Herbarij:

Ekipa je duna za vrijeme prijelaza staze prvog dana sakupiti pet vrsta ljekovitih ili jestivih biljaka. Prilikom dolaska na cilj prvoga dana ekipa predaje sakupljene biljke zalijepljene na ovjereni papir s ostalim zadacima. Uz biljke treba navesti i pismeni opis svake biljke, njezinog cvijeta, ploda, lista te ope karakteristike, njen narodni naziv, nain upotrebe, ljekovitost i jestivost biljke, nain pripreme i sl. Za svaku biljku ekipa moe dobiti do 20 bodova i to: za predanu upotrebljivu biljku 2 boda za poznavanje imena biljke 3 boda za poznavanje karakteristika biljke, njezinog cvijeta, lista i ploda 5 bodova za poznavanje upotrebe biljke u ljekovite svrhe, njezinu upotrebu u prehrani te nain pripreme jela 10 bodova Ukoliko ekipa preda vie od pet razliitih vrsta biljaka boduje se samo prvih pet u herbariju. Neupotrebljive biljke se ne boduju. Bodovanje vri struna osoba. Herbarij mora imati naziv ekipe, u suprotnom se ne ocjenjuje. Ekipa moe dobiti maksimalno 100 bodova. Zatieno bilje se ne stavlja u herbarij, u suprotnom herbarij se ne ocjenjuje. BILJKA: KAMILICA LIPA ANGELIKA BAZGA ( cvijet) IAK GOSPINA TRAVA HRASTOV list ISLANDSKA MAHOVINA CRNI DUD (list) KADULJA KOPRIVA KOMORA MAJINA DUICA MATINJAK MASLAAK METVICA ORAH (list) PODBJEL (list) DIVIZMA (list i cvijet) PELIN PRESLICA RUMARIN STOLISNIK JAGODA UMSKA (list) JAGLAC KUPINA LAVANDA NEVEN TRENJA (peteljke) UPOTREBA: Grevi u elucu, prehlade, umirenje ivaca , kone bolesti Nahlada, kaalj, sluzavost grla, nesanica Nadutost, bolovi u elucu, dini organi Prehlada, tvrda stolica Kone bolesti, ekcemi, rane svih vrsta Glavobolja, grevi u elucu, sve vrste rana Jaanje, bolesti plua Prehlada, promuklost, kaalj, eluane bolesti, crijeva, irevi, eerna bolest eerna bolest, tvrda stolica Unutarnje bolesti, gripa, kaalj, usta Rane, groznica, slabokrvnost Kaalj, bol u prsima, bol u probavnim organima Neuredna probava, neuredna menstruacija, upala jajnika, jaanje Nervoza, lupanje srca, povraanje Groznica, uljevi, irevi, jetra Glavobolja, histerija, grevi Jaanje krvi, probava Astma, kaalj Plune bolesti, astma Bolesti jetre, gruanje krvi, apetit Bubrene bolesti (kamenac), zastoj mokrae, unutarnje bolesti Bolesti srca, jaanje, bubrezi, enske Astma, uljevi, reuma, eluane bolesti, rane Bolesti krvnih ila, skleroza, zamjena za ruski i kineski aj Bronhitis, lupanje srca Upala krajnika, ienje i jaanje krvi, avitaminoza Umirenje, ublaavanje greva, glavobolja, srane bolesti Kao oblog za rane i kone bolesti Bubrene bolesti, tekoe u mokrenju

I-ime O-opis (karakteristike biljke, njenog cvijeta, lista i ploda ) R-rasprostranjenost U-upotreba

I BAZGA -crna bazga -crvena bazga O Bazga je listopadni grm ili nisko drvo visine do 8 metara, sa zaobljenom, jajolikom kronjom. Na starijim primjercima kora je sivosmea sa uzduno ispucalim plutom, mlade granice imaju sivosmeu do sivozelenu koru, sa jako uoljivim okruglastim i bradaviastim lenticelama. Korijen je jako razvijen i uglavnom povrinski. Listovi su neparno perasti (5-7), odozgora tamnozeleni, odozdol svjetliji dlakavi listii koji su na dugakoj zajednikoj peteljci. Vrni listi je obino najvei. Cvjetovi su u titastoj cvasti, cvate u svibnju i lipnju, pojedini cvjetovi su peterodijelni i jakog su mirisa. Plod je sakupljen u bogate i iroke gronije, a sam plod je okrugla sone bobe sa koticom, sjajne i crne boje. Sazrijeva u kolovozu i rujnu. R Nalazimo u veim skupinama u ikarama, ivicama, na rubovima uma, na umskim istinama, uz putove na bogatim humoznim zemljitima U Za lijek se upotrebljava list, pupoljak, cvijet i kora od travnja do listopada. aj od lista pospjeuje izluivanje mokrae, te se koristi kod eerne bolesti, a ukapan u uho 2X dnevno osam dana sa 2-3 kapi poboljava oslabljeni sluh. Cvijet se bere im procvate i kao aj za pospjeivanje mokrenja, smirivanje ivaca, protiv kalja i promuklosti. Plodovi se takoer upotrebljavaju za razliite svrhe: kompot, sok, slatko, pekmez, te su ljekoviti. Kora od grana i stabla koristi se za spravljanje aja kojim se odstranjuju potekoe kod mokrenja, smetnje u radu bubrega i mjehura. Od cvijeta se radi i bazgovo vino, ali i sirup za sok.

I BREZA (Betula pendula , Betula alba ), ( Betula pubenscens) N bijela breza, brez, briza, jadika, metla, metlika, medovina. O Listopadno je drvo, visoko do 30 m, sa vitkim stablom koje se prua gotovo do vrha kronje i tankim viseim granicama.. Kora stabla i grana, dok su mlae, bijela i ljuti se u horizontalnim trakama, kasnije u donjem delu je crna i duboko vertikalno ispucala. Listovi su goli na dugim peteljkama. U poetku su malo lepljivi, trouglasto jajasti ili romboidni, pri osnovi iroko klinasti, navrhu zailjeni, po obodu dvostruko testerasti. Cvjeta u travnju i svibnju, paralelno sa listanjem, a bere se mlado brezovo lie u prolee i sui u hladu na vjetru. Zelene su rese s tukovim cvjetovima enske, krae su i vise pojedinano na strani. Smee su rese s pranikim cvjetovima muke, dulje su te vise po dvije na kraju granice. Lisni pupoljci se beru potkraj zime, te u rano proljee, mlado lie cijelo vrijeme dok traje cvatnja. Sok se vadi potkraj veljae i na poetku oujka. Lie se bere od proljea do jeseni, a kora na poetku proljea i potkraj jeseni R Raste u listopadnim i mjeovitim umama, nije izbirljiva u pogledu kvaliteta zemljita, a esto oblikuje brezove umice. U Eterino ulje pupoljaka povoljno djeluje na dina puteve, a vadi se destilacijom pomou vodene pare. od pupoljaka i listova breze priprema se ajni oparak ( prelijevanje droge vruom vodom ), te se taj aj ne smije se kuhati ! koristi kao jedan od najboljih prirodnih diuretika . taj aj je i jedno od prirodnih sredstava za izluivanje mokrae uope. brezov aj preporuuje za rastvaranje bubrenih kamenaca. svjei sok od breze je izvanredno ljekovito sredstvo. sok se skuplja zarezivanjem kore starih breza, te ugradnjom lijevka kroz koji sok curi u staklenku. Ovako dobiveni sok pije se 2-3 puta na dan kao prirodni lijek protiv bolesti mokranih organa i nezdrave koe. Ugljen od brezova drva se koristi pri pripremi jakih alkoholnih pia i rakije. To se postie preko granulata ugljena preko kojega se smjesa alkohola i vode filtrira te se tako odstranjuje viak nepoeljnih kiselina i viih alkohola I N O Brljan - Hedera helix Narodna imena: barsijan, baron, batran, bersljan, betran, britanj, brstran, brlin, bran, zelengora, zimzelen, pljut. Brljan je viegodinja drvenasta zimzelena biljka, vrsta lijane, koja se penje uz drvee, kamenje, zidove i druge razliite podloge, za koje se privruje naknadno razvijenim (adventivnim) korenima, koji ne uzimaju hranu od ivog drveta ve im ono slui kao oslonac.stabljike mogu biti do 50 m dugake. Listovi su koasti, dok su mladi obrasli dlaicama, a kasnije goli. cvetovi sitni, ukastozelenkasti, sakupljeni u poluloptaste titaste cvasti, koje zajedno grade sloenu grozdastu cvast. Gaji se i kao ukrasna biljka, pogodna za pokrivanje zidova, fasada, i sl. Sree se i u mediteranskom i u kontinentalnom klimatskom podruju, od nizijskog do planinskog pojasa. Odgovaraju mu vlana i zasenjena mesta. Cveta od septembra do novembra. Razmnoava se reznicama i semenom. Upotrebljavaju se sve i osuen list, plod i tanke stabljike, ree kora i gumi-rezina koja curi i ovrsne na ozleenom stablu. Cela biljka je gorka i otrovna. Ima saponozidne materije od kojih potie otrovnost i lekovitost brljana. Kod nas se upotrebljava kao narodni lek za leenje konih bolesti, reumatizma, ui, bradavica, za lake iskaljavanje

R U

I UVARKUA Sempervivum tectorum L. N uvarka, cmili, divlje smilje, gromovna trava, pazikua, uhovnik, uvara, rosa u zlu dobra, Sempervivo, netres. O uvarkua je trajnica, zeljasta biljka visine od 30 cm., u velikim ruicama i listovima s crvenim vrhom, duguljasto jajolikog oblika. Listovi na stabljici su duguljasto lancentni, s dlaicama s lica i s nalija, cvjetovi su sastavljeni od 12-15 lancetnih latica crvenopurpurne boje i gusto zbijenih u bogatu gronju. Iz sredine se razvija cvjetna stabljika, visine od 10 30 cm. Listovi su vrlo debeli i soni. Cvate od lipnja do srpnja. Razmnoava se diobom ruice u podnoju matine biljke. R Raste divlja po krovovima kua, stijenama i zidovima, a dre je i uzgajaju u loncima. Biljka je vrlo skromna i nema gotovo nikakvih zahtjeva. U za lijek se koriste listovi i to od oujka do kraja listopada. Svjee zdrobljeni listovi ili isti sok koristi se kao sredstvo koje hladi i stee, protiv ireva i rana, kod opekotina, te za lijeenje kurjih oiju, bradavica, upale uha. Kao samopomo u prirodi, svjee iscijeen sok lijei i ublaava bolove uboda insekta. Inae sama biljka pospjeuje izluivanje mok rae, pa se zato upotrebljava kao lijek protiv kamenaca u mokranom mjehuru, kao i openito kod bolesti mjehura. Oblozi u obliku svjee

iscijeenog soka iz listova ili u obliku laganog ocjetka, primjenjuju se kao pouzdano sredstvo protiv herpesa, konih bolesti, hemoroida, raspucane koe i glista. Sok od cijele biljke se upotrebljava kod gnojne upale zubnog mesa i kod upale grla. Od lia se moe napraviti i mast kojom se mau i oblau rane od prignjeenja, udaraca i otekline.

I IAK ( Arctium lappa L.) -Compositae N lepuina, repuh, lepuh, akalj, poluina. O Izrasta kao dvogodinja zeljasta biljka od 80 do 120 cm visine. U prvoj godini listovi su prizemni i veliki, nepravilnog srcolikog oblika, smjeteni na jakim peteljkama. Tek u drugoj godini formira se jaka razgranata stabljika do spomenute visine s gusto zbijenim cvjetnim glavicama grimizno crvene boje, smjetenim na vrhovima grana. Ovojni listovi cvjetova imaju na vrhu kukice zbog ega se cvijee prima za ivotinjsku dlaku, te se na taj nain i rasprostire. Korijen je dug i vretenast, sivosmee boje. Cvate od srpnja do kolovoza. Koristi se koren, plodovi ili ulje. Korijen se vadi kod dvogodinjih biljaka, koji se iskopa u jesen ili proljee idue godine, ali najee u listopadu i studenom, kad je biljka dostigla svoj puni razvitak. Kad je suh, na prijelomima je bijele boje i spuvast. . Korijen moe narasti do 40 cm. duboko u zemlju, pa ga treba lopatom iskopati. oprati, oguliti, uzduno prerezati i pustiti kroz paru 96 % alkohola, dobro osuiti i zatvoriti u limenke, a svje korijen je ljekovitiji. Korijen je ljekovit samo godinu dana nakon to je ubran. U travnju sakupljamo samo mlade listove koji slue za pripravu ljekovitih kupki kojima se lijee kona oboljenja. Sjemenke se beru kada dozriju R na neobraenom zemljitu, bunitima, uz ivice, plotove i grabe kraj cesta i putova, po rubovima uma, uz nasipe potoka i rijeka, a budui da mu odgovara gnojeno tlo, najvie ga je uz naselja. je korovska biljka. U Oblozi se upotrebljava kod ekcema, ireva, sifilisa, gonoreje i kod reume. Ekstrakt ika je sastavni deo mnogobrojnih preparata sa antibiotskim i antidijabetskim dejstvom. Umesto skroba koren sadri polusaharid inulin, pa je veoma pogodan za ishranu obolelih od eerne bolesti, bolesti jetre i ui.. Oljuen se moe jesti sve, kuvan, ili peen kao krompirii. Moe se suiti ili kiseliti za zimu. Koren ika je veoma cenjen u makrobiotikoj ku hinji, zbog okrepljujueg i proiavjueg delovanja, pa se esto po jedan ili dva iseckana korena dodaju upama, orbama i jelima od mahunarki. aj od korijena pospjeuje stolicu, izluivanje znoja i mokrau, te isti krv... Takoer, korijen i list koriste se i kod upale i ireva eluca, koriste se kod pospjeivanja znojenja, kod probave, pomau u ublaavanju reume, konog ekcema, liaja, osipa, gnojnih rana i skorbuta. Suh korijen stucan u prah i pomijean sa uljem, lijei gnojne rane kada se njime namau. protiv reume koristi se aj od ikovih sjemenki. A ikovo ulje usporava ispadanje kose i pospjeuje njen rast, a u tu se svrhu koristi i aj od ikovih sjmenki. Mast od ikovog korijena se koristi kod opeklina, ireva, rana i liajeva. I DRIJEN, DRENJ ( Cornus mas) Cornaceae N dren, drenak, drenjina. drin, drinovina, drnjuli O Dren je listopadni grm ili nisko drvo, do 8 m visine, sa zaobljenom gustom kronjom. Kora je siva ili ukastosiva, u mladosti glatka, kasnije raspucana, ljuti se u obliku sitnih ljuski. Mlade granice su zelenkastosmee i veinom fino dlakave. Korijenov sustav veinom dobro razvijen i duboko prodire u tlo. Pupovi su dvojaki; lisni su mali, kopljasto zailjeni, pokriveni sa dvije ukaste, fino dlakave ljuske, cvjetni su znatno krupniji i pokriveni brojnim zelenkastoutim ljuskama i nalaze se uvijek na kratkim izbojcima. Listovi su nasuprotni, oko 4 cm dugi, iroki oko 3 cm, sa 3-5 srpasto povijenih ilica ( nerava), u uglovima bonih nerava na naliju lista nalaze se uperci bijelih dlaica. Cvijetovi su sitni i dvospolni, zlatnouti, u titastim cvastima koje pri dnu imaju etverolisni ukasti ovoj. Cvjetovi se pojavljuju vrlo rano, prije listanja u februaru i martu.. Plod i sjeme je kotunica ( drenjina), oko 12 mm duga i 5 mm iroka, sa eliptinom, na povrini gotovo glatkom do 10 mm dugom koticom. Sazrijeva poetkom jeseni (VIII-IX). Ima kiselkast i trpak okus. Listovi su nasuprotni, jajasti, sa dugako izvuenim vrhovima. Cvetovi su uti. Javljaju se rano, pre listanja, sakupljeni u titaste cvasti, pravilni su i etverolani. Koriste se svei i osueni plodovi, ree kora. Drijen raste sporo i doivi starost preko 2oo godina. razmnoava se sjemenom i korijenovim izdancima. Drvo drijena je jako tvrdo, teko i ilavo.. R Raste svuda, a najvie po suvim, sunanim, kamenitim stranama svetlih listopadnih uma zajedno s drugim grmljem i ibljem. Uzgaja se i u vrtovima i parkovima. U Plod se moe jesti sirov ili preraen. Plod i kora, kao aj, lijee od bolesti crijeva, od proljeva i groznice. Od zrelih plodova pripremaju se kompot, pekmez, voni sok i vino. Kiselkasti plod koji skuplja usta, upotrebljava se nezreo, i to protiv proljeva, odlijeva krvi, katara crijeva i grozniavih stanja uslijed bolesti probavnog trakta. U Italiji i junoj Francuskoj beru se nedozreli plodovi i konzerviraju kao masline. U Njemakoj ih ukuhavaju sa eerom i octom, a u Rusiji ih koriste kao zain za mesna i riblja jela. I Hrast lunjak - Quercus cortex N beljik, gorun, dub, dubica, dubovina, kour O Hrast je listopadno drvo, visoko i do 50 m, prenika stabla do 2,5 m, sa irokom granastom kronjom. Moe da doivi starost od nekoliko stotina godina. Listovi su uglavnom grupisani na vrhu granica, na kratkim debelim peteljkama, perasto deljeni. Liske duguljaste, na vrhu tupe ili okruglaste nesimetrine. Muki cvetovi su u resama, vise, enski su pojedinani ili u grupama do 5 zajedno, na dugakoj tankoj peteljci. Rasprostranjen je u nizijama i dolinama reka ili na blago breuljastim terenima, pojedinano, u istim lunjakovim umama ili u zajednici sa drugim drveem. Cveta od aprila do maja, razmnoava se semenom i vegetativno. U rano prolee, pre olistavanja ili u jesen kad opadne list, oljuti se i osui jo potpuno glatka kora sa mladih stabljika, letorasta i grana hrasta. Plod: izvana su glatki, sjajni, srebrnastosivo-zelenkasti do sivkasto -mrki. Iznutra je kora mrko-crvena i uzdu nepravilno prugasta. Prelom kore je grub i vlaknast. Hrastova kora je vrlo oporog i nagorkog

ukusa R U listopadni umama U Hrastova kora je adstringens kao i druge izrazito taninske droge. Droga slui i kao antiseptik, a po potrebi i kao antidot pri trovanju alkaloidima i tekim metalima. Oljuten ir se sui i pri na vatri, kao kafa, dok ne dobije mrku boju i dok se ne uzmogne lako zdrobiti i mleti. Prenjem se krob delimino pretvara u dekstrin i smanjuje koliina tanina. Kad se ohladi, smrvi se u krupan praak. Ukusa je oporog, ali znatno manje od neprenog ira.

I Jela - Abies alba U Destilacijom iglica jele, dobija se etarsko ulje svetlo ute boje, blagog, vonog i prijatnog mirisa. Koristi se za oboljenja disajnih puteva (prehlada, kijavica, upala dunika, bronihitis, astma,kaalj), za usnu duplju i grlo (dezinfikuje, ublaava nadraenost). Lei i smiruje reumatske tegobe i ireva na koi. Puno se koristi u kozmetici jer ista svojstva ga ine dragocenim u izradi losiona za cienje koe. I JAGODA UMSKA ( Fragaria vesca ) N crvena jagoda, jagoda divlja, rumena malina, fragula, jagodnjak, jagodnjaa, petoprsna kupjenica, pozemljua, rdea jagoda, , O Jagoda je viegodinja zeljasta biljka, visoka do 30 cm, stabljika je uspravna ili polegla, obrasla dlaicama. listovi su trolani, sa sedeim jajastim ili romboidnim listiima, po obodu krupno nazubljenim. Peteljka i nalije listia su obrasli dlaicama. Iz pzuha listova izbijaju vree, duge do 40 cm, polegle po zemlji, koje se ukorenjuju i pomou kojih se jagoda razmnoava. Viegodinja Cvetovi su beli dosta sitni, neni, udrueni na vrhu dugake drke u cimozne cvasti. Od cveta postaje sona ukusna jagoda, nepravi plod nastao uglavnom od cvetita. Cveta od aprila do jula. Cvjetovi dvospolni, oko 1,5 cm. u promjeru,. Plod je sona, slatka crvena jagoda. Iz korijena, oblog izbijaju stabljike, listovi i vrijee kojima se jagoda dalje razmnoava. BERE SE : cvate u travnju i na poetku svibnja, a lie i plod ubiru se od travnja do srpnja, kada se sabire i korijen i rizomi. Listovi se beru dok biljka cvate, a korijen i rizom u rano proljee ili kasnu jesen. Listove kao i korijen treba suiti u hladu na prozranom mjestu. R Raste po brdskim i planinskim umskim istinama, na krevinama, poaritima U Jagode /plod/ se jede svje ili preraen na razne naine (kompot, sok, pekmez itd). aj od lia i korijena - upotrebu protiv proliva, dizenterije, raznih eludano-crevnih zapaljenja i za ispiranje usta pri loem zadahu, a u oblozima protiv upala hemoroida. Deluje i diuretino. Sok, slatko, marmelada, kompot, pekmez, sirup i drugi proizvodi od jagoda su najprijatnija poslastica. Zrele umske jagode mogu se suiti kao i sve drugo voe. Jagodin plod poboljava krvnu sliku, koristi se protiv skleroze krvnih ila i povienog tlaka, spreavanja gruanja i lijepljenja krvi. I KOPRIVA ( Urtica dioca L.) N ara, koprva, pasja kupina, pitoma kopriva, velika zgoa O kopriva je trajnica koja moe narasti do 1,5 m. Stabljika joj je etverouglasta s nasuprotnim, srcoliko iljatim i grubo nazubljenim listovima kratkih peteljki. Stabljika i lie su prekriveni arnim dlaicama, a cvjetovi su joj sitni. na najmanji dodir aree dlaice na liu isputaju otrov bogat mravljom kiselinom. korijen koprive se bere u proljee i jesen, list u proljee dok je mlad, itava biljka s korijenom se bere preko cijele godine. biljku treba suiti u hladu. ve nakon 12 sati suenja arne dlaice gube svoj efekt cvate od lipnja do rujna. sjeme se bere u kolovozu i rujnu. R najee raste gdje je zemlja bogata duikom.na zaputenim mjestima, gajevima, rubovima uma, obalama rijeka i potoka, uz ograde, kao korov. U aj od koprive se pije kod bubrenih kamenaca, za poveanje koliine urina i kod svih upalnih procesa u tijelu. iz krvi isti ostatke kiselina proizvedenih metabolizmom. zbog velike koliine eljeza stimulira proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. aj od koprive se ne smije kuhati. potrebno je suhu biljku preliti kipuom vodom i ostaviti 15. minuta da odstoji. korijen koprive se prije upotrebljavao kod oteanog mokrenja, i proljeva, te kod oboljenja guterae, jetra, ui i slezene. danas se nalazi u svim ajnim mjeavinama koje su namijenjene dijabetiarima jer smanjuje razinu eera u krvi. kopriva svjea ili suena daje dobre rezultate kod oteane probave jer pospjeuje izluivanje probavnih sokova. sjeme i list se upotrebljava protiv proljeva, astme, uljeva.. od lia mlade koprive prireuju se razna jela u obliku variva. u proljee treba brati mlade koprive, nasjeckati ih i dodati salati ili juhi prije nego ju ponemo jesti. ima jako antibakterijsko djelovanje. uz to je i priznati dijuretik. svjee lie koprive treba ubrati u ranim jutarnjim satima pa ih zamoiti u vodu. isprati ih u 2-3 vode a potom se moe kuhati. dinstana je odlian prilog ribi, juha od koprive esto se kuhala u proljee. I KUPINA ( Rubus fructicosus L.) N crna jagoda. jeevina, jeina, kupinjaa, maljuga, muraga, ostruga, O Kupina je poluzimzelen zbin, visok do 2 m, uspravnih ili slabo povijenih grana, sa jakim unazad povijenim bodljama. Listovi su prosti ili neparno perasto sloeni, sastavljeni od 3-7 listia, koji su jajasti, esto zailjeni, po obodu testerasti, mestimino sa sitnim bodljama, sa nalija dlakavi. cvetovi su beli do ruiasti, javljaju se na dvogodinjem izdanku i sakupljeni su u grozdaste cvasti.. Razmnoava se semenom i vegetativno. Plodovi su crne bobe. za lijeenje se koristi praktiki itava biljka; korijen, list, cvijet i plod. Korijen i mladi listovi sa vrikama beru se u proljee i jesen, cvijet za vrijeme cvatnje, od svibnja do kolovoza, listovi u lipnju i srpnju dok su jo mladi. Plodovi se beru ili zeleni nezreli, ili potpuno zreli - crni, potkraj ljeta. R Raste po ikarama, ivicama uma, ivicama, meama, pored puteva, kako na plodnoj zemlji tako i na kamenjaru, po brdima i

na planinama rubovima oranica, grmlju, umama, U Plodovi imaju viestruku upotrebu (voni sok, pekmez, slatko, vino itd.). aj od Kupinova lia se upotrebljava protiv hroninog proliva, srdobolje, nazeba, kalja, hemoroida, za grgljanje, kao i protiv liajeva i konih otoka itd. zreli plodovi deluju blago laksantno u obliku sirupa ili sveih plodova. Kupinovo vino pomae kod slabokrvnosti.

I KADULJA ( Salvia officinalis L.) N ku, pitomi pelin, alfija, ljekovita slavulja, krstaica, pelim, kadulja, ku O Kadulja naraste do 6o cm. visine, viegodinja je biljka, donji dijelovi stabljike su drvenasti, a sama stabljika je uspravna. iri oko sebe prodoran miris koji joj daje eterino ulje, koje se nalazi u listovima. Okus joj je gorak (zbog tanina) i gorkih tvari, koje su takoer ljekovite. Suenjem se miris ne gubi. Cvate od svibnja do srpnja, tamnoljubiasti cvjetovi skupljeni su u cvatove poput klasova koji su sastavljeni u prljenove. R Kadulja u prirodi raste divlje, po kamenitim i neplodnim mjestima a uzgaja se i u vrtovima U Za lijeenje se sakupljaju PRIJE cvatnje listovi i mlade granice. Lijei promuklost, isti i jaa krv, grije eludac, otklanja vjetrove, pomae kod svake vrsti nahlade, katara i gripe za ispiranje desni. izvrstan je lijek za ienje jetre, pomae kod bolesti bubrega i protiv nonog znojenja. kadulja lijei menstrualne tegobe, hemoroide (uljevi, zlatna ila), upalu mjehura, jetrene bolesti, reumu, proljev, razne ivane bolest. koristi se i kaoo zain. za zainjavanje koristimo svjee ili sueno lie kadulje i cvjetne vrke. beremo ih u svibnju i lipnju, prije nego biljka procvjeta. tada sadri najvie aromatinoga eterinog ulja. kaduljin med ima snano antiseptiko i umirujue djelovanje. Izvanredno djeluje protiv suhog kalja jer omoguuje izbacivanje sluzi iz dunika i bronhija. I KESTEN - pitomi ( Castanea sativa Mill.) O umski drvo listopadno drvo visine do 30 metara, u mladosti sa glatkom korom koja kasnije postaje maslinastosmea , a u starosti smeesiva i uzduno ispucala. Razvija bujnu i veliku kronju. Korijen prodire duboko u zemlju, sa ilom sranicom, od koje se bono granaju jake i takoer duboke bone ile. Vrni pup je vei od postranih. Nalazimo ga u istim, veinom u mjeovitim sastojinama listopadnog drvea. Lie mu je duguljasto, po obodu grubo nazubljeno. Listovi su naizmjenini, lisna plojka tvrda, koasta na licu gola, tamnozelena i sjajna, na naliju dlakava. Listovi dosta rano opadaju, a lista u svibnju. Cvjeta poslije listanja lipanj. Muki cvjetovi su u grupicama od po 3 i vie sakupljeni u uspravne 10-30 cm. duge prividne klasove sa dlakavim vretenom, a pri njihovoj osnovi nalaze se enski cvjetovi, te je kesten jednodomna biljka. Plod je sloen u loptastu bodljikavu kupolu, koja kad sazri, puca na etiri renja, a u njoj su 1-3 smea jestiva ploda ( maroni). LIST ( Castanae folium) sadri oko 95 tanina, smole, i drugih tvari, a upotrebljava se kao sastojak mnogih preparata protiv velikog kalja, a moe posluiti takoer kao zamjena za pravi aj. PLODOVI sadre 45-58 % kroba, do 34 % saharoze, 4-7 % bjelanevina, i do 3 % tanina. 100 grama ploda daje 213 kalorija. ispeeni ili kuhani ukusni su za jelo i upotrebljavaju se za spremanje pirea i slatkia. KORA ( castanae cortex) i drvo ( Castanae lignum) sadre preko 10 % tanina pa se upotrebljavaju kao adstrigensi i kao taninske sirovine u tavljenju koe. R Rasprostranjeno u podruju sa vlanom klimom, dugim vegetacijskim periodom ( 6-7 mjeseci), i blagim jesenima, odnosno tamo gdje nema kasnih proljetnih ni ranih jesenskih mrazeva. Rasprostranjen u Junoj Europi, podruju Sredozemlja, naroito Italije. Raste na izrazito kiselim zemljitima U veinom u prehrani, ali treba imati na umu da iako je vrlo hranjiv, teko je probavljiv. Kestenov med dobar je za bolesti dinih organa. Svi dijelovi kestena koriste se zbog tanina u lijeenju zaustavljanju proljeva. aj od listova upotrebljava se kao lijek protiv hripavca, velikog kalja. Kod nas se slabo koristi u lijeenju!, dok se u drugim dravama koristi kao sredstvo za ienje, protiv bacanja krvi iz plua, protiv proljeva, kod kriobolje / Hexenschu /, kod tekog disanja

I KESTEN DIVLJI ( Aesculus hippocastanum L. ) O drvo visoko, razgranato i stasito. moe doivjeti preko 200 godina. lie je krupno, prstasto podijeljeno na 5-7 sjedeih listia, na zajednikoj dugakoj peteljci. cvijetovi bijeli ili ruiasti, sa utim i ruiastim mrljama, poredani u piramidalne, zbijene i uspravne grozdove. imaju 4-5 latica i 7 pranika, koji zavinuto stre izvan cvijeta. plod je krupna bodljikava zelena ahura koja se otvara na tri ava i sadri 1, rjee 2-3 krupna, zaobljena , smeecrvema sjemena koje nazivamo kestenima. kora drveta je tamnosmee-siva, grubo ispucana. pupoljci pupaju od oujka do svibnja, omotani su sjajnom ljuskom to izluuje smolasto ljepljivu tvar, radi zatite od hladnoe. kora sa stabla i grana sadri oko 3% eskulina, aglikona eskuletina, kumarinskog glikozida fraksina, tanina i dr. upotrebljava se kao adstringens i taninska sirovina. sjeme ( hipopocastani semen ) sadri 40-60 % kroba, 8-28% sirovog saponina /escina/, oko 9% eera, 8-10% bjelanevina, 2,5-7% masnog ulja, oko 2% tanina, flavonske, kumarinske derivate i druge sastojke. ne moe se jesti, jer je gorkog okusa. pupoljci sadre eskulin, cvjetovi tanin i kvercitin, zelena bodljikava ljuska katehinske tanine i flavonske heterozide. pupoljci i cvijetovi u travnju i svibnju, plodovi u rujnu i listopadu, a kora potkraj zime i u proljee. R gaji se u drvoredima, parkovima i pojedinano . raste u najveem dijelu europe. U upotrebljava se za izradu velikog broja galenskih i industrijskih farmaceutskih preparata ( vasocastan, venocuran, veneton i dr.) prvenstveno za lijeenje venoznih oboljenja, prije svega proirene vene, hemoroida, tromboflebitisa i dr. djelovanje se pripisuje flavonidnim, kumarinima i saponozidima. sjeme divljeg kestena koristi se za dobivanje kroba iz kojega se nakon hidrolizacije u eer i fermentacije eera moe dobiti alkohol ili mlijena kiselina. saponin izoliran iz sjemena moe se koristiti za pranje , njegu kose, i drugih kozmetikih preparata, za pjenuave rastvore u aparatima za gaenje poara kao emulgator. sjeme takoer sadri vitamine b1, c i k, te neto mineralnih soli. u svim dijelovima biljke koja se koristi,

I N O

R U

najdjelotvorniji i ljekoviti je upravo saponin koji lijei od konih bolesti, razrjeuje krv i ini je manje ljepljivom. masno ulje ( oleum hipopocastani ) dobije se ekstrakcijom iz oljutenog sjemena, odnosno iz njegove kouljice, - ( 4-6%) ili kao sporedan produkt prilikom proizvodnje kroba ili alkohola iz sjemena, koristi se u sapunskoj industriji. priprema ekstrakta: 12 15 svjeih i sitno naribanih kestenovih sjemenki zajedno sa njihovom smeom korom sipamo polako u 2,5 dl kipueg konjaka, ime se unitavaju fermenti i spreava kvarenje otopine., pa kad se ohladi, procijedimo, ili: naribani kesten prelijemo hladnim konjakom i ostavimo da stoji u utoj boci iroka grla, zatvorenoj staklenim epom, 6-8 tjedana , ocijedimo, profiltriramo. slui za unutarnju upotrebu: pije se u obliku kapljica za lijeenje vena i krvotoka.njime lijei se venozni sustav uope, naroito hemoroidi, proirene vene na nogama,pomae i u sluajevima katara nosne sluznice, bronhija, plua i crijeva. vitamina p, koji poveava otpornost kapilara i smanjuje im propusnost. napomena : zbog tanina kojeg sadre preparati d. kestena, ne smiju doi u dodir sa eljezom i limom!. u tu svrhu koristite emajlirane ili porculanske posude. reparati su osjetljivi na zrak i svjetlost, a dugim stajanjem gube ljekovitost, te ih svake godine treba pripremiti svjee. aj od mlade kore drveta ( grane) i smee kore ploda bez ute iznutrice lijee hemoroide, poveanu prostatu, upalu i proirenje vena, osobito varikokele, te kod varikoziteta nogu, stiava bolove to od njih nastaju. lijeenje gihta: pomijeati s korom kestena i ploda jo koru od orahova ploda i vrbe bijele-/salix alba/ te preslice /equisetum arvense/, pa se to lagano kuha 10 minuta, ostavi na miru 10-ak minuta, procijedi i pije ujutro i uveer po 1 alica. za lijeenje akutnih bolova kod hemoroida: pije se ekstrakt tri puta dnevno po 15-20 kapi u vodi ili na kocki eera. terapija traje i po 6 puta na dan po 4o kapi. kapi se pije prije objeda i veere. napraviti prekid nakon 14 dana, pa 7 dana koristiti druge preparate, te ponovno , ukoliko se stanje ne poboljava ponoviti terapiju. utim uljem koje sadri velike koliine provitamina a, te mau od kestenovih cvijetova uz dodatak kamilice, lijeimo se od opekotina sunca i sunanih pjega na koi. mjesta oteenih i proirenih vena namau se mau od 20 g ekstrakta, pomijeanog sa 20 g lanolina, pa se pokriju zavojem. odvar od kestenove kore koristi kao oblog kod nekih konih bolesti i lupusa. protiv groznice i nazeba umjesto kininove kore uzima se 2-3 puta dnevno naribanog kestena natate s malo vode. masti i supozitoriji od d.k proizvode se i tvorniki, pa se mogu nai u ljekarnama. KOMORA ( Foeniculum vulgare Mill.) divlja miroija, jane, kopar, mora, slatki jane, slatki janu, slatki kopar, slatki mora, koroma. To jedvogodinja biljka koja naraste do 2 metra. Ljekovita je itava biljka koja se moe brati cijeloga ljeta, te njezin korijen iskopan sredinom proljea i plodovi to dozrijevaju u listopadu. Uzgajani komora trai duboko orano zemljite, isto od korova s dosta hranjiva, a razmnoava se sjetvom sjemena ili uzgojem rasada. Cvijetovi su zlatnoute boje i nalaze se u ticima. Zeljasti, svjei dijelovi biljke slue, zbog posebnog mirisa, za zain slino kopru, ili kao dodatak mesu, varivu i salati, pa se zbog toga i koriste za posipavanje peciva. Cijela se biljka sui u hladu uz oprez da iz titaca prerano ne ispadnu plodii. Oni se istresu na podlogu iz potpuno osuene droge i uvaju u hermetiki zatvorenim posudama od tamnog stakla. Ostali dijelovi osuene biljke mogu se uvati u dobro zatvorenim kartonskim kutijama. Korijen kao lijek se sabire od kraja oujka do kraja travnja. Glavne i djelatne tvari iz komoraa su eterino i masno ulje, bjelanevine, eer, vitamin C i karotin. Takoer sadri eljezo, kalij, kalcij, fosfor i sumpor. Kod nas raste samoniklo najvie du jadranske obale i na otocima , ali se mnogo uzgaja za zain i drogu. Komora je jedno od najstarijih sredstava za oslabjele i slabokrvne ene. Uporaba ove droge u slubenoj i narodnoj medicini je mnogostruka. Koristi se samostalno ili kao dodatak ajnim mjeavinama slinog djelovanja. Najee se koristi u lijeenju probavnog trakta i dinih organa. Eterino ulje omoguava izluivanje nagomilanih plinova u probavnim organima, pospjeuje iskaljavanje ( posebno puaima), uklanja neugodni zadah iz ustiju, stimulira tek i djeluje antiseptiki. Komoraevo ulje pomijeano s malo vode blagotvorno djeluje kod promuklosti i upale grla, a oblozi s tim uljem ublaavaju reumatske bolove. Dojiljama potie stvaranje mlijeka. Pripravci komoraa pomau kod problema s mokranim putovima, uklanjaju parazite iz probavnog trakta, omoguuju miran san, naroito onima koji pate od napadaja kalja zbog hripavca ili astme. U vanjskoj primjeni se najee koristi kod onih bolesti, u obliku kolirija vode za oi. Onima koji boluju od proirenih vena ili vodene bolesti preporua se da piju toplo vino u kojem je kuhan komoraev korijen. To je vino izvrstan napitak za starije ljude, brzo otklanja tekoe u funkciji eluca i probave nastale kao posljedica starosti. Zainska vrijednost biljke je kada je svjee ubrana, i svjee ubrana najbolje koristi kao dodatak masnim i tekim jelima olakavajui njihovu probavljivost. Uivanje mladih listova komoraa osobito je raireno u junoeuropskim zemljama, pa je tako u talijanskoj i junofrancuskoj kuhinji komora stalni zain za mnoga jela. Dobra mjeavina od anisa i komoraa kao aj pomae maloj djeci koja pate od eluanih i crijevnih tegoba. aj od komoraa grije. Komora uglavnom djeluje vrlo brzo i vrlo dobro, toplina se brzo iri i smiruje greve koji poputaju i nestaju. Kao aj uzima se 1 liica na alicu vode, samo se promijea u vruoj vodi a ne kuhati, jer kuhanjem ishlapljuje eterino ulje iz plodova. Ostavi se jo 10-15' u vodi i pije se jo vrui aj u gutljajima. Komora se upotrebljava i kao pripravak za vodu za oi: ohladi se aj od komoraa i prave se komprese za oi, umjesto toga, mogu se oi kvasiti ili ispirati tri puta dnevno. Jo su djelotvornije komoraeve parne kupelji za oi. AJ ZA IENJE : potrebno je 20 grama komoraa, kruina 20 grama, kamilice 20 grama, bazge 15 grama, lanenog sjemena 15 grama; od ove mjeavine za pripremu alice aja staviti 1 licu u 2-3 dl hladne vode, poklopiti i kad prokuha ostaviti 15 minuta poklopljeno da se hladi. Zaslauje se po elji. UVARAK OD KOMORAA: 4 g suhe droge ( Herba foeniculi), 1 l vode; drogu preliti hladnom vodom pa lagano zagrijavati do vrenja. Kratko prokuhati i odmah procijediti. Uvarak valja piti 2-3 puta na dan po jednu alicu kako bi se pospjeilo izluivanje mokrae te ublaile tegobe kod upale bubrega. Ljudi koji pate od loe probave neka ovaj uvarak piju nakon svakog obroka po jednu alicu. Za bolji tek dobro je popiti po alicu mlakog napitka prije jela. Kod lakih konjunktivitisa pomoi e ako oi ispirete mlakim uvarkom. AJ OD PLODOVA KOMORAA: 1 ajna liica suhog ploda, 2,5 dl vode: suhu drogu usitniti u muaru, preliti

kljualom vodom, poklopiti i nakon 10' procijediti. Za smirivanje svih vrsta kalja mlaki "aj" zasladiti medom i piti po nekoliko puta na dan po jednu alicu. Probavne e smetnje ublaiti ako ga pijete 3x na dan po 1 alicu nezaslaeno!. Dojiljama s premalo mlijeka preporuuje se ovaj napitak umjesto vode i to od 5 grama izgnjeenog sjemenja koje se prelije sa 2 dl kipue vode, poklopi i ostavi stajati 15-20 minuta. Najbolje je za majku da pije preko dana po 2 velike lice u etiri navrata. VINO S KOMORAEM: 3 lice suhih plodova komoraa, 1 litra bijelog vina: suhu drogu samljeti u prah i preliti kvalitetnim vinom. Ostaviti da se namae 10 dana, potom vino procijediti u staklenu bocu i dobro zaepljeno uvati na tamnom i hladnom mjestu. Ovo vino kao preventiva pomae ljudima sklonim bubrenim kamencima i pijesku. Svako jutro valja popiti po jednu malu aicu vina natate. Deset dana, svako jutro, natate popiti po pola dl vina, potom napraviti pauzu od deset dana, pa ponovno deset dana piti lijek. AJ ZA STVARANJE I IZLUIVANJE MLIJEKA: zgnjeeno sjeme anisa 25 g, zgnjeeno sjeme kopra 25 g, biljka maurana 25 g; od svega se napravi smjesa, uzme jedna velika lica smjese i prokuha u 2 dl vode, dojilja pije po jednu au tog vrueg aja ujutro i naveer. ANTIDOT kod otrovanja JODOM : 1 velika lica samljevenog sjemena kuha se 10 minuta u 2,5 dl mlijeka, te se uzima svakih pola sata po lica. Lijek za eludac, bubrege, protiv vjetrova i nadutosti : korijen komoraa kuha se kao odvar i to 40-80 grama/1 litru vode. Pije se po alica poslije jela, 2X dnevno. Jo je bolje kada se pomijea sa jednakom koliinom kamilice. Gotovo svi ajevi i lijekovi protiv nadimanja od plinova i slinih smetnji probavnih organa, te oni za olakavanje iskaljavanja guste i ljepljive sluzi u dinim organima, bez izuzetka sadre komora. Zbog anetola kojeg sadri, komora djeluje i antiseptiki. I KAMILICA / Matricaria chamomillla L./ - Compositae N gamilica, jarmen, bela rada /sasa/, carev cvet, lepa kata, ljuti, mala titrica, rman, zdravi, milica, abnjak, kamomila, maternjak, kokotnjak, telenak O Kamilica je jednogodinja, mala zeljasta biljka. Naraste visoko svega 10-30 cm, ree i pola metra. Listovi sitni stabljika brazasta, cvetovi na vrhovima granica, u sredini cvast je uta oiviena belim jeziastim cvetiima. Raste po poljima i kraj puteva. Koriste se cvetovi biljke. S obzirom da ima vie slinih vrsta, pravu kamilicu moemo prepoznati tako to je unutar cveta uplja, a ne ispunjena kao kod divlje vrste ili bele rade. Najkrupnija, najrazgranatija, najistija i najlepa titrica se javlja po zititima, pre svega po ozimoj penici. Kad biljka sazri, cvetna glavica se sva ospe, jer je vrlo drobna. Seme je vrlo sitno i lako. Zato ih vetar lako raznosi i na taj nain seje titricu. Kamilica se bere krajem aprila i poetkom maja, a obrana kamilica se mora to pre osuiti, kako ne bi izvetrila etarska ulja a time i lekovitost kamilice. uva se na suvom u skladitima. Sastav: Nosilac lekovitosti kamilice je njeno etarsko ulje, i glavni sastojak azulen. Smole, gorke materije, tanini, gume i neka druga jedinjenja koja se nalaze u cvetu titrice dopunjuju dejstvo njenog etarskog ulja, zbog ega cvet ima, kako se to kae, kompleksno delovanje. Azulen je ugljovodonik koji ne postoji kao takav u biljci, nego se javlja i prelazi s vodenom parom prilikom destilacije. U raznim preparatima kamilice, koji se nalaze u svetu, azulen se vrlo brzo gubi. Zato je najbolji preparat jak aj spravljen kad zatreba. kamilica je mala zeljasta jednogodinja korovska biljka dobro poznata ;stabljika je visine od 15 do 30 cm, dosta razgranata. Cvjetne glavice rastu pojedinano i ugodno miriu. Okus im je malo gorak. Latice cvijeta su bijele, a cvjetite uto i na presjeku uplje. Cvate od svibnja do kolovoza. Ubiru se samo cvjetne glavice bez peteljki u lipnju i srpnju. Sui se u hladu i na propuhu. Uzgaja se i plantano i to sjemenom u proljee; trai stanite na suncu ili barem na dobro osunanom mjestu. Odgovara joj i obina vrtna zemlja. Treba je zalijevati redovito ali ne vrlo esto. U meunarodnoj trgovinskoj razmjeni bila je poznata kao njemaka kamilica (Chamomilla germanica) za razliku od rimske (Ch. romana). Sadri karotin, nikotin, 11 flavinoida, organske kiseline, vitamine C i B grupe, kumarin, stearin, kalcij, fosfor, sumpor, gorke tvari, tanin, gumi eterino ulje tamnomodre boje zbog azulena R Nalazimo je u blizini i u naseljima, na poljima, meu itom i uz puteve, na naputenim zemljitima. U Upotrebljava se na razne naine: cijeni se zbog tri naina djelovanja: spreava upale, uklanja greve i pospjeuje zacjeljivanje rana i to kao aj oparak, u obliku tinkture, tekueg ekstrakta, ili u obliku raznih farmaceutskih preparata kao karminativ, blagi spazmolitik, antiflogistik, antiseptik. Vanjska primjena za ispiranje i kod zapaljenja koe i sluznica, za obloge i u ljekovitim mastima za rane. Odavno se preporuuje u sluajevima bolnog mjesenog pranja i to da se popije vie puta dnevno alica vrueg aja.Najobiniji aj od kamilice pomoi e kod nateklih oiju i podbuhlih vjea. Komade vate namoiti u aj od kamilice i privijati na oi. Ve nakon jednokratne uporabe primijetiti ete da vam bjeloonica nee vie biti protkana krvnim ilicama i da e oi dobiti sjaj. Kamilica je poznata i kao sredstvo za ouvanje zdrave kose. Masirati treba kosu i korijen vlasita mjeavinom od 50 grama alkohola, 30 grama ruine vodice i 20 grama cvijetova kamilice, po pola sata prije svakog pranja glave, kosa e dobiti potrebnu vrstou, bit e sjajna i leprava. Kosu kasnije oprati u kamiliinom amponu ! Kamilica je jedno od najboljih sredstava za ene i djecu. Koristi se za lijeenje razdraljivosti, kod neuralgija, reumatizma, kriobolje, nemira, nesanice, duevne klonulosti, premorenosti, kod oboljenja eluca i crijeva, bolesti probavnih organa, te lijeenje bubrega, jetre i ui, za ispiranja.Manje je poznato da zimi, kada je zrak u prostorijama suh i zagrijani kada se ljudi tue na isuenu kou, moe pomoi losion koji se pravi od 12 cvjetova kamilice kuhanih na pari u litri obine mineralne vode.Protiv nonih mora i nemirna sna posebno kod djece pomae aj od kamilice prije spavanja. Za djecu se aj pravi od jedne do dvije june lice tri do etiri puta dnevno. Odrasli uzimaju tri ili etiri alice aja. Terapijska upotreba kamilice je esta i raznovrsna ne samo u narodnoj ve i u kolskoj, naunoj medicini. Daje se spolja i iznutra. Ona ima veliko preimustvo to nije otrovna i to uopte nije kodljiva. Kamilica je jedno od najboljih sredstava za leenje zapaljenja koe i sluzokoe. Kao antiflogistik Kamilica se daje za leenje raznih opekotina, rana, ireva, za klistiranje, za zapiranje i ispiranje polnih organa, ojedenih mesta, oiju, nosa, uiju, usta, za grgljanje i uopte za sve osetljive organe s kojima se mora veoma oprezno i paljivo postupati. Pranje glave jakim ajem od Kamilica pomae obolelom korenu kose. U obliku dekokta, infuza ili tinkutre, titrica je omiljeno

sredstvo za pozlaivanje plave kose ili da crna i kestenjasta kosa dobije svetliji ton. Osim toga, kosa postaje meka i sjajna. Iznutra se daje u obliku aja, naroito maloj deci i odojadi protiv bolova i greva u stomaku i za umirivanje. Zbog toga Kamilica ulazi u sastav mnogih ajeva protiv raznih tegoba nastalih od tekog varenja, nesanice i drugih smetnji. Kamilica izaziva znojenje, vano za leenje nekih bolesti. Posle uzimanja kamilice utrostruuje se broj leukocita, olakava se varenje, odstranjuju gasovi i s tim u vezi dosadna nadimanja i smetnje u organima za varenje, smanjuje sekrecija i putridne upale sluzokoe creva, zbog ega se titrica upotrebljava protiv zatvora. aj od kamilice treba spravljati na ovaj nain: U ist loni metne se dve pune kaike (za supu) kamilice i prelije sa 200 g kljuale vode; odmah poklopi, malo promea i ostavi pola sata ili ceo sat (ali da ne vri), ve prema tome da li se eli jai ili slabiji aj. Zatim se ocedi, osladi i pije. P Priprema se od 2 velike lice cvijeta, koji se prelije s 2 3 dl. kipue vode. Kad odstoji 1 sat procijedi se i zasladi medom. Pije se topao aj. Taj aj umiruje bolove u tijelu ma gdje se pojavili. Kamilica se ne smije kuhati, jer kuhanjem isparavaju eterina ulja, koja su glavni ljekoviti sastojak. aj za novoroenad pomae protiv greva u trbuhu i prehlade. Upotrebljava se za ispiranje spolnih organa, a jaki aj od kamilice slui za ispiranje i oblaganje oiju u sluaju katara i upale vjea. Topli oblozi od kamilice pomau da otekline bre splasnu. Oblozi moraju biti topli i treba ih mijenjati svakih 15 do 45 minuta, u protivnom pojaavaju bol ! Parenje kamilicom je dobro protiv bolova uha, a grgljanje spreava infekcije usne upljine, zubnih fistula i angine.Protiv gripe i nazeba koritenje kamilice ublauje bolove u glavi, nogama i leima. Mjeavina s metvicom (Mentha piperita) daje aj koji pospjeuje znojenje, uklanja nadutost trbuha, navale krvi u glavu i pomae protiv nervoze. Pije se 1 alica 3 X dnevno. Kamilica utrostruuje broj leukocita, olakava probavu, odstranjuje nadimanja i smanjuje sekreciju pri upali crijeva, te normalizira stolicu. aj od kamilice upotrebljava se i kod neuralginih bolova:( neuralgija trigemini) - radi smanjenja bola, jer aj djeluje smirujue. Rp/ Flores Chamomillae 30,0 Jednu licu cvjetova kamilice preliti aom vrele vode, ohladiti, procijediti, upotrebljavati kao blago antiseptiko sredstvo za ispiranje usne upljine.Rp 2/ List kadulje 20%, cvijet kamilice 20%, tinktura mirchae /10%- tna/ 50% - pripravak se primjenjuje pri upali sluznice i desni, kod krvarenja iz zubnog mesa ili kao terapija kod akutnih ulceracija i oteenja sluznice usta razne etiologije, te kod stomatitisa, gingivitisa, afta, dekubitnih ulcera. Smanjuje bol, upalu i eventualno prisutnu infekciju. Gastritis se moe lijeiti biljkama koje imaju svrhu reguliranja stvaranja eluane kiseline, ublae ivanu napetost i smire sluznicu probavnog sustava i pridonesu resorpciji suvinih izluevina. Gastritis se dobro lijei mjeavinom biljaka: cvjetovi kamilice 8 grama, suruica 25 30 grama, korijen bijelog sljeza - 15 grama i tetrljan 15 grama - u pola litre kipue vode. Odmah skinuti s vatre i poklopiti, mlako uzimati 2 do 4 kavene liice s istom koliinom vode 2 sata prije obroka.Kod oboljenja sluznice usne upljine , zubnog mesa i krvarenja s uspjehom se upotrebljava smjesa kamilice ikadulje /alfije/ i to u omjeru 50:50. Ta se smjesa najprije prelije sa 3 dl kipue vode, zatim se kuha 10 minuta pa procijedi. Nerazrijeenim uvarkom se ispiru usta i grglja kod upale drijela. Povraanje se lijei smjesom bilja u sastavu: lie matinjaka /Fol. Melissae offic./ 60 grama, lie ljute metvice /Fol. Menthae pip./ 40 grama, cvijet kamilice 40 grama. Od toga se napravi mjeavina, uzme jedna velika lica i prelije kipuom vodom. Preko dana uzima se vie puta po jedan gutljaj. Protiv proljeva: cvjetovi kamilice 40 grama, listovi matinjaka i listovi metvice po 30 grama. Sve se dobro izmijea, uzme jedna velika lica i prelije sa 2 dl kipue vode, od toga se dnevno pije pola ae. aj za znojenje: Obino je kombiniran od vie biljaka. Uzme se po 30 grama cvata lipe i cvata bazge, te 40 grama cvijeta kamilice. Napravi se mjeavina i od nje se uzme jedna velika lica , prelije aom kipue vode, ostavi 15 minuta i procijedi. aj se pije vru i zaslaen medom.Kod bijelog pranja flusa - /fluor/ ispiranje se vri uvarkom od slijedeih biljaka: kora hrasta u koliini 10 grama, cvat kamilice 10 grama, lie koprive 30 grama i biljka oputine /Herbae polygoni aviculare/ 50 grama. Napravi se smjesa za aj , uzmu 4 velike lice te mjeavine i stave u 1 litru vode, prokuhaju i ostave 10 minuta stajati, procijede i na tjelesnoj temperaturi ispire. Danas postoje moderni lijekovi za suzbijanje bijelog pranja, koje lako propie lijenik, ali ni ovo nije na odmet znati! U kozmetici kamilica se moe pripremiti na jedan od mnogo naina: uzme se 100 grama kamiliinog cvijeta i namoi se u litri suncokretovog ulja i zatim kuhati 3 sata na pari pa procijediti dobije se ulje kojim moete naveer umjesto krema mazati lice. Prije nego to tim uljem namaete lice, prvo ga dobro naparite nad ajem od kamilice, kako bi para omekala kou.Kamilica kosi daje zlatno uti sjaj. Ako vas napadaju komarci za obranu napravite jaki aj od kamilice i pustite da se hladi bez cijeenja. Namaite njime otvorene dijelove tijela i pustite da se osui. RECEPT ZA AMPON OD BILJAKA : Staviti po jednu kavenu liicu koprive, rumarina, kamilice i breskvinog lia u porculansku alicu. Preliti s pola litre vrele vode i ostaviti 15 do 20 minuta poklopljeno. Izliti i dodati naribani marsejski sapun dok je tekuina jo dovoljno vrua da se on u njoj rastopi Praak od suhe kamilice u dozi od kavene liice slui za ublaavanje bolova uz dodatak malo eera kao aspirin. Praak za rane se pravi ovako : cvat kamilice dobro se smrvi u prah. Koliini od 20 grama tog praha doda se po 35 grama brana od rie i brana od penice, a onda i jo 10 grama talka. Sve se dobro izmijea u praak koji slui za posipanje mokrih i svrbvljivih rana.Pije li se aj od kamilice u velikoj koliini ili koncentraciji javljaju se munina i povraanje.Parenje kamilicom koristi protiv bolova uha, bubrenih kolika, bolova mokranog mjehura, a ispiranje i protiv kroninog nosnog katara.Alkoholna otopina kamilice: jedan dio cvijetova zalijeva se sa pet dijelova 75% alkohola i ta otopina se ostavlja zaepljena u boci 8 dana na sobnoj temperaturi. Tada se izlije, a ostatak kamilice iscijedi kroz dvostruko sloenu gazu. Ta se alkoholna otopina dodaje kada treba nainiti pomadu za lice ili se njome otare lice poslije boravka na mjestima gdje ima mnogo praine, ili se dodaje toaletnoj vodi. Toaletna voda od kamilice se pravi tako da se uzme 70 grama preliva od kamilice i doda 25 grama istog alkohola i 5 grama glicerina. Sve se to izmijea. Ta se toaletna voda upotrebljava za ienje lica. Na nadraenu kou lica poslije brijanja mukarci mogu staviti oblog od preliva kamilice. Preliv se pravi tako da se ajna liica smrvljenih cvjetova kamilice prelije aom kipue vode i ostavi 10 do 15 minuta da stoji i zatim se stavlja kao oblog na lice. ULJNI EKSTRAT KAMILICE: 10 grama suhih cvjetova kamilice staviti u tamnu bocu i preliti sa 400 grama sojinog ili maslinovog ulja. Dobro zatvoreno

drati 3 tjedna na toplom mjestu. Mirisno uto-zlatno ulje procijediti kroz izglaanu lanenu krpu i istisnuti cvijetove. uvati na tamnome mjestu. UPORABA: za masau upaljene suhe koe ruku, isuene koe na laktovima, petama, bolnih nogu, perutanja koe na glavi. Prije pranja kose kou izmasirati ekstraktom koji se pusti djelovati pola sata a zatim kosu isprati blagim amponom, te osuiti. Za bojenje kose: uzima se 100 grama suhe kamilice za vrlo svijetlu kosu ili 150 do 200 grama za tamniju kosu. Ta se koliina prelije sa dvije i pol ae kipue vode, prokuha 5 minuta i ostavi da stoji jo 1 sat. Kosa se najprije opere, pa osui i odmah zatim namoi prelivom. Kosa se ne smije brisati runikom, ve treba ostaviti da se sama osui.Upaljeni oni kapci : treba ih ujutro i naveer isprati prelivom od kamilice. Jedna do dvije ajne liice izmrvljenih cvjetova kamilice prelije se aom kipue vode i ostavi 15 minuta stajati. Komadi iste sterilne vate namoi se u taj aj i stavi na zatvorene kapke i dri 3 do 5 minuta, dok se lei. U homeopatiji Chamomilla je za akutni enteritis, kamen u ui, a i glavni lijek za greve kod novoroenadi. Dijete je uznemireno, bijesno plae, savija lea, a lice mu pocrveni. Bol ne dozvoljava mokrenje i najgora je nou. Praena je akutnim proljevom sa zelenom stolicom koja slii na isjeckani pinat. Daje se ko izbijanja zubia kod djece, jer djeca ele ovo ili ono i kad dobiju eljeno, onda to odbace. KAMILICA RIMSKA Anthemis nobilis Compositae. Je uzgajana i takoer ljekovita biljka. Ima krupnije cvjetne glavice od obine kamilice a naroito se uzgaja u zapadnoj Europi. Cvjetne glavice rimske kamilice (flos Chamomillae romanae) sadre do 1% eterinog ulja i upotrebljava se kao i obina kamilica, no djelovanje joj je ipak neto slabije, koristi se u obliku oparka, u dozi od nekoliko glavica na alicu aja, a djeluje kao stomahik, i protiv greva. U jaoj koncentraciji ( dekokt) i uzeta ohlaena predstavlja izvrstan aperitiv gorkog okusa. Koristi se i kao sredstvo za pranje kose.Mali uzroci dovode do velikih posljedica.

I LIPA ( Tilia europaea L. ) Tilia officinalis, T. grandifolia, T. parvifolia, T platyphyllos, te T. cordata. N lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa, pozna lipa, sitolisna lipa. za Tilia cordata: bijela lipa, zimska lipa, lipac, lipovce, lipolist, malolistna lipa, pozna lipa, sitnoliista lipa. Za Tilia platyphyllos: divlja lipa, jalova lipa, letnja lipa, lipovina, rana lipa, smrdljiva lipa, crna lipa, umska lipa. O Lipa je listopadno drvo visoko do 25-30 m, sa velikom gustom kronjom. Listovi su sa dugom drkom, srcasto okruglasti, zailjeni, sitno testerasti. Cvetovi su ukasto-beli, miriljavi, sakupljeni po 4-16 u titastoj cvasti. Veoma je bogata cvetom, krilati prirepak ima izraenu drku i do pola duine je srastao sa peteljkom cveta. Droga se sastoji od osuenih, uto-zelenih cvasti s priperkom od bele lipe i crne lipe. Sve druge vrste lipe nemaju vrednosti i ne treba ih brati. Prva je sitnolista, rana, lipolist, a druga krupnolista. Na naliju lista u uglu nerava nalaze se kitice dlaka, koje su u lipolista crveno-ute, a u krupnoliste beliaste. Cvetaju u junu i julu. Lipolist cveta oko dve nedelje pre krupnoliste. Cvet je vrlo prijatnog mirisa. Lipu treba brati im pone cvetati, kad su dve treine cvetova u cvasti rascvetale. Precvetala lipa nema nikakve vrednosti. Cvast treba brati zajedno s priperkom (Flos Tlliae cum bractes), jer se vrlo retko trai bez priperka. Treba brati po suvom i lepom vremenu. Lipov cvet je blagog i prijatnog mirisa, a ukusa je sluzastog, sladunjavog i pomalo oporog. Sastav: U lipovom cvetu ima sluzi, tanina, etarskog ulja, heterozida, eera, gume, voska, ute boje, manitola i tartarata. U sveem cvetu ima etarskog ulja, nosilac mirisa lipovog ulja je seskviterpenski alkohol farnezol. U osuenom cvetu ima vrlo malo etarskog ulja. Tanina najvie ima u priperku, on daje oporost aju od lipe. Lipov list takoe sadri sluzi i ostalih sastojaka koji se nalaze u cvetu, pa se za nudu mogu upotrebiti u istu svrhu. I lipova kora ima mnogo sluzi. U cvetu i u listu ima vitamina C. Potpuno mlad, tek otvoren list moe koristiti kao povre. Od lipovog drveta proizvodi se aktivan ugalj velike adisorptivne moi. U lipovem semenu masnog ulja slinog maslinovomLipa je veliko drvo, koje kao stablo dostie visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. kronja je gustozatvorena, listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zailjeni i pilasti. S lica su dlakavi. Cvijetovi su na dugakoj stapci, imaju 30- 40 pranika, 5 latica, a stapka je otprilike do polovine srasla sa pricvjetnim listom, a sloeni su u patitaste cvatove. pricvjetnim su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugaki do 8 cm, mreasto su isprepleteni ilicama. Plodovi su mali oraii. CVATE od lipnja do srpnja. Za lijek se sabire cvijet sa pricvjetnim listovima( lijepe zelene boje, bez re). Veinom se beru samo cvijetovi u vrijeme kada su se otvorili i prije nego to ostare i promijene boju. Sue se u hladu na prozranom mjestu, najbolje na tavanu. Sabrani cvijetovi suenjem moraju zadrati svoju prirodnu boju, i ugodan miris. Samo iskusan bera i sakuplja ljekovitog bilja, ovjek koji je skoro svaki dan u dodiru sa prirodom moe odrediti trenutak kada e brati lipu; odmah nakon otvaranja, jer nakon dan dva, ve je opraena i mijenja boju. Kad se potpuno rasvjeta ne valja. Od drveta i dobiva se aktivni ugljen velike adsorpcione moi, pa se primjenjuje u lijeenju bolesti eluca ( trovanja) i crijeva pogotovo prouzrokovanim infekcijom. LIPOV cvijet sadri eljezo, kalcij, soli mangana, tanin, eterino ulje, sluz, jo neistraene heterozide, zatim glikozide, eer, gumu, vosak, smolu, utu boju, manitol, kartarat, farnezol, jedan alkaloid ( terpentinski) koji daje svijetu miris, osim toga u cvijetu ima vitamina C, a u sjemenu masnoga ulja i hesperidina. R Raste po celoj Evropi po brdskim umama. Lipa voli pitominu, plodnu i duboku zemlju. U SVE TE VRSTE UZ NEZNATNE MORFOLOKE RAZLIKE, IMAJU JEDNAKA LJEKOVITA SVOJSTVA, PA JE SVEJEDNO KOJU OD NJIH UPOTREBLJAVATE. uz aj od bazge, aj od lipovog cvijeta je najpoznatije sredstvo za znojenje. Napomena : lipov aj se ne smije trajno uivati, jer moe dovesti do oteenja sranog miia ! Lipov cvet se upotrebljava najee u obliku aja, infuza, za znojenje, protiv greva i za umirivanje bolova kao vrlo blago sredstvo. Koristi se i protiv prehlada, hroninog kalja i proliva, kao i za zaceljivanje opekotina i rana. Lipov cvet je najomiljeniji narodni aj. P Sredstvo za pojaano znojenje: - 3 g cvijeta kamilice, 3 g cvijeta bazge, 4 g cvijeta lipe. Tu ajnu mjeavinu preporuujemo kad se eli pojaati znojenje. Lipa oputa napete ivce i daje dobar san. Lipov cvijet lijei od malokrvnosti, vodene bolesti, prehlade, kalja, ublauje bolove pri mokrenju, pospjeuje stolicu i isti krv i bubrege. priprema se aj od 10-20 g cvijeta lipe koji se popari s 1 litrom kipue vode. Poklopi se i pusti stajati oko 15- 20 minuta. Pije se dnevno triput po alica, a ostatak u toku dana umjesto vode. Ako se taj aj pije vru s dodatkom 1 velike lice meda na alicu aja i soka od 1/2 limuna podstaknuli smo jako znojenje. Ako se aj pije poslije obroka, spreava upalu plua i

dunika, isti mjehur, umiruje ivce, te lijei od bubrenih kamenaca. Djelotvorna je i kupelj od toga aja. protiv proljeva spravlja se aj tako da se 3 velike lice mjeavine od po 30 g cvijeta lipe i kamilice, te po 10 g petrovca ( Agrimonia eupatoria) i dupaca ( teucrium chamaedrys) popare s litre kipue vode, ostavi poklopljeno 1 sat, pa se procijedi. Pije se to toplije u toku dana. Takoer je protiv proljeva dobro uzimati 2-3 velike lice praka od stuenog i prosijanog ugljena lipovog drveta u mlijeku, vinu, ili jelu, a protiv probavnih smetnji - eluca i crijeva - osobito od pokvarene hrane po 1 velika lica poslije svakog obroka. Sredstvo za ienje krvi : 25 g lipovog cvijeta kuhati u 2,5 dl vode , dok ne ukuha na polovicu, a zatim se doda mlijeku / kao kava / koje se kuhalo s 1 velikom licom meda na jednu alicu. To se pije due vrijeme, po 1-2 alice dnevno. Za lijeene simptoma nervoze, ivanosti i depresije : u l vina moi se 16 sati 10 g lipe, 10 g matinjaka i 2 velike lice meda; posebno se u l vode kuha 2 dg sitno izrezane pirike puzave, tako dugo dok se ne ukuha na polovicu; zatim se oboje pomijea i od toga pije svaki sat po 1 velika lica. Kao klistir za umirenje i ublaavanje greva izlaznog crijeva u 1 litri vode skuhaju se 2 velike lice lipova cvijeta, koji se procijedi kroz gusto platno. Krv isti i lipov sok koji sakupljamo u proljee, kada krenu sokovi, buenjem stabla ili bolje deblje grane. Prah od lipova ugljena lijei bolesti jetre uzima se 2 puta dnevno i to 1 velika lica natate, a druga velika lica poslije podne u kavi ili mlijeku.

I Lovor Laurus nobilis. N lovor O Samonikla je. Listovi su se brali tijekom cijele godine i koristili su se u domainstvu freki i osueni. To je biljka koja se poslije poara brzo pomlauje. Podnosi jake hladnoe ak do 10 C. zimzeleno stablo ili grm s tamnozelenim, koastim, kopljastim listovima. Cvjetovi dvodomni, neugledni, ute boje. Plod: modrocrna kotunica (bobica). Ljekovita tvar su eterina i masna ulja iz bobica i listova, a kao aktivne tvari prvenstveno sadre pinen i cineol. profinjena i nenametljiva mirisa plod je jajasta, jednosjemena, crnomodra boba, 8 - 12 mm dugaka; mesnati dio ploda sadri aromatino ulje - sjemenke su okruglaste, svjetlije i tamnije smee proarane, do 10 mm velike ovorika je grm ili nisko do 8 m zimzeleno drvo sa koastim listovima. Sadi se i za ukras. U starom veku smatrana je za sveto drvo. List je na kratkoj drci, okruglasto duguIjast, zailjen, 8-12 cm dug i 3-5 cm irok, na rubovima malo talasast i povijen, koast, go, na licu gladak, sjajan, zeleno sme, a na naliju blei i bez sjaja. Na naliju se istie glavni nerv koji se grana u 6-8 jakih sporednih nerava. Ukusa je vrlo aromatinog, malo ljutog, oporog i gorkog. Kad se trlja, osea se aromatian miris. Lovorov plod je jajasta, crno-plava, spolja naborana, debela kotunica. Ve i pri malom pritisku lomi se tanak i krt perikarp zajedno sa semenim omotaem i dva debela plankoveksna kotiledona. Lovorikin plod je osobitog mirisa, koji se naroito jako osea kad se zdrobi. Ukusa je aromatinog, oporog i gorkog. Sastav: Plod sadri oko 30% masnog i do1% etarskog ulja, eera, kroba, basorina, list sadri gorke materije i tanin, a etarsko ulje uglavnom cineol i alpha-pinen. Upotreba: Lovorikino lie slui uglavnom za zain. U narodnoj medicini upotrebljava se kao miris. Ulazi u sastav nekih starih melema. Etarsko ulje od lia slui kao karminativ, ekscito-aromatik, nervin i u parfimeriji. Plodovi su ranije upotrebljavani kao gorko sredstvo i zain, danas samo za ceenje ulja a spolja kao mast protiv hemoroida. Ulje se upotrebljava kao sredstvo za draenje koe i sl., najee u meavini sa drugim melemima. R Mediteranska biljkaSredozemlja i Male Azije, Hrvatska. Potjee iz zapadne Azije odakle se proirio zemljama Sredozemlja. Kod nas raste u Istri, Hrvatskom primorju i Dalmaciji. U U farmaciji se iz bobica lovora dobiva eterino ulje U pukoj medicini sluilo je za razdraene ivce i lupanje srca ili za razne pomastiPridodavali su se kao zain za marinade, suho voe, suenu ribu, za jela od divljai, peradi i prilikom stavljanja povra u osto. Koriste se suhi listovi koji se obvezno upotrebljava u marinadama za divljac, ribu i druge vrste mesa, te u brojnim druga slana jela. Lovor se cesto slae i s drugim zacinima, najcece s onima koji rastu uz more. Koriste se za konzerviranje suhog voca i suenih riba, te kod ulaganja povrca u ocat. Obavezno se stavljao na suene smokve, kotonjatu, mantalu. Njegov miris titio je hranu od nametnika a ujedno tako prekrivene slastice bile su zatiene od praine. antiseptiko, bakteriostatski - smanjuje rast bakterija E. colli, Enterobacter aerogenes, Proteus mirabilis, adstrigentno ublaava proljeve, analgetski ublaava reumatske bolove, diuretsko pospjeuje mokrenje i pojaava znojenje, digestivno - pospjeuje tek, ublaava nadutost, stimulira luenje probavnih lijezda i olakava probavu, naroito masnije hrane, stoga se koristi pri kraju kuhanja kao zain u jelima od mesa divljai ili varivima, ekspektorirajue potie iskaljavanje i olakava disanje irei gornje dine puteve, kao repelent - odbija neke kukce i nametnike u skladitima itarica (primjenjuje se u Indiji). Mirisna svjetiljka - par kapi ulja odorirati e zrak i osvjeiti prostor smanjujui mogunost zaraze bakterijama i virusima. Kupke - pomau kod nesanice, stresa, bolova u miiima.Komprese i lokalno utrljavanje koristite kod ukoenog vrata i reumatskih bolova. Oprez - upotrebljavajte ga u malim koliinama jer moe izazvati iritaciju koe! P Destilacijom vodenom parom rascvjetalih vrhova grana dobiva se zelenkastouto ulje. I LIJESKA ( Corylus avellana L.) Corylaceae N Lijeska obina O vrlo razgranat, gust listopadni grm, 2-4 m visine, ali se nekada razvije i kao manje drvo /7- 10 m. visine / i do 20 cm u

10

R U P

I N O

R U

promjeru. Kora je pepeljastosiva ili crvenkasta, glatka i tanka, sa markantnim bjelkastim lenticelama, kasnije posivi i plitko ispuca. Korijen je plitak, iroko razgranjen, do tree godine ima vertikalan korijen, kasnije horizontalne ile. Pupovi su dosta krupnipokriveni svijetlosmeim, po rubu trepaviastim ljuskama. Listovi su od 6-10 cm dugi i 5-9 cm iroki, na licu tamnozeleni sa rijetkim dlaicama ili goli, bez sjaja, na naliju svjetliji, uz ilice dlakavi. Lijeska je jednodomna biljka. Cvate dosta prije listanja II- III mjesec, a cvjetovi se sastoje od mukih rese, obino 2-4 zajedno, formiraju se ve ujesen, u zimi poprime naranastu boju, u rano proljee se otvaraju i prae pelud / polen / a enski cvjetovi su po dva u cvatovima, koji su obino slini pupoljcima iz kojih u rano proljee vire tamnocrveni dvodijelni . Plod je u grupama, najee 1-4 zajedno, okrueni listolikim, vie - manje zvonolikim ovojem, nazubljenog ili renjevitog ruba, u poetku zelen, kasnije sme i koast. Plod je jednoplodniki orai ljenjak sa jednom sjemenkom okrugli ili jajast. Razmnoava se sjemenom i vegetativno.SADRI: kora lijeske sadri oko 5 % katehinskog tanina, neto smole, flavonskih heterozida koji joj daju utu boju, eterinog ulja ; u liu ima oko 120 mg % vitamina C, a u sjemenu ljenjaku - oko 50 % masnog ulja sa 90 % oleinske i linolne kiseline, mnogo masti i bjelanevina, zbog ega je i pogodan za ishranu. BERE SE : enski cvjetovi u veljai i oujku, a muki u rujnu prethodne godine. Plodovi se beru u rujnu i spremaju u ljusci. ume, ikare, umjerenog pojasa sjeverne hemisfere. Vrlo esta u hrastovim, grabovim i bukovim umama. Javlja se od nizine do pa do 1800 mnv. javlja se na svjeim plodnim i dubokim zemljitima. U kultiviranom obliku uzgajaju se razne sorte lijeske koje se razlikuju po veliini i kvaliteti plodova, vrlo traeni na tritu. Kada se kora ljenjaka kuha u pola vode sa pola vina /1:1/, dobije se aj od kojega se prave oblozi za otvorene rane od proirenih vena na nogama. U istu svrhu slui i lie, koje se kao i kora , prije uporabe sitno izree. Taj aj slui i za kupke kod hemoroida, kao i protiv proljeva, jer se zbog djelovanja tanina steu krvne ile. U ljekarnama se priprema ekstrakt i od njega se pravi mast za lijeenje hemoroida, i to ovako : 10 g ekstrakta od lia i kore, 10 g lanolina, 25 g masti od pupova topole / crna topola/. Taj pripravak slui kao vrlo dobra zamjena za skupu i teko dobavljivu ameriku biljku Hamamelis Virginijana. Takoer, rese se koriste za pospjeivanje znojenja u obliku aja a sami ljenjaci povisuju krvni tlak, pomau kod anemije i smanjuju garavicu. LJUBIiCA ( Viola odorata L. fijolica, diea vijolica, ljubiica, pitoma ljubiica, vijolica, miomirisna ljubica, modra ljubica, poljska ljubica, malekua, viola Ljubiica je trajna proljetna biljka s odebljalim i kratkim podankom iz kojeg tjeraju nadzemne puzave vrijee. Osim vrijeama biljka se razmnoava i sjemenom. Izdanci su tamnozeleni, polegli, kratko dlakavi (ili goli), sa 10-20 cm dugim i oko 1,5 mm debelim, izduenim, poleglim lozicama. Listovi su okruglasto bubreasti do iroko jajasti, sa srcastom osnovom i sa 1-5 cm dugim drkama. Cvjetovi su dugaki od 1,5-2 cm, ljubiasti, rijetko bijeli, miriljavi otuda joj i ime! na oko 3-7 cm dugim drkama. Razvijaju se od veljae do svibnja. Ponekad po drugi put procvate u jesen. Sjemenke su sa velikom sonom karunkulom (karunkula = caruncula; resasti dodatak na sjemenki kojeg rado jedu mravi) koje raznose mravi i tako rasijavaju njezino sjeme. To se naziva mirmekohorija. Zbog ljepote cvjetia i njihova mirisa ta je njena biljka obljubljena kao ukrasna, pa se nekad i uzgajala radi proizvodnje parfema. Manje vam je poznato da je ona i jestiva dekorativna biljka, kojom su se ukraavala razna slatka i slana jela, a narodna medicina preporuuje ju za spravljanje ljekovitih pripravaka. SADRI: salicilnu kiselinu, alkaloid violin ( slian ametinu), heterozidnu modru boju, eterino ulje i neke soli. BERE SE: korijen se bere rano, na poetku proljea, cvijet kad procvate, list kada potpuno naraste ljeti. NAJLJEKOVITIJI JE CVIJET. Nalazimo je s prvim sunanim danima ranog proljea na sjenovitim mjestima po livadama, uz putove, ivice, na obalama rijeka i potoka, u baama, grobljima, parkovima, meu grmljem, te u rijetkim listopadnim umama. za lijeenje astme, upala grla, dunika i bronhija, upale krajnika, stimulira znojenje, potie na povraanje, isti krv, kod tuberkuloze, glavobolje, gihta, nadimanja, zapaljenje grla, osipi ekcemi, pritii, svrbe, ospice, arlah, pluni katar. Zbog umirujueg djelovanja ljubica se uspjeno koristi u lijeenju histerije, hipohondrije, nervoznog lupanja srca povezanog sa osjeajem straha i tekim disanjem, kod nesanice, reumatske bolesti, kod temperature, kao antiseptik kod upala koe, kontuzija, opeklina, pomae u zaraivanju rana. Listovi ljubiice sadre dosta vitamina C i karotena pa se mogu dodati drugom zelenom proljetnom samoniklom povru. Svjei se cvjetovi kandiraju ili koriste za spravljanje ljekovita i ukusna sirupa, ili pak osueni dodaju drugim ljekovitim biljkama te se mogu koristiti za kozmetike pripravke. U korijenu ima saponina koji je slian onom kod jaglaca upravo zbog toga se koristi za omekanje sluzi i olakanje kalja! Za takvo koritenje najbolje ih je brati za suha vremena ujutro nakon rose. Cvjetove suiti u hladu da sauvaju svoju lijepu boju, rasprostrte na papirnatoj podlozi ( ne na novinama!!!) ili skupljene u male struke i objeene na zranom mjestu. KOD ASTME: slui aj od 10 grama lista ljubice poparenog s 2,5 dl kipue vode uz dodatak 1 velike lice meda. Pije se 2-3 tjedna, 3x dnevno po 1 velika alica. Ujedno se taj aj moe primijeniti kao oblog u sluaju osipa na glavi novoroeneta, a kod anginoznih upala grla dobro je njime grgljati. SIRUP OD LJUBICE: potrebno je 9o grama cvjetova mirisne ljubice, 120 grama eera i 1,5 dl vode. Cvjetove mirisnih ljubica ( bez cvjetne aice) staviti u lonac pa preliti kipuom vodom. Lonac poklopiti i oparak ostaviti stajati 24 sata. Nakon toga procijediti, dobro istisnuti i dodati mu eer. Na laganoj vatri zagrijavati uz neprestano mijeanje, dok se eer potpuno ne rastopi. im sirup pone kljuati, maknuti ga s vatre i ostaviti da se hladi. Uliti ga u istu staklenu bocu, koja mora biti dobro zaepljena. Sirup uvati na tamnom i svjeem mjestu. POMAE PRILIKOM KALJA, NESANICE I SRANIH TEGOBA. ULJE : jednu aku ubranih cvjetova bez peteljki preliti sa pola decilitra maslinovog ulja i nakon 4 dana iscijediti u manju boicu. Koristi se za laganu masau onih kapaka i sljepoonica. Pomae kod "umornih" oiju. ( Korisno za one koji puno vremena provode pred TV ili za raunalom!!). Upotreba: bronhitis, glavobolje, insomnija, reumatizam, slaba cirkulacija, problemi s grlom, stres. Napomena: nema posebnih indikacija i specijalnih mjera predostronosti kod upotrebe ovog ulja. PROTIV GLAVOBOLJE: aj od 1 velike lice MJEAVINE od po 10 grama lia ljubice i metvice (Mentha piperita), popari s 2,5 dl kipue vode i ostavi da stoji 10 minuta te se nakon toga procijedi. Pije se 3X dnevno po 1 alica. Za lijeenje katara plua koristi se lie ljubice kuhano u mlijeku.

11

 AJ OD LJUBICE: 2 liice osuene i razmrvljene droge, 2,5 dl vode i med; suhu drogu preliti hladnom vodom, staviti na vatru i zagrijavati do vrenja i kuhati jo 5 minuta. Procijediti, ohladiti aj da bude mlak, u njega umijeati liicu meda. KORISTI KOD UPALE GRLA i BRONHITISA ; popiti 3X na dan po alicu aja. ZA IZAZIVANJE POVRAANJA kod otrovanja hranom i sl. kuhati 20 grama cvijeta ljubice u 3 dl vode dok se ne ukuha na polovicu, od toga se svakih 15 30 minuta popije po 1 velika lica. To e izazvati 2-3 stolice! GIHT: 3 dag svjeeg ili 1 dag suhog korijena i lia ljubice kuha pola sata u 1 litri vinskog octa, ili se korijen moi u octu 12 sati, pa se zatim kuha 10 minuta, dobiva se sredstvo za OBLOGE koji lijee od gihta i podagre. Samo lie ljubice ( svjee) zdrobljeno i privijeno na elo i zatiljak lijei migrenu, otekline splasnu, ali kad se lie ugrije, treba ga zamijeniti novim. UPALA BUBREGA I MJEHURA: djelotvoran je aj od 10 grama suhog cvijeta poparenog s 1 litrom kipue vode, a 30 grama praka od korijena ljubice ako se uzima svaka 2 ili 4 sata koliko stane na vrh noa, zamjenjuje u svim navedenim sluajevima sirup od ljubice. Ljubica se u kombinaciji s drugim biljkama koristi kod lijeenja katara one spojnice ( konjunktivitis), apopleksije modanog udara, drhtanja fascikulacije i fibrilacije, histerije, alkoholizma. KRISTALIZIRANI CVJETOVI LJUBICE: potrebno: cvjetovi ljubice, bjelance, kristalni eer. Za suha vremena ubrane cvjetove ljubica pozorno odvojiti od peteljki. Bjelance, vilicom istui da se lagano zapjeni. istim, mekanim, tankim kistom premazati latice ljubica pa ih posipati eerom. Slagati ih na masni kuhinjski papir kojim prethodno prekriti reetku penice. Prije nego to ih stavite suiti, prekrijte ih jo jednim slojem papira. Ugrijati penicu na najniu temperaturu i pri otvorenim vratima zagrijavati dok se latice ne osue. Kristalizirane ljubice uvaju se u hermetiki zatvorenim posudama. S tako konzerviranim cvjetovima moete ukrasiti vone salate, sladolede, i druge slastice. I MASLINA ( Olea europaea L.) Oleaceae N , nai nazivi : maslinika, olika, oljika, uljenika, ulika, maslinika, olika, oljika, uljenika, ulika, O maslina je dugoveno zimzeleno, krivo, kvrgavo i zavrnuto, vrlo razgranato drvo, visoko do 12 m. gaji se kod nas u primorju. plod je jajolika kotunica, dugaka 23 cm, a debela 11,5 cm, gola, sjajna, takasta, zelena, zatim crvenkasta, a kad sazri, postane skoro crna. kao droga koristi se list, plod i ulje (olivae folium, fructus et oleum). od nepotpuno zrelih, zelenih maslina dobija se zelenkasto, najfinije ulje, a od potpuno zrelih, crnih dobija se vie ulja, ali je ono slabijeg kvaliteta. u prolee se beru mladi vrni listovi. sastav: list: flavonski i drugi heterozidi, saponozidi, manitola, pirogalni tanini, eeri, smole i fitosteroli. plod: ulja, belanevina, hlorofila, manitola, heterozida i saponozida, glutationa, smole i voska. ulje se sastoji od oleina, linoleina, palmitina, stearina, arahidina i miristicina. neosapunjivog dela ima oko 1% i u njemu skvalena i vitamina a i e, vie u nepreienom nego u preienom ulju, jer se rafinacijom vitamini veim delom unitavaju. ima i hlorofila i ksantofila, od kojih potie boja ulja. zimzeleno drvo oko 10-20 metara visoko, vrlo razgrananog i krivog debla. listovi duguljasti, koasti, cijelog i podvijenog ruba, sa gornje strane tamnozeleni, sa nalija srebrnastosivi, na kratkim peteljkama. maslina je jednosjemena ( rijetko dvosjemena) kotunica, u poetku zelena, kasnije crvenkasta, u zrelom stanju je zatvorenoplava, gotovo crna, sjajna. iz plodova se dobiva jestivo ulje. plodovi zriju u studenom i prosincu. doivi veliku starost ( i do tisuu godina). strada od niskih temperatura. cvate u iv mjesecu. stanite su joj otoci i ue obalno podruje, rijetko dopire dublje u kopno. primjedba : u primorju se esto susree divlja maslina ( o.e. l. subsp. oleaster [hoffmg. et link],te pitoma maslina ( o.e. l. subsp. sativa [hoffmg. et link] fiori). lijekoviti dijelovi biljke: list, plod, ulje. dijetolozi, nutricionisti, kuhari i farmaceuti smatraju maslinovo ulje neprocjenjivom namirnicom. lako se probavlja, brzo asimilira i po sadraju oleinske kiseline najblie je ljudskim mastima. spominje se i u bibliji. najkvalitetnije je ulje "oleum ex albis olivis" danas se maslinovo ulje razvrstava po tome da li je rafinirano ili prirodno, a te su kategorije odreene stupnjem kiselosti. stupanj kiselosti mijenja okus ulja, a upravo je okus bitan imbenik ovog uja. to je stupanj kiselosti vii, ulje je manje aromatino i rafinirano. prirodno maslinovo ulje s najvie 1,0% kiselosti je najbolje. rafinirano maslinovo ulje je napravljeno od mjeavina razliitih klasa ulja. koeficijent probavljivosti razliitih vrsta ulja : maslinovo koeficijent 100; suncokretovo 83, kikirikijevo 81; laneno 79; sezamovo 57; makovo 48; kukuruzno 36 U maslinovo ulje uva srce i koronarne arterije, pomae u preventivi kardiovaskularnih bolesti zahvaljujui nezasienim masnim kiselinama i svojstvu da poveava dobri kolesterol ( hdl), koji ima svojstvo ienja organizma. sprijeava tumore, posebno debelog crijeva i dojke. dragocjen je antioksidans, onemoguuje aktivnost slobodnih radikala te spreava aterosklerozu, i uzroke nekih oblika tumora. odlian je laksativ i sprjeava stvaranje unog kamenca - dobra je navika uzimati jednu liicu maslinovog ulja ujutro natate, sprjeava osteoporozu olakavanjem apsorpcije kalcija i vitamina d, posebno kod ena u menopauzi. koristi se u lijeenju dijabetesa jer sadri znaajne koliine tvari koje tite guterau. pomae u dijetama za mravljenje, jer samo nekoliko kapi daje ugodan okus jelu. pomae i uklanjanju vika masnoe. ulje: ulje je sedativ, holagogum, laksativ i antidot. zbog sedativnih, holagognih i laksantnih osobina ulje se daje kao blago sredstvo protiv unog kamena, nefritinih kolika, zatvora itd. daje se i kao antidot u velikim dozama protiv otrova koji drae. umiruje suncem opeena mesta na koi. nijedno se ulje tako esto i raznovrsno ne upotrebljava u farmaciji i kozmetici za izradu masti, linimenta, flastera, raznih lekovitih ulja kao maslinovo. za ishranu je maslinovo ulje jo uvek najvie cenjeno i traeno. protiv zatvora uzima se 12 kaike izjutra. za isterivanje unog kamena 34 uzastopna dana po 2 kaike pre spavanja. list se pije u obliku aja, ekstrakta i drugih preparata, kao efikasno sredstvo protiv visokog krvnog pritiska, jer iri krvne sudove P aj od maslinovog lia: ova vrsta aja ima blago diuretiko djelovanje: pospjeuje mokrenje, smanjuje urin u krvi i kolesterol, pomae kod bolesti kostiju, visokog krvnog tlaka i probavnih smetnji. priprema aja : 30-40 grama svjeih maslinovih listova koje treba preliti litrom kipue vode. nakon 10 do 15 minuta stajanja aj se procijedi. prema elji doda se med ili sladilo, a moe i sok od limuna. pije se 4 x dnevno; prva alica ujutro natate, druga prije ruka, trea prije veere i etvrta prije spavanja. terapija traje 15 dana. prekid od 8 dana, pa se terapija moe ponoviti. za lijeenje eerne bolesti ( dijabetes): oko 10 grama lia usitniti i staviti u pola litre hladne vode i ostavi se preko noi. drugoga dana se prokuha oko 20 minuta. procijediti i piti pola alice 4-5 x dnevno.

12

 suha kosa : maslinovo ulje se pokazalo vrlo djelotvorno u oporavljanju suhe kose koja opada; prije kupanja namazati njime kosu i ostaviti da djeluje 2 sata. zatim oprati brezovim amponom i paljivo, tapkanjem, a ne trljanjem osuiti kosu runikom elavost: u 2 dl. maslinovog ulja dodajte 2 ajne liice mljevene paprike . time svakodnevno masirati tjeme. grlobolja : 20 grama listia masline kuhati 15 minuta u 3dl. vode, ohladiti i procijediti te grgljati vie puta dnevno. bol u prsima : namazati vie puta dnevno grudi maslinovim uljem, preko toga posuti prah od islandskog liaja. umotati se "pak-papirom" ( grubljom stranom, te se utopliti. bolovi u uima : na pari zagrijati 2 lice maslinovog ulja i dodati nekoliko cvijetova kamilice. u ovu smjesu umoiti komadi vate i staviti u uho, lei na suprotnu stranu da ulje kapne u uho. ulje od masline sniava temperaturu, stiava greve crijeva, te slui kao podloga za izradu masti i ulja u lijeenju konih bolesti. savjet : kada popijete ulje kao lijek, da otklonite neugodan zadah, popijte malo crne kave. kamenci i pijesak u unom mjehuru, tekoe u oblasti jetre, uzima se 100-200 grama maslinova ulja u toku nekoliko sati i to : 200 grama maslinova ulja, o,5 g mentola i 1 umanjak, sve dobro izmijeati, a popije se obino u tri obroka. poslije ulja treba popiti malo crne kave. takoer za iste tegobe koristi 150-400 grama maslinova ulja, 15 grama konjaka, 2 umanjka, 0,25 g mentola ili 50 g jakog aja od metvice ( mentha piperita). to treba popiti u 2 obroka: ujutro, da se napad sprijei, a u sluaju napada u razmaku od 15 minuta do pola sata. ulje matinjaka protiv reume u litrenu bocu do jedne treine staviti povenuto lie matinjaka ( melissa officinalis),a do vrha se nalije maslinovo ulje. boca se ne zaepi vrsto, nego samo komadiem vate i ostavi da stoji na toplom 4-6 tj. ulje za lijeenje psorijaze : potrebno : po 25 grama nevenovih cvijetova i stuenih pupoljaka oraha, kruke i crne topole, sve staviti u staklenku s 1 litrom maslinova ulja, bocu omotati u iste krpe i ostaviti 6 sati u loncu u kojemu voda polako kipi. zatim se to, jo toplo, procijedi kroz isto suho platno i uva na hladnom mjestu. napadnuti djelove koze mazati svaku veer. lijeenje hemoroida : 1 dl maslinovog ulja s 5 cvijetova nevena i 1 licom kantariona. oprano bilje i osueno nakon pranja ( u hladnoj vodi) stavi se u staklenu bocu irokog grla, i prelije maslinovim uljem. pokrije se tanjuriem i salvetom, ostavi se na tamnom mjestu 7 dana, te se moe koristiti za mazanje ili stavljanje na komadi iste vate kao tampon na hemoroid. I MAJINA DUICA(Thymus serpyllum L. ) N babina duica, divlji bosiljak, ubri, duica, materina dubica, materinka, timijan poljski, , babja duica, bakina duica, bukovica, vreskovina, vrisak, divlji bosiljak, duiina, duika, materina duica, materka, tamjanika itd. O stabljika je duga i pri osnovi odrvenila, puza u vidu izduenih stolona razvijajui adventivne korjenova i na vrhu zavrava sterilnom rozetom listova. cvjetne grane visoke 4-10 cm., razvijaju se du poloenog stabla u nizovima, ravnomjerno pokriveni dlakama sa svih strana. listovi su joj mali, vrsti, uzano jajast eliptini, na vrhu zaokrueni a pri osnovi klinasti, 4-6 mm. dugi, goli, osim pri osnovi du oboda, gdje su trepljasti, sa izraenim srednjim nervom. medonosna je i ljekovita biljka, ali slaba kao krmna biljka, zbog prisustva eterinih ulja. sastav : najdjelotvornija tvar u majinoj duici je timol eterino ulje, kvarkvaral koji ima veliku dezinfekcijsku mo, kiseli saponin jedan neistraeni glikozid, tanin, mangan, eljezo, kalcij,. najvie eterinog ulja ima u biljci oko 2 sata poslije podne. ulje je mrkocrveno, aromatino, ljuta okusa, mirie na timol. bere se : cvate od svibnja do rujna. sabiru se mladice s cvjetovima prije i za vrijeme cvatnje. upotrebljava se samo gornji dio vrijea, a ne donji drvenasti dio ! rezati je noem, a ne trgati, da se ne oteti drveni dio iz kojega biljka raste ! dugovena zeljasta biljka, polugrmi, svega pedalj visok. zbijeno i gusto busenje sastoji se od poleglih, vrlo tankih, mestimino za zemlju priraslih, crveno-mrkih izdanaka i vrea iz kojih se diu mnogobrojni uspravni ogranci obrasli sitnim jajastim listiima i okruglim cvastima. cvetii su dvousnati ruiaste boje. cveta preko celog leta. cela biljka je prijatnog i vrlo aromatinog mirisa i ukusa. lekoviti sastojci nalaze se jedino i iskljuivo u listu i cvetu majkine duice. treba napomenuti da majkinu duicu treba brati paljivo. ni kako se ne sme upati, jer se time biljka unitava. treba odsecati samo gornju polovinu lisnatih granica u cvetu i to makazama. sastav: timol i karvakrol, dva fenolska jedinjenja od kojih potiu lekovitost, antiseptika mo i svojstven miris majkine duice, imaju svojstvo izvrsnog i nekodljivog konzervansa R livadnu vrstu koju tovu jo i timijan, nalazimo na suhim travnjacima, suncu izloenom poloaju na breuljcima, uz jarke, putove, pa ak i uz more. U u lijeenju, te kao zain jelu.slui za rastvaranje i izluivanje sluzi, kao dezinfekcijsko sredstvo, protiv kalja, hripavca, bronhijalnog katara, za jaanje eluca i ivaca, kao vrlo djelotvoran napitak kod oboljenja eluca i crijeva, naroito smanjuje eluane greve, kod nesanice odraslih (i djece, u manjoj koliini ), kod neurastenine vrtoglavice, kod krofuloze, bljedoe i slabokrvnosti. za masau kod reume, uganua, zgnjeenog tkiva, kod oteklina, kod psorijaze u obliku kupki, zacjeljuje rane, za bolesti oiju ,za inhalaciju, kod lijeenje alkoholizma, bolesti plua i dinih organa, crijevnih parazita, proljeva, nadimanja, neuredne menstruacije.. majkina duica je omiljen lek ne samo u narodnoj nego i u naunoj medicini. kod nas se vekovima upotrebljava, pre svega, kao lek za leenje organa za varenje, ree i organa za disanje. majkina duica ulazi u sastav mnogih lekovitih preparata koji se izrauju bilo u apotekama, bilo u farmaceutskoj industriji, a njeno etarsko ulje i timol daju se protiv crevnih parazita, naroito protiv dejih glista. treba naglasiti da ne treba kuvati majkinu duicu. to se ne srne initi, jer se lekoviti sastojci ove veoma mirisne i lekovite biljke kuvanjem, brzo i potpuno izgube, izvetre. zbog toga se preporuuje da majkinu duicu samo poparite kljualom vodom, odmah poklopite, ostavite da stoji 2 sata. takoe moe se slobodno pripremati i jai aj jer majkina duica ni duom upotrebom ne izaziva nikakve znake nelagodnosti niti navikavanja. P kod lijeene alkoholiara koristi aj: 15 dana , bez upotrebe alkohola. 2 ajne lice majine duice na 1 litru vode. pije se tokom dana. protiv kalja : 1 velika lica majine duice ili timijana se popari s 3-4 dl kipue vode, zatim ostavi poklopljeno da stoji 15 minuta, procijediti, dodati 1 veliku licu meda i sok pola limuna. pije se u gutljajima tokom dana. ujedno koristi kod nesanice, migrene i astme, eluanog ira. protiv velikog kalja : 3 velike lice popariti s 1/2 lit. kipue vode, ostaviti 2 sata da odstoji poklopljeno, procijediti, dodati 2 velike lice meda. pije se svaki sat po 1 velika lica. jednako i jo bolje djelovanje je u mjeavini timijana, majine duice (1.1) te lista pitomog kestena ( castanea sativa ). majina duica kuhana u vinu s jednakim koliinom korijena oslada ( polipodium vulgare ), i komoraa ( fructus foeniculi ), lijei od kalja s krvarenjem i ublauje astmu. pije se ujutro natate.

13

priprema prsnog aja: 3 velike lice mjeavine od po: 2 g cvijeta crnog sljeza ( malvae silvestris ),divljeg maka (papaver rhoeas), divizme ( verbascum thapsus), zatim po 4 g ania ( fructus anisi), 15 g korijena bijelog sljeza ( radix althaea), 20 g lista majine duice, ( ili timijana), 25 g slatkog korijena ( radix glycyrrhizae), i 30 g lia bijelog sljeza ( folium althaeae) sve usitnjeno i dobro izmijeano, preliti s l kipue vode, poklopljeno ostaviti 2 sata, procijediti, dodati 2 velike lice meda od kadulje ili pitomog kestena. pije se svaka 2 sata po 1 velika lica. lijei od bronhitisa, upale plua i gnojenje plua ( naravno uz znanje lijenika !) razmekanje sluzi u bronhijama i olakavanje iskaljavanja: 1 veliku licu mjeavine od po 15 g majine duice, korijena jaglaca ( primula officinalis), i lia podbjela ( tussilago farfara) preliti s 2,5 dl kipue vode, ostaviti poklopljeno 15 minuta, procijediti i dodati kavenu liicu meda. pije se toplo u gutljajima, 3-4 alice dnevno. nadimanje, bolovi u trbuhu, neuredna menstruacija: treba 3 velike lice mjeavine od po 20 g majine duice, nane ( metvica ( mentha piperita), kamilice ( flores chamomillae), i stolisnika ( achillea millefolium), popariti s l kipue vode , ostaviti poklopljeno 3 sata i procijediti. pije se toplo, svaki sat po 1 velika lica. tinktura : 200 g lia majine duice, 100 g glicerola, 320 g koncentriranog alkohola ( 96 %) i 580 g proiene ( prokuhane) vode. usitnjeno lie preliti smjesom glicerola ( kupi se u apoteci), i alkohola. nakon 8 dana stajanja i eeg mijeanja, tinktura se procijedi. srednja terapijska doza je 2 g tinkture najbolje je uzeti 20-30 kapi -nakapati na kocku eera i uzimati dnevno 3 puta. za oboljela jetra u alkoholiara: kadulja ( folia salviae) 4 velike lice, kantarion ( herba hyperici) 8 velikih lica, majina duica - 5 velikih lica, stolisnik 4 velike lice, maslaak (radix taraxaci) 3 velike lice i kiica ( herba centrauri minoris) 9 velikih lica i kopriva velika ( folium urticae) - list 10 velikih lica. od te mjeavine uzeti 3 velike lice i preliti s 7 dl kipue vode, poklopiti i ostaviti poklopljeno 2 sata. procijediti i zasladiti s medom, ili tko moe piti nezaslaeno. pije se 4 puta dnevno u gutljajima. drati se propisane lijenike dijete ! majina duica uspjeno pomae djeci koja se lako prehlade i esto pate od hunjavice i upale sluznice - katara.

I MASLAAK ( Tarxacum officinale ) N radi, popina, mle, smetanka, gorko zelje, konjska uenica, talijanska salata, popovo gumance, mlijenjak, regrat, uenica, trava od groznice, uti dimac, unjak andraka, baba marta, bos-gologlav, verinjaa, vetrokaz, gluina, gologlavica, gorko zelje, grki dimac, deji lani, uanica, uIjanica, uljevica, utelj, uteljak, utenica, uanik, uenica, uanik, jovanak, kravlje cvee, krmee cvee, maslaik, maslaica, maslanik, milosavka, mlekaa, mle, mleak, mleac, mlei, mleka, mliak, mljekaa, mljeka, obrnie, ovja mleka, popina pogaica, popino guvno, radi, salatua, sindirac, talijanska salata, trava od groznice. O Maslaak je samonikla trajnica trajnica Cvjeta od oujka do svibnja. Maslaak od aktivnih ljekovitih tvari sadri gorke tvari/seskviterpenske laktone /, mnogo kalija u nadzemnom dijelu, smole, treslovine, eterino ulje . cvijeta u proljee, u jesen pahuljice. I na najmanji dodir glavica sa rasipa. Uz vrisku i smijeh djeca ih otpuhuju na sve strane, ne znajui da e iz tog dragocjenog sjemena niknuti novi maslaci. Dugogodinja je biljka, naraste do 30 cm. Listovi su zubati a pri dnu okruuju biljku. Cvjetovi su zlatno-ute boje i stoje na upljim stapkama. Sadri neotrovni mlijeni sok, bjelkasta mlije koja se nalazi u stabljici uspjeno lijei bradavice.Potrebno je prelomiti stabljiku i iz nje e procuriti sok, kojeg treba staviti na bradavice To je snaan poput prsta debeo korijen koji prodire vrlo duboko u zemlju u potrazi za hranjivim tvarima. Da bi se iupao potrebna ja snaga jer je vrsto ukopan u zemlju. Maslaak je dugovena zeljasta biljka, koja raste kao korov svuda, a najvie po vlanim livadama. Vlana mesta se ponekad ute od iscvetalog maslaka. Iz vertikalnog, dugovenog, vrlo razvijenog, malo razgranatog korena izbija rozeta od lia polegla po zemlji. Nema stabljike. Cvetna drka je gola, uplja, nerazgranata, valjkasta, visoka 1530 cm a na vrhu nosi zlatnoutu glaviastu cvast sloenu od jeziastih cvetova. Maslaak se razmnoava semenom koje vetar nosi kao padobrane, jer su semenke vrlo lake i imaju perjanicu. Svi delovi biljke su gorkog ukusa i imaju mnogo belog mlenog soka, koji obilato curi kad se biljka ozledi. Mleni sok je najgori, a u njemu ima najvie lekovitih sastojaka. Maslaak nije otrovan. Koren je dugaak do 20 cm, a debeo 0,51,5 cm, vretenast i valjast, spolja utomrk. Sve koren je pun belog mlenog soka koji obilato curi iz mlenih cevi rasporeenih u koncentrine krugove. Kad se osui, koren splasne, smeura se, izgubi oko 3/4 svoje teine i postane sivomrk. Uzdu, a mestimino i popreko (glava) naine se pruge i nabori. Mlene cevi su vrlo tamne, crnomrke. Droga je krta i tvrda. Ukusa je gorkog. Sastav: Taraksacin i taraksacerin su dve gorke, u vodi rastvorljive heterozidne supstancije, koje se nalaze najvie u mlenom soku. U korenu ima jo i enzima, holima, etarskog ulja, smole, masnih kiselina, mnogo inulina i eera. U neosapunjivom delu masti ima fitosterola, iz kojih su izolovani terpenski alkoholi: taraksasterol i beta-amirin. U listu ima inozita, sluzi, eera, smole taraksacina. List bran u prolee je najlekovitiji. R travnjacima, livadama, parkovima, te uz staze i ivice. jedna je od onih biljaka koju nalazimo posvuda. U Koren maslaka, kao i sve druge gorke droge, poveava apetit i dobro deluje na varenje. Maslaak je vrlo omiljen blag laksans protiv atonine dispepsije i diuretik. Daje se u obliku aja ili ekstrakta. Maslaak je takoe prva prolena salata koja je sve popularnija kao prva presna vitaminska hrana, tako potrebna posle dugotrajne zimske suve hrane. Maslaak se upotrebljava u narodnoj medicini, pored ostalog "za ienje krvi", kao diuretik, protiv bolova ui i jetre itdLjekovit je i jestiv, Iznimno je korisna biljka za aj, salate, sokove, variva, juhe Kao ljekoviti dijelovi biljke sabiru se korijen, list i cvijet. U slubenoj je uporabi biljka u cvatu, ili pak korijen s biljkom, dok se u pukoj medicini sabiru i cvijetovi. Maslaak pojaava luenje ui, djeluje kao diuretik, pojaava rad bubrega, ienja krvi, pomae kod lijeenja gihta, reumatizma , konih ekcema, ireva kod pomanjkanja apetita. Mladi listovi u proljee ukusna su i zdrava osvjeavajua salata, a mogu se skuhati i kao varivo. Da se otkloni gorina, mlade rozete valja ostaviti u vodi preko noi. Maslakov aj moraju troiti dijabetiari, a preporuuje se i svaki dan savakati 5 do 10 upljih stabljika. aj pomae i u terapiji slabokrvnosti, gihta, reume, neredovite mjesenice i unih kamenaca. Sadri dve heterozidne gorke supstance taraksacin i tarasacerin kojih ima najvie u mlenom soku. U listu

14

ima ji inozita, sluzi, eera i smole.Maslaak se koristi kao gorka droga za poveanje apetita, dobro deluje na organe za varenje, deluje i kao blag laksans protiv atonine dispepsije i kao diuretik. Glavni aktivni sastojci su gorke materije. Kompleks gorkih materja ine derivati seskviterpenskih ugljovodonika i jedinjenje taraksakozid izolovano samo iz ove biljne droge. Koren maslaka sadri jo sitosterol, karotin, santofil, flavonoide, kafenu i p-hidroksi-fenil-siretnu kiselinu, fruktozu, inulin (u jesen do 40%), sluzi i oko 5% mineralnih materja od kojih je najvie soli kalijuma. Deluje kao blag tonik, holeretik i diuretik. Koristi se kod holecistopatija i poremeaja varenja. Diuretino dejstvo se poredi sa furosemidom. Ubire se prije cvatnje i koristi se za razne proljetne mijeane salate (osobito prija s krumpirom), ali se moe dodavati i varivima i sendviima. Dobar je izvor vitamina C i karotena, a sadri vie eljeza nego pinat. Potie tek. Izvrstan je dijuretik, pomae kod problema s jetrom, koom i reumomPospjeuje izluivanje mokrae, otklanja sve zastoje, otrovne tvari iz tijela, proiava organizam, potie znojenje. Korijen se bere u jesen odmah poslije cvatnje. Uvarak od maslakova korijena treba uzeti za sve bolesti jetra, unih kamenaca i upale unog mjehura. Istraivanja su dokazala da redovito koritenje maslakova korijena doprinosi smanjenju kolesterola u krvi. Jetra ima iznimno vanu ulogu u detoksifikaciji i prehrani pa je maslakov korijen koristan za veinu kroninih i iscrpljujuih bolesti. Pomae tijelu u sluajevima uzimanja jakih kemijskih lijekova. Moslaak na nae organe djeluje mnogostruko i savreno harmonino. Pospjeuje rad eluca, stimulira rad jetra, guterae, slezene i crijeva, pomae kod lijenih crijeva, poveava sekreciju svih probavnih sokova na taj nain djeluje na lijena crijeva i greve u stomaku. Proiava krv, pospjeuje menstruaciju. Uzimanje aja od maslakova lia je dobar za sve oblike zadravanja vode i edema, posebno je koristan za nateene glenjeve povezane s bolestima srca i cirkulacijskog sustava. Isto tako odlian je za one koji boluju od dijabetesa, uloge, celulita, reumatizma i raznih dermatoza. Dobro lijei u sluaju ekcema, ireva tj. prvih simptoma koji upuuju na prisutnost toksinih tvari u organizmu. P aj se priprema najee od suhog usitnjenog korijena. Jedna lica korijena stavi se u 2 cl vode, kuha na laganoj vatri nekoliko minuta, procijedi nakon 15 minuta i pije tijekom dana nezaslaeno, ili jo bolje, zaslaen pravim domaim medom. Taj aj proiava organizam, pomae kod degeneracije hrskavice, potie znojenje. Pomae u borbi protiv debljine i celulita. Korijen se isjee na tanke ploke, te se moe jesti sirov na kruhu, s maslacem. Ipak, bolje ga je skuhati. U juhama i varivima tako dobivamo odlian nadomjestak za krumpir i mrkvu. Ispren i samljeven korijen odlian je nadomjestak za kavu. Mladi i jo tvrdi cvjetni pupoljci mogu se kiseliti u octu i koristiti kao zain umjesto kapare. TOKSINOST: Korijen i stabljika sadre gorku tvar taraxacin koji djeluje diuretiki, a moe izazvati proljeve i smetnje u sranom ritmu. No, vidljivi znakovi trovanja nastupaju tek kad se biljka konzumira u velikim koliinama osobito gorki stariji dijelovi droge. Mladi su listovi potpuno bezopasni. Maslakov sirup ( med ) Tri etiri pune ake cvjetnih glavica maslaka (svjee) preliti sa 2 litre kipue vode, i prokuhaju. Procijediti, istjeniti da se iz cvijetova iskoristi sav ljekoviti sok i u jo toplo dodati 1,5 kg eera ili odgovarajuega zaslaivala, te sok od dva limuna. Ukuhavati na laganoj vatri stalno mijeajui do gustoe sirupa. Dobiveni sirup se puni u iste staklenke u kojima se obino i konzervira voe. Dobiveni sirup jedva se po okusu razlikuje od meda. Ovaj sirup jaa i proiuje organizam, regulira probavu, jaa apetit. Uzima se po jedna lica prije svakog obroka. Nakon svake uporabe, staklenku dobro zatvoriti. Moe se jesti na salatu pomijean sa zelenom salatom i sitno sjeckanim komadiima pancete. Salatu je dovoljno zainiti sa malo maslinova ulja i sokom jednog limuna.. Za jelo se beru mladi listovi prije nego to biljka procvjeta, kada su najmeki i najukusniji. Lie se moe kuhati i pripremati kao blitva i pinat. Kod nas se jede kuhana podulje uz kuhana jaja utvrdo. Ubrani korijen treba dobro oistiti i izrezati na kolutie, ispriti u penici i samljeti pa od njega kuhati vrue napitke. Priredite ga kao obinu kavu samog ili kao dodatak jutarnjoj kavi. Takav napitak ugodnog je okusa i prua sva ljekovita svojstva biljke, nema negativne uinke kao kava. Moe se pomijeati sa korijenom od cikorije. Mladi maslakovi pupoljci uspjeno zamjenjuju kapare ako se pripremaju na isti nain. Od rascvjetanih cvjetova pravi se vino. Mlado lie sa korijenom treba brati u proljee, sui se na suncu. Korijen treba razrezati popola da se bre osui. aj se moe spravljati od lia i od korijena. Spravlja se od lice suenog lista maslaka koju je potrebno preliti vrelom vodom i ostaviti da odstoji. Pije se po jedna alica dnevno prije obroka. Osim aja dobro je vie puta dnevno popiti licu soka od istuenih listova. Listovi i korijen sadre mnoge ljekovite tvari zbog kojih imaju karakteristian gorak okus. Sadre inulin, flavonoide, minerale, vitamine A, B, C posebno je bogat kalijem. CVIJETOVI MASLAKA U OSTU Mlade pupove maslaka ubrati i staviti u osto. Sluiti sa salatama UENICA PODULJE Prije spravljanja treba otresti zemlju, dignuti uvelo lie, pa odrezati korijen, dobro oprati i staviti kuhati sa dvije oguljene patate u vrelu i posoljenu vodu. uenica je gotova kad su patate kuhane. Zainiti kao i ostalo povre podulje (sa mrcu soli, maslinovim uljem i dvije oice vode u kojoj se kuhala). Kuhanu i zainjenu uenicu dobro je ostaviti da poine prije jela najmanje dvije do tri ure tada se svi okusi lijepo promu. Dobro ohlaenoj uenici moe se dodati tvrdo kuhano jaje i osto tada se dobije ukusna salata. Moe se kuhati i bez patata. I ORAH - JUGLANS REGIA N arh, bijeli orah, laki orah, ora, oraj, orak, orev, oreh, orih, orjeh, urev. O Orah je listopadni drvo, visoko do 30 m, prenika stabla do 2 m. Kronja je retka velika sa dosta jakim glavnim granama. Listovi su b+na dugin i jakim peteljkama, naizmenini, neparno perasti, obino sa 5-9 listia. Listii su epileptini, sjajno zeleni, celog oboda i zailjeni. Muki cvetovi su ukasto zeleni, sakupljeni u debelim i dugim viseim resama. enski cvetovi su peharskog oblika, nalaze se na ovogodinjim zelenim granama i lie na pupoljke. Orah cveta u maju i aprilu. Sree se u prirodnim umama, uglavnom u niim i toplijim krajevima. Mnogo vie je rasprostranjen kao gajena kulturna biljka. zahteva duboka, neto vlanija, krenjaka zemljita. osetljiv je prema mrazu od koga esto strada. U junu i julu beru se paljivo po suvom vremenu zdravi, neozleeni, soni, mladi, zeleni listovi i sue bez prevrtanja u vrlo tankom sloju. Ozleeni, na zemlju otpali, stari ili u jesen brani listovi su neupotrebljivi. Sveto drvo Jupitera (Jovis glans), orah je jo u antiko doba esto upotrebljavan u medicini i kao i danas sluio narodu za leenje i u druge svrhe. irenju oraha iz june Evrope na sever najvie je doprmeo Karlo Veliki naredivi obavezno saenje oraha i ostalih voaka na dravnim imanjima. Orah je viestruko korisna biljka, plodovi su jestivi, veoma hranljivi i ukusni, od njih se spravlja ulje. Listovi, kora i zeleni omota se koriste za bijenje

15

vune, pamuka i drveta. Drvo je cenjeno u rezbariji i stolarstvu. Sastav: Orahov list sadri vrstog etarskog ulja ukaste boje, mirisa na katran, tanina, galne i elagne kiseline, juglandina, materije ljutog i gorkog ukusa, juglona (oksi naftohinona), supstancije koja na vazduhu prelazi u ofcsijuglon ili dioksi-nafto-hinon; inozitola, gume i dr. R U Kao i ljuske, tako je i lie mnogo bolje upotrebiti odmah, jo dok je zeleno i svee, za izradu sirupa, ekstrakata i drugih galenskih preparata, jer sadri neraspadnute lekovite sastojke. Suenjem se ovi sastojci brzo menjaju i kvare, jer su to vrlo nepostojana fenolska jedinjenja, koja pod uticajem enzima melanogenaze pocrne, posmee. Droga se daje iznutra, uglavnom kao narodni lek protiv skrofuloze, katara eluca i creva i raznih drugih bolesti u obliku aja. Spolja ga upotrebljavaju uglavnom za obloge i kupanje, protiv upale oiju, kroninog ekcema i zagaenih rana, ulja za kosu i dr.. Mladi, zeleni orasi (Juglandis immaturi fructus) imaju vrlo mnogo vitamina C i drugih vitamina i fenolsfcih jedinjenja, te se takvi stavljaju u med kao "slatko" koji predstavlja pravu riznicu vitamina i daje se bolesnicima, slabunjavoj deci i malokrvnim osobama. Svi delovi biljike kad se trljaju, na vazduhu posmee, pocrne i oboje prste tamnom, mrko-crnom bojom koja se teko skida. Na toj osobini se osniva izrada takozvanog orahovog ulja za mazanje koe pre sunanja P

I PERIN - PETROSELINUM SATIVUM N ak, a, vrtlenski petrusin, perin, magdanos vrtnja zelen, majdonos, patesimul, petroelj, petrusilj, pitomi petrusin, prun O Perun je dvogodinja zeljasta, aromatina biljka, poreklom iz zemalja oko istonog dela Sredozemnog mora, odakle se rairio po svim zemljama june Evrope. Gaji se kao omiljena zainska biljka. Sastav: U plodu peruna ima etarskog ulja, masnog ulja, aleurona, tanina, ute boje i glikozida apiina. Apiin hidrolizom daje glikozu, apiozu i apigenin (jedan trioksiflavon). Petroselini oleum je etarsko ulje dobijeno destilacijom pomou vodene pare iz smrvljenih plodova peruna. To je bezbojna, levogirna tenost, koja jako prelama svetlost. Mirisa i ukusa na perun. U ulju ima jo i malih koliina fenola, aldehida, ketona i palmitinske kiseline. Petroselini radix, perunov koren ima slinog etarskog ulja, apiina, eera i sluzi. Folium Petroselini recens, sve perunov list sadri, pored etarskog ulja, vrlo mnogo vitamina C R U Perunov plod i njegovo etarsko ulje deluju diuretino. Jedno vreme apiol se koristio kao sredstvo za pobaaj i ureivanje menstruacije. Perunov koren se upotrebljava kao diuretik i zain P I PELIN ( Artemisia absinthium L.) N pelen, osena, pelinek, vakanac,akenac,beli pelin,dul,gorika,oksijenac,pelim,turski neven,vermut,uhki pelin. O Pelin je trajnica, s razgranjenom stabljikom, polugrmastog oblika, naraste do 1 metra. Stabljika je okrugla s perasto razdijeljenim listovima. Stabljika i listovi pokriveni su sivo-bijelimpustom. Cvate u grozdu sitnim sunovratim glavicama, cvijetovi se sastoje od ake s uskim lapovima, blijedoutog, ljevkastog, na krajevima peterodijelnog rascijepljenog vjenia, 5 pranika i nadrasla plodnica. AKTIVNI SASTOJCI: mnogo gorkih tvari, absinthin, anabsinthin, oko 5 % eterinog ulja azulena, jabunu i jantarnu kiselinu, tanin i eljezo. Ulje ima terpena, oko 3-10 % tujona ( neki ga nazivaju i tanaceton i salvon), koji ini pelinovo ulje otrovnim. Cvjetni vrci s listiima, koji se beru u lipnju i srpnju, ( dok se pelin jo nije potpuno rascvjetao), a lie u jesen, sui se u hladu 2 6 tjedana, odabire se dvogodinja biljka! Ve je napomenuto da je pelin vrlo gorka okusa U poto pelin sadri od aktivnih tvari u eterinim uljima keton tujon, koji je u veoj dozi otrovan, jer djeluje na neuromiini aparat i izaziva tetanusne greve i psihike poremeaje (absinthismus ). pripravke od samog pelina ne piti due od 4- 6 tjedana!!! znakovi trovanja: povraanje, glavobolja, zbunjenost, nesvjestica. To se naroito dogaa kod predoziranosti u uporabi protiv glista, kod prekomjernog uivanja pelinkovca, te kod izazivanja pobaaja. Izvanredno je sredstvo za ienje krvi i jaanje eluca. Upotrebljava se u lijeenju loe probave, nadimanja, prejake spolne nadraenosti, slabog apetita, podrigivanja, garavice, glista , bolesti jetre, slezene, bubrega, utice, groznice, gruanja krvi, mokranog mjehura, vodene bolesti, osipa. Koristi kod izmjene tvari u organizmu, debljine, eerne bolesti, duevnim smetnjama, koje vie/manje imaju dublji uzrok u neredovitom radu probavnih organa, smetnje u radu jetre, ui, slezene i enskih spolnih organa. Pelin se koristi u obliku aja, tinkture i ekstrakta, a moe se koristiti i u obliku praka. zbog jake gorkosti pelin se ne kuha, nego samo popari; isto vrijedi i za praak osuena pelina. djeluje kao tonik za jaanje; kao amarum za podsticanje teka; digestivum za reguliranje probave; carminativum - protiv nadutosti i vjetrova; emenagogum - za regulaciju menzesa, antihelminthicum protiv glista, te antiflogistik protiv upale sluznice i koe. da bi se sprijeilo trovanje pelinom, ali i bilo kojih drugih ljekovitih pripravaka, treba se striktno i disciplinirano, te tono pridravati navedena uputstva, a ni u kojem sluaju prekoraiti ni naznaeno vrijeme uzimanja, ni koliinu lijeka ! kao prva pomo, ali samo kao prva pomo do odlaska lijeniku kod trovanja gljivama i pesticidima moe posluiti pijenje vee koliine razblaenoga jabunog octa u kojemu je kuhan pelin. P Kod otrovanja olovom i ivom naroito grafiki radnici : u toku dana popiti u gutljajima 2 male alice aja koji se

16

priprema tako da se 1 kavska liica pelina popari s 2 dl kipue vode, nakon 10 minuta se procijedi. Pelin uz dodatak matinjaka ( Melissa off.) u jednakim dijelovima djeluje stimulativno na ivce i na rad mozga. Ako se tim ajem 2 do 3 puta dnevno ispiru oi jaa vid. Bolna i grevita menstruacija: 20 g listova pelina i isto toliko vrbove kore (Salix caprea), te 10 g cikorije ( Cichorium intybus); trave usitniti, dobro pomijeati. U 1 litru prokljuale vode staviti 10 g mjeavine od gore navedenih trava, kuhati poklopljeno 2 minute; kad se aj ohladi, dodati 5 junih lica meda i dobro promijeati. Procijediti i piti po 1 dl svaka 2 sata. PRIPREMA TINKTURE: 50 g pelinovog cvijeta moi se u litre konjaka 14 dana, a zatim odfiltrira. Uzima se po 30 do 6o kapi triput dnevno, ili 1 kavena liica tinkture 2 puta dnevno. Ta tinktura otklanja bolove i muninu, pa se moe koristiti na putovanjima. Protiv jakog mravljenja uzima se ujutro 20 do 30 kapi pelinove tinkture, a naveer 25 do 30 kapi ipkove tinkture, pola sata prije jela. PRIPREMA PELINKOVCA : 15 20 grama pelina ( gornja treina sa cvijetovima) moi se 8 dana u 1 litri crnog dalmatinskog vina, a zatim procijedi. Pije se po 1 aica dnevno i to pola sata prije jela - doruka. PELINOVO ULJE: dobiva se ekstrakcijom od nerascvjetanih cvjetova. Uzima se 3 puta dnevno po 10 kapi prije jela, kod bolesti jetre, slezene, gruanja krvi, enskih bolesti, te za jaanje eluca. VINO OD PELINA ZA JAANJE I POSPJEIVANJE MENSTRUACIJE: 30 g pelinovog lia ili bolje lia i cvijeta u jednakim omjerima, moiti 24 sata u 60 g konjaka, zatim dodati 1 litru kvalitetnog bijelog vina i ostaviti uz ee mukanje da odstoji 10 dana. Procijediti,i piti tri puta na dan po 1 2 kavene liice u vodi ili pivu, prije jela, u toku 2 3 tjedna. napomena: nakon tri tjedna prekinuti , pa ponoviti ukoliko je potrebno nakon 30 dana !

I RUSOMAA ( Capsella bursa pastoris ) N torba, gudomok, eslika, goramuk, kesica, rosomaa, skrian, surlin, , taruak.,taruak, hou-neu, devojaka trava, O Zeljasta, vrlo rasprostranjena korovska biljka. Pri zemlji ima rozetu od lia. Stabljika je uspravna, u gornjem dijelu malo razgranata, visoka do 0,5 m, Cvjetii su sitni , bijeli, a plodovi su naopako trouglasti i plosnati, na dugakim drkama. Nadzemni dio biljke u cvijetu sadri aktivne tvari. Mladi i njeni listovi ili cijele rozete, ubrane u proljee, prije nego se biljka razvije, mogu se upotrijebiti kao povre, slino pinatu. Biljka cvate od travnja do kasne jeseni. Na obraenom zemljitu razvija se mnogo jaa biljka nego na neobraenom. Rusomaa nema mirisa, a okus je ljutkast, zbog sumpornih heterozida koje sadri. Korijen je vretenast. Rusomaa je jednogodinja jli dvogodinja zeljasta biljica, visoka do 40 cm. Prizemno lie je krupnije, perasto izdeljeno i gradi rozetu, a ono na stabljikama je vrlo sitno i obuhvata stabljiku, duguljasto, iljasto i po obodu celo. Gornja polovina stabljike je poretko obrasla sitnim belim cvetiima razne starosti tako da se na vrhu nalaze pupoljci, ispod toga otvoreni cvetovi, a jo nie plodovi kao sitne trouglasto-srcaste Ijuice, koje, kad sazru, pucaju na dva ava, odakle ispada mnogobrojno sitno seme crvenkaste boje, pomou koga se biljka rasejava na sve strane. Cveta od ranog prolea do pozne jeseni. Raste svuda, kao korovska biljka, a najee po naseljima, pored torova i po obraenom i neobraenom zemljitu, od nizijskog do planinskog pojasa. Razmnoava se semenom. Ou-neu je biljka bez mirisa, pomalo ljutog ukusa, kao i sve krstaice zbog prisustva sumpornih heterozida. Sastav: Ou-neu sadri organske baze tiraimin, holin i acetilholin, verovatno kao proizvodi razlaganja nedovoljno poznatog i hemijski nepostojanog alkaloida (bursin). ima malo sumpornih i flavonskih heterozida, inozitola, tanina, raznih organskih kiselina, saponozida, vitamina c, i drugih sastojakaljekovitost, aktivne tvari, uporaba : za lijek se sakuplja cijela biljka u vrijeme cvatnje, zajedno sa plodovima cvijetovima i listovima. sui se u hladu, nakon ega se sitno izree i sprema u tamne staklene posude ili posude od porculana, uglavnom, staklo mora biti neprozirno. u narodnoj medicini koristi se i svjea biljka, kao i suena. sakupljati se moe cijele godine, ali je ipak najvrjednija u proljetnim mjesecima. za uporabu svjee biljke ista se mora dobro oprati iodmah koristiti za pripremanje. U Rusomaa NIJE otrovna, i duom uporabom NE stvara navikuKoristi se za leenje mokranih kanala, niskog krvnog pritiska, groznice, unutranjeg krvarenja materice i obilnih menstruacija, kao i protiv kamena u bubregu. U srednjem veku se cenila za leenje raznih krvarenja, danas se koristi u narodnoj i u homeopatskoj medicini, kao hemostatik u porodiljstvu, posebno protiv krvarenja vena na nogama. Rusomaa nije otrovna i ne izaziva naviku duom upotrebom. U apoteci se od rusomae prave tinktura, ekstrakt i drugi galenski preparati.Rusomaa je jo u srednjem vijeku bila poznata kao korisna ljekovita biljka u zaustavljanju krvarenja, protiv krvavog mokrenja, kod prejake menstruacije, krvarenje iz nosa, za zaustavljanje krvarenja iz rana koje jako krvare. Stee krvne ile, te se koristi i za zaustavljanje krvarenja iz eluca, crijeva, nosa, zatim bubrega, plua i maternice. Rusomaa u sebi ima tvar koja djeluje na ritmiko skupljanje muskulature maternice i na peristaltiku crijeva te se koristila kao sredstvo za pospjeivanje trudova i olakanje poroaja, te kod lijenih crijeva, za pospjeivanje stolice, protiv bolova u trbuhu, krvarenja iz hemeroida, protiv reume, pijeska mokranog mjehura i bubrega, ubrzanog pulsa sa niskim tlakom i slabim radom srca. koristi kod " bijelog cvijeta " u ena, te upale miinog tkiva maternice. posebno ljekovito djeluje na regulaciju krvnog tlaka, bez obzira radi li se o visokom ili niskom tlaku . P sok od svjee rusomae : - iz svjee, zdrave biljke , koja je ve razvijena, prethodno dobro oprane, istisnuti sok, najbolje u elektrinom sokovniku. priprema se aa soka i malo meda. protiv svakog krvarenja pomae ako se svakog sata popije gutljaj ovog soka. nekoliko kapi ovog soka , ukapanih u svaku nosnicu, ublaiti e krvarenje iz nosa. za tu svrhu moe se mali komadi vate namoiti u sok pa ga staviti u nosnice. vino od rusomae: -svjee ubrane i neoteene nadzemne dijelove biljke oprati i nasjeckati, preliti ih vinom i ostaviti 1tj procijediti i tekuinu uliti u staklenu bocu koja se mora hermetiki zatvoriti. uva se na hladnom i tamnom mjestu. kod proljeva izazvanih upalom eluca ili crijeva, pomoi e ako se dnevno popije 2 - 3 puta po jedna mala aica toga pripravka. oparak od rusomae : - - usitnjeno - preliti s 1 litrom kipue vode, poklopiti i pustiti poklopljeno 90 minuta. nakon toga procijediti. kod obilnih ginekoloka krvarenja, piti 3 - 4 alice oparka redovito svaki dan, a kod ostalih krvarenja dvije alice na dan, nezaslaeno i u malim gutljajima.

17

I N O

R U

oblozi od rusomae : - dobro oprati lijepe, zdrave primjerke biljke, sitno ih zgnjeiti uz nadodatak malo vrue vode, izmijeati u gustu kau. pripravak staviti u istu lanenu ili pamunu tkaninu, , preklopiti da se dobije oblik obloga, poloiti na bolno mjesto izazvano proirenim venama. ostavite stajati samo pet minuta, a postupak moete ponoviti jo nekoliko puta u odreenim vremenskim razmacima u tijeku dana. bolovi u trbuhu : 100 g suhog lia kuha se u 1 litri bijelog vina, kuha se poklopljeno 15 minuta. poklopljeno se ostavi stajati jo 1 sat, procijedi , piti topao pripravak, 1 alicu natate, nakon 1 sat drugu alicu, a ostatak svaka 2 sata po 1 veliku licu. u sluaju krvarenja iz eluca - napitak se uzima -hladan ! i to : 1 alica natate, a zatim svakih pola sata po velika lica, u sluaju krvarenja iz plua - svaki sat. krvarenje iz hemoroida zaustavlja klistir od 1 litre te otopine. protiv "bijelog cvijeta" - 3 velike lice mjeavine od po 50 g rusomae i cvijeta bijele mrtve koprive ( lamium album ) popariti s a 4 dl kipue vode, poklopiti i poslije 2 sata procijediti. pije se tijekom dana.istodobno se rodnica ispire mlakim ajem od lista te koprive i kamilice protiv krvarenja iz bubrega : - jednako se priprema mjeavina od po 50 g rusomae, preslice),i brezovog lia a protiv kamenaca u bubrezima mjeavina od po 50 g rusomae i svile kukuruza prejaka i produena menstruacija . - svakako prije svega posjetiti ginekologa ! 3 velike lice mjeavine od po 30 g rusomae, 30 g troskota), te po 20 g kamilice, i lista bijele imele) popariti sa 4 dl kipue vode, poklopiti i nakon 2 sata procijediti. pije se toplo, ujutro i naveer, po 1 alica. drugi nain je isto taninska mjeavina ajeva, koja se priprema od 25 g rusomae, cvijeta stolisnika) korijena stee), te hrastova kora (cortex quercus) ; ili blaa , aromatinija mjeavina: 35 g rusomae, i po 15 g kamilice, i cvijeta nevena priprema : mjeavinu moiti u 1 litri crnog vina 12-16 sati, , nakon toga tiho kuhati 30 minuta i poklopljeno ostaviti jo pola sata. procijediti, a pije se dnevno 3 alice , svakih 30 - 60 minuta po gutljaj. uz to se na donji dio trbuha stavljaju oblozi od ilovae razrijeeni ajem od 1 dag preslice ( equisetum arvense ) moene 12 sati u 1 l vode, pa onda u njoj kuhane 20 - 25 minuta. ini se komplicirano, ali kada proitate o preslici, shvatiti ete zato je to potrebno ! ( o.a ) oblozi se mijenjaju svaka 3 sata. obloge i trbuh treba previti suhim krpama, da do tijela ne doe zrak. (ekstrakt rusomae (extractum bursae pastoris fluid.), najbolje je uzimati iz ljekarne i to 3-4 puta na dan po pola ajne liice.) u narodu se koristi jo jedna recept za zaustavljanje krvarenja, naroito kod ena : -vino od r. RUMARIN ( Rosmarinus officinalis ) rozmarin, rusmarin, zimorad, murod., lumarin, razmarija, robazinija,, romarin, ruzman, rusmarin, sabor, sabur. vrlo razgranat aromatian polugrm, odrvenjen samo u donjem dijelu, s gustim liem, na rubovima prema dolje savijeni, visok 1-3 m. Listovi su sjedei, usko lancelasti, koasti, tamnozeleni. Odozgo malo hrapavi, odozdo bjelkasto pusteni, sa bijelom prugom. Cvijet je bljedomodar, dvousnat. Biljka cvate dvaput godinje u travnju i rujnu. Sadri kalcij, eterino ulje u kojem ima pinena, kamfona, borneola, izobornylacetata, zatim tanina, gorke tvari, kamforasto ulje, ( koje krijepi i jaa ), arbutin, kverciton, glikozid, limunsku kiselinu, pektin, smolu. Ruzmarin je gust, uvek zelen, razgranat grmi, visok l2 m. Cveta preko cele godine sitnim plaviastim cvetiima. cela biljka je prijatnog mirisa. Najburnije se razvija u primorju i na ostrvima Jadranskog mora, a zatim svuda oko Mediterana. Mestimino se gaji. Lako se razmnoava. Izvan zemalja Sredozemnog mora poznat je samo u kulturi. List (Rosmarini folium) je do 3,5 cm dugaak i svega do 4 mm irok, igliast, zatubast, bez drke, zelen, krut, koast, po obodu ceo i nadole jako povijen, te je na gornjoj strani ispupen; po sredini ima brazdu. Nalije je udubljeno, belo ili sivo, maljavo, ima vrlo istaknut glavni nerv. Mirie vrlo aromatino na cineol i kamfor, a ukusa je ljutog, aromatinog i nagorkog. Sastav: Droga sadri 1,52% etarskog ulja, tanina, holina, saponozida, heterozida i jednu gorku materiju. Etarsko ulje (Rosmarini aetheroleum) dobija se destilacijom pomou vodene pare iz sveeg lia i vrhova granica. To je bezbojna ili ukasto zelena tenost, aromatinog, kamforu slinog mirisa, ljutog, aromatinog i nagorkog ukusa. Sastoji se iz pinena (desnog i levog), kamfena, cineola, desnog i levog kamfora, desnog i levog borneola i izobornilacetata. Vrlo rasprostranjena vrsta naih krajeva koja kao divlja raste u podrujima s mediteranskom klimom. List ruzmarina upotrebljava se samo u narodnoj medicini kao sastojak ajeva za draenje koe, porast kose, abortiv, karminativ i dr. Ulje ulazi u sastav kolonjskih voda i drugih kozmetikih sredstava, za tim u razne balsame, linimenta, tinkture, pomade i druga sredstva za trljanje i mazanje bolesnih delova tela. Koristi se jo protiv epilepsije, nadimanja, hemoroidaNUSPOJAVE: Otrovnost rumarina slian je onoj u komoraa: izaziva tromost, dok kod pelina i kadulje izaziva nasrtljivost. Rumarin u predoziranim koliinama uzrokuje i proljev. UPORABA: Svje rumarin u starom vinu dobar je tonik za srce, osobito povoljno djeluje protiv snienog tlaka. Koristi blijedim, slabim i starim ljudima. Poslije gripe aa rumarinovog vina pridonosi brem ozdravljenju. Skroman, lijep grmi sa svojim liem i cvijetom omiljeli je zain i lijek. Povoljno utjee prije svega na ivce krvnih ila, a posebno na srane ivce. Kiticu rumarina bi trebalo da dobije svaki gost na svadbi, a na sveanoj proslavi morao bi ga imati svako tko doe na proslavu. Bilo bi sramota kada bera bilja ne bi za svoju kunu ljekarnu uspio sabrati rumarin U medicini se upotrebljavaju listovi rumarina. Tvar koja jako mirii je rumarinov kamfor, koji je kemijski jednak pravom kamforu od kamforovca. Jednako kao pravi kamfor, i rumarinov kamfor potie krvni optok i dobro djeluje na ivce. Pospjeuje izluivanje ui. Ipak, glavna upotreba rumarina je u vezi sa ivcima i optokom krvi cirkulacija. Danas se veinom upotrebljava za vanjsko utrljavanje i u kupeljima od rumarina. Alkoholnu otopinu utrljavamo pri masai reumatskih bolesnika i oboljelih od neuralgija. Mast od rumarina je dobra protiv rana i ireva koji slabo zacjeljuju. Za kupelji se danas upotrebljava ekstrakt od rumarina. Vrlo elegantan oblik je rumarinska sol za kupelj. Takva kupelj prijatno osvjeava i razbuuje. Stoga se takva kupelj ne preporuuje uveer, jer se nakon toga ne spava dobro, dapae, ujutro je ta kupelj idealna za nastavak radnog dana Takve kupelji su najkorisnije za osobe sa niskom tlakom. Za tegobe srca dobro se pokazala mast od rumarina, koja se utrljava ujutro i uveer u prsni ko iznad srca.(S Naziv masti u ljekarni : Unguentum cardiacum) utrljava se krunim pokretima. Drugi oblik je vino od rumarina, aica vina popije se nakon ruka i veere. Ono je takoer tonik za ljude sa slabim krvnim optokom. To vino je stimulans za starije ljude. U tom smislu vino od rumarina koristi pouzdano, za razliku od pojedinih buno reklamiranih preparata.starom ovjekom moemo pomoi blago stimulirajui njegov krvni optok i izluivanje eluanih sokova. Tko eli izbjei alkohol, neka uzme 2 3 puta dnevno po 1 licu soka od rumarina Poznate su Cardalept kapi u kojima uz rumarin ima i drugih ljekovitih biljaka. Te kapi su poticajno sredstvo ili analeptik, naroito za one s niskim krvnim tlakom, kod poremeaja u krvnom optoku i ope iscrpljenosti, a i za starije ljude koji pokazuju znakove istroenosti ili

18

ve znatnije razvijenu arteriosklerozu ovapnjenje ila ., pogotovo kod promjena venskih ila. Dok je bolest akutna uzima se po 30 kapi s vodom. Ako se provodi kura , ujutro i uveer uzeti po 20 kapi i to jednakomjerno i neprekidno 6 8 tjedana. UPAMTITE : RUMARIN POMAE CIRKULACIJI KRVI, ALI NIJE LIJEK ZA SRCE ! Alkoholna otopina ( Spiritus Rosmarini ) koristi se takoer kao odlino sredstvo za masau kod glavobolje, reumatizma i naravno cirkulacije. Potrebno je znati da mirisno eterino ulje jako hlapi, pa suhu biljku treba uvati zatvorenu. P ALKOHOLOTURA: 30 gr. Sitno isjeckanog rumarina, 1 limun izrezan zajedno s korom, (na kockice), 2 ploice kamfora, 300 g 96 % alkohola. Mjeavina neka stoji 48 sati na suncu ili toplom mjestu, dobro zatvorena, nakon toga vremena procijediti i na preostalu masu naliti ponovno 300 gr. Alkohola. Nakon 48 sati spoje se oba naljeva i moe se upotrebljavati za masau bolnih mjesta lea, bokovi , ili nervozni bolovi u oteenim nogama. PROTIV BIJELOG CVIJETA KOD ENA: aj za ispiranje: 5 velikih lica mjeavine od po 20 g kamilice, rumarina, kadulje stolisnika i bijele koprive ( Lamium album) popari se s 1 l kljuale vode, poklopi i nakon 3 sata procijedi. Ispire se mlakim ajem. Istodobno treba piti ovaj aj : 2 velike lice mjeavine od po 25 g rumarina, kadulje, stolisnika, i bijele koprive, popariti sa 4 dl kljuale vode, pustiti da odstoji 2 sata, procijediti, piti pola ujutro, a pola naveer. VINO OD RUMARINA: 2 velike lice rumarina kuhati 5 10 min. U 7,5 dl vode i 2,5 dl vina (bijelo), kad se ohladi i procijedi , pije se 1 2 alica dnevno protiv upale bubrega. Dobro je 2 velike lice rumarinovog lia i cvijeta moiti 6 dana u 1 l bijelog vina, ili 60 % alkoholu, a zatim procijediti. Pije se dnevno po rakijska aica <B<NATATE< b>. Umiruje srce, pospjeuje mokrenje i podstie cirkulaciju, pa se koristi i kod vodene bolesti, reume, gihta, i upale zglobova. Od istih bolesti lijee i kapljice rumarina, koje se dobiju tako da se razrezane granice rumarina preliju alkoholom ili maslinovim uljem. Takve se kapljice dre godinama. Uzima se dnevno dva puta po 6 10 kapi na eeru ako su uljnate, ili 20 25 kapi u vodi , ako su alkoholne.

I STOLISNIK (Achillea millefolium) N hajduka trava - kunica hajduka trava, pori, kunica, kostrijet, petrovsko cvijee, ravanika, stolis, rman.. ajduica, ajduka O cvijeta bijelim cvjetovima od lipnja do rujna. bere se u vrijeme cvjetanja a listovi itavo vrijeme do jeseni. vrlo mali cvijetovi skupljeni su u glavice, a oni u cvatove koji su nalik na tice.. i vrste millefolium oznaava tisuu listova, jer je list razdijeljen na tanka perca od kojih svaki posebno izgleda kao pojedinani list. u ljekovite svrhe koristi se itava biljka, osim korijena, naravno. kao i kamilica sadri modro eterino ulje , gorke tvari,efirna masti( 8%), vitamini k, c, alkaloide, flavonoide, mravlju, octenu,valerijansku,oleinsku,linoleonsku kiselinu, stearin,inulin,fosfati, nitrati,fosfor, kalijeve soli, te sumpor. hajduka trava je dugovena zeljasta, vrlo obina biljka, koja kod nas raste svuda na suvim mestima kao korov. stabljika je prava, nerazgranata, do 80 cm visoka, vrlo vrsta i obrasla dugakim listovima, koji su viestruko vrlo sitno i fino kitnjasto-perasto deljeni kao najfinija ipka. cvetne glavice su sitne i bele, ponekad malo ruiaste, udruene u cvasti na vrhu ogranaka stabljike i rasporeene u obliku tita. cveta celog leta. cvetne glavice su velike do 5 mm i beliaste. u sredini su cvetovi cevasti, a po rubu su jeziasti i ima ih 5-6. mirisa je svojstvenog, malo aromatinog, a ukusa gorkog, aroma tinog i naslanog. raste na sunim do umereno vlanim livadama, pojavljuje se i pored puteva, na kamenitim mestima, umskim proplancima, kao i po oranicama i vinogradima. rasprostranjena je od nizijskih do planinskih predela. razmnoava se preteno semenom a manje vegetativno. cveta od juna do oktobra. droga su cvet, trava i list. list se bere pre no to iz rozete izbije stabljika. tek rascvetale cvasti odsecaju se otrim makazama da drke budu to krae. na isti nain se bere trava (vrhovi granica u cvetu), vee u male kite, obese se u hladu na promaji da se to pre osue, da biljka to bolje sauva prirodnu boju, pa se osuene kitice paljivo sloe u kartonske kutije... staro ulje je mrke boje. destilacijom hajduice s vodenom parom kod nas se proizvodi etarsko ulje, koje se koristi u medicini, farmaciji, parfimerijama i kozmetici. ukoliko je ovo ulje tamnije plave boje, utoliko se vie ceni i skuplje plaa, jer ima vie azulena, od koga potie lekovitost ulja i hajduice. odabiranjem mogu se dobiti varijeteti hajduice sa mnogo etarskog ulja tamnoplave boje. R raste posvuda uz puteve i polja u kontinentalnoj klimi, kao samonikla biljka U aj od stolisnika korisno djeluje i lijei bilo kao kupelj ili oblog ispucane ruke, ranjive prsne bradavice majki koje doje, te kod lijeenja dosadnog osipa na koi psorijaze. kod psorijaze se uz obloge i kupelji moraju provesti i kure ienja krvi. takoer se upotrebljava kod angine pektoris, i to kao aj. kod nervnih osoba preporua se ee pranje itavog tijela rashlaenim ajem od stolisnika i to ujutro i uveer. tople kupke od stolisnika i kamilice ublauju openito nervne bolove. smanjuje tekoe kod gihta i reumatizma. povoljno djeluje za lijeenje eerne bolesti, naroito u poetnom stadiju. koristi i kod prekomjernog krvarenja. stolisnik kao droga spada meu ljekovita sredstva koja djeluju svojim gorkim okusom ( amara ) na sluznicu eluca, pa tako potie izluivanje eluanog soka, peristaltiku eluca i crijeva, a samim tim pobuuje apetit. povoljno djeluje na resorpciju hrane. ljekoviti pripravci sa stolisnikom, dakle mjeavina ajeva, pomau kod gastritisa, kolitisa, greva u elucu i crijevima. kalij, koji je sadran u stolisniku potpomae rad bubrega i krvotoka, te tako posredno utjee na rad srca. poto stolisnik djeluje kao spazmolitik, uspjeno se koristi kod enskih bolesti ( pms ). upozorenje: neke su osobe alergine na stolisnik i njegove pripravke, pa mogu dobiti upalu koe ili mjehurasti osip. im opazite takve pojave, smjesta prekinuti s primjenom lijeka ili izbjegavati kontakt s biljkom uporaba ulja: : je mnogostruka: posebno je pogodna za sunanje, kako bi se izbjeglo crvenilo i upala koe pri izlaganju sunevim zrakama, a ujedno se postie lijepa boja koe. dobro je kod rada na polju -na suncu dijelove tijela izloene suncu obilno namazati ovim uljem. kod upale hemoroida pomae oblog od stolisnikova ulja, i to tako da se komad istog platna namoi uljem, presavije nekoliko puta, ( da se dobije eljena irina i debljina ), stavi na upaljeni dio tijela i ostavi preko noi. ljudi koji pate od ira na elucu mogu popiti ujutro i naveer, prije jela po jednu ajnu liicu toga ulja. u pukoj medicini to se vino koristi kao sredstvo za ienje i dezinfekciju koe. primjenjuje se kod raznih rana, ozljeda, nagnjeenja, priteva, ireva i ispucale koe. redovito uzimanje svjeeg soka / 2-3 lice na dan /uspjeno otklanja deformacije sranog miia / myodegeneratio cordis / odnosno stenokardiju /angina pectoris /

19

u veterini se daje konjima i ovcama kod nadimanja i greva, a mladim odojcima kod bolesti crijeva. ujedno je i najzdravije krmivo. takoer se sitno iskosan list daje peradi dok je mala, i to pomijean sa kukuruznim branom - za bri rast. hajduka trava je na najpoznatiji i najee upotrebljavani lek, kako iznutra tako i spolja. to je gorak aromatik. nekad je i u kolskoj medicini uivala vrlo dobar glas kao tonik, stomahik, stimulans, antispazmodik, emenagog i febrifug. dobro deluje protiv hemoroida . kod nas hajduicu narod upotrebljava protiv najrazliitijih bolesti; ak i istucanu stavljaju je na rane i uboje (dejstvo tanina, azulena i cineola). daje se protiv katara eluca i creva, smetnji u bubrezima i jetri i dr. narod ima veliko poverenje prema ovoj drogi. eksperimentima je utvreno da ahilein ima hemostatina svojstva i da ekstrakt iz lista usporava razvoj patogenih klica. tako je objanjena vekovna upotreba hajduice u narodnom ranarstvu. hajduci su uvek nosili fino samlevenog i kroz svileno sito (dakle, najfiniji prah) prosejanog lista hajduice, koji su stavljali na rane i u melem za leenje rana. tanini i etarsko ulje doprinose spreavanju zagnojavanja rana i njihovom brzom zaraivanju i ublaavanju bola. ekstrakt, a pogotovu etarsko ulje od hajduice ulazi u sastav kozmetikih preparata za sunanje da bi se spreilo crvenilo i druge neeljene posledice nastale usled naglog i neopreznog sunanja P vino sa stolisnikom:. oprane nadzemne dijelove stolisnika usitniti i prelitikvalitetnimvinom., te na laganoj vatri kuhati. pustiti da se posve ohladi pa tada vino procijediti i uliti u istu staklenu bocu. uva se na hladnom i tamnom mjestu. oparak od stolisnika :. drogu (sueni aj) prelijte kipuom vodom, ostavite stajati pola sata. procijediti. kod eluanih tegobatreba piti malu aicu dva puta na dan, sat vremena prije jela. grevi u elucu i crijevima smiriti e se ako se kod neredovitih menstruacija treba popiti 3-4 puta na dan po alicu ovoga oparka, dva dana na poetku menstruacije. ovaj oparak pomae i kod navale krvi u glavu, vrtoglavice, depresija u klimakteriju. pije se prema potrebi. ulje sa stolisnikom u staklenku sa irokim grlom staviti usitnjenu suhu drogu i preliti svjeim suncokretovim uljem. grlo pokriti pergament papirom, ili najlonskom folijom, dobro zavezati. prirediti vei lonac, kojem na staviti sloj istih platnenih krpa, na njih staviti staklenku omotanu istom tkaninom. u lonac uliti hladnu vodu tako da oblije cijelu staklenku. zagrijavati na slaboj vatri sve dok voda ne zakuha, pustiti da lagano kipi tri sata. maknuti s vatre i ostaviti da se voda u loncu potpuno ohladi. tada ulje procijediti kroz istu platnenu tkaninu, uliti ga u manje iste boice, koje moraju biti od neprozirnog stakla i dobro zaepiti. uvati ih omotane u tamni papir na suhom i hladnom mjestu. I Sljez-bijeli (Althaea officinalis L.) N : ajbi, veliki sljez, bili sliz, dobri slez, ljez, ljezovina, pitomi sljez, trandovilje, trandofil O bijeli sljez je trajna biljka s mesnatim i jakim razgranatim korijenom bijele boje. iz korijena izbijaju najprije zeleni i okruglasti listovi a potom nekoliko stabljika koje dosegnu visinu i do 2 m. listovi na stabljici su prilino veliki, naborani i trokrpasti, debeli i s obje strane obrasli pustenim dlakama. listovi su srebrnosive boje. veliki cvjetovi pojavljuju se u nakupinama u pazucima listova, a boja im je bijela do svjetlocrvena. plodovi nalikuju plodovima crnog sljeza a razlikuju se po tome to im je vanjska aka sastavljena iz mnogo ovrnih listova. ( kod crnog sljeza se sastoji od 2-3.) cvate od lipnja do konca kolovoza. uzgaja se i u vrtovima. voli neto slanija mjesta. ljekoviti dijelovi su: korijen, koji se kopa u proljee ili ujesen, nakon cvatnje. cvjetovi se sabiru za vrijeme cvatnje, a listovi u jesen ( ne u proljee!), nakon cvatnje. korijen se opere, oguli se vanjski sloj, uzduno preree, i naglo osui. kada je gotovo posve suh, razree se na sitne kockice i mora biti sasvim bijel. ako je namoen u vodu i iz njega isplivaju bjelkasti crvii , onda sve treba baciti. od cijele biljke korijen je najljekovitiji. sadri mnogo hranjivih tvari, ( ugljikohidrate), asparagin, masno ulje, saharozu, sluz, krob, pektin. sluz se u hladnoj vodi rastvara na glikozu, galaktozu i ksilozu.) . beli slez je dugovena, lepa upadljiva zeljasta biljka, visoka l2 m. cela biljka je obrasla gustim svilastim dlakama, tako da su listovi srebrnobeliasti i pod prstima kao kadifa meki.. listovi su spiralno poreani,beliasto-zelene boje, bez mirisa i sluzastog ukusa a iz njihovih pazuha pri vrhu stabljike i ogranaka izbijaju kite belo ruiastih, lepih cvetova, koji cvetaju preko celog leta. gaji se zbog korena, lista i cveta, koji se upotrebljavaju u medicini i jer je meki, mesnatiji, deblji, jednoliniji, nije tako ilav isadri vie sluzi od divljeg. koren iskopan prve godine je najbolji, jer sadri najvie sluzi. sastav:. u pepelu ima mnogo fosfata. sluz se rastvara u hladnoj vodi i hidrolizom daje glikozu, galaktozu i ksilozu. najvie sluzi ima u oktobru, na kraju vegetacije, zbog ega koren u to doba valja vaditi. R poreklom iz zemalja oko kaspijskog, crnog i I sredozemskog mora. u mnogim zemljama zapadne i srednje evrope gaji se zbog korena, lista i cveta, koji se upotrebljavaju u medicini. u nas ga najvie ima po renim ostrvima i ritovima pored tise, dunava, save i drugih reka. raste na nasipima, uz rijeke, u grabama, na vlanim livadama i, openito, na poplavnim podrujima U aj od bijelog sljeza mnogo se koristi kod prehlade, kalja i hripanja. bijeli sljez sadrava sluzavu tvar i osim nje nema nekih drugih ljekovitih tvari. veinom koristi kod bolesti drijela. stoga se najbolje pokazao kod poetne upale gornjih dinih putova, a nikako pri dubljem kataru dinog kanala i bronhija. danas se jo rijetko upotrebljava aj od bijelog sljeza. on je uglavnom samo dodatak ajevima protiv kalja, a njegovo djelovanje poveava sluz koja ini zatitni sloj. za bijeli sljez je karakteristino da djeluje smirujue pri akutnim upalama eluane sluznice, u mjeavini s kamilicom. dobar je i pri kroninom kataru drijela kada suha sluznica uzrokuje esto kaljucanje. djelotvoran je i kod upornog kroninog katara kod puaa. beli slez se u nas i u inostranstvu vrlo mnogo upotrebljava. zbog velike koliine izvrsne sluzi daje se protiv upala organa za disanje i drela, interno ili za ispiranje gue i nosa u obliku macerata. kao vrlo blago sluzno sredstvo daje se i protiv proliva, za zapiranje mokrano polnih organa, za klizme, za obloge na upaljena mesta itd. u osuenom korenu belog sleza ima vrlo mnogo hranljivih materija, oko 75% raznih ugljenih hidrata, zbog toga je on vrlo vaan izvor skroba i eera i potpuno je neotrovan. iseckan koren dri se oko dva sata u hladnoj vodi (nikako u kljualoj) i za to vreme ee promea. na taj nain se ekstrahuje samo sluz. kuvanje korena (dekokt) nije dobro, jer se time izvlai i skrob, tenost je gua, ali je mutnija i brzo se pokvari, uskisne. ulazi u sastav raznih grupnih ajeva,esto se u razne miksture protiv kalja dodaje sirup od belog sleza, naroito u dejoj praksi. spremaju se ajevi za lake iskaljavanje i ublaavanje nadraaja, za leenje upale mokranih puteva, protiv proliva, za leenje upale grkljana kao i sirupi i pastile. beli slez je jedna od najstarijih lekovitih biljaka. P macerat: uzmu se 1-2 velike lice sitno izrezanog korijena i moe se u 2-4 dl hladne vode 2-3 sata, uz ee mukanje. na taj nain se ekstrahira samo sluz. korijen se ne smije ni kuhati niti popariti , jer tada izlazi krob, tekuina postaje gua, mutna i lako se i brzo kvari. osim toga, smanjuje se ljekovito djelovanje. sluz je blago sredstvo protiv upala sluznica mokranih, spolnih, dinih i probavnih organa. koristi se i za klistiranje klizme. aj: se priprema od lia. jedna velika lica lia ( usitnjenoga) prelije se s 2-3 dl kljuale vode i poklopljeno pusti hladiti10

20

minuta, procijedi se i pije u gutljajima tijekom dana. protiv upale grla, jednjaka i dunika: 3 velike lice mjeavine od 50 grama narezanog korijena sljeza, 30 grama korijena sladia ( glycyrrhiza glabra), 10 g korijena ljubice ( viola odorata), i 40 grama lista podbjela ( tussilago farfara), kuha se 10-15 minuta, procijedi i ponovno kuha uz dodatak 3 velike lice meda. piju se 2-3 alice dnevno. akoer, gornja mjeavina se moe popariti s1/2litre kljuale vode i pusti stajati 3 sata, te se nakon toga vremena procijedi. pije se u toku dana umjesto vode. djeci se daje isti aj, ali uz dodatak 50 grama kamilice. taj se aj koristi protiv bolesti dinih organa, promuklosti, te katara probavnih organa. protiv ira na elucu i dvanaestercu dodaje se toj mjeavini i hrastova kora ( cortex quercus), ili stea (pottentilla tormentilla). taj aj jaa starije i nemone. maloj djeci daje se 4-5 puta dnevno po 1 velika lica. za lijeenje bolesnih bubrega, utice uzrokovane zaepljenjem jetre, ili zaepljenja unog mjehura, bolesti slezene, upale guterae, zanemarenih hemoroida, bolesti maternice, bijelog cvijeta i kod venerinih bolesti pomae 10 g suhog korijena ( ili 5 g svjeeg), kuhati 25 minuta u 2,5 dl mjeavine od vode i vina i dodati 1 veliku licu meda. piju se dnevno po 2 alice svaki sat po lica. ublaavanje kalja i olakavanje iskaljavanja: 1 velika lica mjeavine od 50 grama korijena b. sljeza komoraa, i lista podbjela popari s 2 dl kljuale vode, ostavi stajati 2 sata, procijedi i pije toplo po 1 velika lica svakih 10-15 minuta. na jednu alicu aja moe se dodati 1 kavska lica sirupa od malina. mjeavini se moe dodati i list trpuca. za dobar glas i bolesti grla: 0,5 l blatine (crno vino loze rasle na kamenu), 0,5 kg eera, 0,5 kg isjeckanog limuna s korom, 3 june lice sljezovog korijena. eer se rastopi i doda vino, limun i sljez, kuha se dok se ne smanji na polovicu. ne cijedi se, nego se u toku dana pojede dobivena masa. terapija traje 3 dana. za lijeenje upale mokranih putova: 50 grama korijena sljeza i isto toliko lista breze, kadulje i preslice. od te koliine ( mjeavine) uzme se 4 lice i popari sa litre vrue vode i nakon 2-3 sata pije se 4 x dnevno po aa. postoje i drugi recepti sa drugim sastavom bilja, ali su ove recepture najlake za pripremanje.

I SLJEZ CRNI ( Malva silvestris L.) N guje cvijee, divlji papel, divlji slezenovac, divlji ljez,planinski sliz, slizovaa, urea trava. Velika slezovaa, veliki sljez, veliki ljez, guernjak, divlja kura, divlji papel, divlji slez, divlji slezenovc, klobicovje, planinski sliz, slijez, slje, srni klobuk, urea trava, urija trava itd O Crni sljez je jednogodinja biljka ( ili viegodinja), iz ijeg podanka izbijaju uglavnom polegnute i razgranjene stabljike. Naraste u visinu do 80 cm. Listovi su okruglog i srcastog ili bubreastog oblika, krpasti i nazubljeni na dugakim peteljkama. Cvjetovi izbijaju iz lisnih pazuaca, imaju dvostruku aku. Cvjetni listovi imaju 3-5 duguljastih pruga. Boja cvijeta varira, ovisno o vrsti, od plavkaste do ruiasto crvene. Biljka je bez mirisa i neukusna, sluzava okusa. Cvate od lipnja do sredine rujna, plodovi sazrijevaju u kolovozu ili rujnu. Za lijek se beru prije svega listovi i to od lipnja do sredine rujna, a cvjetovi za vrijeme cvatnje. Ponekad se sabiru korijen i sjeme. Korijen se kopa u oujku, travnju i listopadu, a sjeme nakon to sazri kolovoz-rujan. Plod je kalavac koji u vrijeme sazrijevanja stvara brojne jednosjemene plodie. Crni sljez sadri kalij, kalcij, natrij, fosfor i sumpor. U cvijetu ima mnogo sluzi i antocijana malvina te jedan klorid koji prelazi u malvidin i glukozu. List sadri i tanin. Cvjetovi se smiju brati samo po suhom vremenu, kada su potpuno otvoreni. Sue se u HLADU u veoma tankom sloju na toplom i prozranom mjestu, ne smiju promijeniti boju! Listovi se sabiru sa to kraom peteljkom i sue u tankom sloju na prozranom mjestu. Oboljeli i oteeni listovi se ne upotrebljavaju. Crni slez je dvogodinja ili viegodinje zeljasta biljka, visoka 25-150 cm. Stabljika je uspravna ili se izdie, razgranata, ovalna, pri osnovi odrvenela, dlakava. Listovi su na dugakim drkama, dlakavi, vrlo razliite veliine, kruni ili bubreastog oblika, prstasto deljeni u 3-7 renjeva, koji su po obodu grubo nazubljeni. Cvetovi su obino ruiasto-ljubiasti, a suenjem pomodre. Ispod aice nalaze se tri raljasta, ekinjava, iljasta, uzdu prugasta listia spoljanje aice. aica je na petoro razdeljena, raljasta, obrasla veim ravastim i manjim zvezdastim dlakama. Pet krupnih listia, klinasti, obratno jajasti, na obodu urezani, na dnu sueni u kratak klin, gde su beliasto dlakavi i srasli s pranicima. Crni slez je najobinija biljka, rasprostranjena od Sibira do Kapa, po naseljima, utrinama i poljanama. Po ulicama naih ravniarskih sela ne vidi se skoro nikakva druga trava do crni slez, slezovaa ili guija trava. U Belgiji, Nemakoj i drugde gaji se jedna odlika velikog sleza. Malva silvestris var. glabra zbog lepih, krupnih, kao vino crvenih cvetova, koji suenjem poplave. Cvee crnog sleza se bere kad je potpuno rascvetano, po suvom vremenu i brzo sui u sunici. Osuen cvet crnog sleza mora se uvati od svetlosti i vlage, inae e iz bledeti i poplesniviti. Cveta od juna do septembra. razmnoava se semenom i vegetativno. Sastav: Cvet crnog sleza sadri sluzi i antocijana m a l v i n a, zbog ega je infuz (aj) sluzast i malo plavkasto-zelenkast. List sadri sluzi i malo tanina. R Raste u blizini naselja, po naputenim zemljitima, meu ruevinama i po jarcima. Vrlo je rasprostranjen blizu naselja na gnojnom tlu. U Crni sljez je prastara ljekovita biljka koju su jo prije pet tisua godina cijenili Kinezi kao biljku koja koristi za otklanjanje probavnih smetnji i za rastvaranje sluzi. aj pripremljen na pravilan nain koristi kod kalja, katara, lijeenju bronha, promuklosti, upale drijela, emfizema, i kod katara plua. Preporuuje se kod greva u elucu i crijevima, kod bolnog mokrenja. Od listova sljeza pripremaju se sluzavi kaasti oblozi (kataplazme) koji se koriste kod upale koe. Topli klistiri koji se pripremaju od prokuhanih listova sljeza lijee razne crijevne tegobe. Crni sljez primjenjuje se u raznim mjeavinama protiv kalja, a aj od cvjetova upotrebljava se i kod upale usta i drijela za ispiranje i grgljanje. Postupak pripreme aja isti je kao i kod pripreme aja od bijelog sljeza. TO ZNAI DA SE SLJEZ NIKADA NE SMIJE

21

KUHATI NITI PRELITI JAKO VRUOM VODOM, NEGO SE PRIREUJE NA TZV. "HLADNI" NAIN. Osnovno lekovito svojstvo crnog sleza je kao i belog da razmekava, rastvara sluz i da pomae njegovo izluivanje. aj od cvetova crnog sleza lei kaalj, zapaljenje bronhija, plua i drela. Uspean je u leenju glasnih ica i pogodan za ispiranje usta i drela. aj od listova se znatno manje upotrebljava. Topli aj od listova crnog sleza koristi se kao klistir kod zapaljenja creva. Koristi se jo za ispiranje usta, kod bolesti oiju, zubnih otoka i bolova u prsima. List i cvet crnog sleza ne srne se kuvati, ve samo potopiti u vodu. P Osnovna receptura za aj: dvije pune lice (ajne) suhog izrezanog sljeza ( svejedno, uzimamo li cvijet, list ili cijelu biljku), prelije se litre mlake vode i pusti da odstoji 5-10 sati. Nakon toga aj se procijedi, pije se ili grglja ili se koristi za ispiranje ili klistiranje. aj koji se pije protiv kalja zasladite medom. Protiv kataralne upale dinih putova, za omekanje sluzi i olakanje njezinog izbacivanja priprema se aj od 15 g cvijetova kuhanih u 2,5 dl mjeavine od pola vode i pola vina, uz dodatak 2 lice meda. Za lijeenje probave, oteklina u grlu, pospjeivanje iskaljavanja i lijeenju dinih organa u trajanju 40 dana pije se 3X dnevno po jedna alica aja od 20 g korijena i cvijeta kuhanog* s 2 velike lice meda uz dodatak kadulje i cvijeta divizme, piju se 2 male alice dnevno u gutljajima. Svi ovi ajevi koriste kod hemoroida, ireva, promuklosti, pa i kod bolova uha parenje ajem od sljezova cvijeta. Uz ve napomenuto, ,pripravci crnog sljeza se koriste i u kozmetici, naroito kod upaljene i nadraene koe, te upale uha i oka, kod otvorenih rana zbog proirenih vena. Zubi e postati bijeli ako ih se trlja svjeim korijenom crnog sljeza. Laksativna svojstva sljeza koriste se kod raznih kura za mravljenje. HRANJIVA KREMA ZA LICE: 25 g svjeih listova crnog sljeza, 5 dl vode i maslac; usitnjene listove preliti hladnom vodom i zagrijati do vrenja, kuhati 5-7 minuta i procijediti. U omekani, potpuno svjei maslac umijeati toliko mlane tekuine da se dobije gusta krema. Spremiti je u porculansku zdjelicu, zatvoriti i uvati u hladnjaku. Svaku veer prije spavanja na oieno lice nanesti tanki sloj ove kreme i laganim je masiranjem utrljati u kou UVARAK OD CRNOG SLJEZA: 1 lica svjeih listova, 2,5 dl vode; zdrave listove crnog sljeza usitniti i preliti mlakom vodom. Staviti na laganu vatru i zagrijavati dok voda ne zakipi, kuhati 5 minuta, poklopiti i nakon 10 minuta procijediti. za uinkovitiju kuru za mravljenje popiti svako jutro natate po 1 alicu ovog uvarka. moe ga se zasladiti umjetnim sladilom. kura traje 30 dana. I N O SIKAVICA ( Silybum marianum ) Gospin trn - ( Carduus Marianus ), bijeli striak, badelj, oslobod, areni kalj, arena badeljka, osljebad i divlja artioka. Sikavica samoniklo grmoliku, vrstu biljku, koja u 1-2 godine ivota razvija 30-90 cm. visoke stapke. Na prvi se pogled prepozna po izduenim listovima vrlo nepravilna oblika. Valovito i neujednaeno nazubljeni lisni rubovi naikani su trnovima nejednake duine. Tamnozelene, glatke i sjajne, izrazito oiljena gornja strana listova izmrljana je vrlo nesimetrinim bijelim mrljama, kao da je poprskana mlijekom. Ljeti se razviju cvjetne stapke measte boje i sjajne povrine. Na vrcima im se rascvjeta cvijet s obiljem izduenih latica. Tvore grimizno-ljubiastu kupicu, koju odozdo titi oko stapke izrasla kruna zrakasto rasporeenih polulistia trnova. Cvate od lipnja do kolovoza, plodovi joj dozrijevaju do rujna. Najee na gnojitima, nasutim humusom bogatim terenima dolazi samo u podnoju Biokova, i ireg Sredozemlja, a u nas osim Biokova u svim krajevima s toplijom klimom, dakle u podnoju Biokova, u Dalmaciji, ali i u Hercegovini na suhim i sunanim poloajima, Uvelike se uzgaja plantano zbog velike potranje za plodovima sjemenkama, i to u Maarskoj, junoj Rusiji,, sjevernoj Africi i ileu. Upotrebljivo : Sjemenke. njezina ljekovitost koristi se od srednjega vijeka u terapiji oboljele jetre, upale i tromosti une kesice. Neko se od korijenja i listova gospina trna kuhalo napitke protiv groznica, probadanja slabina, vodene bolesti i presahlog enskog pranja izostanka menstruacije. Laboratorijske analize sjemenki otkrile su aktivne sastojke koji sadre eterino ulje, amino kiseline, biogene amine koji djeluju na vegetativni ivani sustav, ujedno reguliraju organsku razmjenu tvari i stimuliraju ive elije u jetri, gdje djeluju zatitno, koristei i u stanjima hepatitisa ( akutne upale jetre ), ak pri kroninim hepatopatijama, sve do ciroze - otvrdnua jetre, te oteenja jetre od alkohola i raznih lijekova. Njemaka farmakologija koristi tinkturu od zrelih plodova i sjemena, a amerika koristi cvatuu biljku. Pojedini biljni lijekovi nerijetko se pokazuju vrlo uinkovitim i nada su za mnoge kojima slubena medicina svojim sintetikim i kemijskim preparatima ne moe pomoi, ili su rezultati vie nego skromni. U pukoj se medicini koriste listovi Cardui mariae folium, a negdje i zelen cijela biljka. Najdjelotvorniji je flavonoid silimarin. Kod nas se mogu nabaviti suhi ekstrakt pripravljen iz plodova biljke, u obliku tableta draeja, filmtableta i kapsula. NALJEV: Punu liicu sjemenki preliti alicom kipue vode. Poto odstoji 10-15 minuta, piti vrue na gutljaje, i to po alicu ujutro natate, alicu 30 minuta prije ruka i uveer prije spavanja. opaska : djelovanje se moe pojaati dodatkom 12 prstohvata listia metvice

I ipak - Cynosbati fructus, Rosa canina N ipurak, ipurika, pasja rua, bela rua, divlji ipak, divlja rua visoka, pasja draa, pasja roa, plotna ruica, rosa od plota, epurika, epu-rina, ibek, ip, ipek, ipke, ipkovima, ipurina, ipanica, ipak. O ipurak, divlja ili pasja rua je vrlo trnovit grm, visok oko 2 m. Raste svuda, a najvie po obodima uma i kao iva ograda pored puteva i po meama u celoj Evropi, severnoj Africi i severnoj i zapadnoj Aziji. Treba brati jo tvrd, nedozreo plod sjajne crveno-narandaste boje. U zelenom ipku, a isto tako i u prezrelom (mekanom, tamne, mutne boje), ima manje vitamina nego u poluzrelom. ipak se bere poetkom jeseni ili krajem leta, to zavisi od kraja, nadmorske visine i godine. ipak treba brati po lepom i suvom vremenu i odmah preraditi ili suiti. Sve Sipak je vrst, soan, gladak i sjajne crvene boje, a osuen je tvrd, crveno-mrk i malo naboran. Ukusa je prijatno nakiselo-slatkog i pomalo oporog. Plod divlje rue je jajast, a od drugih je vie okruglast. ipak je nepravi, soan, jagodast plod; cvetna loa se pretvorila u mesnat soan, ovalan oklop u kome se nalaze mnogobrojne ekinjaste dlake i uspravno, pravilno poreani, vrlo tvrdi i sjajasto ekinjavi plodovi, koje svi pogreno nazivamo semenkama (Cygosbati semen). ipak je dugaak oko 2 cm. Plodovi su kao kost tvrdi, sivkasto-ukasti, oko 5 mm

22

dugaki i 23 mm de beli, glatki, jajasti, okasti, bez mirisa. Sastav: Naena je velika koliina vitamina C, mnogo vitamina P, karotena (provitamina A), vitamina B2 PP i oko 40 biolokih jedinica u gramu vitamina K. ipci imaju jo i flavonoida, tanina, limunove i jabune kiseline, pektina, eera (invertnog i saharoze), malo masnog ulja i vrlo malo etarskog ulja (sa aldehidima), od koga potie prijatan miris aja, koncentrata i raznih galenskih preparata od ipuraka. U liu ima oko 0,4% vitamina C. R U Svezi i osueni ipci upotrebljavaju se kao blag adstringens pri oboljenju creva, naroito protiv dosadnih letnjih dejih proliva. Cynosbati semen se upotrebljava i kao diuretik. Zbog velike koliine mnogih vitamina, a posebno vitamina C ipurak je naroito neophodan kao aj u zimskom periodu, po kuama u gradu i selu, kolama i u vojsci. Od ipurka pravi se i odlina marmelada, kao odlina hrana i poslastica. P

I TRNINA ( Prunus spinosa L. ) Fam. Rosaceae N crni trn, neki ga pogreno nazivaju i glog ), crna trnovina, divlje ljivice, draa, drnula, kukinja, trnavka, trnula, trnjina, mrki O To je gust, trnovit listopadni grm, visok do 3 m. Ima lancelaste listove pilasta ruba koji stoje na kratkim peteljkama. Cvate sredinom proljea, prije nego to prolista, sitnim, gustim, bijelim cvjetiima koji prekrivaju cijele grane. U kolovozu i rujnu dozrijevaju plodovi ( trnine ), plavocrne okrugle kotunjice sa sivkastom nahukom, promjera do 1,5 cm, sa zelenim, trpkim i kiselim mesom. Vrlo se vrsto dre grana pa na njima ostaju sve do proljea. Nakon nekoliko uzastopnih mrazova trnine postaju slae i ukusnije. Pogodne su za preradu u sirupe, sokove, pekmeze, marmelade, vina i likere. Sadre invertni eer, dosta vitamina C, pektina i treslovine, te glikozid amigdalin ( u sjemenkama ). Ostali dijelovi trnine ( cvjetovi, listovi, kora ) slue kao prirodni lijekovi. Obilno tjera izdanke iz panja i ila. Razmnoava se sjemenom i vegetativno. Pogodna je za ive ograde, a zbog iroko razvedenog korijenja slui za zatitu strmih i jaruastih terena od erozije. Plodovi trnine se opisuju tek od polovine XVI stoljea, zbog botanike neukosti, stari su Grci i Rimljani vidjeli u trnini preesto akaciju ( bagrem ) . Botaniki naziv sadri latinske oznake " bodljikava " spinosa, i " ljiva " ( prunus ). Nade u lijeenju jaanja srca izjalovile su se, tako da ne pomae u lijeenju jaanja srca. BERBA : Cvjetovi se beru prije nego se potpuno otvore i odmah stave suiti u hlad, rasprostrti na zranu podlogu. Listovi se skupljaju s grmova koji su ocvali dok su jo potpuno mladi, ali razvijeni. Kora i plodovi najbolji su bijeli ako se uberu u listopadu i studenome. Plodovi se mogu suiti ili odmah preraivati. Kora se sui i samo ako je pravilno osuena i prhka postii e eljeni uinak. Ljekovite i djelatne tvari u cvjetovima trnine su flavonski glikozidi, nitril-glikozid i derivati kumarina. Listovi sadre jo i treslovine, gorke tvari i vitamin C. Kora ima mnogo tanina. Osueni cvjetovi imaju laksativna i diuretika svojstva pa slue i za ublaavanje eluanih greva, lijeenje od proljeva, pomau kod plunih bolesti i smiruju kaalj. Od trnine priprema se napitak koji " isti " krv, pomae kod bolesti mokranog mjehura i bubrega, a njezinim uvarkom ispire se usna upljina prilikom upalnih i gnojnih procesa na desnima. R Raste preteno u nizinskim i brdskim poloajima, u svijetlim hrastovim umama i ikarama, esto ratrkan na sunanim, kamenitim i suhim mjestima, uz putove i ivice, te na zaputenim panjacima, esto meu drugim grmljem. U TRNJINE preraene u pekmez ili marmeladu otvaraju apetit, a uvarak od tih zdravih plodova pomae prilikom krvarenja, proljeva i katara eluca i crijeva. U nas se trnjine rijetko beru i prerauju, to je teta, jer njima nae ume i ikare obiluju. U berbu treba ii s debelim rukavicama, a nakon prvih mrazova skupite neto zdravih plodova i iskoristite ih za ukusne i ljekovite pripravke. Osnovna uporaba je za poboljanje probave i mokrenje. Od cvijetova se spravlja alkoholna otopina hlapljivog ulja, koja se koristila za " ienje " krvi, crijeva, eluca, te protiv kalja i plunih bolesti. Sirup od plodova pomijean sa korijenom stee ( Potentilla erecta) povoljno djeluje na eluanu i crijevnu sluznicu. Osobito za anemine sirup trnjine dobar je prirodan lijek. Mnogi ne znaju da trninu ubrajamo u kotunjiavo voe iako ga ne uivamo kao voe ! P Blago sredstvo za ienje: uzmemo 3 lice cvjetova trnine na alicu vode i jednu minutu kuhamo u vreloj vodi, 3 4 dana uzastopno popijmo po jednu alicu takovog aja ! aj djeluje vrlo blago, bez kakvih neprijatnosti i tegoba, a uza sve to i temeljito. U dananje vrijeme ovaj recept se ne primjenjuje, jer zaista djeluje blago. Za izmjenu tvari : koristi se plod trnine: u obliku sirupa. Koristi takoer kod reumatizma i iijasa, ali ne tako snano i bez ogranienja na 4 6 tjedana kao to je to sluaj kod borovice ( Juniperus communis). FRANCUSKI LIKER " Prunelle " Promrzle trnine operite, osuite i rastresite na papir. Suite ih na suncu najmanje jedan dan. izvadite kotice, nastavite suiti. Suhe plodove lagano istucite u muaru, zalijte ih rakijom i ostavite stajati pet tjedana. Svaki tjedan jedanput promijeajte. procijedite tekuinu kroz gustu gazu pa joj dodajte sirup od eera i malo vode. Dobro promijeajte, a liker ulijte u iste staklene boce i dobro ih zatvorite. neka jo neko vrijeme stoji, a nakon toga ga moete troiti.

23

MARMELADA OD TRNJINA : opranih trnjina ( bez peteljaka ) stavite u iroku posudu, prelijte vodom, ostavite stajati preko noi, a ujutro odlijte vodu te ih prelijte vina vode. Na laganoj vatri, uz stalno mijeanje, kuhajte dok se plodovi smekaju. Kad se ohlade, protisnite ih kroz sito i izvaite dobivenu kau. dodajte 1 vina g eera pa sve skupa ukuhajte u gustu marmeladu. Jo vruu ulijte u ugrijane iste staklenke. ujutro potaknut e apetit. AJ: - osnovni recept ; koji jaa i isti krv, osobito u sluaju konih bolesti, bolesti plua i dinih organa, priprema se tako to se 1 velika lica osuenog ili 7 velikih lica svjeeg cvijeta prelije s 2,5 dl kljuale vode, prokuha 1 minutu i poklopljeno ostavi 10 minuta, i zatim procijedi. Pije se 3-4 puta dnevno po 1 alica i to samo po gutljaj svaki sat. Ako taj aj ponovno prokuhamo s 1 velikom licom meda, lijei od upale plua, bronhije, omekava sluz i olakava iskaljavanje, te koristi puaima za lake iskaljavanje. Piju se 2-3 alice dnevno, svaki sat po 1 velika lica. U kombinaciji sa drugim ljekovitim biljem koristi se protiv debljine. Protiv utice treba 5 g stucane nutarnje kore korijena , ili 50 g svjee, kuhati u 2,5 dl bijelog vina dok se ne ukuha za treinu. To se pije u 3 obroka: ujutro natate, pred ruak i prije veere. TURIJA od trnjina priprema se tako da se na 1 kg zgnjeenih trnjina ulije litre vode i sve zajedno pusti da stoji 24 sata poklopljeno. Nakon toga ulije se 1 litra prokuhane, ali ohlaene vode i eera ili meda. Sve se dobro promijea, poklopi i stavi na laganu vatru da provri. nakon to je mjeavina provrela, procijedi se i zaepljena pohranjuje na hladno mjesto. Kad se gnjei trnjina, treba paziti da se ne zdrobe koice. Turija od trnjina moe se pripremati i u veim koliinama, ali treba paziti na omjer trnine, vode i eera meda. Kod slabokrvnosti, izmeu ostalog, preporua se 3 puta dnevno piti po 1 dl ove turije. VINO OD TRNJINA : potrebno je 5 kg zrelih plodova trnine, 1,5 kg eera, 10 g kvasca i 5 l vode. Oiene trnjine staviti u emajlirani lonac, preliti sa 2,5 l vode i kuhati pola sata. Nakon toga plodove zgnjeiti drvenom kuhaom tako da im popuca koica. Ohladiti, procijediti i tekuinu uliti u plastinu posudu. U preostaloj vodi otopiti eer, uliti u plastinu posudu ( vjedro ), te dodati aktivirani kvasac. Vjedro pokriti platnom i pustiti mot mirovati 3 dana, pa ga preliti u staklenu posudu za vrenje, namjestiti ep sa staklenom vrelnom cjevicom i ostaviti na toplom mjestu dok vrenje ne zavri. To e potrajati oko tri mjeseca. Mlado vino treba vrlo paljivo pretoiti i po potrebi filtrirati, potom ga uliti u staklene boce, dobro ih zaepiti i uskladititi na hladno mjesto. Nakon to odstoji osam do devet mjeseci, vino se moe ponuditi. I TRPUTAC ( Plantago lanceolata L.P. ) Plantaginaceae N bokvica, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, muka bokvica*, enska bokvica*, koncula, ilovlak. Narodna imena: vela bokvica, veliki trpotec, veliki trputac, enski ilovlak, ilavac, marina bokva, muka bokvica, paskvica, pitoma bokvica, tarpotac, tarpudac, terput, elnik, iroki trputac. Za muku bokvicu: bukvica, glavor, duga bokva, dugi trputac, enska bokvica,ilovljak, konjsko rebro,krepotec, mala bukvica, muki ilovlak, popova lozica, treputac, tripotec, troputac, crnoglavac. Za srednju bokvicu: bokva, enska bokvica, srednja bokva, srednja buk vica, tr O Plantago lanceolata nazivaju mukom bokvicom, odnosno trpucem mukim, dok enska bokvica (plantago major) nazivaju velikim trpucem ili bokvicom enskom. prema obliku listova razlikuju se enska ili irokolisna bokvica / p. major / i muka , uskolisna bokvica / p. lanceolata / napomenau medicini se vie cijeni muka bokvica ( folium et herba plantaginis lanceolatae ). postoje tri vrste trpuca : sa irokim okruglim, malim okruglim i sabljastim liemlistovi p. lanceolata izlaze u obliku rozete pri dnu 7 20 cm duge stabljike, koja se ne grana nego zavrava cvatom prljavobijele do blijedoruiaste boje; sitnih cvjetia u obliku malih klasova. dvije vrste imaju listove jajasto eliptine, na dosta dugim peteljkama, a trea vrsta sabljasta uske i duge listove s kratkim peteljkama.trputac ima kratak i debeo podanak. u cijeloj biljci ima heterozida aukubozida, zatim enzime invertaze, rozinaze i koagulaze, te emulzina. sadri takoer malo sluzi, glikozide, tanin, silicijsku kreminu kiselinu, pektina, vitamina c, limunske kiseline, saponozida, fitonocida, gorke tvari, soli, eljeza, kalija, kalcija, natrija, a u sjemenu sluzi, masnog ulja, bjelanevine i glikozida. za lijek se sakupljaju listovi prije cvatnje, korijen ( cijelu godinu) i sjeme prije nego sazrije. cvate od travnja do listopada. sui se u hladu, mora zadrati prirodnu boju. kod nas raste dvadesetak vrsta bokvice po naseljima, pored puteva, na livadama i panjacima, po umama i na drugim mestima. ima ih svuda. nisu otrovne ni kodljive. prema obliku listova i cvasti razlikuju se meu sobom neke domae vrste koje su najrasprostranjenije i koriste se kao lek: enska, irokolista bokvica (plantago major l.);muka, uskolista bokvica (p. lanceolata l.) i srednja bokvica (p. media l.).u veini vrsta bokvice lie se razvija u obliku rozete u dnu stabljike koja nije granata i nema lia, nego se zavrava zbijenom cvau od neuglednih sitnih cvetova.sve tri vrste su trajne zeljaste biljke sa listovima u rozeti, a na svakom listu se istiu luno povijeni nervi koji se pri vrhu lista spajaju; krunica je gola. cvetaju od prolea do zime. neke se od najdavnijih vremena upotrebljavaju kao lek, mnogo vie u narodu nego u kolskoj medicini, za leenje mnogih bolesti a i kao profilaktino sredstvo (zelen list i sok iz lista kao prolena vitaminska kura). list se bere sve dok biljka cveta, a koren se vadi cele godine. koristi se sve i suv list, ree cela biljka i koren (plantaginis folium, herba et radix). hemijski sastav i dejstvo sve tri vrste bokvice gotovo su isti, tako da se za potrebe domainstva sve tri mogu koristiti posebno ili pomeane. u narodu se najvie ceni i najee upotrebljava irokolista, krupna ili enska bokvica. u svim organima biljke ima heterozida aukubozida i enzima invertaze, emulzina, tirozinaze i koagulaze. u listu ima oko 4% tanina, pektina, limunove kiseline, vitamina c, saponozida i fitoncida. u semenu ima sluzi, masnog ulja, belanevina i eera R Obje vrste s okruglim liem rastu uz putove, staze, uz kue, praktiki posvuda!. rastu svuda U tri vrste su ljekovite, neotrovne i nekodljive ! za lijek se najvie koristi list; od irokolisnih vrsta za rane i obloge, od uskolisnih vrsta protiv plunih unutarnjih bolesti te enskih bolesti. Trputac izvrsno potpomae u lijeenju tuberkuloznih bolesti plua. Bokvica je omiljen narodni lek. Za nju gotovo svi znaju i mnogi je upotrebljavaju kao lek. ini mi se da nijednu drugu domau lekovitu biljku tako esto i gotovo redovno ne upotrebljavaju kao bokvicu. Svako e vam odmah, bez okolienja, kazati da je za posekotine najbolje priviti list bokvice. Dokazana je znatna antibakterijska mo bokvice, jer su u njoj otkriveni fitoncidi (Felklova). List bokvice deluje protiv raznih upala koe i sluznice, pojaava luenje tenosti u pluima i time olakava iskaljavanje guste suve sluzi iz organa za disanje; smanjuje uestano mokrenje i povoljno deluje na organe za

24

varenje: proliv, katar, grevi, ir na dvanaestopalanom crevu i na elucu. Koristi se za ublaavanje napada kaljaZa ienje krvi : u vicarskoj je popularan narodni lijek tzv. zeleni aj , koji se prokuhao i pio ujutro naveer. SASTAV: zeleni aj se sastojao od svjeeg lia kupina, malina, jagoda, kopljastog* trpuca ( P. lanceolata ), cvijetova podbjela, i po mogunosti jaglaca.aj se ne priprema sa eerom ve s medom. Taj proljetni aj, odnosno napitak, cijenjen je, jer pribavlja ovjeku zdravlje isti tijelo od zimskih taloga vraa snagu. Razni lijenici i znanstvenici prigovaraju da je pojam 2 ienja krvi lana zamisao laika, no, usprkos tome, takvo ienje krvi znai podsticaj za tjelesne funkcije, te u tom smislu doista postie ienje. Sok od trpuca je toliko postojan, da se bez ikakvog sredstva za konzerviranje ne kvari. Trputac sadri i antibiotike, te iako je penicilin jo uvije odlian lijek, antibiotici umjetno proizvedeni ne daju uvijek eljeni uinak, jer se mikroorganizmi ubrzo priviknu na njih i postanu imuni. Novija istraivanja pokazala su da se antibiotici nalaze i u mnogim viim biljkama, a ne samo u gljivama, iako su antibiotici gljiva snaniji. Osim ostalog, u trputcu ima kremine kiseline ( kao i u preslice), stoga je dobro sredstvo za iskaljavanje. Trputac je posebno pogodan za djecu jer mu je sok ukusan, naroito kada se zasladi eerom ili bolje medom. aj od listova trpuca treba piti to je mogue topliji. Najbolje je jedna alica aja odmah ujutro natate, a zatim 1- 2 alice preko dana i jo jedna uveer, prije spavanja. Tako se postie mirna no. Svjee zgnjeeno lie slui kao oblog koji se stavlja na mjesto uboda kukca ili u krajnjem sluaju, ako je lijenik daleko, uboda zmije. takoer se stavljaju oblozi kod vruih oteklina i rana koje teko zarauju. Sluzav i ljepljiv sok od svjeeg lia koje dobro izgnjeimo, nakapa se na ranu, te zaustavlja krvarenje i ubrzava zarastanje; spreava upalu i ublauje bol. Oblog od lia hladi noge nakon dugog i napornog hoda. P MJEAVINA AJA ZA ISKALJAVANJE : Uzmu se jednaki dijelovi trpuca, plunjaka i podbijela. aj se pripravlja na ve mnogo puta opisani nain osnovnog pripravljanja aja oparka. Ako je sekret jo gust i vrsto se dri , dodaje se mjeavini korijen jaglaca. Takoer je djelotvoran aj koji se priprema od 30 g suhog lia koje se moi 12 sati u l vode, zatim kuha 10 minuta, s 2 velike lice meda, poklopljeno pustimo odstajati 20 minuta, procijedi se i pije 1 alica ujutro natate, te jo 1-2 alice tijekom dana, - svaki sat po jedna velika lica - kao lijek protiv svih unutranjih bolesti, groznice, krvavog mokrenja, slabosti mjehura, promuklosti, kalja i plunih bolesti. taj je aj isto tako preporuljivo piti kada se odvarom od trpuca ispiru gnojne rane. Smo suho lie trpuca, kuhano u vinu, lijei od groznice. SOK OD TRPUCA: Odlian sok dobiva se na slijedei nain: 200 grama lia trpuca,, 100 g vraka velike koprive ( Urtica dioica), 100 g maslaka ( Taraxacum officinale) i 100 g stolisnika ( Achillea millefolium ) : sve se dobro izgnjei, istisne kroz istu lanenu krpu, procijedi, zatim prokuha uz skidanje pjene i neistoe koja se skuplja na povrini , dobivenom soku dodaju se 2 3 velike lice meda, pa se to ponovno kuha dok se ne zgusne tako da se ponu vui niti. Ohlaeni sok sprema se u boce , a da se ne kvario, doda se svakoj boci aica rakije. Prije upotrebe pomijea se s polovicom koliine tople vode. PROTIV PROLJEVA. pije se 3-4 puta dnevno aica crnog vina u koju se stavi na vrku noa praha od istucanog sjemena trpuca. PROTIV ZUBOBOLJE: Djelotvoran je dobro opran i oien, te uzdu prerezan korijen , koji se paljivo stavi u uho ! na strani bolesnog zuba. SIRUP OD TRPUCA u bocu za konzerviranje povra iroko grlo od 5 litara stavi se na dno sloj od 2 3 cm svjeih listova trpuca pa se prekriju eerom. naizmjenino se stavlja sloj listova trpuca pa eer, do vrha boce. nakon to se sadraj u boci slegne preko noi, boca se nadopuni i pohrani u hladnom podrumu te zakopa u pijesak. naravno da se boca prethodno dobro zatvori i umota u najlon. trputac se macerira u podrumu 3 mjeseca. sadraj boce se isprea, a dobiveni sirup se dri u hladnjaku, u manjim boicama. tako dobiveni sirup najbolji je kuni lijek protiv bolesti dinog sustava. zbog sposobnosti stezanja i vezujuih svojstava trputac se oduvijek smatrao vanom biljkom. koristi se za zaustavljanje krvarenja, te kao pomo pri iskaljavanju. djeluje umirujue na upalu sluznice. napomena: uzimate li trputac kao laksativ, potrebno je piti veliku koliinu vode kako bi se sprijeila blokada crijeva. ne smije se davati /kao laksativ / djeci mlaoj od dvije godine, a ne preporuuje se ni trudnicama /kao laksativ/ - bez savjetovanja sa lijenikom ! I VODOPIJA - Cichorium intybus L. / Compositae / N cikorija, entrga, potronik, konjogriz, divlji radi, divlja loika, konjska trava, plavocvijet, uenica, jandraica, mleak, O Vodopija se zove i putnik, upravo zbog toga to esto raste uz puteve. Jedno od njezinih imena je i suncokretjer joj se listovi uvijek okreu prema suncu. Kad pogledamo tu mravu stabljiku i raupane listove uini nam se da pred sobom imamo neto nevano Jedino modri cvijetovi vraaju malo vanosti i pozornosti. U vodopiji ima gorke tvari koja poticajno djeluje na eludac i neto manje na rad ui. Vodopija ima valjkast i vretenast korijen, izvana ukasto bijele boje, a iznutra bijele boje. Iz korijena izbija razgranjena i vrsta stabljika visine 30 100 cm. Listovi su grubo nazubljeni i podsjeaju na maslaak. U pazuhu listova ili na vrhu grana razvijaju se pojedinano po cijeloj biljci cvjetne glavice svjetloplave boje, ali se mogu nai primjerci i bijele boje ili ruiasti, ponekad i vie njih zajedno. Prizemni listovi tvore rozetu, veliki su, dugi i nazubljeni. Vodopija sadri inulin, cikoriteol, derivate vonog eera, 25 % pektina, eljezo, kalcij ,kalij, natrij. Korijen u suhom stanju sadri jo intybin, fruktozu, pentosan i mast. Vodopija je viegodinja zeljasta biljka, visoka 1,5 m. Stabljika je uspravna, kruta, uglasta, u gornjem delu razgranata. Stabljika i listovi su pokriveni kratkim dlakama. Listovi su duguljasti do lancetasti, sueni u drku, duboko renjevito testerasto useeni. Cela biljka, pogotovo mlada ima mlenog soka. Cvetovi su svetloplavi, vrlo lepi i upadljivi, sakupljeni z glavice koje izbijaju pojedinano na stabljici ili na granama. Cveta obilno preko celog leta. Raste svuda kao korov, najvie pored staza i puteva, po panjacima i livadama, po obodima uma i drugde. Ponegde se gaji radi korena od koga se spravlja surogat kafe (cigura). Ponegde se zaputena mesta izjutra plave od iscvetale vodopije. Cela biljka je gorka i vrlo vrsta tako da se teko kida i upa. Vadi se u jesen, oisti od zemlje i nadzemnih delova, isei po duini, nanizati na konac i suiti u hladu na promajnom mestu. Zbog dugog korena dobro podnosi suu. Razmnoava se semenom. Sastav: Cikorietol, gorak kumarinski derivat vezan u biljci u obliku heterozida. Inulina i drugih derivata vonog eera ima oko 25/o, slobodnog vonog eera, pektina i dr. Upotreba: . Lekovit je koren, koji je valjkasto-vretenast, vrst, spolja tamne boje, a iznutra beo. Koren (Cichorii radix) se kopa u jesen kad je najdeblji i ima najvie lekovitih sastojaka i inulina (rezervna hrana). Rede se koristi nadzemna biljka brana u cvetu (Cichorii herbaCvate od srpnja do kolovoza. U ljekovite svrhe koriste se

25

R U

I O

korijen, cvjetovi i listovi. Od druge polovice oujka do konca svibnja kopa se korijen, te u jesen, kada je najdeblji, i u jesen najvie ljekovitih tvari ima u korijenu, a listovi i cvijetovi beru se ljeti - u vrijeme cvatnje. Od njezinog se korijena suenjem , prenjem i mljevenjem priprema poznati nadomjestak za kavu cikorija! "Franckova" je cikorija ustvari korijen vodopije, pripremljen na opisani nain, pomijean sa polisaharidom inulinom, koji u organizmu hidrolizira u levulozu, fruktozu ili voni eer, pa kako nema kroba, slui kao hrana za dijabetiare, kao i sve biljke iz porodice glavoika Raste posvuda kao korov, kraj staza i putova, po panjacima, livadama i rubovima uma, a ponegdje se i uzgaja. Stoga se vodopija upotrebljava isto kao i kiicu i stolisnik protiv kroninih eluanih tegoba popraenih osjeajem nadutosti i gubljenjem teka. No, po jaini djelovanja vodopija mnogo zaostaje za kiicom i stolisnikom, pa se danas rjee upotrebljava. Vie se koristi u narodnoj nego u naunoj medicini kao neotrovna gorka droga za leenje organa za varenje, pre svega, za pojaavanje apetita, za jaanje eluca, bolje varenje hrane, za obilnije luenje mokrae i ui i dr. "Frankova cigura", dodatak kafi i "sirotinjska ili ratna kafa" je ispren i samleven koren oplemenjene vodopije sa krupnim mesnatim korenom bogatim inulinom. Poto je inulin polisaharid koji hidrolizom daje samo levulozu (fruktozu ili voni eer), razumljivo je zato kod nas u narodnoj medicini ciguru koriste dijabetiari. Ovo je sasvim opravdano, jer sve biljke iz familije glavoika (Compositae), a njih ima vrlo mnogo, umesto skroba kao rezervnu hranu imaju inulin. Prema tome, osobe obolele od eerne bolesti mogu koristiti sve biljke iz te porodice kao dijetalnu hranu. Cichorium endivia L. je batenska biljka koja se kod nas gaji u vie hortikulturnih odlika kao zeleno povre i upotrebljavaju je kao salatu posebno u Evropi (endive). isti i jaa eludac, popravlja probavu, odvaja prekomjernu u, isti jetru, bubrege i slezenu, lijei uticu i anemiju.pomae kod gihta i kod kroninog katara eluca, popravlja raspoloenje i smanjuje razdraljivost Za masau uzetih udova - aku lia i aku usitnjenog korijena staviti u staklenku od jedne litre i preliti sa alkoholom ili konjakom, dobro zaepiti i ostaviti da stoji na suncu ili toplom mjestu 6 8 tjedana. potrebno je svakodnevno mukanje staklenke. na taj nain se dobiva djelotvorno sredstvo za masau uzetih udova, a dobro je i piti 2 3 puta na dan po 20 30 kapi za istu bolest. Jo djelotvornije je ako se gore navedenoj tekuini dodaju jo jednaki dijelovi ulja od matinjaka i rute aja od vodopij: lia i cvijeta popari se sa kljuale vode procijedi, 2 alice dnevno, ujutro natate, uveer prije spavanja. protiv kroninog katara eluca : naveer pripremiti 3 velike lice mjeavine od po 20 g korijena vodopije, trave ive ( Teucrium montanum), lista stolisnika, timijana) i oraha ), popariti s litre kljuale vode poklopiti i pustiti da stoji cijelu no, a sutradan procijediti. Pije se nezaslaeno tokom dana umjesto vode. ienje unih puteva: aj od mjeavine od po 40 g korijena vodopije i maslaka, te po 10 g trave ive i pitome metvicePriprema se i pije kao gore navedeni aj Vrba - Salix alba Listopadno drvo visoko do 30 m, prenika i do 1 m, sa sivom i ispucalom korom. Grane dugake i savitljive. Listovi lancetasti, na lisnim drkama, zailjeni na oba kraja, na licu tamnozeleni, na naliju beliasti. Dvodoma biljka: muki cvetovi sakupljeni u resama (mace), enski u obliku bledodlakavih resa. Plod aura sa mnogobrojnim semenkama koje se lako rasejavaju. Cveta marta i aprila, plodovi sazrevaju aprila i maja, istovremeno sa listanjem. Raste na plavnim terenima, u renim dolinama. Koristi se kora (Salicis cortex). Prikuplja se rano u prolee, kada ponu sokovi, sa grana starih 2-3 godine, skidanjem traka. Sui se direktno na suncu ili u sunici. Odnos svee i suve droge je 2,3:1. Nema svojstven miris, ukusa je steueg i slabo gorkog. U narodu se najvie cene nabrekli, jo neotvoreni lisni pupoljci, brani rano u prolee. Sastav: U kori se nalazi do 11 % (nekada i vie) fenilglikozida, koji su sastavljeni od salicilata (salicin, salikortin, tremulacin i dr.), zatim aromatini aldehidi, kiseline, salicilni alkohol saligenin, flavonoidi i 8 - 20% tanina Kvalitet droge uslovljen je sadrajem salicina.

R U Kora bele vrbe je antiinflamator, antireumatik, antipiretik, antihidrotik, antiseptik i adstrigens. Koristi se kod akutnog i hroninog miinog i artroidnog reumatizma i upala, kostobolje (artritisa), krutosti zglobova (ankilozni spondilitis), ali i kod influence i plunog katara. Zbog znaajnog sadraja salicilne kiseline droga se koristi kao antipiretik. Pripremanje aja: 2 kaiice osuene i sasitnjene kore vrbe preliti sa 150 ml hladne vode, polako zagrevati do kljuanja, nakon 5 minuta procediti. Kod reumatskih oboljenja i gripoznih stanja u toku dana uzeti 3-5 olja toplog aja. Zbog sadraja salicilata i tanina drogu ne treba predozirati niti koristiti due od 3-4 sedmice! P I ZEJI TRN BODLJIKAVI ( Ononis spinosa L. ) Fabaceae /Bodljikavi gladi./ GLADI, ZEJI TRN ( Ononis arvensis L.) /Gladi, zeji trn, runjavi zeak,/ O iako su obje vrste iz iste familije, u farmakopeji se koristi bodljikavi zeji trn, iji korijen ulazi u sastav raznih diuretskih ajeva. Oko 50 cm visok, vrlo otporan, bodljikavi korov. Crvenosmea grmolika stabljika je trajna i zeljasta, na granama je malo lia, iz ijih pazuca izlaze mnoge granice s listovima, zavravajui dugom, iljatom bodljom. Korijen je drven, ilav, ponekad uzduno raspuknut, sladunjava i oporog i ljutog okusa. Listovi su na kratkim peteljkama, duguljasti, na vrhu zaokrueni, pilasto nazubljeni, na vrnom dijelu stabljike jednodijelni, donji listovi trodijelni. Cvjetovi se nalaze na trnovitim izdancima u pazucima listova, leptirastog su oblika i grimiznocrvene boje, cvatu cijelo ljeto. LJEKOVITI DIJELOVI : u proljee etvrte ili jesen tree godine rasta skuplja se korijen, a cijela stabljika u vrijeme cvatnje, neto prije nego se cvijetovi potpuno razviju. Stari cvijet ne valja - izaziva bolove u elucu. Od 3 kg sirovog korijenja suenjem se dobije 1 kg suhog. Biljka sadri triterpenski saponozid ( diuretik ), izoflavonske heterozide, alkohol, onokol, tanin, eer, eterino ulje, slatku tvar ononid koji slabo hemolizira, kalcij i limunsku kiselinu. Korijen zejeg trna vrlo je dobro sredstvo za izluivanje mokrae, ime se spreava stvaranje pijeska i kamenaca, koristi se u lijeenju vodene bolesti, posebice kod uklanjanja vode iz trbune upljine. Preporuuje se u lijeenju upale bubrega, kamenaca i pijeska u bubrezima, upale mokranog mjehura, te kamenaca u mjehuru, kod gihta, reumatizma, i kroninog reumatizma zglobova. Za iste namjene koristi se i aj od nadzemnih dijelova biljke. Izvana zeji trn koristi se za pripremanje obloga u lijeenju rana.

26

R Raste na suhim , pjeanim, zaputenim zemljitima, nerodnim livadama, mravim panjacima, rubovima uma u vapnenakom podruj U P Ako se 3 velike lice cvijeta popare s 1 litrom kljuale vode, pa se to nakon 10 minuta procijedi, dobiva se sredstvo koje uklanja mokranu kiselinu, pa uspjeno lijei od gihta, uporne reume, podagre, bronhitisa, i nakupljanja sluzi u pluima. Pije se 3X dnevno, po alica. aj od korijena i cvijeta ( 50:50) isti krv, POVISUJE KRVNI TLAK , lijei od katara mokranog mjehura, bolesti bubrega, te sranih smetnji uz oticanje nogu i trbuha. Za iste svrhe dobro je 5-6 g u prah samljevenog korijena kuhati 5 minuta u 2,5 dl vode, i nakon 10 minuta procijediti, a pije se 3X dnevno po 1 alica. Pospjeivanje mokrenja i otklanjanje smetnje ui : pomijeati u jednakom omjeru zeji trn i zgnjeene bobice borovice ( Fructus juniperi ), ipka ( Rosa canina ), preslica ( Equisetum arvense), perin list ( Petroselinum sativum ). protiv vodene bolesti, otvrdnulih lijezda, reume, gihta i slabe izmjene tvari: priprema se ajna mjeavina od 30 g korijena i lia mladog perina, te po 60 g osuenog korijena zejeg trna, preslice i zgnjeenih boba borovice, a sve se moi 12 sati u 2,5 dl vina i 2,5 dl vode, zatim se sve zajedno kuha 10 minuta, te se na kraju dodaju 2 velike lice meda i poklopljeno ostavi da stoji jo 20 minuta, nakon toga se procijedi, pije se 3X dnevno po 1 mala alica. Ujedno koristi i za izluivanje loih tvari u tijelu i krvi. Oteena jetra i zastoj krvi u jetrenom / portalnom krvotoku : aj od 20 g zejeg trna i 5 g sjemena kopra ( Anethum graveolens) : najprije se u 1 litri vode kuha korijen zejeg trna dok se ne prokuha na litre, a tek onda se uspe sjeme kopra i ostavi stajati 5 minuta, procijedi i zasladi medom. Cijela se koliina popije u toku 24 sata.

27