Uenje

Definirajte uenje!
Kakav je to proces? ta je za njega vano? ta dobijamo uenjem? ta nam olakava uenje, a ta ga oteava?

Uenje je.
temeljni proces svakog obrazovanja i odgajanja (edukacije), kao socijalizacije i humanizacije ovjeka. pojam iri od obrazovanja i pouavanja aktivnost koja rezultira stjecanjem odreenih znanja, vjetina, navika, stavova i vrijednosti proces koji traje cijeli ivot cilj - prilagodba ivotnoj okolini;

to se stjee uenjem? to ovjek ui?

ovjek ui razliite repertoare ponaanja (verbalne i motorne) i kriterijske obrasce (Andrilovi) ovjek neposredno ui vjetine (navike), znanja, a posredno se uenjem mijenjaju stavovi, interesi, vrijednosti, usvaja govor, socijalne norme, razvijaju sposobnosti, razvija drutveno prihvatljiva ekspresija emocija, itd. (Grgin) Ue se socijalne kompetencije (radne navike, organizacija vremena, druenje, zabava, disciplina)

Definicije uenja
uenje je relativno ponaanju koja je (bihevioristi) Tri vana elementa: trajna promjena u posljedica iskustva

''relativno trajna'' - razlikovanje nauenih od privremenih promjena u ponaanju (umor, bolest i sl.) ''promjena u ponaanju'' mora biti vidljiva ''rezultat vjebe ili iskustva'' razlikovanje od promjena izazvanih biolokim procesima rasta, odnosno maturacijom (proces biolokog sazrijevanja organizma koji omoguuje zakonite promjene, npr. govor, hodanje. Odnos maturacije i uenja: primjeri divlje djece)

Nenamjerno
dogaa spontano i intuitivno u dnevnom kontekstu dijete sudjeluje s veseljem i zanimanjem

kolsko
dogaa u kolskom okruenju, doivljava se kao mukotrpno i teko. Zato? apstraktni zadaci, udaljeni od konkretnih aktivnosti odvojeno od konteksta usmjereno na mehanikorutinsko stjecanje znanja lieno mogunosti dubljeg razumijevanja slaba mogunost primjene steenog znanja

Maturacija i uenje ? Maturacija i uenje meusobno se isprepliu bez jasnih granica. Maturacija se odnosi na fizike i fizioloke promjene koje utjeu na funkcije Uenje se odnosi na usvojene promjene koje utjeu na funkcije

Kriteriji za razlikovanje ponaanja koja su posljedica maturacije i onih koji su posljedica uenja
Maturacija: Uenje:

-ponaanja zajednika svim pripadnicima iste vrste -javljaju se iznenada -zakonito slijede jedno za drugim (bez preskakanja)

-ponaanja individualna (karakteristina za pojedinca) -oituju se postupno -nema zakonitog slijeda ponaanja jednog za drugim

Oblici ranog uenja

a) utiskivanje: reakcija kojom tek roeni organizam slijedi prvi opaeni objekt koji se kree
primjer u ivotinjskom svijetu: Lorenz (1965) i tek izlegli guii kod djece: utiskivanje na otkucaje majina srca (djeca izloena imitaciji zvuka majina srca bre dobivaju na teini, bre zaspu)

b) ekspozicijsko uenje: organizam je izloen podraaju i ui bez povoda, npr. takor ivi u kavezu u obliku labirinta i naui ga bez poticaja. c) habituacija organizam ui da ne reagira na podraaj koji se ponavlja, a nije relevantan za njega

SENZITIZACIJA I HABITUACIJA
Senzitizacija poveana osetljivost organizma usled ponavljanja intenzivnih i znaajnih drai.

Habituacija sastoji se u tome da se na drai koje se ponavljaju, a nisu od znaaja, sve slabije reaguje i na kraju se sasvim prestaje sa reagovanjem.

Vrste uenja prema sloenosti razlikujemo:

1. jednostavno uenje (uvjetovanje, asocijacije, mehaniko uenje) 2. sloeno uenje (uenje motornih radnji, uenje s razumijevanjem i uvidom, uenje putem pokuaja i pogreaka) s obzirom na gradivo: motorno verbalno s obzirom na modalnost: kinestetiko i uenje putem opipa i sluha

HIJERARHIJSKA KLASIFIKACIJA TIPOVA UENJA (Gagn)

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Klasino uvjetovanje (Pavlov) Instrumentalno uvjetovanje Uenje niza motorikih reakcija Uenje niza verbalnih reakcija Uenje viestrukog razlikovanja Uenje pojmova Uenje principa, pravila i zakona Rjeavanje problema

Oblici ili mehanizmi uenja:

1. Uenje klasinim uvjetovanjem 2. Uenje instrumentalnim ili operantnim uvjetovanjem 3. Uenje po modelu ili uenje opaanjem 4. Uenje uvidom ili kognitivno uenje

Uvjetovanje

KLASINO USLOVLJAVANJE
Neutralne drai (razni objekti i pojave u okolini) dobijaju novo znaenje kad su asocirane sa nekom vrstom ponaanja koje nije pod naom voljnom kontrolom. Nenamjerno uenje. Pavlovljev eksperiment.
Ivan Petrovi Pavlov

UD zvuk BD hrana BR = UR luenje pljuvake

EMOCIONALNO USLOVLJAVANJE je oblik klasinog uslovljavanja Votson i Rajnerova - ogled sa malim Albertom Nastanak fobija (klaustrofobija, agorafobija, sociofobija) Generalizacija uslovljena emocija se lako iri
Votson

Teorija klasinog uvjetovanja I. Pavlov

Faze uvjetovanja
Prije uvjetovanja
neuvjetovani podraaj hrana u ustima
neuvjetova na reakcija neutralni podraaj slinjenje zvuk nema slinjenja

Za vrijeme uvjetovanja
neuvjetovani podraaj hrana u ustima

Nakon uvjetovanja

neutralni podraaj zvuk

neuvjetovana uvjetovani reakcija podraaj slinjenje zvuk

uvjetovana reakcija slinjenje

KLASINO UVJETOVANJE primjena

poetak govora kod djece navike hranjenja odravanje istoe komuniciranje radne navike uenje slova u poetnom itanju razvijanje discipline strahovi, + i - emotivne reakcije terapija psiholokih poremeaja (strahova, puenja, loih navika) promjena politikih i drutvenih stavova

Mali Albert

Mali Albert
BP (glasan zvuk) BP (glasan zvuk) + NP (igraka takora) UP (igraka takora) BR (strah) BR (strah) UR (strah)

Mali Peter

Mali Peter - protuuvjetovanje

UP (zec) BP (hrana) UR (strah) BR (ugoda)

BP (hrana) + UP (zec) UP (zec)

BR (ugoda)

UR (ugoda)

INSTRUMENTALNO UENJE

Uenje putem pogreaka i sluajnog uspjeha. To je cilju usmjereno uenje. Namjerno uenje

Torndajkov eksperiment
Edvard Torndajk

Zakon efekta - Radnje koje dovode do nagrade bivaju uvrene, dok radnje koje ne dovode do nagrade, ili dovode do kazne, bivaju eliminisane. Nagrada koja dovodi do zadovoljenja nekog motiva se naziva potkrepljenje. Skinerova kutija Posljedice su te koje odreuju ponaanje. Uradiemo one stvari koje nam obezbeuju da se osjeamo prijatno, a izbegavaemo one situacije u kojima se oseamo neprijatno.

INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE - primjena

socijalna ponaanja veina aktivnosti u svakodnevnom ivotu terapija poremeaja u ponaanju tretman nesanice, tjeskobe, psihogene glavobolje

Operantno ili instrumentalno uvjetovanje

Klasino uvjetovanje organizam je pasivan

Operantno uvjetovanje organizam je aktivan

Thorndikeova teorija konekcionizma

Uenje putem pokuaja i pogreaka; podraaj koji se javlja nakon ponaanja utjee na budue ponaanje Naela na kojima se temelji uenje:
Spremnosti (glad; znatielja) Uestalosti (ponavljanje) Nedavnosti Efekta (bre usvojimo ono to za nas ima neku vrijednost; odnosno poveava se vjerojatnost javljanja ponaanja koje dovodi do poeljnih posljedica a smanjuje kada ne dovodi, kanjeni odgovor zamjenjuje se onim koji je nagraen )

Skinner teorija operatnog uvjetovanja

Operantno uvjetovanje uenje u kojem se mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora pod utjecajem posljedica koje proizvodi Svaka posljedica koja poveava vjerojatnost javljanja ponaanja potkrepljenje Posljedica koja smanjuje vjerojatnost javljanja ponaanja - kazna

Vrste potkrepljivaa
Pozitivni pozitivni dogaaji koji slijede nakon ponaanja (hrana, pohvala, novac, ocjene, nagrade, zagrljaj, panja, socijalno prihvaanje) Negativni - npr. bolni podraaji Neposredni slijede odmah nakon ponaanja, uinkovitiji su Odgoeni Primarni nenaueni, zadovoljavaju nae osnovne potrebe (hrana, voda, prikladna temperatura pozitivni, bol negativni Sekundarni ili uvjetovani - stjeu se povezivanjem sa ve utvrenim potkrepljivaima (socijalni: osmjeh, zagrljaj, pohvala, panja; potkrepljivake aktivnosti: pristup omiljenim igrakama, zabavi ili igrama; simboliki: novac, ocjene)

Osnovni naini operantnog uvjetovanja

vrsta potkrepljivaa potkrepljenje zadano uklonjeno

pozitivan pozitivno potkrepljenje kazna uklanjanjem potkrepljiva (poveava vjeroj. odgovora) (smanjuje vjeroj. odgovora) negativan potkrepljiva negativno potkrepljenje (smanjuje vjeroj. odgovora) (poveava vjeroj. odgovora) kazna primjenom

INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE - primjena

socijalna ponaanja veina aktivnosti u svakodnevnom ivotu terapija poremeaja u ponaanju tretman nesanice, tjeskobe, psihogene glavobolje

Operantnim uvjetovanjem uimo:

znanja, vjetine, vrijednosti, stavove, interese i navike u obrazovanju brza povratna informacija o tonosti nauenog ima ulogu potkrepljenja i bitna je za njihovo brzo i tono svladavanje. Navike: urednost, stil rjeavanja problema (upornost, odlunost), nain dominantnog drutvenog ophoenja (drutvenost, konformizam, agresivnost) orijentacija ponaanja na postignue ue se nagraivanjem i odobravanjem. klasino i operantno uvjetovanje vaniji u odgoju nego obrazovanju.

Socijalno uenje

UENJE PO MODELU
Uenje ugledanjem na uzor. Uzor je model koji se oponaa. Albert Bandura eksperiment sa lutkom Bobo

2 vana pojma: Imitacija vezuje se za spolja vidljiva ponaanja Identifikacija vezuje se za unutranja svojstva oveka.

LUTKA BOBO

UENJE OPONAANJEM
govor stilovi izraavanja pisanje slova stjecanje viih oblika pismenosti pozdravljanje, oslovljavanje, rukovanje i konvencionalna komunikacija odijevanje i moda radne aktivnosti

Bandurin model uenja opaanjem

Usmjeravanje panje uoavanje neeg u okolini. Panja se obraa na modele koji su privlani, uspjeni, zanimljivi i popularni. Zadravanje zapamivanje opaenih sadraja. Reprodukcija izvoenje zapaenih akcija. U ovoj fazi usklauju se ponaanja sa ponaanjem modela.

Motivacija - djelovanje okoline u smislu davanja potkrepljenja ili kazni to odreuje vjerojatnost javljanja ponaanja.

Naini uenja po modelu (prema Zarevskom, 1995):

modeliranje promatranje ivog modela koji nastoji utjecati (modelirati) ponaanje onoga koji promatra (treneri u razliitim sportovima) imitacija oponaanje modela bez razumijevanja emu slui ponaanje (bubanje) uenje promatranjem / opservacijsko uenje oponaanje ponaanja uzimajui u obzir posljedice ponaanja modela (Bobo klaun) (model ne mora znati da je promatran) simboliko uenje uenje na osnovi opisa koji daje model

Razlozi za uenje po modelu:

relativno jednostavan i najmanje naporan nain uenja usvajaju se konformistika ponaanja koja drutvena okolina podraava zadovoljava potrebu za identifikacijom s osobama priznatog socijalnog ugleda i poloaja.

Uinkovitost modela
opaena slinost opaena kompetentnost osobine linosti promatraa

Uenje po modelu povezano je sa nekoliko initelja

usmjerenost panje na ponaanje modela bliske osobe su nam najee modeli vii status modela vea vjerojatnost modeliranja suprotno ponaanje vanih modela izaziva kognitivni nesklad

Kognitivne teorije uenja

Uenje uvidom

Faze u procesu uenja pomou uvida u situaciju:

faza preparacije poetna faza svjesnosti da se nalazimo u problemnoj situaciji i inimo bezuspjene pokuaje. faza inkubacije naputanje bezuspjenih aktivnosti faza iluminacije ili uvida iznenadno javljanje rjeenja (aha-efekt), razumijevanje odnosa meu elementima situacije faza verifikacije provjera pronaenog rjeenja

Subjekt u uenju se susree sa neuravnoteenom situacijom koja je dio neke ire situacije ili lika (gestalta). Rjeenjem se problemna situacija uravnoteuje i uklapa u taj iri kontekst.

Uenje uvidom u situaciju

Ukljuuje procese razgradnje i reorganizacije sadraja i struktura koje se usvajaju, a rezultira primjenom tako steenog znanja u vrlo irokom rasponu situacija i velikom otpornou na zaborav. Sastoji se od: - Otkrivanja bitnih veza i odnosa u materijalu koji uimo - Utvrivanja i fiksiranja uporinih toaka gradiva - Grupiranja dijelova sadraja prema smislu - Logikog povezivanja dijelova

Karakteristike i prednosti uenja uvidom:

odvija po principu sve ili nita, tj. javlja se odjednom ne mora odmah, pa stoga moe biti bre od ostalih oblika uenja (ovisno o brzini uvida uenje s razumijevanjem, mehaniko uenje besmislenog sadraja - imitacija) nakon uvida se javlja nagli napredak (broj pogreaka se drastino smanjuje) a to je dublja obrada informacije to je vea njezina trajnost naueno se uspjeno primjenjuje na irok raspon situacija vea transferna vrijednost (omoguava razlikovanje bitnog od nebitnog i generalizaciju) doprinosi razvoju kristalizirane inteligencije

KAKO NAJBOLJE UITI ?

Naela racionalne organizacije uenja:

planiranje uenja: dnevni, tjedni, mjeseni plan
postavljanje ciljeva: od bliih ka daljnjim poticanje motivacije: intrinzina + ekstrinzina uiti s razumijevanjem, aktivno uenje:

- svrhovito sluanje - zapisivati, kapacitet pamenja je ogranien - znati izdvojiti najbitnije - organizacija i strukturiranje informacija - besmisleni sadraj mnemotehniki osmiljavati E=mc2 Einstein mirie cvijeta dva) - aktivno ponavljati - prepriavanjem gradiva svojim rijeima i samoispitivanje izbjegavati interferenciju

Racionalna organizacija vanjskih prilika uenja - poboljanje koncentracije

mjesto za uenje samo za uenje, dobro

osvijetljeno, prozrano, udobna, a ne preudobna sjedalica, dovoljno velik stol. Na tom mjestu ne bi trebalo biti nita zanimljivo to bi ti odvlailo pozornost. osigurati literaturu, pomagala zadovoljene sve fizioloke potrebe gladan, umor samokontrola vrijeme za brigu stanke, mijenjanje aktivnosti biti aktivan zapisivati, kapacitet pamenja je ogranien upoznaj svoj bioloki ritam (veernji ili jutarnji tip, stil uenja: vizualni, auditivni)

Temeljne metode uenja (kolskih sadraja):

globalna metoda uenje sadraja u

cjelini, zahvaanje biti i povezanosti, izostavljanje injenica i podataka, malo vremena, poznati sadraj, jednostavniji zadaci, osobe sa boljim intelektualnim sposobnostima parcijalna metoda podjela sadraja na manje cjeline, nov i teak sadraj, kompleksni zadaci, osobe sa loijim intelektualnim sposobnostima kombinirana metoda pregled sadraja, uenje prvog dijela, pa drugog, zatim se

1. Ne zaboravite napraviti plan uenja

Vrijeme za uenje treba planirati. Ako ste odredili da

ete uiti npr. od 16 do 18 sati tada u 16 sati treba sjesti i poeti uiti bez prekida 45 minuta.

2. Ako se ne moete koncentrirati:

Napravite kratku pauzu.

Tano je vremenski ograniite.

Npr. 15 minuta. Radite neto

to vas veseli. Npr. sluajte glazbu. Ohrabrite se, razmiljajte o ve nauenom gradivu. Napravite ponavljanje nauenog sadraja.

 Nakon napornog rada unaprijed odredite to je

nagrada. Npr. Poastite se sendviem, okoladom, nazovite prijatelja ili neto drugo.

3. Ponavljajte i vjebajte u vremenskim razmacima

Neposredno nakon uenja zaboravljanje je

najvee rezultati istraivanja Samo 20 minuta nakon uenja zaboravimo vie od 40% onoga to smo nauili. Nakon 9 sati jedva 40% nauenog jo uvijek znamo.

 Redovitim ponavljanjem i vjebanjem utvrujete

svoje znanje i pamenje.

to treba zapamtiti ?
Prvi dio vremena predvienog za uenje treba

utroiti za ponavljanje gradiva koje se toga dana obraivalo u koli. Napisati zadae. Provjeriti i po potrebi dopisati biljeke s nastave.

Nakon toga ui se za sljedei dan. Sljedeeg dana ponovi se juer naueno gradivo.I prisjetimo se to e se uiti.

Za bolje pamenje
Koristite mentalne mape za obradu gradiva.

U obliku crtea, dijagrama, simbola, brojeva.

U sreditu se nacrta glavni pojam. Onda ga se razrauje to slikovitije.

METODA (NAIN) USPJENOG UENJA - PPP

1. KORAK = itati letimino: Cilj letiminog itanja je dobiti najbolji mogui pregled prije prelaska na detalje. Na kraju svakog poglavlja esto je dat saetak. Taj saetak je mudro proitati na poetku. Zatim preletite tivo. itajte naslove i negdje neku reenicu.

Ako su prisutne tablice i slike, dobro ih pogledajte. U veini sluajeva one su brze i saete informacije.

2.KORAK P = Pitati se: Policijska pitanja dobra Ko? Kako? Gdje? to? Kada? Zato?

Laka koncentracija: Veina ljudi bolje se sjea injenica ako su odgovarali na pitanja, nego ako su uili napamet. Laka motivacija: Postavljanjem pitanja otkrivamo vlastito neznanje ili slabost i nestrpljivo oekujemo odgovore.

3. KORAK = itanje: Imajte na umu da ITANJE nije 1. nego 3. KORAK.

Onaj ko eli postii bolje rezultate, mora se drati sljedeih pravila: 1. Koncentracija Obje noge trebaju biti na podu. Tvrda stolica je dobra pomo za koncentraciju. itajte to bre moete.

2. Pronai glavnu misao Ono osnovno o emu tekst govori. To je prva razina pri itanju. Ako ne pronaete glavnu misao, druge razine nemaju bitan znaaj.

3. Podcrtavanje i oznaavanje Preporuujemo koritenje markera kojim se tekst jednostavno istie. Podcrtava se: Ono to treba zapamtiti, ono novo, a ne ono to ve znate. Ono to pri ponavljanju elite uoiti na prvi pogled. Nemojte podcrtavati vie od onog to je stvarno potrebno.

4. Aktivno itati

BITI BUDAN !!!

Samog sebe uvijek ponovno podsjeati na to da elite razumjeti i zapamtiti proitano.

5. Pazite na tablice,slike i ostale prikaze esto slika prikazuje mnogo vie od onoga to se rijeima moe iskazati. 1 slika vrijedi 1000 rijei

4. KORAK P = Pamenje: Pamenje vlastitim rijeima. Kada ste gotovi s itanjem, podignite pogled s knjige i kaite svojim rijeima to je pisac elio rei.

 Zaklopite knjigu. Zaklopite oi i ispitaj to ti je ostalo u glavi nakon itanja. Moete li odgovoriti na pitanja postavljena na poetku? Ako to ne moete, niste se usredotoili ili dobro razumjeli. Ponovite korak 3 i 4.

 Ponavljanje vlastitim rijeima poboljava stupanj

zapamenosti. NEMOJTE UITI NAPAMET !!!

 Pamtite pisanjem biljeki sa strane.

Tj. pribiljeite vlastite primjedbe o glavnim mislima

uz rub stranice. Glasno izgovarajte misli !

Vie od polovice ukupnog vremena uenja trebalo bi se pozabaviti 2. i 4. KORAKOM tj. PITANJEM I PAMENJEM.

5.KORAK P = Ponavljanje: Bez obzira koliko ste dobro neto nauili, gradivo treba ponavljati. Inae prijeti zaborav. Svaki put kad neto nauite, trebali biste proitano odmah provjeriti. Tako ete sprijeiti da isto zaboravite ve istog dana.

 6. PONOVITE SVE NAGLAS:

Ponovite cijelo poglavlje saetak, glavne misli ili

podatke, pronaite primjere i poveite ih s onim to znate od prije. Radite to uz zatvorenu knjigu. Ako imate potekoa, otvorite knjigu i ponovite korake 3, 4 i 5. Daljnja ponavljanja mogu uslijediti kasnije. Dobro sredstvo protiv zaboravljanjaponavljanje gradiva u odreenim vremenskim razmacima. Nakon 2, 8 i 30 dana.

Mnogi uenici su se koritenjem PPP metode osvjedoili da je mnogo jednostavnija nego to su mislili. Vrijeme koje e biti potrebno za uvjebavanje ove metode viestruko e vam se isplatiti. Bit ete nagraeni i boljim ocjenama !

POKUAJTE I VI ! ELIMO VAM PUNO USPJEHA !