Opasnosti i zatita od strujnog udara Poznato nam je da se elektrina energija dijeli na istosmjernu i naizmjeninu.

Kada smo se upoznavali sa vrstama elektrine energije spoznali smo da je istosmjerna struja bezopasna dok je naizmjenina struja jako opasna po ivot ovjeka. Zdog vie svojih dobrih osobina u odnosu na istosmjernu, naizmjenina struja se danas mnogo vie koristi od istosmjerne. injenica da naizmjenina energije moe predstavljati potencijalnu opasnost po ivot svakog pojedinaca nas dovodi do zakljuka da se treba adekvatno zatititi. Postoje etiri naina zatite od udara elektrine energije: - izolovanje, - zatita osiguraima, - uzemljenje, - nulovanje. Elektrina energija prolazi kroz metale pa su tako provodnici elektrine energije nainjeni od metala koji je najbolje provode (bakar i aluminij). Nasuprot provodnicima, postoje i materijali koji ne provode elektrinu energiju, a to mogu biti plastine mase, guma, plarno, keramika. Ovakvi materijali se u svijetu elektrotehnike nazivaju izolatori. Kako su provodnici i izolatori suprotnosti, tako su s druge strane gotovo nerazdvojni upravo zbog te suprotnosti. Bitno je napomenuti da je pored metala i voda dobar provodnik, a kako je nae tijelo sainjeno od 70% vode, tako smo i mi provodnici te samim tim ugroeni u direktnom dodiru sa provodnikom pod naponom. Izolacija nam slui da bi nas odvoila , izolovala od tog direktnog kontakta sa strujom. Slika 51. Izolovani provodnik . U sklopu elektroinstalacionog materijala nalaze se i osigurai koji takoe slue u shvrhu zatite. Napon struje u mrei moe esto varirati iz mnogo razloga. Jedan od estih razloga je preoptereenje mree. Napon moe biti vii ili nii nego je potrebno to direktno teti elektrinim ureajima ili potroaima. Da bi se svi elektrini ureaji sauvali od niskog ili prevelikog napona, u svakoj elektrinoj instalaciji se ugrauju osigurai ili sigurnosne sklopke. Osigurai su ureaji koji prekidaju strujni krug u sluaju veeg variranja napona ili u sluaju kratkog spoja. Oni treba da budu najslabija karika u eletrinoj instalaciji. Tehnikim propisima o projektiranju i izvedbi ureaja i elektrinih instalacija propisano je, da svi ureaji koji koriste naizmjeninu elektrinu energiju moraju biti uzemljeni. Slika 52. Uzemljenje elektrinih ureaja. Za uzemljenje se u pravilu koristi poseban provodnik u elektro-instalacijama, koji je uvijek obojen uto-zelenom bojom, a zove se vodi, provodnik za uzemljenje. Provodnik za uzemljenje ima ulogu da nepoeljnu elektrinu energiju koja se moe nai na metalnim kuitima mnogih ureaja odvede u zemlju. Drugi kraj ovog provodnika je u zemlji spojen sa ukopanom metalnom, pocinanom ili poolovljenom ploom koja ima ulogu da primi nulti potencijal zemlje.

Za uzemljenje se koriste posebne utinice i utikai koji se nazivaju uko utinica i uko utika. Zbog voda za uzemljenje upotrebljavaju se troilni provodnici u kojima se nalaze nulti, fazni i vod za uzemljenje. Slika 53. Dvopolna shema instalacije sa uzemljenjem. Slika 54. Jednopolna shema instalacije sa uzemljenjem. Danas svi ureaji dolaze sa troilnim provodnikom, ali nemaju sve kune instalacije ugraeno uzemljenje, posebno starije kue i objekti. U ovakvim sluajevima umjesto voda za uzemljenje se primjenjuje tzv. nulovanje. Nulovanje je postupak prikljuenja nultog vodia na zatitne kontakte ukoutinica. Slika 55. Nulovanje elektrinih ureaja. U trofaznim elektrinim mreama uz tri fazna vodia instalacija sadri poseban nulti vodi i poseban vodi za uzemljenje. Zbog toga prikljuni kablovi trofaznih elektrinih ureaja imaju pet vodova, a prikljuak se izvodi trofaznom uko utinicom i takvim uko utikaem.