Stubovi Stubovi su konstruktivni elementi nadzemnog voda iji je osnovni zadatak da nose:provodnike, zatitna uad, nosae izolatora i izolatore,spojnice

stezaljke i dopunski pribor, jednog ili vie montera sa opremom mase po 100kg. Stubovi takoer imaju zadatak da preuzmu na sebe sile pritiska vjetra, teine snijega,inja i leda. Takoer njihov vaan zadatak je da obezbjede potrebnu udaljenost (sigurnosna visina golih provodnika od zemlje u najnepovoljnim uslovima.Stubove moemo podijeliti na vie naina, najee ih dijelimo prema: vrste od kog su izraeni i funkciji koje obavljaju u vodu. Prema vrsti materijala od kog su izraeni stubove dijelimo: drvene, armirani betonske, metalni, novije vrijeme kompozitni stubovi izraeni od pojedinih plastinih materijala koje e nai primjenu u elektroenergetici. Drveni stubovi se prave od impregniranog drveta, bora, smre, jela, javora, bagrema I sve vrste hrasta osim cera.Poznati kanadski stub od kestena koji se koristi I za vodove najviiv napona. Metalni stubovi se izrauju se od podinanog elika.Sastavlja se iz U, L, I profila i cijevi .Al legura nemaju iroku primjenu zbog visoke cijene Al. Prema funkciju koje obavljaju stubove dijelimo na nosee ili linijske i zatezne koje mogu biti poetni i krajni,ugaoni i rasteretne. Stubno mjesto je dio nadzemnog voda koji obuhvata duinu sa lijeve i desne strane voda u pravcu trase. Raspon ozanaka malo slovo a.Raspon je rastokanje izmesu dvije susjedne take vjeanja vodia ili priblino moemo rei da je to rastojenje izmeu dva susjedna stuba.Raspon moe biti: horizontalni ( ukoliko nam vod prelazi preko ravniarskih predjela) i kosi ( ukoliko vod prelazi preko planinarskih predjela).Provjes ili ugib oznaka malo t.Provjes ili ugib je najvee vertikalno rastojanje izmeu zamiljenje prave linjije koja spaja take golog provodnika u rasponu.Provjes u horizontalnom rasponu nalazi se u sredini raspona (a/2), dok u kosom rasponu blii je stubu koji se nalazi na nioj nadmorskoj visini. Zatezno polje je dio nadzemnog voda izmeu dva zatezna stuba, u praksi zatezno polje moe biti dugo nekoliko stotina metara, a u nekim sluajevima i vie. Sigurnosna visina (h) Poto su goli provodnici smjeteni u otvorenom prostoru, izloeni su nagloj promjeni temperature dovodi do irenja to se manifestuje poveavanjem ili smanjivanja provjesa ili smanjuvanja razmaka golog provodnika i zemlja.Prilikom projektovanja, moramo predvidjeti, te nesmijemo dozvolit da se goli provodnici priblie zemlji iznad propisne granice ili rastojanja kojom nazivamo sigurnosnom visinom. Ukoliko se prekorai sigurnosna visina moe

ugroziti ivot ljudu i ivotinja na zemlji ili posebno ljudima koje se nalaze u motornim vozilama koje imaju veoma veliku visinu. Imajui na umu sve reeno nosi tehniim propisma odreena je sigurnosna visina koju definiemo na sljedei nain:

Da je to najmanje vertikalno rastojanj (h) i najnie take golog provodnika i zemlje pri temperaturi okolnog zraka +40 0C ili pri temperaturi 5 0C plus dodatni teret usljed snijega, inja i leda. Na trasi voda na kojoj se pojavljuju lokalni, regionalni, magistralni i autoputevi sigurnosna visina nesmije biti manja od 6 metara, jer ti putevi prolaze motorna vozila nainjen karoserijama se smiju voziti ljudi, koji mogu biti ugroeni od elektrinob udara, ako provodnicu nisu dovoljno udaljeni. Poznato nam je da dijalektrina istoa zraka iznosi 1kV/1cm, to znai npr. Golim provodnicima 400V nesmijemo se probliiti na daljinu od 4metra jer moemo pri tome doivjeti elektrini udar pri direktnim kontaktu sa provodnicima. Ukoliko nadzemni vod sa golim provodnicima prolazi preko nepristupanm mjestima (stijene velike strmine itd) sigurnosna visina mora iznositi bar 4 metra minimal u najnepovoljnim sluaju. Sigurnosna udaljenost je najmanje vertikalno ili horizontalno rastojanje izmesu golih provodnoka koji su pod naponom i predmetana na zemlji (zgrade, tornjeve itd). Sigurnosna udaljenost zahtjeva od visine napona,tako npr. Za niski napon do 400 sigurnosna udaljenost je 40 cm i poveava se porastom napona Vrste uzemljenja Uzemljenje je element energoenergetske mree, postrijenja ili lektrinih instalacija iji je osnovni zadatak da povee odreene dijelove navedenih sistema sa zamljom tj. da ih elektrine povee sa zemljom uz odgovarajui mehaniki vrstou. Osnovni dijelovi uzemljenja su: uzemljiva i zemljovod Uzemljiva ini sistem meusobnih povezanih golih vodia koji se ukopavaju direktno u zemlju osnovni zadatak uzemljivaa je da obezbijede elektrinu vezu izmeu zemljovoda i zemlje kao elektrina veza izmeu zemljovoda i zemlje kao geolokog provodnika. Uzemljivai se izrauju od elinog pocinane (vrue pocinan) traka, ica, cijevi, profila I,U i bakra. Zemljovod je dio uzemljenja koja se izrauju od golih ili izolovanih provodnika koji se polau po zidu, u zidu ili u zemlju.Prema funkciju uzemljenja dijelimo na: 1.Pogonsko ili radne 2.Zatitna uzemljenja 3.Gromobranska uzemljenja

Na pogonu uzemljenja povezuju se nul take naponskih izvoda (transformator ili generator ) za koju se izvodi provodnik koji obezbijedi pristup faznom naponu. Ova postrojenja spadaju u aktivni dio postrojenja,jer kroz njih teku struje izvjesne jaine i bez njih ne mogu