Repetitorij- trigonometrijske funkcije, skalarne i

vektorske veliine, operacije sa vektorima.

b
a
tg
c
b
cos
c
a
sin
= u
= u
= u
u =
u =
u =
tg b a
cos c b
sin c a
Odrediti visinu nebodera ako se zna
duina njegove sjenke i kut pod kojim se vidi
Sunce.

m 0 . 80 19 . 1 m 2 . 67 50 tg m 2 . 67 tg b a
h b
h a
a
o
= = = u =
=
=

Skalarne veliine- Za odreivanje ovih veliina

dovoljno je znati samo njihov iznos mjeren u odgovarajuim
jedinicama.
Primjeri: masa, vrijeme, gustina, energija, snaga,duina,...
Vektorske veliine- Za odreivanje ovih veliina potrebno je osim iznosa
znati i njihov smijer.
Primjeri: pomak tijela, sila, brzina, ubrzanje, impuls,...

Vektori se predstav-
ljaju orjentiranim
duima. Duina je
proporcionalna
iznosu vektora, a
smijer orjentirane
dui je i smjer
vektora.
Zbrajanje vektora pravilo trokuta (Tail to Head) .
R=A+B
R=275m+125m=400m
R=A+B

m 302 ) m 125 ( ) m 275 ( B A R
2 2 2 2
= + = + =
.
.
Opi sluaj

Dva vektora se zbrajaju po pravilu trokuta tako da se poetak drugog vektora postavi u vrh
Prvoga, a zatim se spoje poetak prvog i vrh prvoga i tako dobije rezultirajui vektor.
Pravilo trokuta
Komponente vektora Vektori x i y su x komponenta i y komponenta
vektora pomaka r. Po konstrukciji, x i y
komponenta
su meusobno okomiti vektori.
r= x+y r
2
=x
2
+y
2
Isto vrijedi za bilo koji vektor A:
A=A
x
+A
y


Ovaj postupak se zove razlaganje vektora na
komponente.

Razlaganje vektora na komponente
Razlaganje vektora na komponente
Umjesto vektora A
x
i A
y
uvode se skalarne
komponente.
Skalarna komponenta ima iznos jednak iznosu
odgovarajue komponente vektora.
Skalarna komponenta vektora se uzima sa
pozitivnim predznakom ako komponenta
vektora ima smijer odgovarajue pozitivne ose.
Ako komponenta vektora ima smijer suprotan
smjeru odgovarajue ose, skalarna komponenta
se uzima sa negativnim predznakom.
u = u = + = sin A A , cos A A A A A
y x
2
y
2
x
2
Neka pravila vezana za rad sa komponentama vektora
Ako vektor A ima skalarne komponente A
x
i A
y,
tada
Njemu suprotan vektor ima skalarne komponente suprotnog predznaka.
Pri zbrajanju vektora njihove skalarne komponente se zbrajaju:
C=A+B C
x
=A
x
+B
x
, C
y
=A
y
+B
y
,
,

Primjer: Zadane su komponente vektora:
A
x
=8m prema istoku A
x
=+8m
A
y
=10 m prema sjeveru A
y
=+10m
A
x
=6m prema zapadu A
x
=-6m
A
y
=7m prema jugu A
y
=-7m
2
y
2
x
C C C + =

Primjer: Vektor pomaka r ima iznos r=175 m a zaklapa kut od 50 u odnosu

na osu x, kako je pokazano na slici. Odrediti skalarne komponente x i y vektora r.
m 112 50 cos m 175 cos r y
m 134 50 sin m 175 sin r x
= = u =
= = u =

Vertrauen is gut aber Kontrolle ist besser!

Provjera:
m 175 ) m 134 ( ) m 112 ( y x r
2 2 2 2
= + = + =
Dobra vijest: U 90% primjera sa kojima emo se mi baviti vektori
lee na istom pravcu.
Loa vijest: Za sada jo uvijek nema loih vijesti.
R=A+B R
x
=A
x
+B
x
=275m+125m

275m 125m to ako se poslije prvog dijela puta jogger odlui
krenuti na zapad?
R=A+B R
x
=A
x
+B
x
=275m+(-125m)=150m !!!!!
Primjer: Jogger tri u smjeru istoka 275m i
nakon kratkog odmora nastavi trati u istom
smijeru jo 125m. Koliko je udaljan od polazita?
+x
Repetitorij- Kinematika estice

Kinematika se bavi prouavanjem kretanja bez izuavanja uzroka kretanja ( sila!)
Osnovni pojmovi:
Vektor pomaka: Vektor pomaka je vektor koji ima smijer od poetnog poloaja
estice prema njenom konanom poloaju. Njegov iznos jednak je udaljenosti izmeu
poetnog i konanog poloaja.
SI jedinica za pomak je metar: 1m
x=x
0
+x
x=x-x
0
+x
500m
200m
x=x-x
0
=(+500m)-(+200m)=+300m
Vektor srednje brzine:
t
x
t t
x x
v
0
0
A
A
=

=
+x
+x
SI jedinica: m/s
Vrijeme
Pomak
brzina Srednja =
Primjer: Andy Green 1997- svjetski rekord u automobilu
Thrust SSC

Prva vonja:
s / m 5 . 339
s 74 . 4
m 1609
t
x
v + =
+
=
A
A
=
Druga vonja:
m/s 7 . 342
s 695 . 4
m 1609
t
x
v =

=
A
A
=
t
x
lim v
0 t A
A
=
A
Vektor ubrzanja
t
v
t t
v v
a
Vrijeme
brzine omjena Pr
ubrzanje Srednja
A
A
=

=
=
0
0
v
0
a
v
SI jedinica: m/s
2
a=2.5m/s
Primjer: Avion polazi iz stanja mirovanja
(t
0
=0, ) i poslije t=29.0s dostie
brzinu od +260km/h . Odrediti srednje
ubrzanje aviona.
0 v
0
=

Prvo to treba uraditi je prevesti

jedinice u one iz SI sistema.
s / m 72
s 3600
m 1000 260
h
km
260 v =

= =
+x
2
0
0
s / m 5 . 2
s 0 s 29
s / m 0 s / m 72
t t
v v
a + =

+
=

=
Primjer: Dragster prolazi liniju cilja i voza ( drag racer) uptrebljava padobran da bi se zaustavio.
Vozilo poinje koiti u trenutku t
0
=9.0s kada je njegova brzina bila v
0
=+28m/s.
U trenutku t=12.0s, brzina vozila se smanjila na v=13.0m/s. Odrediti srednje ubrzanje dragstera.
Srednje ubrzanje dragstera je:
2
0
0
s / m 0 . 5
s 0 . 9 s 0 . 12
) s / m 28 ( s / m 13
t t
v v
a =

+
=

=
Trenutno ubrzanje:
t
v
lim a
0 t A
A
=
A
Kada akceleracija i brzina
imaju razliite smjerove,
njihove komponente imaju
suprotne predznake,
tijelo usporava, decelerira.
Ako se ubrzanje tijela ne mijenja u toku kretanja, ostaje konstantno,
takvo kretanje se zove jednoliko ubrzano kretanje.
Kinematike jednadbe jednolikog pravolinijskog kretanja
t v
0
v a x Jednadba
- + + + +
+ + - + +
+ + + - +
+ + + + -
t a v v + =
0
t ) v v ( x + =
0
2
1
2
2
0
t a
t v x

+ =
x a v v + = 2
2
0
2
t v
0
v a x
Da bi se problem jednolikog
pravolinijskog kretanja mogao rijeiti
MORAJU biti poznate bar TRI
kinematike varijable.
Protiv glavobolje:

U prvom koraku treba odrediti
smjer pozitivne ose (+ ).
Paljivo itati problem i zakljuiti
radi li se radi o usporenom
kretanju. Ako da, ubrzanje se
uzima sa negativnim predznakom.

FAMOZNA TABELA
+ + + + +
Primjer
3250m/s ? -10.0 +215000
t (s) v
0
(m/s) v(m/s) a(m/s
2
) x(m)
Svemirski brod kree se brzinom od +3250m/s. U jednom trenutku pali retro rakete i brod se poinje
usporavati konstantnim ubrzanjem iznosa 10.0m/s. Odrediti brzinu broda kada je pomak broda u odnosu na
mjesto gdje su upaljene rezrorakete +215 km.
Pozitivan smjer neka je smjer kretanja broda u
trenutku paljenja retroraketa.
Brod se kree usporeno pa je ubrzanje negativno
Za raunanje brzine najprikladnijom se ini
etvrta formula iz tabele.

s / m ) s / m ( v
s / m
m ) s / m ( ) m ( ax v v
2500 6262500
6262500
215000 10 2 3250 2
2
2 2
2 2 2
0
2
~ =
=
+ = + =
Pomae li vam slika da razumijete to znae dvije
mogue vrijednosti brzine broda?
Newtonovi zakoni mehanike
Q: to je sila?
A : Sva tijela u prirodi meudjeluju (interagiraju) sa drugim tijelima.
Sila je mjera interakcije izmeu dva tijela.

Vrste sila
Kontaktne sile- Fiziki kontakt izmeu dva tijela ( guranje, vuenje)
Nekontaktne sile- sile koje djeluju na daljinu
- Padobranac pada privuen silom Zemljine tee
- Djelovanje naelektriziranih tijela ili magneta jedan na drugi
- Privlana sila izmeu Mjeseca i Zemlje (plima i oseka)

Neke osobine sila
- Sila je vektorska veliina
- Sile mogu deformirati tijelo
- Sile mogu tijelu dati ubrzanje
- Sile se uvijek javljaju u paru. Ako tijelo A djeluje silom na tijelo B,
tada e tijelo B djelovati silom na tijelo A.
Drugo i tree svojstvo sila daje nam mogunost mjeriti iznos sile.
Newtonovi zakoni mehanike
Dinamika je oblast fizike koja se bavi opisom interakcija izmeu tijela.
Temelje dinamike dao je Sir Isaac Newton (1642.-1727.) u knjizi
Philosophiae Naturalis Principia Mathematica (Matematiki principi prirodne filozofije)
Dinamika se temelji na tri Newtonova zakona.
- Prvi Newtonov zakon zakon inercije
- Drugi Newtonov zakon zakon sile
- Trei Newtonov zakon zakon akcije i reakcije
Tijelo zadrava stanje mirovanja ili stanje jednolikog pravolinijskog
kretanja sve dok vanjska sila to stanje ne promijeni.

Prvi Newtonov zakon utvruje da su stanje mirovanja i stanje
jednolikog
pravolinijskog kretanja ekvivalentni (istoznani, isti) u smislu da za
njihovo
odravanje nije potrebna sila.
U iskazu prvog Newtonovog zakona koristimo izraz vanjska sila.
Ako
na tijelo ne djeluje vanjska sila, to moe znaiti sljedee:
- Na tijelo ne djeluje nikakva sila. Ono je potpuno izolirano od
okoline.
Kaemo da je tijelo slobodno.
- Na tijelo djeluju vanjske sile, ali je rezultirajua sila koja na njega
djeluje
jednaka nuli.
Kaemo da se tijelo nalazi u stanju ravnotee.
Prvi Newtonov zakon
Eksperimenti pokazuju da nigdje u svemiru nema slobodnog tijela.
Zato se u prvom Newtonovom zakonu pod pojmom vanjska sila
po pravilu podrazumijeva rezultirajua vanjska sila.
Vanjska rezultirajua sila ne odrava stanja mirovanja ili jednolikog
pravolinijskog kretanja, ona ih mijenja.
Iskaimo prvi Newtonov zakon koristei u iskazu rezultirajuu silu:

-Tijelo koje miruje ostaje u stanju mirovanja sve dok je vanjska rezultirajua
sila koja na njega djeluje jednaka nuli.
-Tijelo koje se kree jednoliko pravolinijski nastavlja se tako kretati sve dok
je vanjska rezultirajua sila koja na njega djeluje jednaka nuli.

Matematiki zapis prvog Newtonovog zakona

F
R
=0, v=const, a=0
U trenutku kada je
snimljena ova slika,
rezultirajua sila
koja djeluje na ovog
sportaa jednaka je
nuli.
Inercija i inercijalni sistemi
Inercija je svojstvo tijela da nastoji zadrati stanje
mirovanja ili jednolikog pravolinijskog kretanja.

Da bi se inercija tijela mogla kvantitativno izraziti,
uvodi se pojam mase tijela.
SI jedinica mase: 1kg
Sistem referencije u kojem vrijedi prvi Newtonov
zakon zove se inercijalni referentni sistem.
Gedankenexperiment (Misaoni eksperiment)
sa putnikom u vagonu i kuglicom na stolu ispred njega.

Zemlja je dobar inercijalni referentni sistem.
Koristei ve poznate pojmove mase i brzine, u dinamici se uvodi jo
jedan pojam, fizika veliina koju zovemo impuls.
Impuls estice jednak je proizvodu njegove mase i njegove brzine:


SI jedinica: kg m/s

Impuls ima smjer brzine estice.
Koritenjem impulsa, prvi Newtonov zakon moe se iskazati na sljedei
nain:
Kada je vanjska sila koja djeluje na tijelo jednaka nuli, impuls estice
ostaje sauvan:


Prvi Newtonov zakon, iskazan na ovaj nain zapravo je iskaz zakona o
sauvanju impulsa estice.
Impuls tijela
v m p

=
const v m p , F
R
= = =

0
Pokazuje se da impuls estice ima dublje znaenje nego
brzina ili sama sila. Impuls je jedna od najvanijih veliina
u fizici, a zakon o sauvanju impulsa jedan je od
osnovnih, temeljnih zakona u prirodi.
Drugi Newtonov zakon
a~ F
a ~ 1/m
Kada vanjska rezultirajua sila djeluje
na tijelo mase m, ubrzanje tijela
proporcionalno je sili a obrnuto
proporcionalno masi tijela.
Ubrzanje ima smjer vanjske rezultirajue
sile




SI jedinica:
a m F ili
m
F
a
R
R

= =
) Newton ( N s / m kg 1
2
=
Nita bolje od dobrog primjera!

Dva ovjeka guraju auto. Prvi djeluje silom
od 275 N a drugi silom od 395 N u istom
smjeru. Trea sila iznosa 560 N djeluje u
suprotnom smjeru. Masa auta je 1850 kg.
Odrediti ubrzanje auta.
Def: Sila ima iznos od 1 N ako tijelu mase
1 kg daje ubrzanje od 1 m/s
2
Free-body dijagram
Slui da bi se
grafiki predstavile
sve sile koje djeluju
na tijelo
Prema II NZ ubrzanje je jednako koliniku rezultirajue vanjske sile i mase.
Da bi smo odredili rezultirajuu silu, koristimo tzv. Free- body dijagram. Pozitivni smjer ose x
Izabran je kao na slici.
Radimo sa skalarnim komponentama sila. Skalarne komponente sila kojima ljudi guraju auto su
Pozitivne, dok je skalarna komp. Tree sile negativna.
2
3 2 1
059 0
1850
110
110
560 395 275
s
m
.
kg
N
m
F
a
N F
) N ( ) N ( ) N ( F F F F
R
R
R
+ =
+
= =
+ =
+ + + + = + + =
Pozitivni predznak znai da je ubrzanje ima smjer +x ose, dakle isti kao i sile kojima dva ovjeka
guraju auto.
Trei Newtonov zakon
F
12
F
21
Govorei o opim svojstvima
sila, napomenuli smo da se sile
uvijek javljaju u parovima i da
izolirana sila u fizici ne postoji.
Trei Newtonov zakon povezuje
ovaj par sila i kae vie o
osobinama i meusobnom
odnosu tih sila.
Trei Newtonov zakon esto zovu i zakonom
akcije i reakcije. Uvjetno, silu kojom prvo tijelo
djeluje na drugo tijelo zovemo silom akcije. Silu
kojom drugo tijelo djeluje na prvo tijelo, u tom
sluaju, zovemo silom reakcije.
Sile kojima dva tijela
djeluju jedno na drugo
iste su po iznosu i
pravcu, a suprotnog su
smjera.
Matematiki:

21 12
F F

=
Sile akcije i reakcije se ne
ponitavaju.
One ne djeluju na isto tijelo.
| | | | | |
V A N O
Nita bolje od dobrog primjera.

Astronaut mase m
a
=92 kilograma djeluje silom P=+36N na svemirsku sondu
Mase m
s
=11000 kg. Odrediti ubrzanje astronauta i sonde.
Po treem Newtonovom zakonu, sonda djeluje na
Astronauta silom jednakog intenziteta a suprotnog
Smjera:
-P=-36 N.
Premda su sile akcije i reakcije po iznosu jednake, one,
po drugom Newtonovom zakonu, tijelima na koja
djeluju ne daju isto ubrzanje.
Ubrzanje sonde je:



Na isti nain se rauna ubrzanje astronauta:




2
0033 0
11000
36
s / m .
kg
N
m
P
a
s
s
+ =
+
= =
2
39 0
92
36
s / m .
kg
N
m
P
a
a
a
=

=
Impulsne sile
U puno sluajeva sila koja djeluje na tijelo nije konstantna.
Ona se mijenja kako po iznosu (intenzitetu). Sile koje djeluju
u kratkom vremenskom intarvalu zovu se impulsne sile.
Za impulsne sile pogodno je uvesti
Novu veliinu koja se zove impuls
sile i definira se na slijedei nain:


SI jedinica: Newton s=N s
Impuls sile je vektor i ima smjer
sile.
t F K A =

Izmeu momenta sile i impuls
tijela postoji vrlo vana veza koja
se moe izvesti iz II Newtonovog
zakona.
t
p p
t
v m v m
t
v v
m a m F
f f f
A A A
0 0

= =
0
p p t F
f

= A
Primjer:Kina kap mase 0.0012 kg pada na krov automobila brzinom od 15m/s.
Nakon udara o krov kapljica se se zaustavlja u vremenskom intervalu od 0.2s.
Odrediti silu kojom kapljica djeluje na krov automobila. Raun ponoviti za sluaj
kada umjesto kie pada tua a estice leda se odbiju od krova automobila pri emu
kontakt izmeu estice leda i auta traje isto vrijeme.
Neka je pozitivan smjer smjer padanja kapljice
Tada je sila kojom krov djeluje na kapljicu:



Kapljica djeluje na krov silom istog intenziteta ali
suprotnog smjera.
N .
s .
) s / m ( kg .
t
mv mv
F
f
9 0
2 0
15 0012 0 0
0
=
+
=

=
A
Postupamo na isti nain. Sila kojom krov djeluje na
esticu leda je




N .
s .
) s / m ( kg . ) s / m ( kg .

t
mv mv
F
f
8 1
2 0
15 0012 0 15 0012 0
0
=
+
=

=
A
Kapljica djeluje na krov silom istog intenziteta ali
suprotnog smjera.
Zadaa: Koarka koji se kree brzinom od 2m/s udara glavom u dovratak. Ako se
njegova glava zaustavila za vrijeme 0.3s, odrediti srednju silu kojom dovratak djeluje
na koarkaevu glavu. Neka je masa glave 3 kg.
Savjet: U R A D I T E Z A D A U
Zakon o sauvanju impulsa za vie tijela.
02 2 2 2 21 2
01 1 1 1 12 1
v m v m t ) F F (
tijelo prvo v m v m t ) F F (
f ext
f ext




= +
= +
A
A