Kruvenica BR 3

25 5

novi 12. broL03 prosinac 2007 7:31 :09
,'.
-'o
f::t' .rc: \
\,~'
Puhalo je strano jugo toga dana daleke 1900 - i neke kada su se djevojica Bonka i njezina obitelj vraali kaien sa koja u For. Ba negdje oko punte Pelegrina brod se napunio morem i prevrnuo, a oni koji su bili u kaiu nali su se u sivom i uzburkanom moru. Svi su se nekako uspjeli domoi obale, jedino je mala Bonka ostala meu valovima, ostavljena na milost i nemilost estini juga i mora. Najednom joj je priao ovjek sa bijelom bradom i pruio joj ruku. Izila je iz mora i vratila se pjeke doma svojoj uplakanoj obitelji koja ju je ve bila proglasila izgubljenom i zapalila joj svijeu. Tada im je rekla reenicu koju e kasnije puno puta ponavljati prepriavajui taj dogaaj: " To je bi sveti Mikula!" Mala Bonka iz ove prie, koju je veina Foranih poznavala kao tetu Bonku, simpatinu i uvijek nasmijanu staricu koju se uglavnom moglo sresti na klupi kod Splitske banke, umrla je 1997., u 91.godini. Do zadnjeg dana ovozemaljskog ivota bila je uistinu praktina vjernica i uvijek se zagovarala svetom Nikoli. Zato sam vam ispriala ovu priu? Zapravo sam vas htjela pitati: dragi itatelji, vjerujete li u uda? Naravno, gotovo je nemogue sa sigurnou potvrditi to se zapravo dogodilo ili oekivati da bi se neto slino moglo dogoditi i bilo kome od nas. Ipak, svake godine iznova smo pozvani svjedoiti jednom tihom, ali neizmjerno velikom udu - Isusovom roenju! Doivljavamo li taj udesan dogaaj u naim ivotima? Koliko smo otvoreni i spremni iskreno primiti novoroeno Dijete u naa srca, umjesto da zatvaramo vrata kao onda stanovnici Betlehema? Boi se dogaa svake godine, unato crnoj kronici na naslovnicama, turobnoj i neizvjesnoj svakodnevici, lanom potroakom sjaju izloga i trgova .... kada smo posljednji put ISTINSKI doivjeli Boi? Ne elim vas obeshrabriti u ovo sveto blagdansko vrijeme. Jer Boi svakako moemo doivjeti ako smo otvorena srca! Ovaj broj .Kruuenice" ukrasili smo s pregrt tema vezanih uz radosne i svete boine dane. U poduem, ali zanimljivom razgovoru sa don Tonijem Matuliem moete mnogo saznati o pitanjima sadanjeg trenutka i razliitim izazovima koji se postavljaju pred ivot. Na kraju kalendarske godine, kada smo usred raznih statistika, donosimo vam pregled stanovnitva naeg otoka - gorue je pitanje gdje smo na demografskoj karti i kakva nas budunost eka. Donosimo vam i razmiljanja naih mladih konfrata sv. Nikole, iji smo blagdan nedavno proslavili. Toplo preporuamo konfratima obiju bratovtina, kao i svima vama da ih proitate. Uz sve ostale teme moete doznati mnogo toga lijepoga i zanimljivoga, duhovno korisnoga, a moete se i zabaviti i nasmijati. Neka vam svima na dobro dojde Isusovo porojenje, da doekate Ditia otvorena i radosna srca i na taj nain istinski doivite ove svete boine dane, a neka vam Mlodo lito bude jo sretnije, zdravije, ispunjenije svim lijepim i vrijednim, a nadasve ljudski i kranski izgraenije!
-:
l/
JVv/
7 .>
Urednica
t t +
CI-
+ List upe sv. Stjepana 1., pape i muenika, Hvar

Zorka Bibi Arhiv upe Hvar
+ CI-
+ t t
500 kom.
upa sv. Stjepana I., Hvar Atelije "Fabrika 11", Hvar
don Mili Plenkovi, upnik KA-BI,Zagreb
Joko Bracanovi, Zorka Bibi, Ivo Tudor, Ante Novak-iha, don Mili Plenkovi, Milan ari, Ivo Vueti upa sv. Stjepana I., Trg sv. Stjepana bb. 21450 Hvar, 2340009-1100238864 +385 (0)21 741269, kruvenica@gmail.com

25 5
~kruvenica

BOI Radujmo se ... ZIVOT SE OCITOVA

Potovani upljani! Htjeli bismo vam zaeljeti neto lijepo, ali ne na tragu klasinih oekivanja od Boinih estitaka. Znamo da bi vam vjerojatno najdrae bilo uti estitku u kojoj bi bile elje za dobro zdravlje, dug ivot i materijalni uspjeh, ali mi vam to nemamo pravo eljeti jer ne vidimo ba nikakve veze izmeu Boia i takvih elja. Isus se nije rodio ni zbog jedne takve elje. Upravo iz smisla njegovog roenja, koliko ga moemo dokuiti na temelju Objave, trebale bi proistei i prigodne elje/ estitke. Prolog Ivanova evanelja to ga ee itamo kroz Boine dane veli: Po Rijei (drugoj boanskoj osobi jer Rije je Bog) sve postade. I svemu to postade u Rijei bijae ivot i ivot bijae ljudima svjetlo ... (Iv1,3-4) A u prologu svojoj prvoj poslanici (1 Iv 1,1-2) ponovno veli: ... to smo razmotrili i to ruke nae opipae o Rijei, ivotu - da, ivot se oitova, i vidjeli smo i svjedoimo, i navjeujemo vam ivot vjeni, koji bijae kod Oca i oitova se nama ... Naravno, prvo je pitanje: TKO JE ili TO JE IVOT o kojem Ivan ovdje govori?
v v
+ 4'
tt
izriitim Isusovim rijeima). Sve je stvoreno od Boga po Rijei (sjeamo se onoga: I ree Bog, neka bude ...]. Zapravo za ivot ne pie da je PO Rijei nego da je U rijei. To je zato to je RIJE = IVOT, pa sve to je ivo ivot ivi U RIJEI. Ono da je ivot ljudima svjetlo najava je ivanovske ideje koju e Ivan na razliite naine razvijati u svojim spisima da je Isus doao prosvijetliti ljude, pokazati im istinski put u ivot. S druge strane, kad se kae da u Rijei bijae ivot misli se na to da je u Isusu svakom ovjeku omoguen ivot /ivot vjenij koji je u svjesnom, eljenom i slobodno prihvaenom zajednitvu ljudi s Bogom (to drugo znai pojam kranin?). Ako je tome tako, kako da poelimo ita lijepo nekome tko se, ili po vlastitom svjesnom izboru ili pak iz nehaja dijeli od ivota i tako gubi priliku da svom ivotu da puninu koja mu pripada po stvaralakom naumu Bojem? Nae dobre elje i estitke idu onima koji su iskusili ili su eljni iskusiti dar Boia. Ako ste ve kuali kako je dobar Gospodin, koliko je Bog dobar kad nam je poslao svoga Sina, elimo vam da napredujete u tom iskustvu te drugujui s dobrim Bogom ostvarite dobrotu koju vam je Bog namijenio. Ako nosite u sebi potrebu za iskustvom Boje ljubavi i dobrote elimo da vas obasja Svjetlo Boine noi i pokae vam pute do ispunjenja kojemu teite. Ne bio vam ni jedan dan Nove godine uzaludan i besplodan. Neka Boji blagoslov sie na vas i na vae obitelji!
upnik i kapelan
Ne elimo vas u ovoj prigodi zamarati visokom teologijom, ali nekoliko je pojanjenja nuno da bismo razumij eli o emu je ovdje rije. U ivanovskoj teologiji se stalno povezuje Rije (Isus) i ivotjivot. Kad pie malim poetnim slovom misli se na ivot openito, a kad pie s velikim poetnim slovom misli se na ivot vjeni, na ivot u zajednitvo s Bogom. Dakle, Ivan tvrdi da izvan Boga nema nijednog oblika ivota. Bog je ivot i izvor ivota. Bog je taj ivot i ovlast davanja ivota prenio na Sina (prema
kru v. ni e

25 5
.hr

t tt+++
ISUSOV ROENDAN SE
BOI
roso
SLAVITI SREDINOM 4. STOLJEA
SVETI FRANJO PRVI NAPRAVIO IVE JASLICE

Sv. Franjo je do oltara postavio jasle sa slamom i uz njih privezao ivoga magarca i vola. Kod bogosluja je zanosno govorio, a njegov ivotopisac dodaje da mu se kod podizanja ukazalo Dijete.
srca. Isus je stoga prisutni, bliski Bog. On je kasnije traio od svojih uenika da postanu kao djeca. "Ako ne postanete kao djeca, ne, neete unii u kraljevstvo Nebesko" (Mt 18,3).Na primjeru djeteta Isusa koji je malen, jednostavan, ponizan, pristupaan i mi se moemo u evaneoskoj koli uiti temeljnim kranskim vrednotama, jer Bog voli malene i brine se za njih.
Prve ive jaslice 1223. godine

I jedan veliki kranski svetac iz 13. stoljea shvatio je bliskost djeteta Isusa i htio ju je doarati onima kojima je propovijedao o Bojoj ljubavi. Sveti Franjo Asiki svojim je ivotom utjelovio bit Boia - sluio je Bogu i ovjeku. Franjo je tako 1223. godine priredio prve, ive jaslice u umskoj peini kod Greccia u Italiji. Do oltara je postavio jasle sa slamom i uz njih privezao ivoga magarca i vola. Kod bogosluja je Franjo zanosno govorio, a njegov ivotopisac dodaje da mu se kod podizanja ukazalo Dijete Isus, pomilovalo ga po obrazu i nestalo. Tradiciju podizanja jaslica u boino vrijeme nastavili su i drugi redovi naroito isusovci polovicom 16.stoljea, sagradivi prve velike jaslice u Portugalu (Coimbri), a zatim i u Pragu. Ovaj primjer slijede i svi ostali redovi: dominikanci, franjevci, augustinci. Ve poetkom 17. stoljea jaslice postaju vrlo rairene i u naim krajevima. Posebno se u 18. stoljeu u crkvama i po feudalnim dvorovima, u vrijeme raskonog rokokoa, grade jaslice od figura u naravnoj veliini pa sve do vrlo vrijednih minijaturnih od porculana. U toj umjenosti i umjetnosti prednjai Italija. U vrijeme industrijske revolucije u 19. stoljeu poinju jaslice ulaziti u vjernike domove. Danas je uobiajeno da svaka obitelj pod boinim drvcem ima svoje jaslice. One znaju biti vrlo matovito napravljene, a najljepe i najveselije je u kui kada jaslice i bor kite djeca. Kienje boinog drvca prvi se put susree u francuskoj pokrajini Elzas, odakle se u 17. stoljeu proirilo po itavoj Europi. Prema nekim izvorima, ovaj su obiaj irili protestanti, naspram katolikog obiaja ureivanja jaslica. Ipak, u kranskoj simbolici boino drvce, penica, mahovina i zelenilo predstavljaju plodnost, novi ivot i puninu koju smo zadobili Kristovim roenjem, a jaslice pak podsjeaju na simboliko roenje, prihvaanje Sina Bojega meu siromanima, malima i poniznima. Zrinka Novak
Boi- mali Bog.To je stvarno znaenje BOIARijei koja je tijelom postala. Boije prvotni naziv za dijete Isusa, a tek je kasnije prenesen na sam blagdan njegova roenja. U svojim poecima krani nisu slavili Boi.U ranom kranstvu, kada su krani oekivali ispunjenje Kristova obeanja o Sudnjem danu i Njegovu povratku, vie se pridavalo panju otajstvu Isusove muke i smrti na kriu i uskrsnuu nego roenju Sina Bojega. No kada je kranstvo priznato ravnopravnom vjerom u Rimskom carstvu (313. g.) i napose kada je proglaeno dravnom religijom (390. g.) stanje se mijenja. Ali, paralelno s kranstvom proirio se i poganski kult tovanja Mitre - nepobjedivog Sunca, porijeklom iz Perzije. Mitraisti su za vrijeme zimskog solsticija, na dan 25. prosinca obiljeavali svetkovinu roenja nepobjedivog Sunca (Natale Solis invicti). Krani su pak doivljavali Krista kao jedino istinsko Sunce i zapoeli su slaviti Isusov roendan sredinom 4. stoljea. Osim toga, to je vrijeme kada se iri i arijanska hereza koja je tvrdila da Isus nije pravi Bog. Stoga je Crkva eljela istaknuti neodvojivi znaaj Isusova ovozemaljskog roenja i ivota, utjelovljenje Boga koji je postao ovjekom da bi otkupio ovjeka. Boi u kranstvu znai da se veliki Bog spustio iz nebeskih visina, ponizio sebe do ljudske razine, postavi malim, bespomonim djetetom da nas privue k sebi i zauvijek se nastani u jaslama naega

25 5
~kruveni.'

BOI
TKO SU ZAPRAVO BILI MUDRACI S ISTOKA?
+ 4'
tt
TRI SU KRALJA PRILI BOGU

Ova poprilino kratka epizoda iz Matejeva evanelja postala je predmetom mnogih legendi, a u novije vrijeme i brojnih (pseudo)znanstvenih istraivanja. Naime, pria, iako kratka, ostavlja niz otvorenih pitanja, a legende koje su se isplele oko nje svakako ne olakavaju odgovore na ista.
Vidjesmo zvijezdu Njegovu

Najveu panju znanstvenika privukla je misteriozna zvijezda, koja je ila pred mudracima i zaustavila se iznad mjesta gdje bijae Dijete. Zvijezda se povezuje s drevnim proroanstvom proroka Bileama: ...od Jakova zvijezda izlazi, / od Izraela ezlo se die (Br, 24, 17) koje su Mudraci lako mogli doznati od perzijskih idova. Ivan iz Hildesheima, autor najpoznatijeg djela o tri kralja, Historia Trium Regum iz 14. st., pria kako su straari na Brdu pobjede u kraljevstvu Inda iekivali ovu zvijezdu jo od vremena kada su Izraelci napustili Egipat. Moderni znanstvenici su pokuali razne nebeske fenomene poistovjetiti s Mesijinom zvijezdom - kometi, konjunkcije planeta, nove i supernove i slino. Problem je u tome to je dosta ovakvih fenomena zabiljeeno oko godine Kristova roenja. Ovdje izdvajam samo jedan primjer (iako su ga mnogi znanstvenici opovrgnuli) zbog zanimljivosti i simbolike koju nosi. Do podataka je doao ameriki astronom John Mosley kompjuterskom simulacijom: Dana 12. lipnja 3. godine prije Krista planet Venera se pribliio Saturnu; 12. kolovoza iste godine pribliili su se Venera iJupiteruzvijeu Lava,koje je povezivano sa sudbinom idova; izmeu rujna 3. i lipnja 2. g. pr. Kr. Jupiter se kretao retrogradno oko zvijezde Regula u zvijeu Lava (poto je u astrologiji Jupiter kraljevski planet, a Regul kraljevska zvijezda, Mosley je pretpostavio da se Isus rodio u listopadu 3. g. pr. Kr.); u lipnju 2. g. pr. Kr. Jupiter i Venera ponovno su u konjunkciji, a 28. prosinca iste godine svi su planeti formirali oblik Davidove zvijezde. Ipak, nijedna od spomenutih prirodnih nebeskih pojava nije mogla imati karakteristike zvijezde iz Matejeva evanelja zvijezde ne mogu ii pred nekim, privremeno nestajati pa se opet pojavljivati, niti stajati na mjestu. Ukoliko vjerujemo da je ta zvijezda postojala, ona je morala biti neto natprirodno. Neki je usporeuju sa stupom od ognja koji je vodio Izraelce do Crvenog mora.
kruv.niC'~
Darovi mudraca imaju jaku simboliku. Najprihvaenije znaenje darova je sljedee: zlato predstavlja Kristovu kraljevsku vlast, tamjan boansku, a smirna smrtnost, ali i neraspadljivost. Sveti Bernard (12. st.) je imao prizemnije tumaenje darova: zlato je poklonjeno Isusu jer je bio siromaan, tamjan kako bi ublaio smrad staje, a smirna kako bi otjerala insekte. Ovo shvaanje nije nikad postalo popularno.
Boine pjesme, price, legende i likovi na estitkama stvorili su sliku o Sveta tri kralja kao o tri istonjaka velikodostojnika koji su, slijedei zvijezdu, doli u skromno selo Betlehem pokloniti se Kralju kraljeva. Pojavu mudraca s Istoka od evanelista je zabiljeio samo sv. Matej. On pria kako su nakon Isusova roenja mudraci doli uJeruzalem traei novoroenog idovskog kralja ija se zvijezda pojavila na nebu. Na Herodovu dvoru pismoznanci su objasnili da se Krist ima roditi u Betlehemu. Ovo saznanje je mudracima prenio Herod osobno uz molbu da mu dojave da li su nali Dijete kako bi mu se i on mogao pokloniti. Otiavi iz Jeruzalema zvijezda ih je dovela do mjesta gdje su bili Dijete i njegova majka. U toj kui su se poklonili Isusu. Zatim su se po uputi primljenoj u snu vratili drugim putem u svoju zemlju kako Herod ne bi doznao za Isusa. (Mt, 2, 1-12)

25 5

t tt+++
Magi-mudraci, arobnjaci ili kraljevi
BOI
Veina znanstvenika slae se da Matejevi mudraci najvjerojatnije nisu bili kraljevi jer bi njihov iznenadan posjet Herodovoj Judeji vjerojatno bio zabiljeen u povijesnim izvorima. Ipak, kako se pojam kralja nije uvijek upotrebljavao u smislu vladara drave, ne moe se iskljuiti da su oni bili "kraljevi" u smislu upravitelja manjih pokrajina. Do 10. st. Sveti mudraci rijetko se navode kao kraljevi. Najvjerojatnije je da su mudraci postali kraljevima povezivanjem Matejeva teksta s tekstom psalma 72. (10-11):Kraljevi Taria i otoka nosit e dare, / vladari od Arabije i Sabe danak donositi. / Klanjat e mu se svi vladari, / svi e mu narodi sluiti. II Vulgati se za njih koristi rije magi, a ta je rije u latinski jezik dola iz perzijskog magupatu. II Perziji magi su bili sveenika kasta, pripadnici religije zoroastrizma. Neutemeljena je pretpostavka da su Matejevi magi bili arobnjaci. II vezu s magijom i arobnjatvom zoroastrike sveenike su doveli Grci, vjerojatno mijeajui ih s ranim istonjakim mistinim pokretima. Magi se, meutim, nikako nisu mogli baviti magijom, jer je zoroastrizam to strogo zabranjivao. Prije su mogli biti astrolozi (na to ukazuje Evanelje tvrdnjom da su slijedili zvijezdu), ali ne u dananjem smislu te rijei. Drevna astrologija bila je cijenjena znanost iz koje su potekle matematika, fizika i astronomija, a naalost i dananja astrologija. Rije magi je u perzijskom jeziku Isusova doba takoer oznaavala i ono to su idovi zvali pismoznancima, a Grci filozofima, ukratko - mudrace. Iako postoje jo brojna tumaenja ove rijei, trebalo bi pretpostaviti da se u Matejevu sluaju ipak radi o mudracimaastrolozima. I kasnije arapske legende povezuju "kraljeve" s kultom vatre, karakteristinim za zoroastrizam.
su radije isticale da je svaki mudrac, neovisno od ostale dvojice, krenuo na put iz svoje zemlje, te da su se susreli tek pred Jeruzalemom. Ivan iz Hildesheima drao je da su oni bili kraljevi Perzije, Kaldeje i Inda, a neki su prihvaali navod gore spomenutog psalma, pa je tako Melkior bio iz Arabije, Baltazar iz Sabe, a Gapar crni Etiopljanin iz mitskog kraljevstva Taria i otoka. Na likovnim prikazima u poetku se sva trojica prikazuju kao istonjaci. Kasnije se jedan prikazuje kao crnac, ali tek od vremena velikih geografskih otkria poinju se izrazito naglaavati razlike u rasi. Ono to je veini prikaza mudraca zajedniko jest prikaz njihove dobi - Melkior je bradati starac, Balatazar ovjek srednje dobi, a Gapar mladi bez brade.
Larvandad, Hormizda i Gunasap?

II Matejevu tekstu ne stoji koliko je mudraca zapravo pohodilo Isusa. Ranokranski prikazi pokazuju od dva do dvanaest mudraca. Broj tri se iskristalizirao ponajprije zahvaljujui darovima koje spominje Matej - zlato, tamjan i smirnu, dakle, tri dara = tri mudraca. II zapadnom kranstvu prihvaena su imena prema rimskom martirologiju - Balatazar, Gapar i Melkior. Meutim, na Istoku su stvari neto drukije, pa ih Sirci nazivaju Larvandad, Hormizda i Gunasap, a Armenci Kagba i Badadilma. Njihovom se domovinom danas smatra Perzija, domovina maga. No starije legende
~kruveni.'
Darovi mudraca imaju jaku simboliku. Najprihvaenije znaenje darova je sljedee: zlato predstavlja Kristovu kraljevsku vlast, tamjan boansku, a smirna smrtnost, ali i neraspadljivost. Sveti Bernard iz 12. st. je, meutim, imao prizemnije tumaenje darova - zlato je poklonjeno Isusu jer je bio siromaan, tamjan kako bi ublaio smrad staje, a smirna kako bi otjerala insekte. Ovo shvaanje nije nikad postalo popularno. Zanimljivu verziju darovanja Isusa donosi spomenuti Ivan iz Hildesheima: kraljevi su donijeli vei broj darova, ali kada su vidjeli bijedu u kojoj se rodio Kralj kraljeva, poklonili su mu samo ono to im je prvo palo u ruke Melkior zlatnu jabuku i trideset srebrnjaka, Baltazar tamjan, a Gapar smirnu. Zlatna jabuka je, navodno, bila dio blaga Aleksandra Velikog, a trideset srebrnjaka (cijena neprocjenjivoga) je, vjerovali ili ne, na kraju dolo u ruke Judi Ikariotskom.

25 5

novi 12. broL03 prosinac 2007 7:31:47
BOI
e)
t.
t t
Jaka simbolika Bogojavljenja

Nakon poklonstva, mudraci, upozoreni u snu od anela, vraaju se drugim putem u svoju zemlju. Ivan iz Hildesheima kae da su mudraci otili na Brdo pobjede u kraljevstvo Ind i tamo sagradili hram u koji su se vraali svake godine tovati Dijete. Konano, kad im je dolo vrijeme da umru, vratili su se u hram i tamo bili pokopani. Neki smatraju da ih je tu, nakon Isusova uzaaa, pokrstio sv. Toma apostol na svom putu u Indiju. U 4. st. ostatke svetih mudraca na Brdu pobjede pronala je, navodno, sv. Jelena Kriarica i prenijela ih u Carigrad. Kasnije su relikvije premjetene u Milano. U sukobu Milana s njemakim carem Friedrichom Barbarossom, caru su pomogli stanovnici Kolna. Njima je zahvalni car poklonio relikvije mudraca, koje se i danas nalaze u kolnskoj Katedrali. Ivanu, meutim, proturjei slavni putopisac Marko Polo u svom djelu Milion. On naime kae da je u gradu Sabbi u Perziji, u lijepom grobu, vidio neraspadnuta tijela trojice maga, Baltazara, Gapara iMelkiora - potpuno cijela i s kosom. Ova pria postoji i u arapskim legendama. U svim priama vezanim uz svete mudrace ipak je najvanija njihova simbolika. Oni su uzor vjere i ustrajnosti, a smatraju se i prvim Kristovim priznavaocima, kako je zabiljeio sv. Ivan Zlatousti: No zar oni nisu znali da u Jeruzalemu vlada kralj Herod? Zar oni nisu imali na umu, da se krvlju kazni svaki onaj, koji za kraljeva ivota spomene drugoga kralja ili mu se pokloni? Ali dok su oni promatrali budueg kralja, nisu se bojali nazonoga kralja; jo nisu vidjeli Krista, a ve su bili spremni umrijeti za njega. O, blaeni mudraci, koji su pred najokrutnijim kraljem postali Kristovi priznaoa o ci prije nego su Krista upoznali! (Hom. 6. super Matth.) Poklonstvo stranaca neidova Isusu naglaava univerzalnost Crkve koja se protee na sve narode, rase i ivotne dobi. Upravo je zbog te jake simbolike blagdan Bogojavljenja, kojim se slavilo poklonstvo mudraca (ustaljen je naziv blagdana Tri kralja, ali ovaj blagdan obiljeava jo dva ina Boje objave ljudima: krtenje na Jordanu i prvo Isusovo udo u Kani), uz Uskrs, najstariji kranski blagdan.
Joko Bracanovi
veruca
kruv.niC'~

25 5

t tt+++
RAZGOVOR
S POVODOM
RAZGOVOR S DR. TONDEM MATUUEM, PROFESOROM NA KATOUKOM BOGOSLOVNOM FAKULTETU SVEUILITA U ZAGREBU
IVITE PREMA AUTENTINIM BOINIM VRIJEDNOSTIMA

Spomen Boia posjeduje u sebi jednu toliko veliku i tako istinitu poruku za ovjeka i cijelo ovjeanstvo da ne iznenauje injenica to ljudi spomenu tog dogaa pristupaju povrno. Povodom Boia razgovarali smo sa sveenikom Hvarsko-brako-vike biskupije don Tonijem Matuliem, danas profesorom na zagrebakom KBF-u, a poetkom devedesetih kapelanom u Hvaru.
KRUVENICA: Don Toni, neka nam bude
doputeno tako Vam se obratiti polazei od injenice da ste, u svoje vrijeme, bili kapelan u Hvaru. Vrijeme je Boia. U sreditu kranskog slavlja je roenje Boga koji je postao Boi - "mali Bog". Kako vi, kao teolog, shvaate tu injenicu?
DON TONI: Budui da tono tvrdite da je

svetkovina Boia spomen na povijesni dogaaj Isusovog roenja u Betlehemu judejskome, o emu svjedoi Pismo, onda se toj injenici moe pristupiti kao bilo kojoj drugoj koja je povijesno potvrena. O tome se, dakle, moe razmiljati i bez odnosa prema jednoj drugoj, nevidljivoj, ali jednako stvarnoj injenici, naime da u Isusovom roenju prepoznajemo takoer, ma koliko to bilo ljudskom umu neshvatljivo i zaprepaujue, roenje jedinoga Sina Bojega. Spomen Boia posjeduje u sebi jednu toliko veliku i tako istinitu poruku za ovjeka i cijelo ovjeanstvo da ne iznenauje injenica to ljudi spomenu tog dogaa pristupaju povrno. Ta poruka se sastoji u injenici da Bog u svom naumu spasenja nije izabrao put svemoi i sveznanja, put slave i asti, put moi i autoriteta, a to bi mu kao Bogu izvrsno pristajalo, za samosaopenje, za saopenje svoga ivota ljudima i beskrajne ljubavi prema ljudima. To bi ostavljalo dojam neoborivog dokaza. Nevjera bi jednostavno ieznula s lica zemlje. Nasuprot tome, a kao dokaz, tovie, kao krunski argument protiv ljudskih oekivanja, Bogje naumio samopriopiti se ljudima na sasvim ljudski nain. I ne samo to. Na sasvim
~kruveni.'
ljudski nain, ali opet na nain kojega sami ljudi preziru, a danas u urbanoj civilizaciji i sa stanovitim gaenjem promatraju. tala, domae ivotinje, gnoj, slama, smrad, mrak i hladnoa, to su glavni rekviziti i kulise na pozornici koju su ljudi nainili za doek svoga jedinog i jedincatog Spasitelja. Spomen Boiaje ujedno obnova spomena tog nevjerojatnog paradoksa. Bog ulazi u ljudski ivot na posve ljudski nain, a ljudi ga ne prepoznaju, ne prihvaaju, tovie, odbacuju ga, kako svjedoi evanelist Ivan u Prologu. A apostol Pavao u poslanici Rimljanima potvruje da kranstvo navijeta Mudrost Boju, ali u Otajstvu, dakle u sakrivenosti, neprimjetnosti i nenamet1jivosti. Tu Mudrost je Bog predodredio za nau slavu prije svih vjekova, a koju ljudi, naalost, nisu prepoznali, jer da jesu onda Gospodina slave ne bi razapeli. Eto, "mali Bog", kako ste ga nazvali u Vaem pitanju, toliko je mali da ga ljudi teko primjeuju. Da je

25 5

RAZGOVOR
drugaije ne bismo govorili o paradoksima. Dogaaj Boga Boia iskljuivo izraava autentinu poruku spasenja cijelog ovjeanstva. A ovjeanstvo svetkovinu Boia vema uzima kao prigodu za ljudski festival, nego kao prigodu za konkretni, ivi i doslovni susret s "malim Bogom". Da je to tako vidi se iz injenice da je iz godine u godinu boino slavlje sve prije, samo nije autentino boino. Paradoksalno, ali istinito. Tu smo ve na terenu vjere. To ne moe svatko razumjeti, jer to nije stvar ljudske mudrosti. Otajstvo Boia je shvatljivo i, dakako, prihvatljivo samo u svjetlu PashaInog otajstva koji zajedno otkrivaju jednu te istu injenicu. Naime,,,k svojima doe, i njegovi ga ne primie" (IvI, 11). Ta tvrdnja u "neljudskim" uvjetima ivota, a to su biblijski uvjeti ivota po daru boanske vjere, izrie radikalnu kritiku dojueranje i dananje i sutranje zloupotrebe spomena tajne roenja Sina Bojega za potrebe ljudskih uvjeta ivota u gostinjcima koje prigodno ukraavamo, ali redovito bez kritikog stava vjere u pravu istinu i pravu stvarnost Boia. Svaki spomen na Isusovo roenje je ujedno spomen na velianstveni paradoks Bojeg neprimjetnog ulaska u ljudsku povijest, u ljudski ivot na jedan totalno ljudski nain, s jedne strane, i spomen na tragini paradoks ljudskog sve bunijeg, sve komfornijeg i sve rastronijeg neprepoznavanja stvarne Bojeblizine u povijesti.
e)
t.
t t
Pristup ivotu se srozao

KRUVENICA:Kad je "Boi" odrastao govorio je: "Doao sam da imaju ivot, u izobilju da ga imaju!" Kojeasocijacijevam izazivata Isusovareenica?Kako biste povezali blagdan Boia s tom Isusovom promocijomivota?
DON TONI: Ako bitna i iskonska poruka Boia nema dodirnih toaka s dananjim manifestacijama ivota, a pritom mislim na suvremeno drutvo i njegove lakrdije, onda nam tu opet prijeti opasnost da previdimo i preujemo smisao i novost Isusove tvrdnje. Naa suvremena civilizacija pokazuje znakove bolesnog opsjednua ivotom. Ta se opsjednutost oituje u injenici koja otkriva da se temeljni pristup ivotu skroz srozao na utrku za poboljanje materijalnih uvjeta ivota, a danas se to jo kae za bolju kvalitetu ivota i poveanje ivotnoga standarda. Glavni motivi i nadahnua te bjesomune utrke izgubili su svaku vezu s otajstvenim dimenzijama ivota. II naoj civilizaciji ivot vie nije tajna, nego puka roba, puko sredstvo za ostvarivanje koristi, raznih utjecaja, uitka i
provoda. Tamo gdje ivot ne donosi koristi, gdje ne posjeduje realne mogunosti raznovrsnog gospodarenja, gdje vie ne prua uitak i gdje je sputan za provode, tamo se doivljava da je ivot nevrijedan, beskoristan, besmislen i suvian. Evaneoska poruka o tajni ivota koja se objavljuje u Isus Kristu, poruka o punini ivota koju Bog nesebino i besplatno dijeli ljudima, nalazi se na dijametralno suprotnim pozicijama od pozicija poimanja i ophoenja sa ivotom u naoj civilizaciji. Opet se sudaramo s jednim paradoksom. Na pravoj strani susreemo Boga Stvoritelja svijeta i jedinog Darovatelja ivota, a s druge strane susreemo ovjeka koji stvara svoj svijet i u njemu namee svoje poimanje ivota. Bog, kao izvor, poelo i punina ivota, u svome Sinu Isusu Kristu objavljuje autentino bogatstvo, puninu i smisao ivota, a ovjek, kao primatelj, posuditelj i posljedica boanskog ivota, u svojim aktivnostima kontrolira ivot, gospodari ivotom, nasilno probire ivot, manipulira ivotom, iskoritava ivot i tako sve do totalnog unitenja ivota. To nije floskula. To je realna prijetnja u vremenima sveprisutne ekoloke krize i vladavine kulture smrti. Na temelju osobnog kranskog iskustva ivoga Boga opet se sudaramo s problemom neprihvaanja, a nerijetko, makar preutnog, ali svakako praktikog odbacivanja injenice da ivot uope i ljudski ivot posebno nije roba, nije stvar, nije totalno raspoloivi objekt s kojim moemo initi to hoemo. ivot je dar. Taj dar dolazi od samoga Boga. II Isusu Kristu darovanost ivota nije samo potvrena, nego je posve razotkrivena. Tako je ivot u utjelovljenoj Rijei ponovno uzdignut na uzvieno boansko dostojanstvo, koje je bilo potamnjeno grijehom. Na nama kranima lei ogromna, doslovno nepodnoljiva odgovornost za potivanje, uvanje i aenje ivota, kako prirodnog tako i ljudskog, usred jedne civilizacije koja ve pokazuje simptome bolesne urote protiv ivota.
KRUVENICA: Po emu se razlikuje Boi 'vaeg

djetinjstva' od Boia'djece dananjeg vremena'?
DON TONI: Moj Boi je neraskidivo vezan za tri egzistencijalne injenice, a koje naravno pamtim. Prva se tie neshvatljivog, ali stvarnog i opojnog unutranjeg raspoloenja koje se, zahvaljujui obiteljskoj atmosferi kod kue i osobito liturgijskoj atmosferi u crkvi, razlijevalo po svim osjetilima i ulima moga mladoga bia. Danas bi se to reklo da su me hvatali marci. Druga se tie moje naglaene crkvene aktivnosti, od pravljenja jaslica i kienja
kruv.niC'~

25 5

t t tt
RAZGOVOR
su razlike danas u odnosu na vrijeme vaeg djetinjstva? Mislite li da su samo tradicionalan nain ivota na otoku i izrazita kranska vjera rezultirali tolikim brojem djece u takvim, malim sredinama?
crkve, preko kampanela, a mogu Vam rei da smo u boino vrijeme satima runo slavili i zvonili na konope, do revnog ministriranja u liturgijskim slavljima "na postirski nain", a to znai bez kraja i konca. Trea se tie drutvenoga konteksta, a taj je bio komunistiki, tako da je svetkovanje Boia podrazumijevalo apstinenciju od kole, a to se tada ni pod razno nije smatralo kao in osobne vjere, nego iskljuivo kao gesta krivog ideolokog svrstavanja. Radi ouvanja dostojanstva osobne vjere o posljedicama koje su uslijedile zbog takvog mog ponaanja ne bih govorio, jer oni koji su ih obiavali prouzroiti danas glume kao da se nita nije dogodilo. "Balkanska krma" je poznata po tome to se u njoj ne zna ni tko pije ni tko plaa. Dopustite mi jo jednu digresiju. Kad takozvana meunarodna zajednica preko svojih pravnih instrumenata namee logiku da su sve zaraene strane u Domovinskom ratu jednako odgovorne, onda nas to jako ljuti, a kad se naa politika svakodnevica svede na logiku da smo u bivem reimu svi jednako dobro i sretno ivjeli, onda se to uzima za normalno. Jo je gore to to je stvorena takvo drutveno ozraje da se drugaije miljenje o tome smatra antidemokratskim. Jasno, evaneoski je oprostiti i pomiriti se. Ali jo je evaneoskije priznati svoj grijeh. Oni koji su utjecali na stvaranje uvjeta za preuivanje grijeha pred Bogom e odgovarati, jer od rtve se trai da oprosti, a od zloinca ili, ako je to preteka rije, od kolaboracioniste se ne trai da se pokaje i prizna svoj grijeh, nego mu se omoguava da se vjeto kamuflira u demokratu. No, vratimo se pitanju. marci iz prve injenice su se uvelike promijenili. Mjesto djejeg oduevljenja boinom atmosferom zauzelo je odraslo drhtanje pred "ludou kria". Mjesto laike i naivne aktivnosti u i oko crkve zauzela je sveenika i teoloka aktivnost u Crkvi. Mjesto komunizma i podmuklog progona zauzela je demokracija i kri osobne odgovornosti. Po svemu Boi moga djetinjstva vie ne postoji u mojoj egzistencijalnoj stvarnosti, osim kao draga uspomena od koje se ne moe vie ivjeti. To vrijeme sa sadanjim povezano je vjerom, ali vjerom koja vie nije djetinja, neupuena, spontana i razigrana. Poznate su rijei apostola Pavla "dok bijah dijete ..., a sada kad odrastoh". A dananja djeca? to u njih stavimo to u njih nalazimo. I da ne duljim, podsjetit u na ranije paradokse o kojima sam Vam govorio. Onda sve postaje jasnije. Naravno, opasno jasnije.
DON TONI: Moja malenkost je najmlae,

deseto, dijete. Razlike? Od moga djetinjstva se nije dogodila smjena jedne geoloke ere, pa da bi ovjek mogao pomisliti na neke evolucijske promjene u odnosu prema ljudskom raanju. Radi se o vremenskoj distanci od svega par desetljea, a toliko je oita nevoljkostraanja veeg broja djece u braku da stvarima treba pogledati u oi i vidjeti ih onakvim kakve zaista jesu. A one otkrivaju da je ovjek tako okovan lancima praktikog materijalizma da svaka pria o raanju veeg broja djece u braku zavrava protupitanjem: "A hoete li ih vi hraniti?". Kad zavirim u kante za smee ili, ako mi se potrefi, kad svratim na odlagalite otpada, a Vi ste na Hvaru dobro upoznati to je to, onda mi postane jasno da spomenuto protupitanje nema nikakve veze sa stvarnim mogunostima uzdravanja veeg broja djece, ali sam duboko uvjeren da itekako ima veze s krivim i pomalo izopaenim pogledima na dar ljudskoga ivota. Oprostite, ali osjeam potrebu ponovno Vam skrenuti pozornost na razmiljanja u odgovorima na prva dva pitanja. To se nekima ini kao pametovanje. To je dobro. Znai da o istom govorimo na razliite naine i s drugaijim pristupom. Teologa upravo ta injenica ini teologom. On ne pria to ljudi ele uti, nego to moraju uti, to je pravo i istinito, jer im to drugi taje ili sami od toga bjee. No, prije ili kasnije valja se suoiti s istinom. Daleke 2050.godine e moda biti prekasno, kad nae jadranske bisere, pardon, otoke bude nastanjivala europska, uglavnom hedonistika i dobrim dijelom umirovljenika, elita. Istina, raanje veeg broja djece je vano pitanje kranske vjere, ali ono nije presudno pitanje. Presudno pitanje kranske vjere tie se stava i odnosa prema ljudskom ivotu. Tako opet dolazimo na isto. Neto je poremeeno u stavu i odnosu krana prema ivotu. Posljedice su posvuda vidljive, a ponajvie u "hrvatskom katolikom narodu" koji ve desetljeima izumire na oigled svih nas. Zbog toga moemo okrivljavati i peronosporu, i svjetske ratove i komunizam, ali na taj nain neemo skinuti kransku odgovornost s naih sebinih odluka i krivih procjena. Naravno, pritom ne smijemo zaboraviti ni dravu koja treba stvoriti adekvatne socijalne uvjete za raanje. ivot na otocima je malko delikatniji nego na kopnu.

25 5
KRUVENICA: Nadovezat emo se i ovim pitanjem. Potjeete iz obitelji s desetero djece. Koje
~kruveni.'

RAZGOVOR
E sad, bi li bilo prikladnije da se dvije milijarde kuna uloe u provedbu demografske politike, nego u izgradnju peljekoga mosta? Zna se odgovor budnih uvara dravnog suvereniteta. A hrvatski narod izumire, podjednako, na otocima i na kopnu. Pametnom dosta.
KRUVENICA: Danas je vie nego ikada aktualna tema seksualnog odgoja u kolama. Program vjeronauka sadri takvu tematiku. Moe li se na vjeronauku govoriti i na pravi nain upoznati mlade s tim osjetljivim pitanjima, budui da velik broj mladih komentira" to jedan pop zna i moe znat o ljubavi, braku i seksu?" DON TONI: Dobro, ali danas vjeronauk ne pouavaju samo, kako Vi kaete, popovi. Naprotiv, mislim da veinu vjerouitelja danas ine mukarci i ene laici, a mnogi od njih su ve oenjeni, a neki e to biti u budunosti. to se tie drugog dijela Vaeg pitanja moram rei da se sveeniki govor o ljubavi, braku i seksu ne temelji prvotno na zemaljskom iskustvu, na iskustvu ljudskih uvstava i osjeaja, nego se izvorno temelji na vjerskom iskustvu, dakle na iskustvu boanskih uvstava i osjeaja, o kojima svjedoe i Biblija i Predaja. Sveenik, dakle, u govoru o ljubavi, braku i seksu nee i ne moe pametovati bolje od onih koji to ive i prakticiraju. Ali sveenik hoe i smije "pametovati" o ljubavi, braku i seksu iz perspektive njihovog temelja u Bogu i odatle izvedenog autentinog smisla i poslanja tih konstitutivnih elemenata ljudske egzistencije. Kranstvo se temelji na Ljubavi, naime Bogje ljubav, pa bi bilo suludo misliti da ono nema to rei o ljudskoj uvstvenoj ljubavi koja stoji u temeljima branog i seksualnog ivota. Boja ljubav je uvjet mogunosti svake ljubavi, pa i one uvstvene izmeu mukarca i ene koja oplouje brani i seksualni ivot. Nita to je uistinu ljudskog ne izmie Bojem pogledu, ne izlazi izvan dometa i dosega Njegove ljubavi. Tu Boju ljubav mi jo zovemo Bojim planom ili naumom. Bog je u samom inu stvaranja upisao u ljudsku narav boansku logiku, tako da svaka dimenzija ljudske egzistencije, ukljuujui tu i fundamentalne dimenzije ljubavi, braka i seksa, skriva jednu Boju poruku za ovjeka. Bog je u ljubavi, braku i seksu usadio svoj naum o odnosu izmeu mukarca i ene te o prenoenju ljudskog ivota i produavanja ljudske vrste. Sve te injenice Objava uzdie na jednu viu razinu. To je osobna razina. Ljubav, brak i seks u ovjeku nisu puke bioloke ili prirodne, nego eminentno osobne i utoliko boanske datosti. Tko to moe kompetentnije i uvjerljivije posredovati od sveenika kojemu to spada u opis
Foto: Mihael Sokol/GK
slube i poslanja? Naravno, ne treba se zavaravati da je za kompetenciju dovoljno reenje. Potrebno je neto vie. Osim nune teoloke izobrazbe, jo vie je potrebno biti trijezna, razumna, uravnoteena i razborita osoba. Bez toga se cijela pria lako moe pretvoriti u lakrdiju. Upravo u to da "popovi popuju umom" a mladi idu drumom.
ivot cvate u Mrki, Americi
Aziji i Junoj
KRUVENICA: Proitali smo da su neke svjetske

organizacije preko svoje podrunice u Hrvatskoj tuile Hrvatsku vladu meunarodnom sudu zato to nije prihvaen njihov liberalni projekt seksualnog odgoja u kolama. Mislite li da iza ovakvih poteza stoji svojevrsna 'zavjera' protiv ivota? Ako jest, komu bi bila u interesu?
DON TONI: To uope nije tono. To su prie za malu djecu s kojima se pokuava zastraiti neistomiljenike u nadi da e odustati od svoje aktivnosti. Iz prve ruke znam o emu se radi, pa u Vam na to pitanje dati jedan neoekivani odgovor. Jedan od goruih problema hrvatskog drutva je oblikovanje javnoga mnijenja. Na tom su planu daleko najutjecajniji masovni mediji. Iz Vaeg pitanja moe se zakljuiti kako hrvatski, javni i
kru v. ni e

25 5
.1tI

t t tt
RAZGOVOR
da se ovjeka, ukljuujui tu ama ba sve dimenzije njegove egzistencije, vidi drugaije od obinog ovozemaljskog gledanja. Prema tome, tkogod je spreman promatrati ljudsku seksualnost u svjetlu kranske vjere opazit e da ona otkriva neke nove, upravo boanske dimenzije koje nije mogue otkriti pomou biologije, medicine, sociologije i filozofije.
privatni, mediji informiraju javnost. Uglavnom na nain neumjesnog ideolokog svrstavanja ili pak nekritikog i utoliko neprosvijeenog padanja na glasove iz Europe, bili oni utemeljeni ili ne, bili oni provjereni ili ne. Ako nije ovo drugo, onda je ono prvo, tj. sofisticirano izraavanje ideolokog neslaganja, a ispod kojega je uvijek podvuena netrpeljivost. Nije bitno s koje strane to dolazi. Vjernici se takvog, iskljuivog, pristupa trebaju uzdravati, jer on ne prilii vjeri.
KRUVENICA: Mnogi misle da je Crkva u velikom zaostatku u pitanjima seksualnosti i tema povezanih s tim, te smatraju kako bi Crkva trebala ii ukorak sa sadanjim vremenom. to mislite o tome? DON TONI: To misle oni koji nemaju pojma to Crkva ui i dri o seksualnosti, dotini koji ne da nisu proitali nijednu teoloku knjigu o seksualnosti, nego nisu ni vidjeli, a jo manje proitali jedan uiteljski dokument posveen pitanjima seksualnosti. One koji smatraju da bi Crkva trebala ii ukorak sa sadanjim vremenom elio bih pitati: Kako Crkva treba ii ukorak s vremenom? Zar Crkva koju poznajemo nije prisutna ovdje i sada? Teite Vaeg pitanja, dakle, ne prepoznajem u suvremenosti, nego u izraenom nezadovoljstvu mnogih, kako izvan Crkve tako unutar Crkve, konkretnim crkvenim stavovima o seksualnosti i seksualnom ponaanju. Naravno, nitko ne tvrdi da na tom planu ne postoje potekoe. Gdje nema potekoa? Meutim, isto tako postoji i jedna olakotna okolnost, a ta je da Crkva nikome silom ne namee moralne norme za seksualno ponaanje, nego ih samo predlae. Zauuje, stoga, injenica koliko su ljudi "nabrijani" na crkvene stavove o seksualnom ponaanju, a da ta ista Crkva, osim redovitih sredstava evangelizacije, nema na raspolaganju nikakvog represivnog aparata za nametanje svojih stavova, to bi uostalom bilo protivno samoj naravi njezinog poslanja. U emu je problem? Crkva svoje stavove i norme o seksualnosti donosi u svjetlu Objave, a ne za potrebe odreenog vremena i trenutka. Svjetlo Objave omoguava Crkvi da ljudsku seksualnost promatra gotovo pa idealno, idealtipski. Ono to Crkva svjetlom vjere otkrije ne smije zatajiti, nego je duna navijestiti svima. Prema tome, od crkvenih stavova i norma za seksualno podruje nitko nije umro ili nastradao, ali zato mnogi jesu i nastradali i umrli bez takvih stavova i norma. Rekavi to, ne namjeravam zastraivati, nego samo skreem pozornost na injenicu da svjetlo vjere omoguava
~kruveni.'
KRUVENICA: Kako protumaiti bijeg razvijenog Zapada od ivota dok istodobno Zapadnjaci jasno vide kamo to vodi? DON TONI: Ne bjei bogati Zapad od ivota, nego ivot bjei glavom bez obzira od bogatog Zapada. ivot cvate i raste u Africi, Aziji i Junoj Americi. Oito je da su za prihvaanje ivota potrebni neki drugi uvjeti. No, tu je potreban oprez. Vae pitanje je zasigurno teoloki motivirano, u smislu da Zapadni svijet, kojega je oblikovalo kranstvo, pokazuje umor, a gdjekad i prezir prema ivotu. To Vam je krunski dokaz da neto s praksom kranstva na zapadnoj hemisferi nije u redu. To su izvrsno detektirali pokojni papa Ivan Pavao II. i sadanji papa Benedikt XVI. Prvi je tu opu pojavu nazvao "urotom protiv ivota", a drugi ju je nazvao "diktaturom relativizma". Gdje blijedi smisao Boga tamo blijedi smisao ovjeka. Problem odnosa prema ivotu i raanju neraskidivo je povezan s poimanjem ovjeka uope. Ako ovjek izgubi smisao za rtvu, onda mu sve teko pada. Ako uiva u svojoj samodostatnosti, onda mu drugi vie nisu potrebni. Ako sve svoje energije troi na podizanje i uvanje ivotnoga standarda, onda vie nema energije za druge i vanije stvari u ivotu. Egoizam, individualizam i konzumerizam postali su najpoznatiji proizvodi Zapadnoga svijeta. Oni se mogu badava skupljati po ulicama zapadnjakih gradova. Takva atmosfera ne pogoduje procvatu ivota. Naalost, kad se ovjek jednom uhvati u mreu blagostanja, onda vae isti principi kao i u ribolovu. Riba se u mrei ne prestaje koprcati sve dok samu sebe ne ugui. KRUVENICA: Taj bijeg od ivota esto se pravda ubrzanim rastom svjetske populacije i nemogunou naeg Planeta da nas sve prihvati. Koliko je u tome istine, a koliko propagande? DON TONI: Da e planet Zemlja eksplodirati
pod teretom ljudske populacije ista je propagandistika floskula. Prije e se Zemlja raspasti od nekontoriliranog iskoritavanja prirodnih bogatstava, od unitavanja cijelih

25 5

RAZGOVOR
ekosustava, od zagaivanja prirode, a ne treba zaboraviti ni mogunost nukelarnog holokausta. A sve su to grijesi, dakako u nebo vapijui grijesi, Zapada. Da bi poto poto sauvao dosegnutu razinu tehnoloke i drutvene razvijenosti, Zapad je prisiljen izmiljati probleme, poput demografske prijetnje, ne bi li zakamuflirao svoje stvarne probleme, a to je prije svega nain ivota koji se iscrpljuje u sadanjosti i nema vremena misliti na budunost i generacije koje dolaze, ako uope dou. Doi e, ali iz zemalja u razvoju. Dakle, problem sveprisutne ekoloke krize i drugi, jo tei, problem dubinske duhovne krize uzajamno se uvjetuju i nadopunjuju. Trenutno problem rasta populacije nije naglaen, kao pedesetih i ezdesetih godina 20. stoljea kada se dogaala svjetska demografska eksplozija. Zapad je smislio kontracepciju i usvojio je kao uobiajeno sredstvo regulacije raanja, bez previe obaziranja na njezinu moralnu upitnost, dok zemljama u razvoju prijeti raznim sankcijama i uskraivanjem pomoi ako ne sprijee nekontrolirano raanje. Zajedno s pomoi tim zemljama Zapad alje i svoje usluge kontrole raanja. Ipak, ne treba gubiti nadu. ivot je beskrajno jai od smrti. A ako k tome imamo jo malo vjere i vjerujemo da na koncu konaca ipak Bog upravlja ljudskom povijeu, onda se ne treba tjeskobno brinuti za sutra. Poznata je ona vjeronauna izreka da Bog zna pisati ravno i po krivim crtama. Naravno, Bog nas moe i iznenaditi pa pisati krivo i po ravnim crtama koje smo mu mi nacrtali da po On njima treba pisati. Upravo u toj mogunosti Bojeg iznenaenja lei bit rasta Kraljevstva Bojega, s jedne, i bit kranske skromnosti pred Bogom,s druge strane.
institut seksualne uzdrljivosti, jer je ovjek kao osoba stvorena na sliku Boju obdaren takoer sposobnostima samokontrole i racionalnog usmjeravanja vlastitih nagona. To znai da odgovornost za raanje nitko ne moe i ne smije preuzeti na sebe umjesto branih drugova. Za vjernika je to eminentno kranska odgovornost jer poiva na osobnoj slobodi koja prihvaa i potuje Bojinaum o ljudskom raanju.
KRUVENICA:
Koliko su 'opasna' kemijska i mehanika sredstva kontrole raanja?
Institut seksualne uzdrljivosti

KRUVENICA: Crkva jasno govori o 'odgovornom roditeljstvu' i s tim u svezi o 'kontroli raanja'. Kako biste vi, da obian ovjek lake razumije, pojasnili te fraze?
DON TONI: To bi pitanje trebalo postaviti lijenicima. Ba sam znatieljan koliki bi broj lijenika htio otvoreno i iskreno o tome govoriti. Znate, postoje mnoge stvari koje se namjerno preuuju, jer se smisli da se tako sprjeava vee zlo, a pritom se misli na nekontrolirano raanje. Nema nikakve sumnje da kemijska i mehanika kontracepcijska sredstva imaju i odreene tetne uinke na fiziko zdravlje ene. To je posao i odgovornost lijenika da bez ikakvih ogranienja podastru podatke o povezanosti odreenih oboljenja s koritenjem takvih sredstava. Mene, meutim, vie brinu uinci na moralno i duhovno zdravlje. Fiziko zdravlje bez moralnog i duhovnog zdravlja je zapravo bolest i po definiciji zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije. No, da se razumijemo. Kransko uvjeravanje o nemoralnosti kemijskih i mehanikih kontracepcijskih sredstava treba izbjei stranputice zastraivanja. Jer ako bi se vjernici ustezali od koritenja kontracepcije samo zato jer je zdravstveno tetna, oni na taj nain ne bi ostvarivali puninu Bojega nauma o raanju, nego bi opet slijedili svoje instinkte, a upravo se to eli prevladati u kranskom ivotu. KRUVENICA: Na Katolikome bogoslovnome fakultetu Sveuilita u Zagrebu ste angairani od 1999. godine. Kako vam je? Nedostaje li vam ponekad rodni kraj i nae 'torije i beside'? DON TONI: Mogu rei da mi je na Fakultetu uglavnom radno. Zapravo Fakultet je mjesto "odlaganja" rezultata rada onima kojima sluim, a rad je svakodnevan, neumoran i gotovo bez predaha, tako da se po tom pitanju ne mogu poaliti. Ako sluajno nastane neka pukotina, uvijek se netko pobrine da se ona pravovremeno popuni, tako od faksa i rada sa studentima, preko istraivanja i pisanja do pastoralnog i javnog angamana posla ima preko glave. Za jo dvojicu. O rodnom kraju ne bih duio, jer sam Vam na to ve indirektno
kru v. ni e
DON TONI: Od Drugog vatikanskog koncila na

ovamo Crkva promie odgovorno roditeljstvo, tj. svjesno i savjesno planiranje raanja u braku, potujui Boji zakon. Boji zakon je preopenit institut za njegovu aktualizaciju u konkretnom branom kontekstu planiranja broja djece i vremenskog ritma raanja. Zbog toga je Uiteljstvo Crkve pojasnilo da svjesno i savjesno planiranje raanja u svjetlu kranske vjere podrazumijeva praenje i potivanje prirodnog ritma plodnih i neplodnih dana. Tu onda takoer vanu ulogu igra

25 5
.In

tt++
BOINA
PRIA talica ogrnuta ljubavlju

Kad je sunce te veeri stiglo do velike modre postelje, nije se urilo nasloniti glavu na meki leaj i usnuti. Svakog dana ono se teko rastaje od svijeta to ga od zore do sutona gleda darivajui mu toplinu i svjetlost, najljepe darove svoga srca. Osjea sunce da e se u noi koja dolazi dogoditi udo koje njegovo oko nikada nije vidjelo. Usred noi zasjat e svjetlost ljepa od njegove i nita na svijetu vie nee biti kao prije. Suneva glava ve dodiruje modru postelju i uskoro utonut e u modrinu. I tada iz suneva srca potee pjesma. Moda je sunce i prije pjevalo, ali nitko nikada nije uo njegovu pjesmu. Sluali su ljudi pjev ptica, ubor vode, huj vjetra, um mora, ali nikada nisu niti pomislili da moda i sunce pjeva zajedno s prirodom. Te veeri nije bilo ivog stvora koji nije uo pjesmu sunca. Svi su zastajali i gledali prema suncu i svi su htjeli pjevati zajedno s njim. Ioni koji nikada u ivotu nisu zapjevali, poeli su pjevuiti i srce im se ispunilo radou kakvu samo pjesma moe darovati. Sunce je te veeri zajedno sa zemljom pjevalo najljepu uspavanku i s radou u srcu utonulo u modrinu te usnulo. Kad je na zemlji sve utonulo u san, na nebu probudie se zvijezde. Zapjevae aneli. Na zemlju je rosio tihi pjev zajedno sa zvjezdanom blagom i toplom svjetlou. Jedna zvijezda pribliila se zemlji i prostirala svjetlost po stazi koja vodi prema Betlehemu. Na putu nali se sami Josip i Marija. - Moramo pouriti, zakasnit emo - tiho ree Josip Mariji. - Ne treba uriti jer ne moemo zakasniti. Ne osjea li da je noas vrijeme na prijatelj? - uzvrati mu Marija. Josip je zauene pogleda i zastane. Nikada do sada nije od Marije uo tako neobine rijei. I Marija zastane, nasloni se na Josipa te mu ree: - Zato se udi i ega se boji? Pogledaj nebo! Vidi li kako nas zvijezde prijateljski gledaju? uje li, one pjevaju! - Hvala ti za lijepe rijei koje mi dariva, ali ako zakasnimo, neemo nai konaite u gradu - uzvrati joj Josip. - Zar e nas nebeski Otac ostaviti bez konaita? Nije li noas sve oko nas na topli dom? - s mirom u dui ree mu Marija. Na ove rijei Josip nije znao odgovoriti. Osjeao je i on dobru ruku nebeskoga Oca koja ih vodi, zato zauti te krenue dalje. U Betlehemu Marija i Josip pokucae na mnoga
odgovorio. Svakodnevno nemam kad ni misliti o tome, pa se ovjek privikne na sredinu u kojoj ivi i radi. Rodnom kraju se uvijek vraam s ushitom, kada za to postoje razlozi i mogunosti, a u stalnom sam kontaktu s mojima doma i s nekolicinom kolega, tako da torije i besi de vrcaju i preko ice i kroz virtualni prostor.
KRUVENICA: Don Toni, na kraju smo. Zamolili bi smo vas da itateljima "Kruvenice" povodom Boiauputite jednu prigodnu blagdansku poruku? DON TONI: estit Boi!To elim od srca svima. Primjeujemo da tradicionalna hrvatska boina estitka istie estitost koja nedvosmisleno upuuje na moralnost, potenje, istou, iskrenost, dosljednost i ast. Oito da je tu Boi miljen u njegovim mogunostima oovjeenja ovjeka. No, da bi ovjek uope mogao dosegnuti dubinu boine ljudskosti potrebno je da svoj ivot ivi prema autentinim boinim vrijednostima. Eto, to elim svim dragim itateljima i itateljicama "Kruvenice naime, da ih sve iznutra zahvate autentine boine vrijednosti e da bi mogli postati bolji i plemenitiji ljudi, upravo na sliku i priliku najsavrenijega ovjeka - na Boi roenoga - Isusa iz Nazareta.
JJ ,
Razgovaralo: Urednitvo
ea
PRIOPENJEUREDNITVA ujemo primjedbe da je u naem listu previe teksta, a da to danas odbija ljude. Iako smo tu zbog vas, naih upljana i itatelja, ne mislimo da vam trebamo pripremiti slikovnicu ili se spustiti na razinu 24 sata. elimo objaviti lanke koji imaju teinu, informativnu i formativnu. Ne oekujemo da Kruvenicu proitate na duak. Ona ostaje u obitelji. Od broja do broja ima dovoljno vremena da je ovjek ponovno uzme u ruke i proita neto to prije nije stigao ili ponovi neto to ranije nije dobro razumio. Zato i u ovom broju objavljujemo, usprkos opirnosti, gotovo kompletan razgovor s dr. Tonijem Matuliem, jer drimo da je vrijedan svake panje. I za njega vrijedi ovo: ne mora ga se proitati odjednom. Nadamo se da ete u ovom broju pronai dosta toga o emu niste nita znali kao i miljenja, stavova koji izazivaju na zauzimanje osobnog stava makar i kroz konfrontaciju. lanci u "KruveniciJJ mogu postati dobra podloga i za nae upne vjeronaune susrete pogotovo s mladima i odraslima.

25 5
l4!kruveni

BOINA
PRIA
e)
t.
t t
vrata traei konaite i mnoga im se vrata otvorie, ali niti jedna kua za njih ne otvori svoje srce. Bez ljutnje i s mirom u srcu Josip i Marija izaoe iz Betlehema. Kad su se nali podalje izvan grada, osjetie da ih nevidljiva ruka zove k sebi. Bila je to nebeska svjetlost koja je sjala nad ubogom talicom u blizini. Josip pogleda Mariju i ree joj: - Imala si pravo. Sve oko nas je topli dom. lova talica, ogrnuta ljubavlju nebeskoga Oca, ljepa je od kraljevskoga dvora. Uimo u talicu koja nam otvara svoje srce. Uoe u talicu. Kravica i voli doekali su ih toplinom daha i radosnim pogledima. Slama u jaslicama blistala je udesnom svjetlou. Osjetie toplinu svojega doma. Josip tiho zatvori vrata. Ogrnuta svjetlou talica je tonula u duboki san. Na krovu sjedili su aneli i tiho pjevali. O ponoi iz talice uli su se zvuci uspavanke. Marija je pjevala novoroenomu Sinu Bojemu. U zoru pastiri su s darovima hodali prema talici. urili su da vide i obdare novoroenoga Kralja koji se rodio u talid. Vraajui se kuama, puni radosti i mira, govorili su meu sobom: "Slava Bogu na visini koji nam je darovao Sina. On e spasiti svijet." Jutarnje sunce pjevalo je pjesmu radosti zajedno s pastirima i s prirodom. Od toga dana pjesmu nebeske svjetlosti uju svi ljudi dobre volje koji ljubavi i dobroti nebeskoga Oca irom otvaraju vrata svoje due.
Tin Kolumbi

25 5
kruv.niC'~

t ttt
DANI
...
Boga. No, teko je prihvatiti Boia. Bespomonog Boga. Odbaenog Boga. Boga koje se raa u siromatvu. Boga koji se raa u hladnoi. Boga koji se raa u smradu merine. Zato nije ni udo da mi ljudi, jer nemamo vjere za prihvaanje takvog Boga, boino otajstvo prekrivamo kiem, povrnou, isforsiranim slavljima, bljetavilom, rasipnitvom, bukom, sladunjavou ... Mudraci s Istoka su dobar primjer za shvaanje pravog otajstva Boia. Prije svega, prepoznali su poticaj kojim ih je Bog pozvao. I imali su dovoljno snage da krenu na put. Traili su Boga idui putem vlastite pameti i pretpostavki. Zato su i doli u Jeruzalem. U prijestolnicu. U vjersko i politiko sredite. Ali Bog se ne ravna po naim pravilima. Ispunja obeanje dano po proroku Miheju. Odlazi u Betlehem. Kuca na vrata. Ali ljudi ne vide Boga, nego trudnicu kojoj se navrava vrijeme. Ljudi ne uju Boga,nego siromanog tesara koji se nastanio u omrznutom Nazaretu. Ljudi ne prepoznaju znak vremena, nego sobe usvratitima iznajmljuju bogatim gostima od kojih se nadaju brzoj zaradi. Ugledavi dijete s Marijom, majkom njegovom, mudraci s Istoka se nisu razoarali onim to vide. Odbacili su svoje pretpostavke, pali niice, poklonili mu se i prinijeli darove. I to je druga bitna stvar koju moemo nauiti od njih. Ne smijemo oekivati od Boga da se prilagoava nama, da usliava nae molbe i ravna se prema naim eljama, nego nam valja svoja oekivanja, molitve i elje uskladiti s Bogom, njegovom voljom i njegovom ljubavlju prema svakom ovjeku. Ipak, najvanija poduka koju nam iz godine u godinu daruje Bog preko mudraca s Istoka je injenica da im je u snu objavljeno da se vrate svome domu drugim putem. Ako doista susretnemo Boga, pravoga Boga kakav jest, a ne nae pretpostavke o njemu, u nama se nuno mora dogoditi promjena. Ne moemo nastaviti ii istim putem. Svijet postaje drugaiji. ivot poprima drugaiji smisao. Sve vidimo u novom svjetlu. Tu promijenjenost smo duni ponijeti sa sobom kad se budemo vraali u svoju zemlju. U prostor i vrijeme u kojemu ivimo. Blagoslov susreta s Bogom, posebno susreta s Bogom u molitvi i sakramentima, poglavito Euharistiji, po nama postaje prisutan u svakom djeliu zemlje. Po nama svijet postaje blagoslovljen. Po nama postaje bolji. Po naem ivotu se pokazuje da je mogue ivjeti na nov nain. Tako da bude slava Bogu na visini, a na zemlji mir.
DRUGIN PUTEN
inili su sve a tribuje i sve kako Bog zapovida znali su da je prinija pamet i pomnja nego sria ili su na provo misto meu uen svit doli su kroji kroju pitat za Krajia ma zvizda je sjala na drugemu mistu povar tale aje bila provega Kroja dvor di se namisto lipih vonjih uje gnjoj i di namisto muzike reve tovor siguro su se iznebjuili siguro se nisu nodali da e no tek roenega Krajia i puno obanih dice i en da e njin se u snu jovit onel i re da se vrotidu doma drugin puten
Nikola Kuzmii
OV AKO SE HTJEDE RODITI

Ovako se htjede roditi. Koji hoe da ga ljube, a ne da ga se boje.
sluga Boji Josip Stadler
Cjelokupni ivot i nauavanje Isusa Nazareanina, za kojega vjerujemo da je Krist, Boji Sin i na Spasitelj, moe se oznaiti kao veliko iznenaenje. Bog iznenauje ljude. Boja nepredvidivost je uoljiva ve kod Kristovog utjelovljenja, a jo oitija je kod njegovog roenja. Bog nas iznenauje otajstvom Boia. Ni kasnije nas nije prestao iznenaivati. Svakom rijeju, svakim djelom, smru, uskrsnuem, Duhom svetim, Crkvom ... Bog iznenauje svojim ponaanjem. Lako je prihvaati i slijediti jakoga i velikog Boga. Lako je povjerovati u svemogueg i nepobjedivog

25 5
N.K.
itiIkruveni

BOINE
TRADICIONALNA
UONCE
e)
t.
t t
BOINA SPIZA MIKOTA IETA BRAZILCA

Ugrijte maslinovo ulje, dodajte kapulu narezanu na tanke listie. Kad kapula pouti dodajte bakalar kojeg ste rukama usitnili, konervu i krumpir na fete. Dodajte vodu i to da prekrije sadraj. Kuhajte dok krumpir ne omeka i pri kraju dodajte malu licu meda (to je tajna!) Probajte! Sol i papar dodajte po volji.
Sveti, tepli, nojlipji doni puni srie i veselja su siguro Boi i sveci ea gredu za njin: sv. Stipon, sv. Ivon, Mladenci, Storo Godie, N ovo Godie, Vodokare i Tri kroja. To je vrime kad se cila fameja nojde doma. Dojdedu dica iz skulih Zagreba, Splita, Zadra itd. Ako je ko vonka, doj de doma i barenko tih petnaste don bude s famejon Foto: Ivo Vueti / Kruvenica k P d s upao rov) o u, smijedu se, veselidu se. Lito nos izludi. Svak za svojin poslon. Drugo vrime isto ili slino. E, sad je feta za duu i tilo. A kad je feta onda tuko nike stvori po starinsku i karonsku obavit. Bi bi red duu olakat (ispovidit se), a i tilo nahronit, pogotovo i uvik po storemu forskemu ricetu. Ni uvik tradicija nojvanija, ali je potriba od nje radi storih i mlodih jer je to ono ea nos dari. I zato i radi jubavi napisat u par ricih i ricete za nike, i ne bilo koje, nego spize koje su vezone za ove svete done. Ko bi moga zamislit Bodnji don bez bakalora i pauratih? Judi recedu da se vrime minjo i da je sve drugaije. Jo govorin: "Ne minjo se vrime, judi se minj odu!" A svi i uvik, tuji i domoi recedu: "Bez bakalora i pauratih ni Boia!" Boi e do uvik i svi emo se veselit molemu Isusu i Majci Bojoj, pastirima i kroj ima. To je karonski ijuski. A sad kako se ta spiza parioje i to onako kako su mene ucili za ove done:
Paurate
Kod spremanja ovog jedinstvenog nazovi kolaa treba vam volja, strpljivost, upornost i zajednitvo supruge i mua. Kod pripreme treba vam i stroj builica (nemojte se smijati - to je istina!). Ima puno recepata za paurate. Ovaj je star najmanje sto godina. To je recept naih dragih koludricih. Sastojci: 1 1f4 l vode; malo soli; kore od narane; 20 dag eera, % l rakije; 1 malu au proeka; cca 1 kg brana; sok od narane; 1 vanilija; pola praka za pecivo; suho groe. Vodu, sol, koru narane i eer staviti u lonac da zakuha. Potom povui na stranu i uliti rakiju i proek te vratiti da opet zakuha. Zatim dodati brano (glatko i dodavati otro - bolje je) pomalo mijeajui. Dobro mijeati oko pola sata kuhaom (pajak). Tako su to radili nai stari. Ali, tijesto je ilavo i naporno je pajkom mijeati, treba force. Zato treba na elektrinoj builici montirati svrdlo koje imate u sklopu miksera (vidi sliku). Ponite mijesiti brzinom I, a poslije pojaajte na III. Malo se odmorite, dodajte jo sok narane, vaniliju, praak te po volji suhvice. Ponovno dobro mijeati pa pustiti pola sata da se smjesa odmori. Ugrijati ulje i na vruem priti. To je najtee, dosadno i sporo, uglavnom, ena se umori. Ba zato se sve manje i manje prave paurate. Ali svi, ba svi bi ih jeli! I to ne samo za i oko Boia. Priala mi je moja majka: "Rodile su masline, bit e uja, a onda e bit i pauratih, Onda se koristilo samo maslinovo ulje. Nije bilo suncokretovog, biljnog, sojinog ... Eto, napiso son kako mi panco)emo ovu tradicionalnu boinu spizu. Niko e se nasmijat, niko zacudit, a niko i narugat. Ni vano i ba me brige. elin von svima bIogi, mirni i veseli Boi i sritno Novo godie, Bome, i dobar tek! Miko Bibi-ie Brazilac
Bakalar (uglavnom na bruj et)

U Hvaru se uglavnom sprema ovako, a na bijelo i drugaije se sprema u ostalim dijelovima nae domovine. Krenimo: Za skuhati bakalar prvo treba kupiti tu suhu ribu sjevernih mora (u ieta po mogunosti, al more i drugdje) ili jo bolje ako vam je netko daruje. To je kod nas skupa i delikatesna riba. Sastojci: 70dag suenog bakalara; 1 kg krumpira; 2-3 kapule; 4 renja luka; 2 lice konerve; sol, papar, perin; 2 dl maslinova ulja; i tajni sastojak - med. Bakalar istucite batom. Lagano ga namoite u mlaku vodu, najbolje tri dana. Vodu mijenjati dnevno bar etiri puta. Vodu nikako soliti. Trei dan bakalar oistiti od koe i kostiju da ostane isto bijelo meso.

25 5
kru v. ni e
.Iv

tttit
UONCE
BOINI OBIAJI HVARA - OD SVELE LUCIJE DO SVETA TRI KROJA
I MI (B)JESMO ZDRAVO DOLI KOLENDRATI OVDJE ILI U POTRAZI ZA IZGUBJENIN FORSKIN BOIIMA
Santa Lucia, mamma mia, porta i bomboni in scarpa mia .A dobi bi kapulu ili patatu ako nis merito", kae na sugovornik barba Zorko Marii - Banju.
v
Po kusajte zami.s l Jutro Ih "tr-~l l~blagdana svete Lucije, 13. ~ prosinca 1900 i neke godine. Svitanje je jo daleko, a djeak, pukokolac, ulazi u malenu sobicu i prilazi poluotvorenom prozoru na kojem je kalceta. Gotovo je mogue osjetiti djeakovu nadu da e u kalceti nai neku lijepu sitnicu, jer je u pismu svetoj Luciji, ostavljenom uz toliko puta zakrpanu kalcetu, nezgrapnim djejim rukopisom napisao kako je cijelu godinu bio dobar i posluan. " Ostavijola je darove udalekima kalcetima koje su se zvale aligombe. Bila je i pismica - Santa Lucia, mamma mia, porta i bomboni in scarpa mia .A dobi bi kapulu ili patatu ako nis merito", kae na sugovornik barba Zorko Marii Banju sjeajui se blagdana svojeg djetinjstva, istiui kako je u Dalmaciji upravo sveta Lucija ona koja daruje djecu. Tako je i u Slavoniji, a taj obiaj je usvojen od skandinavskih zemalja posredstvom susjednih zapadnih i sjevernih naroda. I danas je vrlo tovana u Skandinaviji, gdje djevojke odlaze u povorke sa svjetlom (ime Lucija dolazi od latinskog lux, to znai svjetlo), a datum 13. prosinca se do uvoenja gregorijanskog kalendara 1691. smatrao najkraim danom u godini i bitnom prekretnicom u novu (astronomsku) godinu. Odatle i toliko raznolikih obiaja vezanih uz ovaj dan.
"C-:D ~lS~\~~5}
vrijeme njegovog djetinjstva ta pobonost uvijek bila dobro posjeena, a kako tada nije bilo stalnog dovoda elektrine energije u Hvaru, tih devet dana se jedina trafostanica u gradu radi vjernika ukljuivala ranije nego inae.
Sveti Mikula je bi privilegij za bogate

Na na upit to je sa svetim Nikolom, barba Zorko odgovara: " E, sveti Mikula je darivo inovniku dicu i dicu dravnih slubenika." Sve do otprilike ezdesetih godina on je bio privilegija za bogatije.va kad je dolo do mijeanja stanovnitva u For i odreenega elitizma, sveti Mikula je poce darivat svih. Mi smo kako dica dobivali darove somo za svetu Luciju." Danas malo ljudi zna za to, budui da je sveti Nikola vremenom nadmaio svetu Luciju u popularnosti. Nekoliko dana nakon svete Lucije zapoinje devetnica Boiu, uvijek popularna i omiljena "Novena". Nju je sredinom 19.st. ustanovio hvarski biskup Juraj Dubokovi, a odrala se do danas. Barba Zorko se sjea kako je i u
Novena zavrava na Badnjak ujutro. Do II. vatikanskog koncila Badnjak je bio dan obaveznog posta i nemrsa. Danas na taj dan Forani uglavnom jedu bakalar, a prije se, u nedostatku tog vladara sjevernih mora, jelo to je tko imao - ribu, lignje, imulice, blitvu. Negdanji forski Bodnji don nije bio isti kao danas. Naime, sve donedavno uope nije bilo ponoke (Zadar i Hvar su po tome bili specifini u Dalmaciji), nego pontifikaIna misa u 19 sati, u kojoj je sudjelovalo, sjea se barba Zorko, " est kanonicih i dvo gradska popa". Tada bi oni ili i u malu procesiju po crkvi, nosei Ditia, Prema etnolozima, taj obiaj unutar liturgije samo se moe sresti na uskom dalmatinskom podruju. Ipak, ono to se nekako najvie isticalo u forskin Boiima bilo je kolendronje. Taj nekada vrlo omiljeni obiaj ophoda i estitanja po kuama sauvao se najbolje u srednjoj i junoj Dalmaciji, a na Hvaru na sredinjem dijelu otoka, kada se odlazi estitati za imendane, poevi od sv. Katarine (25.11.)pa do sv. Antonija (17.1.),te na taj nain tvore posebni boini ciklus. Samo ime kole(n)da upuuje na svezu s vremenom na prekretnici dviju godina, na vezu s rimskim sijeanjskim Kalendama, tj. proslavom rimske Nove Godine (Calendae januarie), kada se takoer odlazilo u pohode s pjesmom i dobrim eljama. Proslava Boia (koja se slavi od 4. stoljea) nadovezuje se na te rimske, u svojoj biti poganske obiaje i ophode.
J e von
moremo do kolendrat?
U Hvaru je, za razliku od ostalog dijela otoka, kolendronje vezano uz Badnjak, Boi, Novu Godinu i blagdan Sveta tri kralja. Skupila bi se najee grupa mukaraca, uglavnom iste dobi i dolo bi se pred prvu kuu, pokucalo i pitalo: "Je von moremo do kolendrat?". Odgovor je skoro uvijek bio potvrdan, tako da je kolendarski ophod mogao zapoeti. Barba Zorko kae da je i on kao djeak hodi kolendrat: "Pocimolo se kad padne no, a hodilo se nojkasnije do sedam urih. Stariji su hodili u kasnije ure. Hodilo se u poznanicih, tetih, borbih, svojte ...

25 5
tB!kruveni
novi 12.
broL03 prosinac 2007 7:33:10
UONCE
++titt
elei pjesmom vama i vaoj obitelji obilje svakog dobra? Nekada nije bilo slavljenja i doeka Nove godine kao danas, a na Novu Godinu izjutra djeca su odlazila estitati po kuama, nosei u ruci jabuku u koju bi se zadijevale kovanice. Nepoznato je podrijetlo ovog obiaja, ali moemo poi od simbolike jabuke koja se u Starom zavjetu vezuje uz Adamov grijeh i izgon iz raja, a u Novom zavjetu vezuje se uz novog Adama - Isusa Krista, u ijim rukama jabuka postaje plod spasa. Obiaji vezani uz Boi zatvarali bi se blagdanom Sveta tri kralja kada bi se otpjevala zadnja kolendrojka i poelo blagoslivljati kue - toga dana blagoslovilo bi se gradsku i crkvenu vlast. Ovaj pomalo sentimentalni tekst nastoji evocirati jedno prolo, lijepo, gotovo zaboravljeno vrijeme koje je moda u ovom trenutku besmisleno prizivati natrag. Ipak, drei se stare narodne mudrosti, nadamo se da e moda jednom obiaji farskih Boiih prestati biti tek mrtvo slovo na papiru i lijepa uspomena u srcima mnogih.
Zorka Bibi
Dobili bismo po koji dinar, paurate ... Nerijetko se odlazilo kolendrat i uz pratnju lire ili harmonike rrnabotune", Svaka kolendrojka u svojoj biti sadri radost radi dotinog dogaaja povodom kojeg se kolendro, kao i dobre elje domainima - zdravlje, sreu i obilje. Tih elja prepuna je kolendrojka za Mlodo lito, u kojoj se spominju svaka duhovna i materijalna blaga ( virna ljubav, virna dica, razne butilje, meso prajcia i dindiota). Najdua je forska kolendrojka ona za Sveta tri kralja, koja ima 44 kitice, ali se, naravno, nikada nisu pjevale sve. To je zapravo itava saga o Isusovom roenju i dolasku triju kraljeva, uz obaveznu molbu na kraju "ter dobra proeka napit se pitamo" - nije ni udo kad se za tu kolendrojku grla nevjerojatno istroe! Ovaj krasan obiaj naalost je potpuno prestao oko 1975., kako se sjea barba Zorko. Melodije i tekstove mnogi znaju, ali jednostavno je potrebno malo dobre volje i entuzijazma kako bi se krenulo u obnavljanje kolendronja. Zar nije lijep osjeaj kada vas iznenadi skupina raspjevanih i veselih ljudi
JI
~gr.ild
\1',11
Hvar, 1968
de __
.,.
veruca
kruv.niC'~

25 5

tttit
UONCE
RAZMILJANJA JEDNOG SREDNJOKOLCA
SV. NIKOLE DO SVETA TRI KRALJA - MISEC DON UURA U FORU

to naprave i do sedmicu dana prije. Zato? Da bi im kua izgledala ljepe, ili da se na Badnjak ne moraju muiti sa kienjem bora? Ovako to naprave prije, bez prie i na miru. Za vrijeme boinih blagdana u gradu Hvaru se ne dogaa nita osobito. Malo se ukrasi riva i Loggia, di i di se obisidu nekakvi borii sa neto malo ukrasa i to je to. Svake godine poslije boine mise ponoke vidim da velik broj mladih "visi" po kafiima, piju i ko zna to jo ne rade pod izlikom slavljenja Boia. Moda kad bi u Hvaru bilo vie prikladnih sadraja za nas mlade, ne samo u ovo doba, nego tokom cijele godine, onda nas ne bi toliko bilo po kafiima. I na Boi imamo darove, nekima ih donosi mali Isus, a nekima i Djed Boinjak. Je li to tradicija u kojoj preko tog dara darujemo i svoju ljubav i panju, ili darujemo iskljuivo da bi neke tvrtke mogle zaraditi novac i kako bi na taj nain i mi, svjesno ili nesvjesno, komercijalizirali Boi? Poslije Boia ide Nova Godina. Pucaju se petarde, svi slave i jedva ekaju da uu u Novu godinu. A onda kad se ujutro probude,uglavnom ih boli glava! Neki odmah skidaju bor jer im se ne da ekati Sv. tri kralja, a i zbog onih iglica koje ispadaju malo ee moraju usisavat. A neki ba ekaju taj dan da skinu bor jer se pridravaju neke tradicije! Ali to je tek openita slika naeg mista. Od sv. Nikole do Sveta tri kralja ima 25 dana. Jesmo li kvalitetno ispunili te dane? Kako smo proveli sve te blagdane? Koliko smo puta u tom periodu bili na misi? Zapitajte se malo .
Sv. Nikola, zatitnik pomoraca! Svi znamo da se na taj dan blagoslivljaju brodi i pomorci. Za veinu bilih konfratih, iji je zatitnik Sv. Nikola, to znai feta. Posli mise u crikvi, svi bili konfrati gredu na veceru. Zanimljivo, ali na ti don dojde vee od dvi treine bratimih koje inae ne viamo esto na misama. Zar se tu ne bi trebalo neto promijeniti? Jesu li neki bratimi samo u bratovtini lIza ukras", da ih se vidi? Zatim imamo izmice! Djeca svake godine na blagdan sv. Nikole stavljaju izmice na prozor i idu na spavanje. Ujutro kad se probude u izmici najee bude dar, nerijetko novac! Doe nam da se zapitamo zato to radimo? Zato se djeci stavljaju neki "bijesni" darovi? Moda zbog toga da se nastavi tradicija! Ne ini mi se da su mobiteli i playstationi tek tradicija. Ista stvar se dogaa na Sv. Luciju. Samo to njoj umjesto izme stavimo arapu. I opet u njoj ujutro bude neto. Sljedei vei blagdan je Boi. Ali prije Boia je Badnjak. Na Badnjak bi se trebao okititi bor, ali svi
~kruveni.'
Antoni Ivankovi
veruca

25 5

PITAM SE, PITAM

TO IIDANANJE
000
e)
VRIJEME ZNAI BITI BRATIM
t.
t t
JESU LI HVARANI LANOVI BRATOVTINA SAMO IZ "TEATRALNIH" RAZLOGA?

Za mene osobno to jo uvijek predstavlja sluenje Bogu i davanje primjera ostalima da ine to isto.
"Dunost bratima je da se bori protiv onih mana koje danas haraju ovim svijetom; da svojim ivotom propovijeda vjeru u Boga; da potuje ime Boje i dan Gospodnji; da se uva psovke i nedjeljnog rada; da pazi na kranski odgoj svoje djece..." ( Pravilnik bratovtine sv. Nikole u Hvaru, l. 2, stavak III.)
Statut drumom, bratimi umom
ivotom. Htio bih podsjetiti da u lanstvo bratovtine sv. Nikole mogu biti primljene i ene (sestrime). Na alost, posljednja sestrima umrla je prije par godina pa trenutno nema nijedne sestrime u bratovtini. Moda bi upravo ene mogle pomoi da se bratovtina "trgne iz sna" i pone zaista ivjeti onako kako bi trebala. Bratovtinu oekuju velike promjene koje su nune ako eli opstati. A da bi se promjene mogle provesti potrebno je sudjelovanje svih bratima, ali je pitanje koliko je to za oekivati jer veina bratima ivi po onoj "pust me stat", i ne bi htjeli mijenjati nita. Jedino to nam preostaje je molitva da oni bratimi koji ive kao bratimi ustraju, a oni drugi da se probude. A ti Gospodine, smiluj se nami. Milan ari
veruca
Kranska ljubav ili teatar

Glavno pitanje glasi: "Jesu li Hvarani lanovi bratovtina samo iz "teatralnih" razloga ili jo uvijek, kao nekada, u njima postoji onaj ar i sluenje Bogu po uzoru na njihovog zatitnika"? Na alost, svjedoci smo velikog nepotivanja ove odredbe od strane lanova bratovtine sv. Nikole. Od naih bratima ee emo uti psovku nego molitvu. Veina bratima redovito ne sudjeluje u nedjeljnoj euharistiji, a o kranskom odgoju djece da ne govorimo. Puno puta u udu gledamo u pojedine lanove na blagdan sv. Nikole i pitamo se zar su oni zaista bratimi. Nije tome uzrok samo meusobno nepoznavanje, nego i injenica da se veina bratima u tonici pojavi dva puta godinje - na blagdan sv. Nikole i u, naglaavamo, procesiji Velikog petka, a ne slubi u katedrali. Eventualno ih se moe uoiti i na sprovodima bratima. Sve ostale godinje i redovite bratimske slube obino se svode na dvadesetoricu od 70-akbratima. Postavlja se pitanje: Imaju li bratovtine uope smisla? Barem bratovtina sv. Nikole, jer o bratovtini sv. Kria ne mogu govoriti. alosna je injenica da je prosjean "bili" bratim ispodprosjean kranin iako bi bratim trebao biti nadprosjean kranin, u punom smislu te rijei. Ali ipak nije sve tako crno. Jo uvijek ima bratima, na alost vrlo mali broj, koji nastoje ivjeti kranskim Na to pitanje moda nikada neemo nai toan i pravi odgovor koji bi svakoga zadovoljio jer svatko ima drugaije vienje. Moje miljenje je da se na samom poetku, tj. upisom u bratovtinu velika veina ljudi ukljuuje zbog sluenja Bogu ili pak nekakvoga ideala koji svatko na svoj nain vidi, ali kasnije, nakon nekoliko godina, sve to prerasta u jedno veliko "kazalite" (ast onima kojima to sluenje i ostaje ideal!)... Moda grijeim, ali i ja sam lan bratovtine svetoga Nikole i znam to to "kazalite" znai jer se nekolicina bratima pojavljuje samo na velikim svetkovinama kada se odravaju procesije preko itavoga grada sa svim onim "rekvizitima", ili na dan naeg zatitnika svetoga Nikole kada je nakon mise organizirana veera za sve bratime. Naravno, iz te nekolicine izdvajam one koji nisu u mogunosti prisustvovati i koji opravdano izostanu. To je sve lijepo i pohvalno, ali to sa svim onim nedjeljama ili nekim drugim prigodama, obredima kada ministrira bratovtina?!
kru v. ni e

25 5
.bi

t tt+++
PITAM SE, PITAM
000
Za mene osobno to jo uvijek predstavlja sluenje Bogu i davanje primjera ostalima da ine to isto. Neu rei da mi nije drago sudjelovati u procesijama kada se nose svi oni "rekviziti", daleko od toga ... Dapae, drago mi je kada mogu nositi "bandiru" ili "cereferaje", ali nije smisao u tome i ne elim da me netko krivo shvati i uzme za zlo, nego samo elim rei da rije 'bratim', 'biti bratim' znai u prvom redu pomagati bratu ovjeku, te, naravno, sluiti Bogu kako su to radili nai zatitnici! Ne bih htio nekoga uvrijediti ovim tekstom, nego neka se svatko od nas zamisli nad ovim i neka svi bratimi obiju bratovtina sv. Nikole i sv. Kria promisle to im je primarni cilj u cijeloj toj prii: sluenje Bogu ili obiajima?
Ivo Tudor
veruca
~kruveni.'

25 5

NAJAVLJUJEMO
NAJAVLJUJEMO - 5. SUSRET HRVATSKE KATOLIKE MLADEI U VARADINU 26. I 27 TRAVNJA
e)
t.
t t
2008. GODINE
SLAVITI I MOLITI BOGA NA STADIONU 'SLOBODE'

Varadinski biskup Josip Mrzljak, koji je u Hvaru slavio misu na sv. Stjepana L, poziva mlade u barokni grad Varadin. "ekaju vas mladi Hrvatskoga zagorja, Meimurja i Podravine, gdje stoljeima ive ljudi nadahnuti naukom Isusa Krista.
JI
Vjerujemo da je u 350autobusa meu vie od 18.000 mladih krajem travnja 2006.godine bilo i mladih iz Hvarsko-brako-vike biskupije. Gdje su bili? Svi oni uputili su se u Pulu na Susret hrvatske katolike mladei koji je bio nastavak prethodnih susreta u ibeniku, Osijeku i onog prvog susreta, koji je za sve kriv, 2002. godine u Rijeci. Zato vam sve ovo piemo? elja nam je najaviti Susret hrvatske katolike mladei (SHKM) u Varadinu sljedee godine koji e od 26. i 27. travnja okupiti oko 20.000 mladih. Iskreno se nadamo da e u toj procjeni organizatori pogrijeiti, poput organizatora Svjetskog susreta u Sydneyu za ljeto 2008. godine. Kako smo pisali u prvom broju vae i nae 'Kruvenice', koji je izaao krajem svibnja tekue godine, Australci su raunali s 500.000mladih tog srpnja. Danas, sedam mjeseci prije, kalkulacije o broju se lagano kreu uzlazno, i do brojke od milijun sudionika iz itavog svijeta. Iskreno se dakle nadamo da e se slino dogoditi i na Susretu hrvatske katolike mladei u Varadinu.
Rafael Dropuli Rafo i Lino ervar

No, vratimo se na kratko jo jednom na prethodni susret u sreditu Istre, isto da vas podsjetimo. Bilo je prijavljeno 17.790mladih od kojih: 2000iz BiH, 77 iz Vojvodine, 12 iz Slovenije, 600 iz Hrvatskih
katolikih misija Austrije i Njemake, 1500iz Istre te 13.500iz ostalih dijelova Hrvatske. Neslubeno, brojka se taj dan popela i iznad 20.000.Za ulazak u pulsku Arenu bilo je podijeljeno 10.000ulaznica, dok su ostali sudionici, zbog ogranienosti kapaciteta Arene, dogaanje pratili na tri oblinje lokacije putem video projekcija i razglasa. Spomenut emo da su svoju vjeru u Isusa Krista mladima svjedoili glazbenik Rafael Dropuli Rafo, danas student turizma u Zagrebu i Lino ervar, izbornik hrvatske rukometne reprezentacije i trener RK Zagreb Croatia Osiguranje. Hoe li u Varadinu svjedoiti Dario imi, sestre Husar Ivana i Marija, Eduardo da Silva ili moda Robert Knjaz, Tomislav Jelini ili Doris Dragovi? Ne znamo. Prijavite se kod hvarskog kapelana don Ante Matulia, naeg biskupijskog povjerenika za mlade, i saznat ete krajem travnja u sjeditu Varadinske biskupije. Odmah prije bilo koje informacije, napominjemo da sve moete saznate na web stranici www.mladivz.com, Varadinci tamo piu: Susret e se odrati pod geslom "Bijahu postojani. .." (Dj 2,42). SHKM svake druge godine okuplja mlade vjernike iz itave Domovine, te Hrvate koji ive u inozemstvu. Prvoga dana, subota, 26. travnja, 2008.,sredinji je dogaaj sveana sveta misa na kojoj e sudjelovati mladi i svi hrvatski biskupi. Drugog dana prijepodne, 27. travnja, mladi e sudjelovati u programu po upama gdje e biti smjeteni i slaviti misu sa svojim domainima. Doae ili Advent, vrijeme uoi Boia, razdoblje je u kojem e po upama svih biskupija zapoeti pripreme za Susret. "Ukljui se i ti u svojoj biskupiji, dekanatu i upi", pozivaju vas mladi Varadinci. Pitate se 'zato' sve to? Varadinci i na to imaju odgovor: Da se ponovno prisjetimo vrednota Crkve iz prvih kranskih vremena koja je "bila postojana u nauku apostolskom, u zajednitvu, u lomljenju

25 5
kruv.nic.1n

t tt+++
NAJAVLJUJEMO
Biskup Mrzljak u svome pozivu mladima poruuje da ih otvorenoga srca ekaju mladi Varadinske biskupije, koja ove godine proslavlja svoju desetu obljetnicu, te barokni grad Varadin, sjedite mlade biskupije. ekaju ih mladi Hrvatskoga zagorja, Meimurja i Podravine, gdje stoljeima ive ljudi nadahnuti naukom Isusa Krista. Varadinski biskup eli takoer posvijestiti da o mladima danas ovisi ono to e nai narataji imati sutra. ,,0 vama i nama danas ovisi hoemo li i dalje primati i ivjeti pozitivne vrijednosti i evaneoske vrednote njegovati u naim obiteljima", poruuje izmeu ostalog biskup Mrzljak u svojoj poruci za Susret hrvatske katolike mladei u Varadinu 26. i 27. travnja, 2008. Dragi Hvarani i vjernici s prostora itave nae trootone biskupije, poziv vam upuuje i vaa 'Kruvenica'. Javite se svome upniku ili don Anti Matuliu, povjereniku za mlade Hvarsko-brakovike biskupije. Budite dio nae sadanjosti. Ne propustite.
Foto: Goran estak
kruha i u molitvama", da zajedno s mladima iz itave Hrvatske i ire na samom Susretu u Varadinu za te vrednote molimo, jedni druge ohrabrimo i Gospodina slavimo.
Varadinski biskup u Hvaru slavio sv. Stjepana I.
o pripremama petog Susreta hrvatske katolike mladei, te programu proslave 10. obljetnice Varadinske biskupije, bilo je rijei i na jednoj konferenciji za novinare poetkom jeseni u Varadinu. Govorili su varadinski biskup Josip Mrzljak, koji je na sv. Stjepana, zatitnika nae biskupije u hvarskoj katedrali sluio svetu misu, te vl. Damjan Koren, povjerenik za mlade najsjevernije biskupije u Hrvatskoj. Biskup je izrazio radost to e Varadinska biskupija i grad Varadin biti domaini takovog susreta. Istaknuo je kako e se Varadinska biskupija potruditi da pripreme i organizacija proteknu u najboljem redu. O pojedinostima susreta govorio je vl. Koren. Predstavio je tiskanu literaturu koja e pomoi pripremi za taj susret, kao to su vodi s katehezama za voditelje i vjerouitelj e, manji vodi za sve sudionike te letci za najavu susreta. Rekao je kako su ti materijali poslani u sve hrvatske upe, koje e do 3. oujka idue godine prikupljati prijave za Susret mladih. Najavio je da e sredinji dio susreta, misno slavlje, biti na stadionu 'Slobode' u Varadinu. Predstavio je i zatitni znak susreta, koji se sastoji od goluba kao simbola Duha Svetog, znakovitih tornjeva brojnih varadinskih crkava i likova mladih koji u zajednitvu mole, te nose Sveto pismo, kale i hostiju.
~krUVeni.'
Ante Novak
veruca

25 5

AKTUALNO
AKOV AKI I SRIJEMSKI , BISKUP MARIN SRAKIC NA MJESTO PREDSJEDNIKA HBK-A NASLIJEDIO ZAGREBAKOG NADBISKUPA KARDINALA JOSIPA BOZANIA
Mons. Marin Sraki, novi predsjednik Hrvatske biskupske konferencij e
e)
t.
t t
nadbiskup kardinal Josip Bozani. Marin Sraki za biskupa je zareen 1990.,a akovaku i Srijemsku biskupiju vodi od 1997. Prvi put se dogodilo u povijesti da na to mjesto nije izabran zagrebaki nadbiskup. I na taj nain Katolika crkva je eljela pokazati svoju otvorenost i elju naega drutva da se vie radi na decentralizaciji. Meu sredinjim temama 35. plenarnog zasjedanja HBK-a od 16. do 18. listopada u Gospiu bio je dokument "Pastoral sakramenata u upnoj zajednici", Iako je proao drugo itanje, biskupi su zakljuili kako bi trebao proi jo jedno, i u to itanje trebaju se ukljuiti novi strunjaci. Pastoral sakramenata, naime, vana je toka u ivotu svake upe, precizirao je na press konferenciji rijeki nadbiskup Ivan Devi. S druge strane, sakramente mnogi privatiziraju i smatraju da ne moraju izvravati obveze koje su neodvojivo povezane s njihovim primanjem. Jedna od tema zasjedanja bila je i izgradnja nove zgrade HBK u Zagrebu za iju je gradnju dobivena graevinska dozvola. To znai da bi tijekom jeseni ove godine trebalo doi do poetka graevinskih radova.
Biskup Sraki je primijetio da su mnoge biskupije u naoj zemlji Foto:MihaelSokoI/GK pokrenule formaciju vjernika laika te je za njih rekao da su dragocjeni suradnici i biskupa i sveenika, Ila svi zajedno inimo Crkvu".
Novi predsjednik Hrvatske biskupske konferencije je mons. Marin Sraki, akovaki i srijemski biskup. Na to mjesto izabran je sredinom listopada za vrijeme 35. plenarnog zasjedanja HBK-a u Gospiu. Nakon to je na zakljunoj konferenciji za novinare zavrnoga dana zasjedanja objavljeno da je za novog predsjednika HBK izabran biskup Sraki, on se obratio novinarima. Istaknuo je da je ve 17 godina lan Biskupske konferencije te mu jedna godina nedostaje do "punoljetnosti". Za svoje geslo istaknuo je rijei: 'Nadom i radom'. Meu biskupima i sveenicima poticat e jaanje kolegijaliteta, rekao je u prvoj izjavi novi predsjednik HBK. Primijetio je da su mnoge biskupije u naoj zemlji pokrenule formaciju vjernika laika te je za njih rekao da su dragocjeni suradnici i biskupa i sveenika, Trasvi zajedno inimo Crkvu". to vie ima odgovornih sveenika bit e i laika angairanih u Crkvi, istaknuo je biskup i naglasio znaaj medija u praenju ivota Crkve. Podsjetimo, biskup Sraki na slubu predsjednika HBK izabran je nakon to je tu dunost u protekla dva mandata u 10 godina obnaao zagrebaki
Crkva eli da postoji jedan dan kad je cijela obitelj na okupu

Na novinarski upit hoe li biskupi javnosti uputiti poruku za izbore koji su se odrali 25. studenoga, nadbiskup Devi dao je potvrdan odgovor. Graane je pozvao da shvate vanost izlaska na izbore te se na taj nain ukljue u rjeavanje vanih problema hrvatskoga drutva. Na pitanje za kakav program su pozvani glasovati krani, nadbiskup Devi odgovorio je da su te kranske vrijednosti vjernicima poznate: potivanje ivota od zaea do prirodne smrti, zatita i pomo obitelji, zatita ivota uope i okolia, promicanje kulture i drugo. Govorei o promicanju slobodne nedjelje, istaknuo je da su hrvatski biskupi, osim vjerskim razlozima, na to pozvani elei zatititi ovjeka uope: "Crkva eli da postoji jedan dan kad je cijela obitelj na okupu." Na upit o pedofiliji u crkvi, pak, ponovio je nedavne rijei kardinala Bozania izreene na televiziji: "Tko zna za takve sluajeve neka ih prijavi."
A.N.

25 5
. veruca
kru v. ni e
.bs

t tt+++
90.godinjica smrti
OBLJETNICE
primio je od svojih roditelja, a prvo humanistiko obrazovanje od poznatog arheologa don ime Ljubia. Kako se iskazivao u znanju, roditelji su ga poslali na daljnje kolovanje u splitsku gimnaziju. Tamo je odluio pristupiti dominikanskom redu. Dominikanski habit obukao je 1856. u crkvi sv. Sabine u Rimu kada je imao 16godina. Idue godine polae sveane zavjete u crkvi Gospe od Hrasta kod Viterba u Italiji. II tom je samostanu ostao sedam godina na kolovanju. Konano je 1862.zareen za sveenika. Poetkom 1863. vraa se u Split, u samostan sv. Katarine. Tu se zadrao punih etrdeset godina. Nedugo nakon povratka zapoeo je predavati talijanski i latinski jezik i knjievnost na splitskoj gimnaziji. Godine 1878.postigao je najvii znanstveni stupanj u dominikanskom redu - Dottore e maestro in Sacra Teologia. Bio je osoba od povjerenja dominikanskih provincijala, koji su mu sedam puta povjeravali vizitaciju Provincije. Za priora svog samostana bio je prvi put nominiran kad je imao tek 26 godina. Na tu je funkciju imenovan s 29 godina, 1869., te je vie puta na istu potvrivan. Na razne funkcije su ga imenovali i tadanji splitski biskupi, a akovaki biskup Josip Juraj Strossmayer mu je dodijelio titulu poasnog predsjednika duhovnog stola svoje biskupije. Konano je 1886. po prvi put postao provincijal. Tu je slubu obavljao tri mandata, odnosno punih 12godina.
JORDAN ZANINOVI HV ARSKI BISKUP
51.
Zanimljivo je da je biskup Zaninovi i nakon imenovanja za biskupa nastavio ivjeti skromnim redovnikim ivotom te je volio pomagati siromanima. O tome svjedoi njegova oporuka, kojoj je prva odredba bila da se na dan njegove smrti podijeli 200 kruna i odreeni dio ita i vina siromanima u Hvaru i Starom Gradu
Franjo Josip I. i Lav XIII. imenovali Zaninovia hvarskim biskupom

Kada je ve poeo, kako sam istie, "skupljati jedra, te se ozbiljno pripremati da se sretno dovine do luke vjenosti ... imenovao ga je 1902.godine car i kralj Franjo Josip I. hvarskim biskupom. Imenovanje je potvrdio papa Lav XIII. dana 6.veljae 1903.godine. Jordana Zaninovia je zaredio za biskupa tadanji zadarski nadbiskup i dalmatinski metropolit Mate Dvornik u Splitu 19. travnja iste godine. Na svetkovinu hvarskog suzatitnika sv. Propera muenika biskup Zaninovi je sveano doekan u Hvaru gdje je preuzeo biskupsku stolicu. Naslijedio je biskupa Fulgencija Careva, koji je umro na glasu svetosti 1901.godine.
JJ,
Jordan Zaninovi, dominikanac, bio je 51. hvarski biskup, etvrti porijeklom s otoka Hvara te esti iz dominikanskog reda. Slovio je za jednog od najboljih filozofa svog vremena u Dalmaciji, a bio je najpoznatiji po svojim pjesmama na talijanskom jeziku. Rodio se u teakoj obitelji Dominika i Marije r. Plani u Starom Gradu 13. veljae 1840. godine. Krten je imenom Mihovil. Bio je drugi sin u obitelji s osmero djece. Veina njegove brae kasnije je odselila u Ameriku. Vjersku naobrazbu
II svojoj nastupnoj pastirskoj poslanici iznio je program svog djelovanja: borbu protiv glavnih neprijatelja tadanjih krana (filozofije naturalizma, koja je nastojala negirati postojanje Boga, i suvremenog tiska, koji je proklamirao

25 5
~kruveni.'
novi 12.
OBLJETNICE
protukranske ideje) svjedoenjem vjere, propovijedanjem, dobrim primjerom, ljubavlju, kranskim odgojem i molitvom. Taj je program nadalje obraivao u svojim sljedeim poslanicama, koje je redovito svake godine tiskao sve dok ga bolest u tome nije sprijeila. Kao biskup, Zaninovi je ustrajao oko obrazovanja i stalnog usavravanja klera te je u tu svrhu osnovao dekanatske zborove. Osobito je promicao pobonost prema Euharistiji. Sveenike je poticao na upisivanje u Drutvo sveenika klanjalaea, a nastojao je i da se u upama osnuju drutva Svagdanjeg klanjanja Presvetom Sakramentu. Osobno je predvodio Hvarane na Svjetskom euharistijskom kongresu u Beu 1912. godine. Organizirao je proslave raznih godinjica obljetnicu dogme o Bezgrenom zaeu 1904., 50 godina lurdskih ukazanja i 50 godina misnitva pape Pija X. 1906. te Konstantinov jubilej 1913. godine. Svoj jubilej, 50 godina misnitva proslavio je godinu dana ranije, a hvarski puk i sveenstvo tom su mu prilikom poklonili srebrni kale s likovima svojih zatitnika, svetog Stjepana i svetog Propera.
e)
t.
t t
katedrali iako je oporukom elio biti pokopan u samostanu sv. Petra muenika u rodnom Starom Gradu, ispod oltara sv. Vinka Fererskog iju je izgradnju sam financirao. Za vrijeme biskupove bolesti i nakon smrti njegove je dunosti obavljao kaptolski vikar Stjepan Siminiati. Na biskupskoj stolici naslijedio ga je dotadanji ibenski biskup, Hvaranin Luka Papafava,
Biskup pjesnik
Kao to je ve istaknuto, Jordan Zaninovi je za ivota bio poznat kao pjesnik na talijanskom jeziku. Nije objavio nijednu zbirku, ali mu je zato dosta pjesama tiskano pojedinano jer su bile prigodnog karaktera. Okuao se i u pisanju na hrvatskom jeziku, ali bez uspjeha. Ipak, njegovi kritiari posebno hvale njegov rad na starogradskom dijalektu, aljivu igru Ho capio. Bio je vjet humorist, tako da petinu njegova opusa ine humoristino-satirini stihovi. Suvremenici su mu prigovarali zbog pisanja na talijanskom jeziku u jeku narodnog pokreta. Meutim, njegovo nesnalaenje na hrvatskom jeziku ne mora uditi, s obzirom da je odrastao kada taj jezik jo nije bio standardiziran niti se uio u kolama, a i veinu je svog kolovanja proveo u Italiji. Osobno je bio sklon hrvatskoj strani, ali nije elio ulaziti u sukobe zbog svoje slube. Ipak, veliki broj svojih prigodnica posvetio je upravo prvacima narodnog pokreta. U ovom kontekstu treba istaknuti injenicu da je upravo on uveo u Hvarsku biskupiju praksu propovijedanja na hrvatskom jeziku tijekom pontifikalnih misa. Govorei prigodom smrti biskupa Zaninovia jedan je hvarski sveenik ovako okarakterizirao njegovo biskupovanje: "Na umu, na srcu, dui velik si bio, o dini Biskupe na; ako i djela velikih traimo, zasnovao si ih i kadar bi ih bio izvesti, to ih ne nalazimo, recimo istinu ..., krivi smo mi ovce, a ne ti vrli nadpastiru na!" Iako u ovim rijeima ima poneto pretjerivanja karakteristinog za ovakve govore, treba istaknuti da iako nije ostvario nita spektakularno, biskup Zaninovi je postavio dobre temelje kasnijem razvoju dogaaja, koje e imati vrhunac u liturgijskom pokretu. arite tog pokreta bit e upravo Hvarsko-brako-vika biskupija na elu sa Zaninovievim nasljednikom Mihom Puiem.
Oporuno ostavio siromanima
ito
i vino
Biskup Zaninovi osobno je obavio dva pastirska pohoda svojoj biskupiji. Trei je morao zbog bolesti povjeriti dekanima. Pokrenuo je obnovu i proirenje Biskupskog dvora u Hvaru. Zanimljivo je da je i nakon imenovanja za biskupa nastavio ivjeti skromnim redovnikim ivotom te je volio pomagati siromanima. O tome svjedoi njegova oporuka, kojoj je prva odredba bila da se na dan njegove smrti podijeli 200kruna i odreeni dio ita i vina siromanima u Hvaru i Starom Gradu. Veinu svojeg imanja je ostavio Javnim dobrotvornostima, siromanim crkovinarstvima te Zakladi Skakoc za kolovanje klera. Pomagao je i izgradnju Zavoda anela uvara u Koruli, a financirao je i razne katolike tiskovine. Godine 1914. biskup Zaninovi je zajedno s splitskim biskupom Jurjem Cariem predvodio slavlje tristote obljetnice udotvornog Kria u Vrboskoj, a nakon toga je podijelio krizmu u Jelsi. To su mu bili posljednji javni nastupi, jer se nakon toga ozbiljno razbolio. Veliku procesiju za mir sa slikom Gospe Anuncijate u lipnju 1915. mogao je pratiti tek s prozora biskupskog dvora. Umro je 20. listopada 1917.u 78 godini ivota. Obred sprovoda predvodio je titularni biskup rodopski Vicko Palunko. Biskup Zaninovi je pokopan u Hvarskoj

25 5
J.B.
kruv.nic.1v

t tt+++
OBLJETNICE
Plemenitoj gospoici josipi Ili koja se zaruila za potovanog gospodina Michelangela Luxarda*
emu zapoinjati prijepore O domovini, jeziku, meama Zbog kojih uz ovo more Nesloga vlada sa svojim bolnim sestrama? Svima nam je ova zemlja rodilja I svako se srce dirne njenim slatkim zvukom; Ali ako nam je druga bila dojilja emu na dar uzvraati gnjevom? Jedna nam dade due da naporno radimo. Druga priliku da se proslavimo. Tko suzvuje mi izbavi to s eolske i jonske harfe izvirae? Tek u dubravi Ona, vjetrima raznesena, u nebo jecae: A ova, dotaknuta prstima uiteljice, U slatkom suglasju odgovarae, I tako zatravi sve duice. Materinji glasu, i ti, to Italijom bjee Vi ste harfe-blizanke, a harmonija Slae zvukove u onom to je domovina moja: Poput Homera ilirskog Jedna mi pjeva onaj ljuti boj Protiv carstva trakog, Due predaka i Kri obranu dadoe joj, I drae budnom krepost naih starih; Druga o pucnjima na poljanama vedrim Opjevanim od mudraca mnogih, to obasjavae bljeskovima divnim Dalmaciju cijelu, tu gdje se ona jo uvijek tuje Do ondje sve kamo sjajno sunce putuje.
U tekstu je spomenuto da je biskup Zaninovi bio i pjesnik. Za ilustraciju donosimo tri njegove prigodne pjesme razliitog karaktera (religioznu, humoristinu i politiku):
II ast Neoskvrnjenog Zaea

Od anela kist, a zamisao od Boga Uzmi, o slikaru, i naslikaj mi Mariju; Naslikaj ju onakvu kakva izie, za trenutka jednoga Mila, blaga poput skladnosti sviju. Kroz ruke Stvoritelja, njoj reeno bje bar: Sva si lijepa, krivica nevolje Nad tobom nema moi, koja si stvar osobite providnosti moje. Naslikaj je okruenu sjajem, Kako je dre Kerubini iSerafini, Pod nogama mjesec i zmija u bijesu svojem. Ali ovdje zastani: Ljepota, smjeak, to danas ih Marija iri zraci boanstveni, Samo u Raju mogu se slikati ipak.
II smrt prvom kojem doe

Budui da obiaj propisuje da se sonet Nadrlja svakome tko u smrt pristane, Slijedimo, dakle, taj obiaj svet I u tvom sluaju, pa rijei nek' budu glasne: Da si bio dobar, i vie nego kruh; Da ti kriva staza bila nikad nije mila; Da si bio ba takav, i svima posluh, I dostojan moda da ti je sudba manje okrutna bila. I ba stoga, kricima i uz ridanje Atropu tebi nesklonu optuujemo, I posveujemo ti ovo skromno pjevanje. Pokoj vjeni Gospodinu, znai, darovat' nek' ti se svidi, a nama koji ostajemo Dobro zdravlje dok nam se ne smrai!
Jordan Zaninovi
Prepjevala: Sanja Peri

"Dio podue pjesme u kojem biskup Zaninovi izraava svoje politike stavove

25 5
~kruveni.'


PREDSTAVLJAMO HVARSKE INSTITUCIJE
+
e)
t.
OSNOVNA KOLA HVAR

Ljetnikovac Hanibala Luciaposluit ce istoj svrsi u sedamnaestom stoljeu. Kratak osvrt na izvore kolstva ukazuje na kontinuitet (koji treba jo povijesno istraiti) pedagoke prakse, no ovdje elimo kratko predstaviti Osnovnu kolu Hvar i njen rad danas, odnosno u vremenu od nastanka samostalne Republike Hrvatske. Zgrada O Hvar sagraena je 1939 godine, po arhitektonskom rjeenju koridorskog je tipa, tako da je prilagodba suvremenim zahtjevima prostorne organizacije oteana. Uioniki prostor tvori 14 uionica s ~ovrinom od 729 m2. kolskim podrujem OS Hvar obuhvaeni su grad Hvar, te naselja Brusje i Milna. U razdoblju od pet godina kolu je u prosjeku pohaalo 382uenika, dok je u njoj u proteklom desetljeu u prosjeku bio zaposlen 31zaposlenik. Ove kolske godine nastavu pohaa 351uenik, a u odgojno-obrazovni proces ukljueno je 25 uitelja uz suradnju dva struna suradnika (pedagoginja i knjiniarka). Tajnica i raunovoa obavljaju administrativne poslove, dok tehnike poslove obavlja etvoro zaposlenika. Zbog nedostatka kolskog prostora nastava se odvija u dva turnusa, suprotno veinskoj smjeni radi lb, IIb i IIIb razred. Stalno opadanje broja upisanih uenika, zaustavljeno je, no proteklih godina upisano je manje uenika za gotovo dva razredna odjela, Prema projekciji, nakon stagnacije slijedi postupni rast upisne kvote. Pored redovite nastave propisane od strane Ministarstva, te izborne, Osnovna kola ima razgranatu strukturu izvannastavnih i izvankolskih aktivnosti. Tako se uenicima prua mogunost ukljuivanja u kolski sportski klub, Rukomet za djevojice, Pjevaki zbor, Dramsku skupinu, Novinarsku grupu, Literarnu sekciju (mladi i stariji), Likovnu grupu (vii i nii razredi), Plesne skupine (suvremeni ples i folklor), Lutkarsku grupu, Runi rad (nii i vii razredi), Eko grupu i Pomladak crvenog kria. Istodobno kola je u izravnom kontaktu s voditeljima, ak, esnaest izvankolskih aktivnosti u koje su ukljueni uenici kole. Stoga je nevjerojatan stav koji se moe ponekad uti, da za uenike nema dovoljno sadraja i aktivnosti izvan nastave u koje bi se mogli ukljuiti. On samo ukazuje na neupuenost onih koji ga iznose. Nastava je struno zastupljena iz svih predmeta, a rezultati koje je kola postigla na planu izvrsnosti,
kru v. ni e
Nevjerojatan je stav koji se moe ponekad uti, da za uenike nema dovoljno sadraja i aktivnosti izvan nastave u koje bi se mogli ukljuiti. On samo ukazuje na neupuenost onih koji ga iznose. Nastava je struno zastupljena iz svih predmeta, a rezultati koje je kola postigla na planu izvrsnosti, svrstavaju je medu najbolje kole u upaniji i visoko pozicioniranu u republikim razmjerima. Ako zavirimo kratko u pedagogijski vremeplov, uoit emo neprijepornu injenicu da se suvremeno kolstvo u Hvaru nadovezuje na iznimnu edukativnu tradiciju na kojoj nam mogu pozavidjeti i zemlje s uzornom pedagokom tradicijom, Tako se prvi magistar scholarum svjetovne kole u Hvaru spominje 1420.g. kada je mletaka vlast izabrala Silvestra Cursoa za komunalnog kancelara i uitelja kole. Od tada u Hvaru djeluje humanistika kola. Javna i besplatna za sve uenike (izdravana sredstvima hvarske komune) svojevrstan je izuzetak za onovremenu prosvjetnu praksu. Veliko vijee poklanja posebnu pozornost izboru uitelja, ukazujui istimulansom na njegov znaaj. Tako ce, primjerice, Petar iz Perugie kao "rektor kole" imati plau od etrdeset dukata dobrog zlata. Slijedeih desetljea uenici e participirati u odravanju kole, no zahtijevajui pritom, da ih poduavaju vrlo ueni ljudi. Za rektora je, tako, 1516. g. izabran pjesnik Jeronim Bertuevi. Venecijanska je vlast u ovim krajevima poklanjala kolstvu veliku pozornost na to ukazuje niz dokumenata. Krajem esnaestog stoljea kola nije vie na ranijoj razini, ali su sagledljiva nastojanja za odravanje kvalitetne izobrazbe. Isto tako, od etrnaestog stoljea u dominikanskom samostanu u Hvaru djeluje kola za klerike s vrlo obrazovanim uiteljima medu kojima bijae i Vinko Pribojevi.

25 5
.b9

t tt+++
PODVUCIMO
CRTU OTOKA HV ARA
svrstavaju je medu najbolje kole u upaniji i visoko pozicioniranu u republikim razmjerima .. Gore navedeno odnosi se na upanijska i dravna natjecanja iz pokreta "Znanost mladima", "Lidrano", sportska natjecanja, likovna natjecanja i smotre, Crveni kri, prometnu kulturu ... itav niz prvih mjesta na dravnim i upanijskim natjecanjima i smotrama, brojna pismena priznanja i pohvale rezultirali su i Nagradom grada Hvara, te prepoznat1jivou O Hvar u kontekstu 843 osnovnih kola Hrvatske. Nastavnom tehnologijom prate se suvremeni trendovi, provedba HNOS-a neformalno je ocjenjena vrlo uspjenom, a poboljanjem prostornih uvjeta oekuje se daljnji kvalitativni iskorak. Naime, upravo je u tijeku izgradnja kolske portske dvorane i izgradnja uionikog prostora, a zavretak radova oekuje se tijekom lipnja 2008. godine. Ovaj povijesni zahvat (napomenimo, da od izgradnje kolske zgrade 1939. g. nije izvrena ni jedna kapitalna investicija u proirenje kolskog prostora) znatno ce doprijeti kvaliteti rada, kola prelazi na rad u jednoj smjeni, a dograene etiri uionice omoguit e suvremenu kabinetsku nastavu. Naalost, izgradnju kolskog igralita neposredno do kolske dvorane, za koju je izdana lokacijska dozvola i izraen glavni projekt, koi jo uvijek pojedinac, no uskoro se nadamo rjeenju i ovog problema. Na kraju, naglasimo, kljuni iskorak u hvarskom kolstvu ostvarit e se izgradnjom zgrade Srednje kole. Naprosto je nevjerojatno da do danas nije napravljen ni prvi korak na tom planu. Krajnje je vrijeme da se udomi "beskucnika" Srednju kolu, te tako omogui normalan rad dvije kole koje u sustanarskom odnosu ne mogu normalno (a kamoli optimalno) funkcionirati. Postojee stanje bremenito je funkcionalno-pedagogijskim, sociologijsko-psihologijskim, organizacijsko tehnikim i inim tekoama. Jo poetkom devedesetih Gradsko vijee grada Hvara donijelo je odluku o izgradnji Srednje kole u okviru Strategije razvoja kolstva u Hvaru, te izgradnji kolske dvorane, igralita i dogradnji uionikog prostora za potrebe Osnovne kole, koja ostaje na postojeoj lokaciji. Ovaj neprijeporni gradski prioritet ne trpi odlaganje, poglavito danas kad preferiramo drutvo znanja, kad Ministarstvo ulaze u objekte za rad u jednoj smjeni, te kad postoje razni modeli brze izgradnje. kola za dvjestotinjak uenika zaista nije krupni zalogaj da ga se ne moe progutati u navedenom kontekstu. U emu je onda problem? Duko Kovai
~kruveni.a
STANOVNITVO
Brojke i statistike nas moraju initi zabrinutima

I kada se otrgne od svoje obale, kada se
nastani na drugom kraju svijeta, Otoanin svijet i dalje promatra sa svoga Otoka. Njegov Otok njemu je jedina vrsta toka u svemiru, toka prema kojoj odreuje strane svijeta, prema kojoj imenuje vjetrove i procjenjuje sve udaljenosti.(Joko Boani; Terra marique)
Otok Hvar obuhvaa 295,2 km? s 11.103 stanovnika (2001.). Lei u arhipelagu srednje dalmatinskih otoka. Hvar je najtopliji i najsunaniji hrvatski otok. Ima blage zime i bujnu vegetaciju. Ima kristalno isto more. Zbog izuzetne ljepote svrstan je 1997. godine u skupinu deset najljepih otoka svijeta. Otok ima bogatu kulturno-povijesnu batinu i vrlo ranu naseljenost ( neolitska kultura). Uz to, dijelei sudbinu svih naih otoka, imao je gospodarski i populacijski procvat od 1857. do 1910. godine. Od tada, sa slabljenjem gospodarske dinamike, poinje iseljavanje stanovnitva koje se do danas nije zaustavilo. Uz iseljavanje javljaju se i drugi demografski problemi, primjerice dobna i spolna neravnotea. Prvi slubeni popis stanovnitva izvren je 1857. godine i od tada moemo pratiti kretanje stanovnitva:
godina Br.stan. 1931 14428 1857 12748 1948 12611 1869 13 378 1953 12721 1880 15040 1961 12147 1890 17016 1971 11224 1900 18091 1981 11224 1910 16943 1991 11 459 1921 17130 2001 11 103

25 5
"Mirko Korenil'! : Naselja i stanovnitvo
SR Hrvatske 1857-1971, Zagreb, 1979.
novi 12.

PODVUCIMO Popisi stanovnitva
Dakle, broj stanovnika otoka Hvara poveavao se od prvog popisa 1857.do 1900.,a od tada, s manjim oscilacijama, broj stanovnika je u stalnom opadanju. Uzrok tome je iseljavanje s otoka, depopulacija, to znai iseljavanje velikih razmjera. Otoani su iseljavali prvenstveno iz gospodarskih razloga, a kasnije moemo pridodati i politike razloge , kao i razloge zadovoljstva ivotom (subjektivna procjena vrijednosti). Iseljavanje nije smanjilo samo broj stanovnika otoka ve je djelovalo i na prirataj stanovnitva. Iseljavali su se stanovnici u produktivnoj ivotnoj dobi i za rad i za osnivanje obitelji. Promotrit emo zadnjih nekoliko godina:
Prirodni prirataj 2002 - 2005. godine:
10
CRTU
+
e)
t t
D
10 20 30 40
Hvar
D
20 30 40
StariGrad
Hvar StariGrad Jelsa Suuraj
2002 1 -22 -24

O
2003 -11 -26 -33 -2
2004 -5 -15 -32 -3
2005
-9
-14 -17 -11
*Dokumentacija DZS
D
10 :JJ :Il
Vidljivo je da je broj umrlih daleko vei od broja roenih u cijelosti, a onda unutar otoka razliito po podrujima (zapadni i istoni dio ili naselja na obali i naselja unutranjosti). Padom nataliteta, a poveanjem mortaliteta i smanjenjem prirodnog prirataj a, smanjuje se mlada populacija, ime se u nastavku procesa smanjuje i priljev stanovnitva u zrelu dob, radnu i fertilnu dob. Pad broja stanovnika u fertilnoj dobi dugorono izaziva novi pad nataliteta i to je sadanje demografsko stanje. Zanimljivo je promotriti dobno-spolni sastav stanovnitva kao vaan demografski pokazatelj. Uobiajeno je da je u nekoj populaciji jednak broj mukaraca i ena, a ako to nije tako onda su neka zbivanja utjecala na ravnoteu. Prema dobi moemo razliito razvrstati stanovnitvo, ali moda je najbolje po dobnim skupinama: mlado (do 19 godina), zrelo (20-64) staro (65godina i vie). i Tako emo promotriti dobno spolni - sastav stanovnitva otoka Hvara po Popisu 2001.godine:
Hvar Stari Grad Jelsa Suuraj muko ensko 0-19 116 12,3 11,8 10,0 11,6 10,4 8,5 8,9 20-64 30,2 30,5 28,1 28,9 27,8 27,3 25,6 26,8 65 i vie 6 9,2 8,7 12,4 10,5 12,9 14,6 15,4
Jelsa
Suuraj (Ovi podaci ne odnose se samo na gradska, odnosno opinska sredita, ve ukljuuju i okolna teritorijalno pripadajua seoska naselja.)
muko
ensko muko ensko muko ensko
*Dokumentacija DZS
Nakon proitanih podataka u tabeli i grafikog prikaza istih dolazimo do zakljuka da imamo zajednicu ija je baza (0-19godina) sve ua, a vrh (65 godina i vie) sve iri. Ovakva situacija rezultat je emigracije i niskog (negativnog) prirodnog prirataja. Obiljeje ovakve populacije je starenje, a ako su udjeli stanovnitva starijeg od 65 godina oko 15% unutar zajednice onda je ta zajednica ve izrazito stara. Svi su demografski procesi povezani i jedan je uzrok i posljedica drugom. S ovakvom situacijom ve unaprijed znamo da emo imati smanjeni radni kontingent, kao i smanjen broj ena fertilne dobi. Radni kontingent ini broj stanovnika u dobi ivota koju nazivamo radno sposobna dob. Ona je za ene od 15 do 59 godina, a za mukarce od 15do 64godine.

25 5
kru veni
abi

t tt+++
IN MEMORIAM
posebno u katedrali di je redovito itao misna itanja i sudjelovao u organizaciji crkvenih slavlja. Nikad nije zaboravio nedjeljnu svetu misu i blagdane. Bio je lan Katedralnog zbora sv. Cecilije i Zbora crkve Gospe od Milosti. Njegov lijepi tenor doprinio je vrijednosti zbora, a puno puta je bio i dirigent. Bio je i lan bratovtine sv. Nikole jo dok je i njegov otac bio u istoj bratovtini. Posebno je bio ponosan kad su bratovtinu sv. Nikole prihvatili sin Marinko i unuk Karlo te djeca keri Margite, njegovi unuci Marko i Tonko. Bio je ponosan, praktian i neustraiv vjernik i u vremenima kad je teko bilo rei da si vjernik, a jo tee svoju vjeru ivjeti i prakticirati. Ali u tome nikad nije posustajao. Drago je bio veliki Hvaranin pokazujui to svojim nesebinim zalaganjem u javnom ivotu ovoga grada. U hvarskoj glazbi smo bili zajedno od dvanaeste godine do kraja, njezinog gaenja. Bio je glazbenik visoke vrijednosti, a truba koju je svirao imala je krasan svileni zvuk kojeg je samo Drago znao dati. Imao je dar apsolutnog sluha i prema rijeima eminentnih kompozitora i dirigenata bio je jedan od pet muziara s apsolutnim sluhom na irim prostorima. Osim gradske glazbe bio je i lan gradskog zbora i lan 'Fora', prve klape u Hvaru. Bili smo zajedno lanovi hvarskih kazalinih amaterskih skupina u najstarijem pukom kazalitu u Europi. Za mnoge zasluge u javnom ivotu Hvara dobio je nekoliko nagrada - ako je to itko zasluio onda je to Drago Juril Daleko od javnog ivota, privatno, bio si veliki mu i dobar otac. Bio si radnik i s Tonkom skromno ivio radei marljivo svoj posao, ali i teke poslove na plivarici, - uspjeli ste tako radom i odricanjem kolovati svu svoju dicu. U tekim vremenima daleke 1960. godine, ti si izgradio kuu na Vloku zvanu Zolfrado, kada to nije nimalo bilo lako realizirati. Zavrio bih ovaj kratki govor izraavajui veliku osobnu zahvalnost svom prijatelju Dragotu, posebno na druenju sa mnom po pojima od vale sv. Antonija do visoravni sv. Vida, rodnoga mi Grablja, pa do forskih njivih. Hvala ti na tvojoj pomoi, na druenju, hvala ti za nae zajednike pisme po otoku. Naa zadnja pisma je bila u orota maranguniju. Ti si svakoj dovo poetnu intonaciju, jer se bez tebe nismo mogli dobro uputit! Prijatelju Drago, neka ti Bog da vjeni pokoj, poivaj u miru i budi spokojan na naem hvarskom groblju uz svoje najmilije u naoj hvarskoj i hrvatskoj zemlji koju si neizmjerno ljubio. Kako si Drago i sam vrsto vjerovao: "Na se ivot mijenja, a ne oduzima i poto se raspadne dom ovozemaljskog boravka, stjee se vjeno prebivalite na nebesima." Vjerujemo u Boje milosre i da si ve danas s Njim u raju. Ostat e zauvijek s nama u dragom sjeanju i naim molitvama do dana kada emo se svi opet nai pred Gospodinom. Pokoj vjeni daruj njemu Gospodine!
Radni kontingenti stanovnitva ukupno i u postocima za otok Hvar po popisu iz 2001.godine:

Hvar Stari Grad Jelsa Suuraj ene 1307 817 981 125 % 31,5 29 26,8 25,4 mukarci 1388 894 1129 139 % 33,5 31,5 30,8 28,3
*Dokumentacija DZS
Za Hrvatsku udio enskog radnog kontingenta iznosi 30,5% stanovnitva, a mukog 33 %. Radni kontingent upuuje na potencijalnu radnu snagu, te vrijednosti su na nivou Hrvatske niske, a vidimo da su na nekim dijelovima otoka jo ispod te vrijednosti. Stanovnitvo je nositelj gospodarskog razvoja i odreuje smjer i dinamiku drutveno gospodarskog razvoja. Moglo bi se jo mnogo rei o tome, ali ovo je samo lanak koji upozorava i potie na razmiljanja suoena sa stvarnim brojkama, a brojke ukazuju na najloije demografske procese: depopulacija i izumiranje. Danas bi mogli iskljuiti i gospodarske i politike razloge kao motive odlaska, a onda bi se trebali zapitati to nam to nedostaje u ovoj izuzetnoj sredini (ili u nama) iz koje se odlazi, ali za koju se ostaje vezan zauvijek.
Zabrinuta
Inmemoriam
BARBA DRAGO JURI (1923.-2007.)
Umor je veliki Foranin groda i otoka. Bio je veliki ovjek, uvijek i u svemu. Bio je ovjek visokih moralnih naela, poten, dostojanstven i dobroinitelj. Drago je roen 1924. godine u Hvaru kao najmlai sin Marije i Marina Juri. Na krtenju je dobio ime Karlo, a svi smo ga zvali Drago jer je u svemu bio drag. Kao djeak igrao se po naoj nojlipjoj hvarskoj pjaci i po kolama grada. U hvarskoj katedrali je krten, prieen, krizman i oenjen sa svojom dobrom enom Tonkom sa kojom ima dvije keri i sina. ivio je s ocem i majkom i ponosno izvravao svoju sinovsku dunost prema roditeljima. Tonka i Drago pomagali su i teti Tonci Karkovi i gi Grabovac u zadnjim godinama njihova ivota. To su dobra djela koje su uvijek i svugdje inili pomaui bratu ovjeku u svim prilikama ili neprilikama ivei tako puninu svoje vjere. Barba Drago je bio ovjek crkve i uvijek ivio po nauci Isusova evanelja. Pomagao je u svim hvarskim crkvama, a
U Hvaru, 26. kolovoza, 2007. Juraj Zaninovi Alvi u svoje ime i u ime svih Dragotovih prijatelja

25 5
dkruveni


DENTJERE NA SUNCE
+
e)
t t
Zato se Isus nije rodio u Bosni? - Nisu mogli nai tri mudraca. ***************** Razgovaraju dva bakalara o vjerskim temama. Jedan upita drugog: "Vjeruje li ti u ivot poslije Boia?" ***************** Nespretno izreene upne obavijesti: - U nedjelju se skupljaju prilozi za novi sag. Svi koji ele neto napraviti na sagu neka se jave u upni ured da im damo papir. - Marija Jeli i Vinko Magdi vjenali su se 24. listopada u naoj crkvi. Tako je zavrilo prijateljstvo koje je trajalo od kolskih klupa. - Za one koji imaju djecu, a to ne znaju, u prizemlju imamo djeji vrti. - upnik e odrati oprotajnu propovijed, nakon ega e zbor otpjevati 'Radujte se narodi'. - U utorak u pet popodne odrat e se sastanak Kluba mladih majki. Sve one koje ele postati mlade majke neka se jave u ured sveeniku. - Druge nedjelje na jutarnjoj misi solistica e biti gica Stanii. Nakon toga e upnik govoriti 'O tom stranom iskustvu'. - U svojim molitvama sjetite se onih koji su bolesni od nae crkve i zajednice. - Uenici osmih razreda e u petak popodne u 17h u crkvi izvesti Hamleta. Poziva se puanstvo da prisustvuje ovoj tragediji. ***************** Jedan mladi katoliki sveenik bio je tako nervozan da prije prve mise nije mogao ni rijeci progovoriti pa upita biskupa za savjet ... Ovaj mu ree da slijedei put popije au vode sa 2 kapljice votke i odmah ce se osjeati slobodnije. Poslije toga, sveenik se osjeao tako dobro da ga vise nita nije moglo uznemiriti. Nakon povratka sa mise pronae slijedeu ceduljicu od biskupa ... "Potovani sveenie, slijedei put stavite nekoliko kapljica votke u vodu a ne obratno. Osim toga evo jo nekoliko savjeta kako se neki ispadi ne bi ponovili: 1. Nije potrebno stavljati krike limuna na rub kalea. 2. Postoji 10 zapovjedi a ne 12, 12 apostola a ne 7. Nijedan od njih nije bio patuljak. 3. Isusa i njegove uenike ne zovemo J.e. i kompanija 4. David je pobijedio Golijata prakom i kamenom.
Nije ga umlatio i prosuo mu mozak. 5. Papu ne moramo nazivati ElPadrino 6.Bin Laden nema veze sa Isusovom smrti. 7. Sveta vodica je za posveivanje a ne da bi se osvjeavali ispod pazuha. 8. Nikada se ne smijete tako moliti, da pri tome sjednete na stepenice ispred oltara i stavite nogu na Bibliju. 9. Poziv na ples nije lo, ali ne pleite polku trei kroz crkvu. *********************** Mladi redovnik je stigao u samostan. Dodijeljen je da pomae ostalim redovnicima kopirati prepisujui stare propovjedi i zakone. Primijetio je kako svi redovnici uvijek prepisuju iz kopija, a ne iz originalnih svitaka. I tako novi redovnik ode do starjeine samostana upitati ga zato se ne prepisuje iz originalnih svitaka, ukazujui na to da je netko mogao samo malo pogrijeiti ili neto propustiti u prepisivanju, pa ak i u originalnom svitku i to ne bi nikada bilo ispravljeno. Ustvari, ta bi greka bila uvijek prepisivana u svim daljnjim kopijama. Starjeina samostana ree: " Stoljeima smo prepisivali iz kopija, ali si to dobro primijetiol" Otiao je dolje u mrane podrume ispod samostana gdje su bili originalni rukopisi arhivirani i zakljuani u sefu, a izgledali su kao da nisu bili otvarani stotinama godina. Sati su prolazili, a nitko nije vidio starjeinu samostana ... Mladi se redovnik zamislio i otiao potraiti starjeinu. Naao ga je u podrumu gdje udara glavom o zid i kuka: " Promaklo nam je R! Promaklo nam je R! Promaklo nam je R! elo mu je bilo svo u krvi koja se slijevala niz lice, a on je nekontrolirano plakao. Mladi redovnik ga je upitao: "to je tako 10e,Oe?/J kripavim, prepuklim glasom mu starjeina odgovori:" Rije je bila CELEB RATE! ... (ane CELEBATE tj. 'slavite', a ne 'ivite u celibatu)
/J

25 5
kru v. ni e
.b3

t tt+++
PREPORUAMO
Kvarat od ure forske arije

"One noge od prajcia to su ostale od Boia ovdje, Jednu pecu mandulata, nek nam bude obilata ovdje, Na dobro vam Mlado lito dojde!"
(Iz kolendronja za Mlado lito)
Eeee, lipo je dokli duro, kad je svaki don stol pun mesetine ipaurot, svakega slatkega i lipe spize, ali co po Boiu, kad ne more intrat u one gae ili futon u kojega si moga intrat svega deset don pri ?! Dobro vijest je ta da su likori malo istraivoli i doli kraju da vej ni potriba cinit monode i potit se kako betija za kalat viak kilih od svecih, nego je dostapazite sad - redovito umjereno hodit. To se pri priporucivolo somo starijima koji imodu problemih sa zdrovjen, ali sad se sve vee to priporucije i mlodima. Eto, drogi mIodi, namisto da se doma vojote po kauu i buljite u televiziju, odma put pod noge i indiro do u Pokonji dol, do Punte od kovoca, na Kopito, ili, ko je od ekstremih, do u Milnu ili Molo Grobje. Zoe je to dobro? Ne somo da e se viak pomalo liberat, nego se more i ojaat sve miie, ligamente i unutarnje organe. Regulirat e se tlak, kina edu stat drito (ca je super ko pati od migrenih), uglavnom, zdrovje itekako more po na boje. Vano je, dokli etote, pazit da pravilno diete. Nojbitnije je udisot i izdisot kruz nos, jer tako se vlai, grije i procistije arija koja dohodi u plua. Likori govoridu da je boje ne izdisot na justa jer tako arija velto izahodi i tako se isuijedu garlo i plua, pok se optereijedu dini organi. Ako von se co takovega dogodi dokli etote, nojboje je kalmat i pomalo regulat disonje i hodenje.
Foto: Ivo Vueti / Kruvenica
Dir od Vriska do Pjace

Ovako etat lipo je za se liberat stresa. Dobro je, mi u For i ne znomo ba ea je to stres, ali dir von svakako more razbistrit glovu i ucinit da ste boje voje. Kako, budmo realni, For pomalo postaje provi grod, nikima je teko izdvojit pinku vrimena za prodirat. Svaki don bi tukalo etat na frikoj ariji barenko kvarat od ure. A mi u For imomo tu sriu da jo uvik imomo friku ariju. Radi tega apeliromo na svit koji stoji na Vrisak i u Majerovicu i amoretov dolac da koji put ostavidu auto doma. Proetojte do u grod, ni For New York. Neete istratit postole.
Da zakljuimo: u svakemu sluaju, kvarat od ure dira dnevno cini svakemu dobro na duge rute. Nee vos ve puno bolit glova, cirkulacija e von bit kako makina, kila edu hodit dole i bit ete boje voje i od akcije za cinit cuda! Radi tega ne cekojte sutra, prikosutra, da kupite nove patike, da ne pue jugo, bura, tramuntona ili da nojdete kumpaniju za prodirat (i usput butat koji tra) - pocnite ODMA! Jer ako cinite dobro se dobrin vroo! (Prema tekstu umirovljene prof. Jadranke Ivankovi iz Staroga Grada, pokretaa projekta Kretanje stazama zdravlja za forske prilike adaptira la Z.B.)

25 5
dkruveni
novi 12.

UPNA KRONIKA
+
e)
t t
02.09.-01.12.2007.
u subotu,
8. rujna, proslavljen je blagdan Male Gospe (Roenja Marijina). Sveana misa bila je u katedrali u 19.30 h, a predvodio ju je upnik.
Katehetska nedjelja, uz poetak nove kolske i vjeronaune godine, proslavljena je 9. rujna sv. misom u 10 h sa zazivom Duha Svetoga. Od ponedjeljka, 10. rujna, zapoeo je upni vjeronauk za uenike osnovne kole od prvog do etvrtog razreda te za srednjokolce i ostale grupe. Na blagdan Uzvienja sv. Kria, u petak, 14. rujna, slavljena je u Anuncijati koncelebrirana misa koju je predvodio biskup. Prije mise pjevano je "Skazanje od naaa i uzvienja sv. Kria Isukrstova". Ovaj blagdan posebno slave bratimi sv. Kria i na ovaj dan namjenjuju misu za svoje ive lanove. Neko je (do donoenja bratovtinskog Statuta 1999. g.) ovo bio glavni blagdan Bratovtine, a sada je to "hvarski" sv. Krii (svetkovina 6. veljae, neko glavni blagdan Bratovtine sv. Kriia koja je prestala postojati poetkom 19. stoljea). Dana 15. rujna, na spomendan alosne Gospe,biskup je posvetio obnovljenu crkvicu sv. Klementa na istoimenom otoku. Crkva je obnovljena zahvaljujui velikim donacijama Grada i Ministarstva kulture RH-a. U ponedjeljak, 17. rujna, navrilo se 25 godina od smrti hvarskog upnika don Jure Belia, pa je toga dana za njega sluena sv. misa, a predvodio ju je upnik. Na blagdan sv. Jeronima, zatitnika Dalmacije, u nedjelju 30. rujna nakon veernje mise prikazan je u katedrali dokumentarni film Stella Maris Dalmacije o tovanju BDM u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji i Hvarskoj biskupiji, u produkciji Udruge Prosoli - Sveta Glazba iz Zagreba. Prije prikazivanja film je predstavila dr. Hrvojka Mihanovi-Salopek, a nastupili su i puki pjevai iz Vrbanja. Nakon filma o. biskup je izrekao kratku zahvalu autorima filma. Film je kupilo dosta onih koji su prisustvovali projekciji. Dan uoi svetkovine hvarskog zatitnika sv. Stjepana L, pape, u ponedjeljak 1. listopada pjevana je u katedrali sveana prva veernja svetkovine koju je predvodio biskup, a nakon nje je odran kratki program otvorenja svetkovine na kojem je nastupio katedralni Zbor sv. Cecilije i VIS Stvoreni za nebo. Kasnije je ispred Loe odran koncert limene glazbe iz Drnia. Na dan svetkovine sv. misu je predvodio varadinski biskup mons. Josip Mrzljak, a koncelebrirali su mu biskupi Splitsko-makarske metropolije, glavni tajnik biskupske konferencije mons. Vjekoslav Huzjak te sveenici i redovnici Hvarske biskupije predvoeni dekanima triju otoka i generalnim vikarom. Misi je prisustvovalo gradsko Poglavarstvo na elu s gradonaelnikom Pjerinom Bebiem i predsjednikom Vijea Stjepanom Kovaeviem te splitsko-dalmatinski upan Ante Sanader i brojni drugi predstavnici gradova i opina. Misno slavlje zapoelo je sveanom procesijom s relikvijama svetog Stjepana po trgu koji nosi njegovo ime. U procesiji su sudjelovale obje bratovtine i katedralni zbor. Mons. Mrzljak je u propovijedi usporedio nae vrijeme s vremenom ivota svetog Stjepana te istaknuo kako vjera ne smije biti tek obina tradicija, ve da u njoj treba biti ustrajan poput hvarskog zatitnika, ali i bl. Alojzija Stepinca, suzatitnika Varadinske biskupije. Nakon mise je ispred novoureenog Vatrogasnog doma o. biskup blagoslovio kip sv. Florijana muenika, zatitnika vatrogasaca, rad umjetnika fra Joakima Gregova. Tijekom posljepodneva su bile organizirane razne manifestacije. Naveer je pjevana druga sveana veernja svetkovine, a nakon nje je uslijedila tiha misa koju je predvodio mons. Vjekoslav Huzjak.
kru v. ni e

25 5
abs

t tt+++
UPNA KRONIKA
Proslava Dana grada zavrena je koncertom hvarskih klapa i pjevakih drutava ispred Loe. U srijedu, 3. listopada poela je svakodnevna listopadska pobonost, krunica s pjevanim litanijama, a ove godine nakana je bila za duhovnu obnovu nae upe, povezano s namjerom upnika da organiziranjem upnih vijea zapone rad na animiranju upnog pastorala. Blagdan sv. Franje Asikog, osnivaa franjevakih redova, proslavljen je u crkvi Gospe od Milosti hvarskih franjevaca misom koju je predvodio biskup uz koncelebraciju tamonjih redovnika, don Milija i don Ante. Nakon mise odran je obred Preminua sv. Franje. Ove godine, 20. listopada, navrilo se 90 godina od smrti hvarskog biskupa Jordana Zaninovia (1840.-1917.).Tim povodom upriliene su komemoracije u Starom Gradu i Hvaru u subotu 13. listopada. Ujutro u 10.30 zapoeo je starogradski dio obiljeavanja. U crkvi sv. Stjepana I. prigodne govore su odrali tamonji upnik don Ivica Huljev (uvod), prior dominikanskog samostana sv. Petra muenika fra Mario Marinov (kratki ivotopis biskupa Zaninovia) te prof. dr. Marin Zaninovi (o drutveno-politikim prilikama za ivota biskupa Zaninovia). Prigodni recital izveo je gosp. Dinko epi. Nakon govora je o. Biskup predvodio molitvu za pokojnog biskupa Jordana, uz pjesmu Faroskih kantadura. Zatim je na rodnoj kui biskupa Zaninovia otkrivena spomen-ploa. Naveer je u hvarskoj katedrali uvodni govor drao upnik, zatim su odrana predavanja prof. dr. Marina Zaninovia (kao i u Starom Gradu) i prof. Joka Bracanovia (zanimljive pojedinosti o ivotu biskupa Zaninovia). Nakon toga je uslijedila koncelebrirana sv. misa u ast Gospi (Uenici Gospodnjoj), koju je pokojni biskup posebno tovao. U propovijedi je biskup istaknuo zasluge Jordana Zaninovia za nau biskupiju. Nakon mise otkrivena je spomen-ploa uz oltar Presvetog kod mjesta gdje je Zaninovi bio pokopan. Zatim su djeca odrala recital i otpjevala pjesmu "Krist na alu". Sveanosti su prisustvovali sveenici i redovnici hvarskog dekanata te rodbina pokojnog biskupa. U noi sa 13. na 14. listopada neidentificirani poinitelji razbili su vrata na kapelici sv. Antonija smjetenoj uz cestu prema Milni, te bacili na pod sveev kip, koji je na taj nain oteen na vie mjesta. Nadamo se da je ovo poinjeno u pijanstvu, a ne namjerno, iz mrnje prema Crkvi ili spomenutom svecu, iako ni to ne opravdava ovaj barbarski in. U srijedu, 17. listopada, oteeni je kip odnesen fra Joakimu da ga popravi. Dana 21. listopada obiljeena je Misijska nedjelja. upnik je istaknuo vanost misija te potaknuo vjernike na materijalni doprinos misijama. Lemozina je toga dana bila namijenjena u tu svrhu, a skupljeno je 6.050,00kn i 130 . Takoer se moglo pomoi i individualno preko uplatnica kojeje dostavio Misijski ured. Od te nedjelje je ukinuta misa u 7h do idue sezone.
~kruveni.'

25 5


UPNA KRONIKA
U petak, 26. listopada, u Loi je odrano predstavljanje knjige Andre Gabelia "Ivaniev ustanak i bunt Dalmacije - Kritika degradiran ja slobodarske batine" u izdanju Muzeja hvarske batine. Knjigu je uz autora predstavio prof. Joko Kovai. Ova je knjiga svojevrsni saetak autorova ranijeg djela "Ustanak hvarskih puana", a nastala je kao reakcija na konstantno zanemarivanje ovog znamenitog dogaaja iz 16. st. u hrvatskoj javnosti. Tome je uzrok, smatra autor, omalovaavanje borbe hvarskih puana od strane ugledne hrvatske povjesniarke Nade Klai. Gabeli u ovoj knjizi argumentirano pobija njene navode (kao i navode Slobodana P. Novaka o Matiju Ivaniu u knjizi "Hvar") te ispravno, na temelju povijesnih izvora, vrednuje ovaj dogaaj, posebno istiui ideju ustanika o stvaranju Generalnog vijea u kojem bi sudjelovali svi slojevi drutva, koja je bila daleko ispred tog vremena. Od 28. 10., prelaskom na zimsko raunanje vremena promijenjen je raspored veernjih misa. Tako je krunica premjetena u 17.30, a misa u18h. Na Sve svete sveanu koncelebriranu misu u katedrali u 10 h sluio je biskup. U propovijedi se osvrnuo na novinske napise o hrvatskim biskupima i nedavno zavrenoj biskupskoj konferenciji, te ih ocijenio neprovjerenima i neprimjerenima. Naveer je u katedrali pjevana sveana veernja, a nakon nje je bila tiha misa. Na Duni (ili Mrtvi] dan u 5 h ujutro pjevana je sluba itanja nakon koje je bila misa. Zatim su se vjernici uputili prema groblju, gdje je upnik odrao propovijed te molitvu za sve pokojne. Uslijedila je jo jedna sveta misa na groblju. Pjevanu veernju i misu u 18 h predvodio je biskup. U osmini Dunog dana, 3.-9. studenog, svaki su dan bile krunica, veernja i sv. misa koja se namjenjivala redom: u subotu za pokojne biskupe i sveenike/upnike, u ponedjeljak za due u istilitu, u utorak za pokojne bratime sv. Kria u Anuncijati, u srijedu za pokojne bratime sv. Nikole u Duha Svetoga, u etvrtak za poginule u Domovinskom ratu te u petak, na blagdan Posvete Lateranske bazilike, za pokopane u tuini. Naalost, vrlo je malo vjernika bilo na ovim molitvama i misama za pokojne.

+
e)
t t
Zbor mladih iz Vrbanja Corde vocale odrao je zanimljiv koncert starih dalmatinskih i sardskih pjesama 4. studenog u Loi. Od ponedjeljka, 5. studenog, ponovno su zapoeli biblijski susreti u Anuncijati, koje predvodi biskup. U ponedjeljak, 12. studenog u crkvi Duha Svetoga zapoela je devetnica u ast Gospe od Zdravlja nakon koje se slavi sveta misa u istoj crkvi. Oigledan je pad broja molitelja. Djece (dvoje-troje prvopriesnika) i srednjokolaca gotovo da i nema. Da li za to treba zahvaliti napretku medicinske znanosti ili rastuoj nevjeri, teko je odgovoriti.

25 5
k
ruv.nica~

t tt+++
UPNA KRONIKA
U subotu, 17. studenog, u crkvi Duha Svetoga upnik je predstavio brata Urlich iz monake zajednice Taize (Francuska). Kasnije je predvodio specifinu (tezeovsku) molitvu, na kojoj je sudjelovalo i nekoliko naih mladih upljana, u staroj starigradskoj crkvi sv. Ivana. O predstojeim izborima za Hrvatski sabor, u duhu "Poruke biskupa HBK", govorio je o. biskup nakon upne mise u nedjelju 18. studenog. Istaknuo je da je dunost svakog vjernika izai na izbore te glasati za one stranke iji su programi u skladu s kranskim vrijednosnim sustavom. Takoer je istaknuo da su jedine stranke koje biskupi podupiru hrvatski narod i Katolika Crkva. Blagdan Prikazanja BDM u hramu, u narodu poznat kao Gospa od Zdravlja, proslavljen je u srijedu 21. studenog. U 8.30 h su grabajski pjevai u Gospinoj crkvi u Zarau pjevali "ivot" nakon kojeg je slijedila sv. misa koju je slavio upnik. U 10.00 h je don Jozo Jelini slavio sv. misu u crkvi Duha Svetoga. Veernju misu u Katedrali uz prisustvo neto veeg broja vjernika slavio je upnik. U etvrtak, 22.11. hvarski su pjevai proslavili dan svoje zatitnice sv. Cecilije, djevice i muenice. Nakon mise je za katedralni Zbor sv. Cecilije organizirana tradicionalna veera. Na svetkovinu Krista Kralja, zadnju nedjelju crkvene godine, koncelebriranu misu u 10 h predvodio je o. biskup. Nakon mise izloeno je Presveto na klanjanja. Posebne ure imali su: ene i majke od 14-15 h (predvodio upnik); djeca i mladi od 15-16 h (predvodio don Ante); te mukarci i oevi od 16-17 h (predvodio o. biskup). Klanjanje je zakljueno sveanom veernjom u 17.30 h, nakon koje je bila jo jedna misa. Toga dana odrani su izbori za Hrvatski sabor. Na podruju Grada Hvara glasovalo je 2352 glasaa, 57% od ukupnog broja. Najvie glasova dobio je SDP (829), zatim HDZ (827), HNS (133), HSLS i HSS (92), NL Toni Tadi (57) i HSU (53).Ostale stranke su skupile manje od 50 glasova. Dana 29. studenog odran je prvi sastanak upnih vijea. upnik je pozdravio lanove koje je odabrao prema sugestijama upljana te ih podijelio u upno pastoralno vijee (koje e brojati do 30 lanova) i upno ekonomsko vijee (do 10 lanova). Dao je osnovne smjernice rada ovih vijea te istaknuo kako su ona tek u formiranju, dok e se formalno ustrojiti za nekoliko mjeseci. Prisutni su dali i neke svoje sugestije o radu vijea. Dogovoreno je da se redoviti sastanak Pastoralnog vijea odrava svaki mjesec u etvrtak iza 20. u mjesecu. Neki od lanova su predloili da se sazove izvanredni sastanak karitativne sekcije vijea kako bi se dogovorili oko nekih akcija uz nadolazee blagdane. Bogoslov Toni Plenkovi iz Sviraa zareen je za akona u subotu, 1. prosinca. Obred reenja zapoeo je u 10 h u katedrali, a predvodio ga je o. biskup. Sudjelovali su brojni sveenici i redovnici nae biskupije, profesori i bogoslovi s Katolikog bogoslovnog fakulteta u Splitu te vjernici iz Hvara, Tonijevih rodnih Sviraa i ostalih mjesta. Nakon mise uprilien je agape na hvarskoj Pjaci te prigodni ruak za sveenike, bogoslove i rodbinu. Naveer, istog dana odrana je izborna skuptina Bratovtine sv. Nikole u crkvi Duha Svetoga, a uoi njihove godinje svetkovine. U Upravu Bratovtine izabrani su: Mate Bracanovi-Trupe, Miko Bibi-ie, Frane Novak-Kronjac, Miro Plenkovi, Zoran Sansovi i Proper Zaninovi. Na sastanku novoizbrane Uprave bratovtine, u nedjelju 2. 12. podijeljena su zaduenja i izneseni neki prijedlozi za poboljanje rada bratovtine.

25 Foto: Joko Bracanovi / I<ruvenica 5
~kruveni.'


UPNA KRONIKA
+
+t +
Jedna od bitnih sastavnica kranskog ivljenja je liturgija u kojoj posebno asno mjesto ima slavljenje sakramenata isakramentala (blagoslovina). Kroz ovu godinu smo krstili: 1. Bornu-Pavla Bibia krt. 9. 01. 2007. 2. Luku Vladimira krt. 25. 02. 2007. 3. Milenka Josipa Sekulia krt. 9, 04. 2007. 4. Zoju Radojkovi krt. 22. 04. 2007. 5. Pjera Maruia krt. 22. 04. 2007. 6. Ivana Gospodnetia krt. 6. 05. 2007. 7. Mateja Pletikosia krt. 8. 05. 2007. 8. Tonija Lapendu krt. 8. 05. 2007. 9. Tomu Propera Novaka krt. 19. 05. 2007. 10. Sandru Barii krt. 31. 05. 2007. 11. Valentinu Tudor krt. 2. 06. 2007. 12. Toninu Vueti, krt. 3. 06. 2007. 13. Gabriela Karkovia, krt.l0. 06.2007. 14. Petra Radaia, krt. 20. 06. 2007. 15.Josipa Radaia krt. 20. 06. 2007. 16. Maritu Mardei krt, 14. 07. 2007. 17. Martu Kljuaninkrt. 27. 07. 2007. 18.Josipu Budrovi krt.12. 08. 2007. 19. Tomu Buzoliakrt.15. 09. 2007. 20. Petru Alujevi krt, 21. 09.2007. 21. Nikolinu Milii krt. 7. 10. 2007. 22. Magdalenu Markovi krt. 13. 10. 2007. Veina je krtenja bila u katedrali, a neka su podijeljena u drugim crkvama. Razumljivo nam je da roditelji iz razliitih razloga poele krstiti dijete u nekoj crkvi za koju su vezani, ali uputa o podjeli sakramenta krtenja je vrlo jasna: Da bi se to jasnije pokazalo kako je krst sakramenat vjere Crkve i ukljuenja u Boji narod, neka se redovito slavi u upskoj crkvi ... (<<Odredbao preradi obreda sakaramenta krtenja - KRTENJE DJECE - br. 10) Zato molimo sve da vode rauna o crkvenim propisima U upi su slavili sakrament enidbe tijekom 2007. Marinko Mino Bibi i Ana r. Popi, vjenali se 09. sijenja, 2007. Nika Mario Kovaevi i Nediljka r.Vlai, vjenali se 13. sijenja, 2007. Pero Vukovi i Antica r. Buzoli, vjenali se 21. travnja, 2007. Antonio Novak i Anila r. Avelini, vjenali se 10. svibnja, 2007. Josip Roso i Marina r. Ujevi, vjenali se 19. svibnja, 2007. Stefan Kokal iIrena r. Novak, vjenali se 16. lipnja, 2007. Nikola Kovaevi i Romana r. Ivan, vjenali se 29. rujna, 2007. Matko Trogrli i Adela r. Kuni, vjenali se 13. listopada, 2007. Dalibor Karevi i Ivana r. Uki, vjenali se 27. listopada, 2007. Jakov Milati i Klara r. Tomii, vjenali se 10. studenog, 2007. Jo se vjenalo u naoj upi 7 parova stranaca. Nekoliko naih upljana sklopilo je enidbu izvan Hvara Ante Novak i Zrinka r. [akubin vjenali se 17. veljae, 2007. u Sesvetama Ante Karkovi i Paola Marija r. Balsamo vjenali se 11. kolovoza, 2007. u Zagrebu eljko Maar i Merita r. Hure vjenali se 24. studenog, 2007. u Vukovaru
kru v. ni e

25 5
.b9

+tt+
UPNA KRONIKA
Otac biskup je 27. 05. na blagdan Duhova, u katedrali na elo naih 44. srednjo-kolaca stavio Peat dara Duha Svetoga, a 20.06. u biskupskoj kapeli i trima odraslim osobama. U nedjelju 13. 05. slavili smo u upi sa naih 39 provopriesnika. Tijekom 2007. na naem smo mjesnom groblju uz crkveni obred pokopali: preminula/ o 14. 01. 2007. 7.02.2007. 15. 02. 2007. 24.04.2007. 25. 05. 2007. 29. 05. 2007. 20. 06. 2007. 4.07.2007. 5.07.2007. 23. 07. 2007. 27. 07. 2007. 19. 08. 2007. 24. 08. 2007. 25. 08. 2007. 28. 08. 2007. 14. 09. 2007. 24.09.2007. 10. 10. 2007.
Zdenku Dujmovi Sandru Hackl Nevenku Martini Jelisavu Karkovi Marija Lako Evu Barilovi Ivu Miliia Anticu Bracanovi Emu Avelini Matu Bracanovia Anku upanovi Zlatku Natali Mariju Domani Dragu Juria Niku Damianija Aleksandra Bojani Peru Domania Pavicu- Vinku Matkovi
U obje bratovtine, i one Sv. Kria i one Sv. Nikole ima po 77 lanova Na kraju pokuajte izraunati: kad bi lanovi svih obitelji iz kojih su lanovi neke od bratovtina; svih obitelji koje djecu imaju na vjeronauku; svih obitelji prvopriesnika i krizmanika; svih obitelji naih novokrtenika te svih obitelji koje trae crkveni pogreb za svoje pokojne redovito nedjeljom slavili sv. misu ... tada bi ova upa imponirala kao iva upa. Ovako ova upa, u cjelini gledano, ostavlja trag upe koja slavi sakramente bez veze, jer slaviti krtenje, prvu priest, krizmu i potom taj ivot milosti ne njegovati redovitim nedjeljnim i blagdanskim slavljenjem svete mise ini od tih slavitelja/krana bezjake (kome nije jasno neka ita Harry Pottera). Tuna je injenica da meu naim kranima ima jako veliki broj bezjaka
veruca
.rc>!kruveni

25 5

GRADSKA KRONIKA
KRONIKA GRADA HVARA U RAZDOBLJU

+
e)
t
2007.
t t
OD 01. RUJNA 2007, DO 10. STUDENOGA
CA E MI CHAMONIX ...
- 22. listopada 2007.- Hvarski maturanti sudjelovali u "Parlaonici" ... Dana 22. listopada 2007.grupa maturanata Srednje kole Hvar sudjelovala je u emisiji Parlaonica sa temom: "Imaju li mladi dovoljno adekvatnih sadraja u gradu Hvaru?" Pobijedila je negacijska ekipa sa 2% od 3 glasa. - Nemirni koj- Afera Sunani Hvar, koja je potresla dravu, primirila se tek na jedan dan!!! DRUGA BUNA NA HVARU - Vlasnici trae povrat otetih hotela i zemlje Obitelji, kojima su nacionalizirani hoteli Slavija, Dalmacija, Park, Palace, Overland i Kovai, te zemljite na kojem su izgraeni i ostali objekti dananjeg Sunanog Hvara, trae povrat imovine ili novanu naknadu. - Ovisnost o turizmu U sveopoj maniji planiranja i usvajanja novih turistikih zona za neku buduu elitu koja e eksploatirati ovo malo resursa kojim raspolaemo i u ije e se smjetajne kapacitete, kada uskoro budu izgraeni, moi smjestiti kompletno stanovnitvo otoka Hvara, spustimo se malo na razinu obinih ljudi i "obinih" gostiju koji ve SO-ak godina pohaaju na otok, uivaju u ljepoti i ouvanosti, u interakciji s domainima i svemu ostalom to donosi kvalitetan i umjeren turizam. Naalost, opijenost planiranjem novih sadraja stavilo je u drugi plan te "obine" goste pa tako njih ve dugi niz godina doekuju buni graevinski radovi sve do lS. lipnja i potpun nedostatak sadraja kao npr. organiziranih posjeta muzejima, crkvama i ostalim kulturnim znamenitostima u gradu, posjeta povijesnim lokalitetima u iroj okolici Staroga Grada, upoznavanja s povijeu grada ... Kao prvi korak da goste u sljedeoj sezoni doekamo bez radova, s urednim mjestom i s neto sadraja, to je jedan minimum gostoprimstva, a prvi gosti e to znati cijeniti i vratiti se dogodine s prijateljima, to je valj da i sama bit turizma.
- 11. listopada 2007. - Zavrile su "Hvarske ljetne priredbe" ... Hvarske ljetne priredbe slubeno su zavrile zavrnim zajednikim koncertom naih gradskih klapa: "Galenika & "Bodulki". S obzirom na nepovoljne vremenske uvjete (kia) koncert je izveden u dvorani "Posljednje veere" u Franjevakom samostanu, umjesto u klaustru, na otvorenome. Posjeenost koncerta bila je izrazito dobra, tj. dvorana je bila jako dobro popunjena. estitke organizatorima i svim sudionicima!
Jl
-18. listopada. 2007. - U asopisu "Fokus izaao zanimljiv lanak o naoj "Kruvenici" ... Jako zanimljiv lanak izaao o urednitvu, te o svim suradnicima koji su pisali lanke, pjesme i ostale tekstove vezane za na upni list - "Kruvenicu".
Jl
Nikad bolje ... Otoani hotelijeri trljaju ruke nakon sezone ... Hm... zamislimo se malo nad ovim naslovom jer jo prije mjesec dana se plakalo da je slaba sezona, da nema gostiju, ...a sada u novinama osvanjuju ovakvi naslovi (?I), dok hotel "Adriana", koji posluje tek od lipnja, biljei izvrsne rezultate, kao i hotel Riva, a na Hvar je stiglo ak 66 posto vie amerikih gostiju nego lani, kae predsjednik Uprave "Sunanog Hvara" Jacques M. Bourgeois. -18. listopada 2007.- U hotelu "Amfora" odran prvi kongres o ruralnom turizmu pod nazivom "Tradicija na pladnju" ... "Vanost ruralnog turizma ogleda se prije svega u vanoj interakciji poljoprivredne proizvodnje, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turistikih usluga - ukratko reeno, u koritenju ve postojeih resursa", reeno je na kongresu
I. T.

25 5
kru v. ni e
.6t

KOLENDRONJE NA SVETA TRI KRALJA

Oni mu rekoe "O kruno prisvitla Porodi se Isus Kralj od svega svita. Gori na Istoku Zvizda da znamenje Ter po njoj poznasmo Isusa roenje." Tad im ree Irud: "Sada ne kasnite Brzo jur za Betlem Natrag se vratite. Kad se Diti Isus U Betlem porodi Mnoga se znamenja Na istoku vide. Pripjev: Tri su Kralja Prili Bogu veselimo se Isukarstu Gospodinu Poklonimo se. Ter prisvitla zvizda Tada da znamenje Da navisti svitu Isusa roenje. Kada tamo kralji Zvizdu opazie Hitro put Betlema Ter se uputie. Gapar i Melhiol Baltazar mogui Konje osedlae Pooe jaui. Kad u Jeruzolim Tri kralja doprie K nebu pogledae Zvizdu ne vidihu. Jedan tad zavapi: "O drubo premila to e rei od zvizde Da se je sakrila?" I tako poj doe Prid grad Jeruzolim Pitaju za misto Gdi se Isus rodi. "Vrataru od grada Reci nam zaista Gdi se Isus rodi Pokai nam misto." Vratar odgovori: "Mi toga ne znamo Irud kralj se boji Da ga ne pridamo. Kad Irud saznade Da su doli kralji Tuan i alostan Mnogo on ostade. Jadan Irud tada Poe ih pitati Odkle kralji iahu Od eljae znati. Tada mi do kazat Ja bi vas molio Jel se Diti Isus U Betlem rodio. Ja u mu se poi asno pokloniti I svu malu dicu Namah obraniti." Tada svoje konje Kralji zaigrahu Hodei iz grada Zvizdu ugledahu. Ova sjajna zvizda Zrake pripuae Ter do malo kralji pilu ugledae. Ona je pokrita Sa irokim liem U njoj stanovae Marija s Ditiem. Tamo Josip starac Ki drva berui Vidi tri konjika Na konja jaui. Jadan se priplai Poradi Ditia Jer je on mislio Da su tri krvnika. Baltazar mu ree Tihima riima Ne plai se stare Ukai nam Ditia, Straen jadan starac Otvori pilicu Ter im pokazae Tu rajsku Danicu. Svoje svitle krune Sa glavu skinue Miru zlato i tamjan Ter mu poklonie. Kad od Bojeg Sina Blagoslov primie I puni radosti Natrag se vratie. Sutra dan krenue Da Irud ne znade Pravi put najdoe Bog im pomo dade. Svima ovdje od kue Blagdan nazivamo Ter dobra proeka Napit se pitamo. Sin dive Marije Budi vazda hvaljen S Ocem s Duhom Svetim Po sve vike. Amen.

25 5
~kruveni.'

-$--------------------$
KAZALO
2 3 4 5 8 14 17 18 20 21 23 25 26 29 30 32 33 34 35 41 UVODNIK RADUJMOSE SVETI FRANJO TRI SU KRALJA RAZGOVOR BOINA ... IVOT SE OITOVA IVEJASLICE
PRVI NAPRAVIO PRILI BOGU
S DON PRIA:
TONIJEM TALICA BOINA HVARA
MA TULIEM OGRNUT SPIZA A LJUBAVLJU MIKOTA IET A BRAZILCA
TRADICIONALNA BOINI OBIAJI
RAZMILJANJA TO U DANANJE 5. SUSRET MARIN JORDAN OSNOVNA
JEDNOG
SREDNJOKOLCA ZNAI BITI BRATIM? MLADEI HBK BISKUP
VRIJEME
HRVATSKE
KATOLIKE PREDSJEDNIK - 51. HV ARSKI
SRAKI-NOVI ZANINOVI KOLA
HVAR OTOKA HV ARA
ST ANOVNITVO IN MEMORIAM DENTJERE
- BARBA DRAGO JURI
NA SUNCE ARIJE
KV ARA T OD URE FORSKE UPNA GRADSKA KRONIKA KRONIKA

25 5
kruv.niC'~


25 5


Kruvenica BR 3

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Kruvenica BR 3

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kruvenica BR 3

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

25 5

+ List upe sv. Stjepana 1., pape i muenika, Hvar

upa sv. Stjepana I., Hvar Atelije "Fabrika 11", Hvar

don Mili Plenkovi, upnik KA-BI,Zagreb

BOI Radujmo se ... ZIVOT SE OCITOVA

SVETI FRANJO PRVI NAPRAVIO IVE JASLICE

Prve ive jaslice 1223. godine

TRI SU KRALJA PRILI BOGU

Vidjesmo zvijezdu Njegovu

Larvandad, Hormizda i Gunasap?

Jaka simbolika Bogojavljenja

IVITE PREMA AUTENTINIM BOINIM VRIJEDNOSTIMA

DON TONI: Budui da tono tvrdite da je

Pristup ivotu se srozao

KRUVENICA: Po emu se razlikuje Boi 'vaeg

DON TONI: Moja malenkost je najmlae,

Foto: Mihael Sokol/GK

ivot cvate u Mrki, Americi

KRUVENICA: Proitali smo da su neke svjetske

Koliko su 'opasna' kemijska i mehanika sredstva kontrole raanja?

Institut seksualne uzdrljivosti

DON TONI: Od Drugog vatikanskog koncila na

PRIA talica ogrnuta ljubavlju

OV AKO SE HTJEDE RODITI

BOINA SPIZA MIKOTA IETA BRAZILCA

Bakalar (uglavnom na bruj et)

Sveti Mikula je bi privilegij za bogate

broL03 prosinac 2007 7:33:10

SV. NIKOLE DO SVETA TRI KRALJA - MISEC DON UURA U FORU

PITAM SE, PITAM

VRIJEME ZNAI BITI BRATIM

JESU LI HVARANI LANOVI BRATOVTINA SAMO IZ "TEATRALNIH" RAZLOGA?

Statut drumom, bratimi umom

Kranska ljubav ili teatar

PITAM SE, PITAM

SLAVITI I MOLITI BOGA NA STADIONU 'SLOBODE'

Rafael Dropuli Rafo i Lino ervar

Foto: Goran estak

Varadinski biskup u Hvaru slavio sv. Stjepana I.

Crkva eli da postoji jedan dan kad je cijela obitelj na okupu

JORDAN ZANINOVI HV ARSKI BISKUP

Franjo Josip I. i Lav XIII. imenovali Zaninovia hvarskim biskupom

broL03 prosinac 2007 7:33:56

Oporuno ostavio siromanima

II ast Neoskvrnjenog Zaea

II smrt prvom kojem doe

Prepjevala: Sanja Peri

OSNOVNA KOLA HVAR

CRTU OTOKA HV ARA

Brojke i statistike nas moraju initi zabrinutima

"Mirko Korenil'! : Naselja i stanovnitvo

SR Hrvatske 1857-1971, Zagreb, 1979.

broL03 prosinac 2007 7:34:24

Hvar StariGrad Jelsa Suuraj

2002 1 -22 -24

2003 -11 -26 -33 -2

2004 -5 -15 -32 -3

-14 -17 -11