Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 37/09 Na osnovu lana 17.

stav 2. i lana 72. Zakona o hrani (Slubeni glasnik BiH, broj 50/04) i lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadlenim organima entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 76. sjednici, odranoj 12. februara 2009. godine, donijelo je O MEDU I DRUGIM PELINJIM PROIZVODIMA DIO PRVI OPE ODREDBE lan 1. (Predmet) (1) Pravilnikom o medu i drugim pelinjim proizvodima (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se opi zahtjevi za kvalitet meda i drugih pelinjih proizvoda, proizvoda na bazi meda i drugih pelinjih proizvoda (u daljnjem tekstu: proizvodi), minimalni uslovi ouvanja kvaliteta koji moraju biti ispunjeni u fazi proizvodnje, prerade, obrade i distribucije, uslovi za stavljanje na trite, nain deklariranja i evidencija o proizvoakoj specifikaciji proizvoda. (2) Ovaj pravilnik definira: a) med i druge pelinje proizvode navedene u aneksima I., III. i IV. , b) proizvode navedene u Aneksu I. koji moraju ispuniti zahtjeve propisane u Aneksu II. DIO DRUGI POSEBNE ODREDBE lan 2. (Definicija kvaliteta) Kvalitet u smislu ovog pravilnika je svojstvo proizvoda uslovljeno osnovnim sastavom, dodatim materijama, tehnolokim postupcima, pakovanjem meda i drugih pelinjih proizvoda, njihovim uvanjem i skladitenjem.

PRAVILNIK

lan 3. (Deklariranje) (1) Na proizvode definirane u aneksima I., III. i IV. ovog pravilnika primjenjuju se odredbe Pravilnika o opem deklariranju ili oznaavanju upakovane hrane (Slubeni glasnik BiH, broj 87/08) i Pravilnika o oznaavanju hranjivih vrijednosti upakovane hrane (Slubeni glasnik BiH, broj 85/08), a na deklaraciji mora biti jasno navedeno: a) termin med odnosi se na proizvode definirane u Aneksu I., Odjeljak A. i Aneksu IV. ovog pravilnika i koristi se kao trgovaka oznaka iskljuivo tih proizvoda; b) nazivi proizvoda koji su navedeni u Aneksu I., odjeljci B. i C. ovog pravilnika odnose se samo na proizvode definirane tim odjeljcima i koriste se iskljuivo za trgovako oznaavanje tih proizvoda, s tim da se ti nazivi mogu zamijeniti jednostavnim nazivom med, izuzev u sluaju meda u sau, meda u komadima saa ili rezanog saa u medu, filtriranog meda i industrijskog meda;

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 37/09 c) nazivi proizvoda koji su navedeni u Aneksu III. ovog pravilnika primjenjuju se samo na proizvode definirane tim takama i koriste se iskljuivo za trgovako oznaavanje tih proizvoda; d) za industrijski med, odnosno med za preradu, na deklaraciji, neposredno uz naziv proizvoda, mora biti naznaeno namijenjeno samo za preradu; e) sa izuzetkom filtriranog i industrijskog meda, nazivi proizvoda mogu biti dopunjeni podacima koji se odnose na: 1) izvor iz cvjetova ili dijelova biljaka, ako proizvod u cijelosti ili uglavnom potie iz navedenog izvora i ima njegova senzorska, fiziko-hemijska i mikroskopska svojstva, 2) regionalno, teritorijalno ili topografsko porijeklo, ako proizvod u cijelosti potie iz naznaenog izvora, 3) specifine kriterije kvaliteta. f) kada se industrijski med upotrebljava kao sastojak hrane proizvedene od vie sastojaka, termin industrijski med moe se zamijeniti terminom med, s tim da se u spisku sastojaka koristi termin naveden u Aneksu I., Odjeljak C. stav (8); g) drava ili drave porijekla gdje je med sakupljen moraju biti navedeni na etiketi meda; h) ako med potie iz vie od jedne drave, oznaka iz take g) moe se zamijeniti jednom od sljedeih oznaka: 1) mjeavina meda iz drava koje nisu lanice EU, 2) mjeavina meda iz drava lanica EU, 3) mjeavina meda iz drava lanica EU i drava koje nisu lanice EU. Proizvodi se stavljaju u promet samo u originalnom pakovanju. Pod originalnim pakovanjem podrazumijeva se pojedinano pakovanje proizvoda u ambalai kojom se osigurava originalnost i kvalitet proizvoda do momenta otvaranja u deklariranom roku upotrebe. Zdravstvena ispravnost i kvalitet ambalae u koju se pakuje med i drugi pelinji proizvodi moraju odgovarati odredbama posebnog propisa o materijalima i artiklima koji dolaze u dodir s hranom. Tekst na deklaraciji mora zadovoljavati standarde koji se odnose na mjeriteljske zahtjeve za upakovane proizvode.

(2) (3)

(4)

(5)

lan 4. (Dozvoljena odstupanja od nazivne mase punjenja) (1) Ako je sadraj pojedinanog pakovanja proizvoda (netokoliina) deklariran u jedinicama mase, dozvoljena odstupanja od nazivne mase za pojedinana pakovanja data su u sljedeoj tabeli: Redni broj 1 2 3 4 Pakovanje do 50 g od 51 g do 100 g od 101 g do 500 g preko 500 g % odstupanja do 6 do 3,5 do 2,5 do 1,5

(2) Prosjena netokoliina sluajno izabranih deset pojedinanih originalnih pakovanja mora odgovarati deklariranoj masi proizvoda, uz navedena dozvoljena odstupanja.

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 37/09 lan 5. (Proizvoaka specifikacija i sadraj specifikacije) (1) Proizvoa je duan sainiti proizvoaku specifikaciju za med i druge pelinje proizvode, proizvode na bazi meda i drugih pelinjih proizvoda. (2) Proizvoaka specifikacija o proizvodu sadri sljedee podatke: a) kratak opis tehnolokog postupka proizvodnje za odreeni proizvod, b) izvjetaj o obavljenoj laboratorijskoj analizi proizvoda u ovlatenoj ispitnoj laboratoriji, c) podatke o senzorskim svojstvima proizvoda, d) naziv proizvoda i trini naziv ako ga proizvod ima, e) datum poetka proizvodnje, odnosno datuma pakovanja, f) naziv grupe kojoj proizvod pripada prema ovom pravilniku, g) rok trajanja (do dvije godine). lan 6. (Filtrirani i industrijski med) U sluaju filtriranog i industrijskog meda, na transportnim kontejnerima, ambalai i odgovarajuim prateim dokumentima mora biti jasno naznaen puni naziv proizvoda, kako stoji u Aneksu I. Odjeljku C. st. (7) i (8) ovog pravilnika. lan 7. (uvanje meda) Med se uva, odnosno skladiti, u zatvorenim posudama, suhim, tamnim i provjetrenim prostorijama na temperaturi od 18 do 22 C. DIO TREI PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 8. (Slubene kontrole i inspekcijski nadzor) (1) Slubena kontrola i inspekcijski nadzor provode se u skladu s vaeim propisima. (2) Za utvrivanje usklaenosti kvaliteta meda i drugih pelinjih proizvoda s odredbama ovog pravilnika koriste se vaee propisane metode definirane posebnim propisom o metodama za kontrolu meda i drugih pelinjih proizvoda, kao i druge validirane i meunarodnopriznate metode. lan 9. (Prestanak vaenja odredbi) (1) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju vaiti odredbe Pravilnika o kvalitetu meda i drugih pelinjih proizvoda i metodama za kontrolu kvaliteta meda i drugih pelinjih proizvoda (Slubeni list SFRJ, br. 4/85 i 7/92), koje se odnose na kvalitet meda i drugih pelinjih proizvoda. (2) Med i drugi pelinji proizvodi proizvedeni u skladu s odredbama Pravilnika iz stava (1) ovog lana mogu se prodavati 12 mjeseci nakon stupanja na snagu ovog pravilnika.

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 37/09 lan 10. (Stupanje na snagu) Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku BiH.

Predsjedavajui Vijea ministara BiH dr. Nikola piri VM broj __________/09 12. februara 2009. godine Sarajevo

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 37/09 ANEKS I. DEFINICIJA, PORIJEKLO I PODJELA MEDA Odjeljak A. Definicija meda Prema ovom pravilniku, med je prirodno sladak, tekui, viskozni ili kristalizirani proizvod koji proizvode medonosne pele (Apis mellifera) iz nektara cvjetova medonosnih biljaka ili iz sekreta sa ivih dijelova biljaka ili iz ekskreta insekata roda Hemiptera koji siu ive dijelove biljaka, koje pele sakupljaju, dodaju mu vlastite specifine materije, transformiraju i odlau u stanice saa da sazri. Odjeljak B. Podjela meda prema porijeklu medonosnih biljaka ili medne rose (1) Nektarski med je proizvod koji proizvode medonosne pele od nektara cvjetova medonosnih biljaka razliitih vrsta (lipa, bagrem, kadulja, lavanda i dr.), a moe biti: a) sortni ili monoflorni - med u kojem broj estica polena odreene biljne vrste mora biti prisutan u najmanjem procentu utvrenom u Odjeljku D. ovog aneksa i mora imati svojstveni okus i miris oznaene medonosne biljke; b) cvjetni ili poliflorni - med od vie biljnih vrsta. (2) medljikovac je proizvod koji medonosne pele proizvode od medne rose crnogorinih i bjelogorinih biljaka (etinarki i liara) ili iz ekskreta insekata roda Hemiptera koji siu ive dijelove biljaka; (3) mijeani med je mjeavina cvjetnog ili nektarnog meda i medljikovca. Odjeljak C. Podjela meda prema nainu proizvodnje i/ili predstavljanja proizvoda (1) Med u sau je med koji pele uvaju u stanicama svjee izgraenog saa bez prisustva legla ili med u potpornim listovima tankog saa napravljenim iskljuivo od pelinjeg voska, koji se stavljaju u promet u zatvorenom itavom komadu saa ili dijelovima takvog saa. (2) Med u komadima saa ili rezano sae u medu je med koji sadri jedan ili vie komada meda u sau. (3) Cijeeni med je med dobiven cijeenjem otvorenog meda u sau koje ne sadri legla. (4) Vrcani med je med dobiven centrifugiranjem otvorenog meda u sau koje ne sadri legla. (5) Kremasti med je vrcani med dobiven ubrzanim procesom kristalizacije. (6) Topljeni med je med dobiven postupkom hladnog gnjeenja saa koje ne sadri legla sa ili bez primjene postupka umjerenog zagrijavanja najvie do 45 C s naknadnim brzim hlaenjem. (7) Filtrirani med je med dobiven postupkom odstranjivanja stranih anorganskih ili organskih materija kao rezultat znaajnog smanjenja sadraja polena u medu, iju analizu treba raditi prije i poslije filtriranja koja se uzima kao validna. (8) Industrijski med ili med za preradu je med koji se koristi iskljuivo u industrijske svrhe ili kao sastojak hrane koja podlijee daljnjoj preradi, a neprikladan je za direktnu ishranu ljudi zbog toga to: a) moe imati nesvojstven okus ili miris, b) je mogao poeti proces fermentacije ili je fermentirao, 1

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 37/09 c) je zagrijavan na temperaturi vioj od 45 C . Odjeljak D. Uee polenovih zrnaca kod sortnog ili monoflornog meda (1) Da bi se med mogao nazvati sortnim ili monoflornim, uee polenovih zrnaca pojedine biljne vrste u nerastvorljivom sedimentu iznosi najmanje za: a) b) c) d) e) f) g) h) i) j) bagrem (Robinia pseudoacacia L.) 20 %, lipu (Tilia sp.) 25 %, suncokret (Helianthus annuus L.) 40 %, lucerku (Medicago sativa) 30 %, alfiju - kadulju (Salvia officinalis L.) 15 %, pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) 85 %, vrijes (Calluna vulgaris Hull.) 20 %, ruzmarin (Rusmarinus officinalis L.) 30 %, lavandu (Lavandula sp L.) 20 %, drau (Paliurus spina-christi Mill) 20%.

1. Za ostale biljne vrste, da bi se med mogao nazvati sortnim ili monoflornim, uee polenovih zrnaca u nerastvorljivom sedimentu mora iznositi najmanje 45 %.

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 37/09 ANEKS II. KRITERIJI ZA SASTAV I OSOBINE MEDA (1) Med sadri razne vrste eera, najvie glukozu i fruktozu, kao i druge sastojke kao to su organske kiseline, enzime i vrste estice koje ulaze u sastav meda. Boja meda varira od skoro bezbojne do tamno smee. Med moe biti tean, viskozan, djelimino ili potpuno kristaliziran. Okus i aroma variraju zavisno od biljne vrste. (2) Med koji se stavlja na trite ili se koristi u bilo kojem proizvodu namijenjenom za ishranu ljudi ne smije imati bilo kakve dodatke, ukljuujui prehrambene aditive ni bilo kakav drugi dodatak osim meda. Med mora to je vie mogue biti slobodan od organskih i anorganskih materija stranih svom sastavu. (3) Izuzimajui odredbe Aneksa I. Odjeljka C. stava (8) ovog pravilnika, med koji se stavlja na trite ne smije: a) b) c) d) imati bilo kakav strani okus ili miris, biti u poetnom stadiju fermentacije, imati vjetaki izmijenjenu kiselost, biti zagrijavan na takav nain da su prirodni enzimi ili uniteni ili su im znaajno smanjene aktivnosti.

(4) Izuzimajui odredbe neksa I. Odjeljka C. stava (7) ovog pravilnika, nije dozvoljeno odstranjivati polen ni neki drugi prirodni sastojak meda, osim kada je to neizbjeno tokom odstranjivanja stranih anorganskih ili organskih materija. (5) Med ne smije biti dobiven hranjenjem pela eerom i eernim proizvodima ni pomijean s medom dobivenim na taj nain. (6) Pri dekristalizaciji med se ne smije zagrijavati na temperaturi vioj od 45 C. (7) Med koji se stavlja na trite ili se koristi kao sirovina u proizvodnji drugih prehrambenih proizvoda namijenjenih ishrani ljudi mora ispunjavati kriterije o sastavu kako je navedeno u tabeli:
1. Sadraj eera a) sadraj fruktoze i glukoze - nektarski med - medljikovac, mijeani med b) sadraj saharoze - uopteno - akacija ili bagrem (Robinia pseudoacacia L.), lucerna (Medicago sativa), Menzijensova banksija (Banksia menziesii), Hedysarum L., crveni gumijevac (Eucalyptus camadulensis (EC)), Eucryphia lucida Cav., Eucryphia milliganii Hook.f., citrusi (Citrus sp) - medljikovac lavanda (Lavandula sp), plunjak (Borago officinalis L.) ruzmarin (Rosmarinus officinalis L.), vrijesak (Saturea sp L.), kadulja (Salvia sp L.), draa (Paliurus spina-christi Mill) 2. Sadraj vlage - uopeno - vrijesak (Calluna vulgaris (L.) Hull.) i industrijski med uopeno - industrijski med od vrijeska (Calluna vulgaris (L.) Hull.) 3. Sadraj sastojaka netopivih u vodi - uopeno - topljeni ili muljani med oliina ne manje od 60 g/100g ne manje od 45 g/100g ne vie od 5 g/100 g ne vie od 10 g/100 g

ne vie od 15 g/100 g ne vie od 8 g/100g

ne vie od 20 % ne vie od 23 % ne vie od 25 % ne vie od 0,1 g/100g ne vie od 0,5 g/100g

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 37/09
4. Elektrina provodljivost - med koji nije naveden na donjoj listi i mjeavine tih vrsta meda - medljikovac i med od kestena te njihove mjeavine osim nabrojanih na donjoj listi izuzeci: planika ili jagodnjak (Arbutus unedo L.), zvonasti vrijesak (Erica sp), eukaliptus (Eucalyptus sp), lipa (Tilia sp), obini vrijesak (Calluna vulgaris (L.) Hull.), manuka (Leptospermum sp), ajevac (Melaleuca sp Mill.) 5. Slobodna kiselina - uopeno - industrijski med 6. Aktivnost diastaze i sadraj hidroksimetilfurfurola (HMF) odreenih nakon prerade i mijeanja a) aktivnost diastaze (Schade skala) - uopeno, izuzev industrijskog meda - med s niskim sadrajem prirodnih enzima (npr. med od citrusa) i sadrajem HMF ne veim od 15 mg/kg b) H M F - uopeno, izuzev industrijskog meda ne vie od 0,8 mS/cm ne manje od 0,8 mS/cm

ne vie od 50 milieqv kis./1000g ne vie od 80 milieqvkis./1000g

ne manje od 8 ne manje od 3

- med deklariranog porijekla iz regiona s tropskom klimom i mjeavine tih vrsta meda 7. Sadraj mineralnih materija - uopeno -medljikovac

ne vie od 40 mg/kg (podlono odredbama pod a) druga alineja) ne vie od 80 mg/kg

ne vie od 0,6g/100g ne vie od 1,2g/100g

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 37/09 ANEKS III. DRUGI PELINJI PROIZVODI Odjeljak A. Matina mlije definicija (1) Matina mlije je proizvod koji izluuju mlijene lijezde mladih pela radilica, mlijene boje, guste konzistencije, karakteristinog ukusa i mirisa. (2) Matina mlije mora biti izvaena od 68 do 72 sata nakon presaivanja liinki, a ne smije poticati iz zatvorenih matinjaka ni iz legla trutova. Stavljanje na trite (1) Matina mlije moe se staviti na trite u izvornom obliku, stabilizirana ili liofilizirana. (2) Matina mlije koja se stavlja na trite u izvornom obliku mora zadovoljavati sljedee uslove: a) da sadri najmanje 30 % suhe materije, b) da sadri najmanje 11 % bjelanevina. uvanje i rok trajanja (1) Matina mlije u izvornom obliku mora se uvati u hermetiki zatvorenim, tamnim, staklenim posudama u hladnjaku: a) na temperaturi od - 5 C do - 2 C, rok trajanja est mjeseci, b) na temperaturi od -18 oC do -16 oC, rok trajanja godinu dana. (2) Rok trajanja matine mlijei u liofiliziranom obliku je do dvije godine. (3) Stabilizacija matine mlijei hemijskim sredstvima nije dozvoljena. Odjeljak B. Polen (cvjetni prah, pelud) - definicija i podjela (1) Polen (cvjetni prah, pelud) je proizvod koji pele radilice sakupljaju u prirodi, dodajui mu specifinu vlastitu materiju koju oblikuju u grudvice, te smijetaju u elije saa. (2) Prema nainu dobivanja, polen se dijeli na: skidani polen (sakupljen skidaem) i vaeni polen pelinja perga (polen dobiven vaenjem iz elija saa konzervirani polen). Stavljanje na trite (1) Polen se stavlja na trite osuen u obliku grudvica ili mljeven, odnosno prohlaen. (2) Polen koji se stavlja na trite mora zadovoljavati sljedee uslove: a) b) c) d) e) da osuen sadri najmanje 92 %, a prohlaen 60 % suhe materije, mora biti karakteristinog ukusa, ne smije biti suen na temperaturi vioj od 40 C, ne smije sadravati insekte i njihove dijelove, legla, izmet i skladine tetoine, ne smije biti uegao.

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 37/09 uvanje i rok trajanja (1) Svjei polen mora se uvati u tamnoj, hermetiki zatvorenoj ambalai na temperaturi od 18 C, umijean u med i liofiliziran. (2) Rok trajanja za svjei polen je jedna godina, a za umijean u med dvije godine. Odjeljak C. Propolis definicija Propolis je pelinji proizvod koji nastaje mijeanjem prirodnog pelinjeg voska i smolastih materija koje pele sakupljaju s pupoljaka drvenastih biljaka. Stavljanje na trite Propolis koji se stavlja na trite mora zadovoljavati sljedee uslove: a) mora sadravati najmanje 35 % materija koje se ekstrahiraju alkoholom, b) ne smije sadravati katran, spojeve sline katranu, odnosno katranske smole, c) ne smije sadravati vie od 5 % mehanikih neistoa ni dijelove pela, d) ne smije sadravati vie od 30 % voska. Odjeljak D. Pelinji vosak definicija (1) Pelinji vosak je proizvod votanih lijezda pela radilica, koji one koriste za izgradnju saa. (2) Pelinji vosak je sloena smjesa lipida i ugljikovodika. (3) Pelinji vosak dobiva se pretapanjem saa i votanih poklopaca. Stavljanje na trite Pelinji vosak stavlja se na trite kao: a) nepreieni pelinji vosak, b) preieni pelinji vosak (Cera flava), c) preieni bijeli pelinji vosak (Cera alba), d) satne osnove. Odjeljak E. Pelinji otrov definicija Pelinji otrov je proizvod koji izluuju otrovne lijezde pela radilica. Stavljanje na trite Pelinji otrov stavlja se na trite suen, kao bijeli kristalni prah. Rok trajanja Rok trajanja pelinjeg otrova je jedna godina.

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 37/09 ANEKS IV. PROIZVODI NA BAZI MEDA I DRUGIH PELINJIH PROIZVODA Odjeljak A. Definicija proizvoda (1) Proizvodi na bazi meda i drugih pelinjih proizvoda su mjeavine meda s drugim pelinjim proizvodima (matina mlije, polen, propolis) ili meusobne mjeavine drugih pelinjih proizvoda. (2) Medu i drugim pelinjim proizvodima moe se dodavati ljekovito bilje i/ili njihovi ekstrakti (valerijana, sljez, majina duica, anis, breza i sl.). (3) Proizvodi iz st. (1) i (2) ovog odjeljka mogu biti u obliku: kapi, tableta, kapsula, masti, krema i sirupa. (4) Med kojem su dodati drugi pelinji proizvodi ne smatra se medom obogaenog sastava. Odjeljak B. Med s dodacima (1) Med s dodacima je mjeavina meda s razliitim prehrambenim proizvodima kao to su: voe, proizvodi od voa i povra, proizvodi od mlijeka, kakaa, margarina i sl., u koju se mogu dodavati ljekovito bilje i/ili ekstrakti ljekovitog bilja. (2) Sadraj meda, u medu s dodacima, ne smije biti manji od 60 % u gotovom proizvodu. Odjeljak C. Zahtjevi kvaliteta (1) Proizvodi iz odjeljaka A. i B. ovog aneksa IV. moraju zadovoljavati osnovne zahtjeve kvaliteta koji su propisani ovim pravilnikom i koji se koriste za njihovu proizvodnju. (2) Za proizvode iz ovog aneksa proizvoa mora obavezno imati proizvoaku specifikaciju.