gaenja svijee u prostoriji osjea miris slian mirisu nafte. Kada se u dim netom ugaene svijee unese plamen, smjesa se upali i plamen prenese na jo vrui stijenj, pa svijea nastavlja goriti.

 Kroz staklenu cjevicu suenu na vrhu pui sa strane zrak kroz plamen svijee.

 Je li svijea normalno gori s vikom ili manjkom zraka? Od ega potjee svjetlost svijee? Plameni jeziak koji se stvara kad se kroz plamen svijee pue zrak ima plaviastu boju. Materijal svijee gori uz suviak zraka pa su produkti gorenja ugljikov dioksid i voda. Svijea normalno gori uz nedovoljan dostup zraka. Pritom nastaju ugljik i voda, kao to smo dokazali pokusima. Svjetlost plamena svijee potjee od uarenih estica ugljika.

 Postavi svijeu u plitku posudu s malo vode. Zapali svijeu i poklopi visokom aom. Promatraj i uoi promjene.

 Upaljena se svijea ugasi kad pod preokrenutom aom nestane kisika. Razina vode u ai povisi za priblino 1/5 visine ae, tj. toliko koliki je volumni udio kisika u zraku.

 Glasoviti engleski znanstvenik Michael Faraday (1791. 1867.) odrao je mladei est predavanja o svijei za boinih blagdana 1848./49. i ponovno 1860./61. godine. Faraday je pokazao i rekao da nema niti jednog zakona prirode koji na neki nain nije ukljuen u gorenje svijee.

to nastaje zagrijavanjem uree Stavi u epruvetu nekoliko zrnaca uree, zagrij plamenom plinskog plamenika pa e osjetiti karakteristian miris amonijaka. Otvoru priblii navlaen crveni lakmusov papir.

 Zato je crveni lakmusov papir promijenio boju u plavu? Koji kemijski element ulazi u sastav uree ako njezinim raspadom nastaje amonijak? Urea je spoj prirodnog podrijetla prisutan u urinu svih ivotinja i ovjeka. Kad se urea zagrijava ona se raspada uz oslobaanje amonijaka. Amonijak, NH3, se otapa u vodi navlaena lakmusova papira i mijenja njegovu boju iz crvene u plavu jer je vodena otopina amonijaka slaba luina. Urea, kao tvar organskog podrijetla, u svojoj molekuli osim ugljika sadrava i duik.

Kako dokazati prisutnost sumpora

Stavi u epruvetu malo bjelanca jajeta ili kose i 2 do 3 male krhotine neglazirana porculana. Dodaj 2 do 3 mL otopine natrijeva hidroksida. Sadraj zagrij do kljuanja. uvaj oi! Otvor epruvete usmjeri tako da ne doe do sluajnog polijevanja drugih uenika.

 Dodaj u epruvetu nekoliko kapi otopine olovova(II) acetata. Crni talog ili smee obojenje siguran su dokaz da uzorak sadrava sumpor. Ispitaj na isti nain vunu, pamuk (vatu) i neku sintetiku tkaninu. Dokai koja od ispitivanih tvari sadrava ili ne sadrava sumpor.

 Napii jednadbu reakcije olovova acetata i sumporovodika. Od ega potjee crni talog ili smee obojenje. Kuhanjem uzorka organske tvari s natrijevim hidroksidom ona se razgrauje, a sumpor prelazi u sulfidne ione, S2. Sulfidni ioni i olovovi ioni, Pb2+, iz olovova acetata, Pb(CH3COO)2, meusobnom reakcijom daju crni olovov sulfid, PbS. Pb2+ + S2 PbS

Kako dokazati prisutnost halogena Bakrenu icu unesi u epruveticu s malo kloroforma ili neke druge organske tvari za koju sumnja da sadrava halogeni element. icu na kojoj je uzorak organske tvari unesi u rub uteeg plamena. Zelena boja plamena dokazuje da spoj sadrava halogen.

 Zato se plamen oboji zeleno? Na povrini bakrene ice arenjem nastane sloj bakrova(II) oksida, CuO, koji oksidira uzorak organskoga spoja. Ako spoj sadrava halogen, nastat e lako isparljivi bakrov(II) klorid, CuCl2, koji boji plamen zeleno. Ovu jednostavnu metodu dokazivanja prisutnosti halogena u organskom spoju uveo je ruski kemiar Friedrich Beilstein, profesor kemije u St. Peterburgu.