25 5

t tt+++
Dragi itatelji!

UVODNIK

Ljeto nam se vratilo u grad! Istina, kalendarski poinje tek idui mjesec, ali ve ga moemo osjetiti u zraku i po pokojem gostu koji proeta Pjacom ili se izgubi u ulinom labirintu Grode i Burka. za malo vremena Hvar e biti poput olimpijskog sela, svugdje e prolaziti mnotvo turista, tekati i plae bit e prepuni, a nou nee biti ni mira ni poinka, to radi vruine, komaraca ili bunih nam prekomorskih susjeda. Obitelji doiivljavaju raspad sistema, budui da (gotovo) svi imaju sezonski posao u raznim smjenama, pa se pojedini lanovi naih obitelji ne vide i po nekoliko dana, premda ive pod istim krovom. za duhovni (kranski) ivot se tu i tamo nae vremena, ovisno o nedjeljnim transferima ili ako smo nekim udom uspjeli uti zvona. Ljeti je naa vjera pospremljena na kanciju, a kad proe ferragosto vraamo je u tjedni raspored. Ne brinite se, ovaj naizgled apokaliptini prikaz samoje opisjedne prosjene ljetne sezone u naem gradu. U ovom broju " Kruvenice" odluili smo se pozabaviti dvjema prevanim temama: turizmom (ove godine obiljeIlvamo 140 god. organiziranog turizma) i obitelji (u naoj biskupiji u centar pastoralnih napora stavljamo temu kranska obitelj - katehem-). Na irokom prostoru ovih tema tek smo uspjeli malo m-grebati po povrini. Naizgled su ove dvije stvarnosti nespojive, ali moda moemo pronai baremjednu rije koja ih povezuje: egzistencija. Turim-mje velikoj veini Hvarana iznimno bitan izvor prihoda i, ako je sezona bila plodonosna, nakon ljeta se moe egzistirati. Obitelj, ako je zdrava i normalna, prua svim svojim lanovima egzistenciju u smislu postojanja, utoita, slobodnog i zdravog rasta i napretka. Danas su zdrave i normalne obitelji gotovo rijetkost. Jednako tako je rijedak turizam koji nije pohlepan, gramziv i sebian. Usprkos i unato tomu, budimo optimistini! Pred nama je jo jedna sezona sa mnogo pitanja, potreba i elja, a m- koju vjerujemo da e biti uspjena. Pred namaje jo mnogo lijepih (i sunanih) dana koje moemo posvetiti svojim obiteljima. elimo vam svima lijepu i uspjenu turistiku sezonu! Budite strpljivi i obazrivi sa svojim gostima i uinite im boravak u Hvarujo ljepim. Uz to, ne zaboravite na svoju obitelj, kao i na brigu o svojoj vjeri i kranskom ivotu. za te stvari nema mjesta na kanciju!

Urednica

Naravno, i dalje smo otvoreni m- vae prijedloge, pitanja, sugestije i kritike. Tmimo sve koji bi bili voljni pisati i na taj nain doprinijeli ne samo ovom listu, ve upi i mjestu. RJuJujemo se tomu! Moete se javiti na mail koji se nalazi u impressumu ili na uredniin mobitel: 098/894894. Hvala na razumijevanju!

t t t .;+ +

List upe sv. Stjepana 1., pape i muenika, Hvar

Zorka Bibi Arhiv upe Hvar

+ .; .;

tt

upa sv. Stjepana L, Hvar Atelije "Fabrika 11", Hvar

don Mili Plenkovi, upnik KA-BI,Zagreb 400 kom.

Joko Bracanovi, Zorka Bibi, Ivo Tudor, Ante Novak-iha, don Mili Plenkovi, Milan ari, Ivo Vueti upa sv. Stjepana L, Trg sv. Stjepana bb. 21450 Hvar, 2340009-1100238864 +385 (0)21 741 269, kruvenica@gmail.com

25 5

~kruv.ni.a


UPNIKOVA BESIDA
+ 4'

tt

ti

KApiTE vi nae preHE ZA OBITELJI?

Dosta je stvarnosti u naem ivotu za koje bismo mogli rei kao i sv. Augustin kad su ga pitali o nekom zamrenom teolokom pitanju: "Kad me ne pita, znam, kad me pita - ne znam!" ini mi se daje ovo primjenjivo ina pitanje: "tojeobitelj?" Svi znamo to je obitelj, ali teko bismo znali sroiti odgovoruoblikunekejasne, kratke definicije. Svima je jasno da je rije o nekakvom specifinom obliku suivota koji nastaje na bazi krvnog ili tazbinskog srodstva. Zapravo, rije "suivot" djeluje siromano kad govorimo o obitelji. U nekim se definicijama (pravnim) kae daje to "zajednitvo i vota". I mi u Crkvi definiramo brak kao" zaj ednicu svega ivota" (CIC, kan 1055). "Rjenik kaznenog prava" veli da je obitelj "tradicionalna zajednica i vota". Ba me zagolicalo ovo" tradicionalna". Na to pomislite kad ujete rije TRADICIONALNO? Nije li nam prva asocijacija da je rije o neem zastarjelom, nadienom, konzervativnom? Jesu li to samo moje asocijacije ili hvatam puls vremena, barem puls mlaih, liberalno nastrojenih? Ne znam ni idejnu pozadinu ni namjere pisca pojedinih natuknica u "Rjeniku kaznenog prava" ali mi se ini da ba upotreba rijei" tradicionalna zajednica" daje naslutiti kako suvremena obitelj sebe vie ne shvaa na isti nain, a hrvatsko zakonodavstvo oigledno pokuava, po zakonima demokracije, ugoditi oekivanjima veine. Ve se u

" Obitelj skom zakonu" donesenom na Gospu Karmelsku 2003. slute ti novi vjetrovi, a esto ujemo kako je taj zakon zastario i kako treba proglasiti novi. Novi e biti sigurno mnogo "naprednij i " te e ozakoniti idejnu i moralnu zbrku koja je na tom planu zavladala posebno u zapadnoj civilizaciji, u uenoj nam Europi. Rastakanju tradicionalne vizije obitelji svakako doprinosi velika pokretljivost ljudi, mijeanje razliitih kultura. Ovdje, na ovim naim prostorima svi mi koji smo proivjelijedan dio svog ivota i koji pamtimo kako su neke stvari izgledale prije 20 ili 30 godina s punim pravom smijemo ustvrditi da je turizam bitno utjecao na promjenu gledanja, shvaanja obiteljskog ivota. Za mnoge odnas neto tonamjeprijebilo "svetinja" vienijeni blaeno, a kamoli sveto. Ne znai da su sva naa tradicionalna shvaanja vezana uz obiteljski ivot bila "sveta". Promjena na je na brojnim podrujima itekako dobrodola. Ali, kad bi postojao nain da utvrdimo koje su sve istinske vrednote "poginule" u naim sredinama pod naletom turizma ne znam bismo li 140. obljetnicu turizma slavili ili bismo alili. Najtraginije je to to ljudi openito nisu spremni o tome razmiljati jer u prvom redu vide materijalni napredak koji je omoguio turizam, a zanemaruju onaj drugi, socioloki i moralni aspekt. Svjesni ovoga to se dogaa, a s uporitem u Bibliji, vrsto uvjereni da zdrav obiteljski ivot nema alternative (svi su dosadanji eksperimenti na tom planu doivjeli fij asko), sveenici hvarske biskupije su (sa nekim drugim biskupijama u Hrvatskoj) eljeli ove pastoralne godine staviti naglasak na katehezu obitelji. Smisao katehizacije istie CRKVENI ZAKONIK u kan. 773. gdje se kae: " ... brinuti se za kethizaciju ... da bi vjera vjernika po izuavanju nauka i po iskustvu kranskog ivota bila iva, izriita i djelotvorna. " Kranstvo je POGLED NA SVIJET, svjetonazor. Toznai daje Kristovo evanelje, odnosno kranski nauk koji ga interpretira ono to kraninu prua gledite s kojeg promatra sve ono to sainjava njegov ivot. Pa ako je obitelj toliko vana u ljudskom i votu, ne moe se biti kranin i zastupati, konkretno o obiteljskom ivotu, gledita koja su u svojoj sri suprotna kranskim (moralnim) principima. Meutim, praksa dokazuje suprotno. Krani vrlo esto zastupaju i ive po principima koji su korjenito suprotni kranstvu i kad se radi o obitelj skom i votu. Kranska obitelj nastaje iz kranske enidbe, a ova bi trebala izraavati vjeru branih drugova da je njihova ljudska ljubav sakramenat (vidljivi znak) boanske ljubavi. Iz te vjere se raa kranska

25 5

kruv.ni<'~

t tt+++

TIJELOVO
Najmlai zapovjedni blagdan

praksa jedne kranske obitelji, praksa kojom se sakramentalnost braka stalno potvruje i utvruje. Samo je takav ambijent logina pozadina vjerskog odgoja djece. Kad u "kranskoj" obitelji zakae kranski odgoj djece, to je najbolji pokazatelj koliko ti roditelji ive sa svijeu sakramentaine utemeljenosti svoga braka. Kateheza obitelji naalost ne ovisi o naim planovima (o projektima biskupa i sveenika). Ona se moe sprovoditi samo ako su obitelji svjesne potrebe takve kateheze, govora i razgovora o kranskim vidicima to bi ih osposobilo da kritiki promatraju i razmiljaju o "vjetrovima" vremena i njihovom utjecaju na njihovo obitelj sko zajednitvo. Ne znam nijedno naselje na Hvaru ili u biskupiji u kojoj su se vjernici trebali aliti na svoga sveenika jer su oni htjeli susrete i razgovore o razliitim vidovima obiteljskog ivota u svjetlu vjere, a onje to odbio. Naprotiv, znam vie sveenika koj i su elj eli sa svojim upljanima pokrenuti neto slino, i prije nego to je to podignuto na razinu biskupijskog pastoralnog plana, ali su upljani uporno ignorirali takve ponude. To se oigledno dogaa i nama u Hvaru. Svejedno, u ovoj e se upi i dalje nuditi kateheza, a hvarski e krani u slobodi odluiti to ele i u slobodi se izjanjavati o (ne )ozbiljnosti svoje vjere. Pridruujem se uredniinoj elji za USPJENU turistiku sezonu, a vi, potovani, sukladno svom kranskom svjetonazoru dajte znaenje "uspjenosti" sezone. upnik

SVETKOVINA TIJELA I KRVI KRISTOVE

Tijelovo je pomina svetkovina koja se slavi u etvrtak nakon nedj elje Prevetog Trojstva, a njime Crkva slavi spomen ustanovljenja Svete euharistije iako je s vremenom naglasak pomaknut na tovanja Krista u Presvetom oltarskom sakramentu koje istie stvarnu Kristovu prisutnost u posveenu kruhu i vinu. Zapravo je dan ustanove euharistije Veliki etvrtak, ali kako taj dan pada u Veliki tjedan - vrijeme alosti u kojem se od krana oekuje da u prvom redu razmiljaju o Muci Gospodnjoj, Crkva ne moe izraziti svoju radost zbog tog "Svetog dara". Osim toga, Veliki etvrtak obiluje i drugim sadrajima. Stoga je uvedeno Tijelovo kako bi se to otajstvo moglo proslaviti na dostojan nain. Povijest ovog blagdana vezana je uz belgijski grad Liege. U blizini Liega, u jednoj augustinskoj zajednici ivjela je redovnica Julijana od Mont Cornillona. J ednom je zgodom imala vienje punog mjeseca s crnom rupom (ili sa crnom trakom) te je zaula glas koji joj je to protumaio kao znak nedostatka vanog blagdana u crkvenoj godini - blagdana kojim bi se iskazalo osobito potovanje ustanovljenju euharistije i Isusovoj stvarnoj prisutnosti tijelom i krvlju u euharistiji. U 11. st. je bilo estokog prijepora oko teolokog tumaenja euharistije. S jedne strane uitelj katedraine kole sv. Martina iz Toursa Berengarije, a s druge strane redovnik iz Normandije i kasniji biskup Canterberyja Lanfrank iz Pavije. Berengarije je tumaio Isusovu prisutnost u euharistiji na simbolian nain (tj.

25 5

~kruvenica


TIJELOVO
+ 4'

tt

ti

euharistija samo simbolizira Isusovu prisutnost) dok je Lanfrank postojano branio stalnu vjeru Crkve da je Isus uistinu prisutan pod prilikama kruha i vina. Iako je Berengarijev nauk osuen i sam se Berengarije pomirio s Crkvom njegov je nauk polako pripremao ono to e kasnije promovirati Luther. U tom se ozraju dogodilo ovo sa redovnicom J uli janom. Ona je svoj e vien je povjerila biskupu Liegea Robertu de Thoretteu, tamonjem arhiakonu Jacquesu Pantaleonu te uenom dominikancu Hughu. Bila je vrlo uvjerljiva i navela je biskupa Roberta da razmilja o uvoenju novog blagdana. On je sazvao sinodu 1246. g. i na njoj proglasio novi blagdan za podruje svoje biskupije. Blagdan se udomaio i vese 1253. g. slavioi uNjemakoj Jedno drugo udo pogodovalo je irenju ovog blagdana. Godine 1263. sveenik Petar iz Praga putovao je na hodoae u Rim. Za vrijeme mise u Bolseni posumnjao je u transsupstancijaciju (pretvorbu supstancije kruha i vina u supstanciju Isusova tijela i krvi) pa je ugledao kako iz hostije kapa krv. Tada je u susjednom Orvietu boravio papa Urban IV - bivi arhiakon Liegea Jacques Pantaleon pa mu se je sveenik Petar ispovjedio o dogaaju. Papa je to proglasio udom. Ubrzo je njegovom bulom "Transiturus" Tijelovo odreeno svetkovinom za cijelu Katoliku crkvu, a izrada bogosluja blagdana povjerena je najveem srednjovjekovnom teologu sv. Tomi Akvinskom. Biskup Robert i redovnica Julijana nisu doekali

proglaenje Tijelova blagdanom cijele Crkve. Prva tijelovska procesij a zabilj eena je u Kolnu 1306. godine. irenju te pobonosti pogodovali su razni oprosti koje su uz nju vezali pape Martin Y. i EugenIY. Tijelovo je jedini zapovjedni blagdan koji nije zajedniki katolicima i pravoslavcima jer je ustanovljen nakon raskola 1054. godine. /' Osim rimokatolika Tijelovo slave i unijatske crkve (katolici istonog obreda) te dijelovi Anglikanske crkve. U zemljama gdje Tijelovo nije dravni praznik, svetkovina i procesija se u pravilu odgaaju za prvu iduu nedjelju. Latinski naziv svetkovine je Corpus et Sanguinis Christi (Tijelo i krv Kristova - ee se koristi skraeni oblik Corpus Christi), a ostali hrvatski nazivi su Braanevo i Boji dan. U Hvaru se Tijelovo obiljeava sveanom misom i velikom teoforinom procesijom po pjaci uz sudjelovanje obje bratovtine te prvopriesnika koji pred Presveto bacaju cvijee. Izmeu etiri zapovjedna blagdana Tijelovo (uz njega su to jo i Vela Gospa, Svi sveti i Boi) predstavlja dananjim katolicima veliku nepoznanicu. Iako veina ide toga dana na misu i procesiju, na alost, relativno je malen broj onih koji znaju to se toga dana slavi. Ve je legendarna pria o anketi iz 2001. g. koju je novinar Jutarnjeg lista Darko Pavii proveo meu saborskim zastupnicima nakon to su ti isti zastupnici proglasili Tijelovo dravnim praznikom - nitko od ispitanih nije znao to taj blagdan predstavlja. Nadam se da su Hvarani ipak bolje upueni od naih saborskih zastupnika, a onima koji nisu neka pomogne ovaj lanak. J oko Bracanovi

25 5

kruv.nica~

t tt+++
Razgovor s radijskim Ivicom Ursiem

RAZGOVOR
voditeljem

S POVODOM
Gost naeg lista je Ivica Ursi, urednik i voditelj na Radiju Split. On je jednostavan obiteljski ovjek, ivi posve obinim, svakodnevnim ivotom poput svih nas. Ali po neemu se ipak razlikuje: na iznimno slikovit i ivotan nain svjedoi svoju vjeru u eteru, premda nije teolog, propovjednik ni znanstvenik. Njegove emisije "Nikad nedjeljom" (nedjeljom od 12 - 14h) i "U ovo vrijeme" (etvrtkom od 20h) rado su sluane diljem Dalmacije, a vjerujemo i u hvarskim domovima. Za "Kruvenicu" govori o svojem osobnom, ivom doivljaju vjere, o svojoj emisiji, kao i o mnogim aktualnim pitanjima.

IVIM U OVOME SVIJETU, ALI NE ELIM BITI OD OVOGA SVIJETA

Kruvenica: Veina ljudi Vas zna kao voditelja emisije "Nikad nedjeljom ", kao govornika ugodna glasa, inicijatora zanimljivih tema, ovjeka koji svojim emisijama zamilja i nadahnjuje. Tko je, zapravo, Ivica Ursi? Ursi: Moda je puno lake odgovoriti na pitanje
"tko ja nisam". Ja nisam nikakav strunjak, ja nisam ni znanstvenik, ja nisam onaj koji daje recepte, koji je rijeio sve svoje dileme, koji se je oslobodio svih svojih sumnji i koji ima odgovore na sva pitanja. J a se zovem Ivan, ali ja sam prije svega i sumnjiavi Toma i nevjerni Petar, a moda prijesvegaZakej. Ja sam putnik koji putuje, ba onako kako svi mi putujemo ovom dolinom suza, putnik koji putuje putem svog glasa od ovj eka do ovj eka, od obi tel ji do obitelji. Mogao sam taj svoj glas, od Boga darovan, koristiti za puku razbibrigu, za prianje trivijalnosti i besmislica, mogao sam govoriti neto to bi neki voljeli uti, govoriti kako bi se nekima svidio, govoriti tek kako bih neto rekao, govoriti jezikom dananjih medija i politike koji ne dopire dalje od povrine, mogao sam "svidjeti se svijetu" i onda bih vjerojatno davao intervju za neki visokotirani list, ali samo Bog zna to je za nae dobro i ovjek se samo treba prepustiti njegovoj milosti. Odluio sam govoriti od srca, ali sam prije toga morao "razbiti led" oko svoga srca kako bi moj Bog dobio prigodu ui umoje srce. To je bio mukotrpan i teak posao, ali neizbjean. Uinivi to ja se vie ne brinem za ono to mi je govoriti, jer sve dok govorim u slavu Boju ja sam samo orue u Njegovimrukama. Ovo je prigoda zahvaliti vam se na pozivu, jer je ovo moj drugi intervju za jednu tiskovinu u mojih 15 godina rada urazliitimmedijima.

Mogao sam taj svoj glas, od Boga darovan, koristiti za puku razbibrigu, za prianje trivijalnosti i besmislica, mogao sam govoriti neto to bi neki voljeli uti, govoriti kako bi se nekima svidio, govoriti tek kako bih neto rekao, govoriti jezikom dananjih medija i politike koji ne dopire dalje od povrine, mogao sam "svidjeti se svijetu" i onda bih vjerojatno davao intervju za neki visokotirani list, ali samo Bog zna to je za nae dobro i ovjek se samo treba prepustiti njegovoj milosti.

25 5

~kruvenica


RAZGOVOR
Kruvenica: Naslov emisije je pomalo Kako ga treba shvatiti?
neobian.

S POVODOM

e)

t.

Ur s i: Emisija je dobila svoje ime "NIKAD NEDJELJOM" temeljem onoga to se u njoj zbiva, odnosno ne zbiva. U emisiji koja se emitira nedjeljom nikada se ne govori o onim stvarima i temama kojima smo opsjednuti tijekom svakog radnog dana. Nedjelja nam je dana za susret s obitelji, s prijateljima, sa samim sobom, sa svojim Bogom, a mi smo, naalost, nedjelje pretvorili u dane kada hodoastimo u prodajne centre gdje doslovno ubijamo i ono jo malo preostalog dostojanstva u sebi. Nedjelju i sve ono sveto to je u tom danu rtvujerno na bezbrojnim oltarima u modernim panteonima, a to su trgovaki centri, koji su postali naa nedj elj na obitelj ska oku pij ali ta. U tom jednom jedinom slobodnom danu u tjednu mi u biti bjeimo od slobode. Potaknuti bezbrojnim promidbenim porukama bjeimo u iluziju, bjeimo od odgovornosti, jer je sloboda odgovornost. Bjeei od slobode i odgovornosti bjeimo i od istine, jer "istina oslobaa", a mi se ne elimo suoiti s istinom, jer bi nas to sigurno zaboljelo. A istina je da ivimo u paralelnim svjetovima i istina je da smo zaboravili razgovarati. Nai domovi nalik su eljeznikim kolodvorima gdje se vlakovi stalno mimoilaze. Komuniciramo putem telefona, e-mailova i SMS poruka ili ostavljamo ljepljive ceduljice po vratima naih hladnjaka. Zivirno tjelesno jako blizu jedni drugih, a u biti ivimo nevjerojatno daleko jedni od drugih. Izmeu nas, branih partnera, roditelja i djece, brae i sestara, ubacuju se moderni mediji i svojim sustavom vrijednosti stvaraju meu nama, u poetku napukline, pa onda procjepe i na koncu prave provalije, koje s vremenom postanu nepremostive. Mi, izgubivi smisao za zajednitvo, suosjeanje i rtvu nemamo neku veliku potrebu niti za komunikacijom, pasmo zato nedjeljne izlete, duge obiteljske rukove, poslijepodnevne razgovore zamijenili besciljnim lutanjima kroz trgovake centre, jer smo tamo prividno meu ljudima, a komunikacija je tu ionako svedena na minimum. I koja je onda razlika izmeu nedjelje i ostalih dana u tjednu kada nas ritam ivota lomi i tjera na rtvovanje duhovnog u odnosu namaterijalno? Eto, zato postoji emisija "NIKAD NEDJELJOM". Postoji kao vapaj koji eli poruiti svima neka se vrate sebi, svojoj obitelji, vrijednostima koje su nas odrale. Neka se vrate blinjemu, sebi i svome

Bogu. Postoji kao pokuaj da se premo ste ti paralelni svjetovi i da ljudi iskorae iz svega toga. Dva paralelna pravca uvijek su blizu, a nikad zajedno. Pojedinano lako se daju slomiti. Kada su zajedno, uz Boju pomo, postaju neslomljivi, ali zajednitvo moe biti jedino u kriu, u nesebinoj ljubavi irtvi po kojoj smo i otkupljeni. Na tim postulatima emisija poiva i na njima e i poivatidokje bude.

Medijima je samo loa vijest - dobra vijest

Kruvenica: U emu je tajna popularnosti Vaih emisija? uli smo da i mnoga "duhovna lica" kau da Vas je uitak sluati. Kako ste doli na ideju stvoriti jednu takvu emisiju? Odakle Vaa uvjerljivostugovoru ?
Ursi: Nema tajne zato ljudi rado sluaju moju emisiju. Ljudi sve ono to uju nedjeljom ionako ve nose u sebi. Nita to za njih nije novo. Oni u mojim, naglas izgovorenim rijeima prepoznavaju svoje misli, svoje stavove, svoj sustav vrijednosti za kojeg su mislili da su ga nepovratno izgubili. Raduju se to jo netko tako razmilja. Za sve to moderni mediji nemaju "sluha", govore kako to ne podie nakladu, ne poveava gledanost i sluanost. A ljudska je dua edna, ispucala od ei. Naa dua vapi za vodom s izvora, ea za rijeima utjehe, milosra, podrke, razumijevanja. U ovoj silnoj uniformiranosti medija, kojima je samo loa vijest dobra vijest, kada se pojavi neto to dijametralno odstupa od takvog pristupa u poetku izaziva zazor i nepovjerenje. Meni je trebalo vie od pet i po godina, preko 28 O nedjelja i vie od 800 sati programa kako bih u apsolutnoj medijskoj izolaciji doao do ljudi koji bi za mene uli iskljuivo usmenom predajom. Ve nekoliko godina ja se na poetku i na kraju emisije niti najavljujem niti odjavljujem imenom i prezimenom, a ljudi za mene znaju, prepoznavaju mi glas. I to mi je najvei kompliment i uspjeh, jer sam dobivao preporuke od sluatelja. Mene reklama nije stvorila, mene mediji nisu lansirali, pa ja zato o reklami i o medijskoj promidbi niti ne ovisim, a samo neovisan ovjek, slobodno moe svjedoiti svoje stavove. Meutim, potpuno medijsko ignoriranje ove emisije bio mi je najbolji znak kako trebam ustrajati, jer ja ne pripadam medijskom

25 5

kruv.ni.a~

t tt+++

RAZGOVOR S POVODOM
u borbi svjetrenjaama. Ja sam svjestan za koga radim, u iju slavu je svaka moja izgovorena rije i meni je to dosta. Ja ivim u ovome svijetu, ali ne elim biti od ovoga svijeta. Kada bi mi to bio cilj i kada bi pristao biti glasnogovornik ili trbuhozborac ovoga svijeta onda bi me taj svijet, po svom dobrom obiaju, tapao po ramenima i ispred mene prostirao crveni tepih. A meni je ostati poniznim, jer napisa mi jednom jedna moja sluateljica u SMS poruci: "Bog ne dariva nekome karizmu da bi mu pruio privatno zadovoljstvo, Bog bira slabe kako bi pobijedio jake. Ostanite ponizni." Kad god padnem u napast "poletjeti" ja proitam ovu poruku i onda vrlo brzo doem na "pravu mjeru". Ova naa kultura temelji se na oholosti i na lanoj poniznosti, koja traje onoliko koliko je potrebito za ostvarenje neijih ciljeva. Nakon toga na povrinu isplivaju beutnost, ravnodunost, oholost i bahatost. ovjek opijen slavom ovog svijeta, u svom sebeljublju, sve ono dobro i uspjeno pripisuje iskljuivo sebi samom i svojim sposobnostima, a za ono neuspjeno rado krivi nekog drugog, od svog blinjeg, pa sve do samog Boga. Naalost, nama danas, na svim razinama drutva, nedostaje iskrene poniznosti, dok nam one lane i udvorike i pretjee. Ponizni smo pred bogatima, monima, ut jecaj nima i slavnima, a od slabijih od nas to isto traimo u odnosu prema nama. Tako se zatvara zaarani krug zla u kojem svi zajedno polako ali sigurno tonerno u besmisao lai i obmana. Moja emisija nastoji biti uz one koji su na margini ivota iz bilo kojeg razloga. Uz one prema kojima ovaj svijet trenira oholost, bahatost i aroganciju. eli biti uz one s kojima se dananja kultura izruguje, koje dananja kultura marginalizira, pa ak i ekskomunicira, jer nisu zadovoljili kriterije bogatstva, moi i slave ovoga posrnulog svij eta. Tu prije svega spadaju stari, nemoni, bolesni, ljudi s posebnim potrebama, invalidi i naalost oni pravi hrvatski branitelji koji su za Domovinu bili pripravni dati sve, a danas im se sudi ili ih se gura u stranu. Nas ljude ne bi trebalo odreivati stanje na naem raunu u banci, koliko brzo trimo, to vozimo, gdje ljetujemo, kako dobro govorimo, to oblaimo, nego bi nas trebalo odreivati koliko dobra drugima inimo, a tu sposobnost svi imamo jednako veliku. Samo je pitanje jesmo li ponizni i sluimo li jedni drugima ili smo oholi i bahati i

mainstreamu, ja ne elim ui u neiji dom i kidati ljudima ivce, podcjenjivati njhove osjeaje i inteligenciju zatrpavajui ih povrnou, trivijalnim priama i dizati sebi sluanost podilazei kriterijima koje zagovara i propagira dananjakultura. Ja ovisim i moja emisija ovisi prije svega o Bojoj volji, a zatim o vaoj potpori i o vaem razumijevanju, o vaoj odluci hoete li emisiju sluati ili neete- i to je najpotenij e. Emisija posljednje nepune dvije godine nastavlja ivjeti svoj ivot kroz javne tribine. Od Trogira, Katela, preko Splita, Makarske, Opuzena, Metkovia do Mostara, Posuja, Ljubukog, pa do Visa, Braa, Zadra i Dubrovnika ja svoje sluatelje gledam u oi, govorim o utjecaju modernih medija na dananju obitelj, govorim o svom pozivu radijskog urednika i voditelja, ali ponajvie svjedoim o svojoj borbi s tekom bolesti tijekom posljednjih est godina, a sve to kroz duhovnu dimenziju i kroz moju vjeru. Moda ba ta injenica da se paralelno s mojim poslom odvija i jedna ivotna drama, moda ba injenica da ja govorim o stvarima koje sam osobno proivio i doivio daje mom govoru uvjerljivost. injenica da sam u ivotu proao i bogatstvo i siromatvo i to na svim moguim razinama, od materijalne preko zdravstvene do duhovne, ini me autentinim, jer ja svoje emocije ne skrivam, jer ja ne elim biti glumac, jedno u eteru, a drugo privatno. J a elim biti ono to uistinu jesam, a to znai ovjek od krvi i mesa, sa svim svojim dobrim i loim stranama, ovjek koji pada i koji se die, ovjek koji sumnja i vjeruje. U takvom se ovjeku lako prepoznati, jer nije savren, jer je slian nama. Moda se tu krije tajna zato ljudi vole ovu emisiju. Kaem moda, ali tko sam ja da bih sudio o tuim motivima i osjeajima. Kruvenica: Vi govorite neto to je u potpunom neskladu sa duhom vremena. Kad sveenici sa oltara govore slino ljudi ih, pa i sami krani, proglaavaju konzervativnima. ujete li takve primjedbe?

Ur s i: U poetku sam "oslukivao"

reakcije na moje emisije, ali ve dugo vremena ne vodim o tome rauna. Komentara je bilo raznih, od "to su preteke teme" do "evo jo jedna vjerska emisija", pa "to ionako sluaju samo oni na kisiku" ili "pusti njega i njegovo filozofiranje". Kada bi se ovjek uzbuivao zbog takvih komentara i na njih reagirao onda bi gubio dragocjeno vrijeme i snagu
u ven ic a

25 5

s1kr


RAZGOVOR
elimo vladati jedni drugima. Martin Luther King ree: "Svatko moe biti velik, jer svatko moe sluiti. "

S POVODOM

e)

t.

t t

Mladima je danas najtee

Kruvenica: Imate li saznanja o tome sluaju mladi Vau emisiju i kako na nju reagiraju?

li

Ursi: Dou do mene glasi kako i mladi sluaju

moju emisiju. I to ne rijetki. Njima je danas najtee. Ovaj svijet im nudi iskljuivo iluziju kako bi zaboravili svoj ivot prepun problema. Nudi im se zamjenski - tui ivot. ivot raznih estradnih zvijezda nudi im se kao obrazac i kao ideal. Njima se kao kriterij uspjenosti postavlja neto to je neostvarivo. Govori im se "budi bogat", "budi slavan" i onda emo te mi priznati kao uspjenog. Naalost, cijena koju trebajuplatitiza taj "uspjeh" plaa se duom. Zato su mladi danas u svojevrsnoj defanzivi, njih je dananja kultura anestezirala. Nekada su mladi bili buntovnici, predvodili su pozitivne promjene u drutvu, traili su istinu, nisu se zadovoljavali relativizmom odraslih, a danas mladi, vidjevi oportunizam odraslih, odustaju od istine i trae dobru iluziju. Zatrpani su nevjerojatnom koliinom informacija iz kojih je nemogue razluiti bitno od nebitnog, istinu od lai, dobro odzla. Kao izlaz iz te apatije ovaj im svijet i njegova konzumeristika kultura nude eskapizam, nude im McLuhanovih ne vie 15 minuta slave, dovoljno je i pet minuta, jer u tih pet minuta ovjek je u stanju podnijeti ogromnu koliinu ponienja, u stanju je rtvovati svo svoje ljudsko dostojanstvo, ne bi li bio vijest dana. Od "Big brothera", preko "Farme", a ve sutra nekog novog reality programa, od marihuane

preko ecstasya do kokaina i heroina, od alkohola preko kocke do poptunog razvrata, mladima se nudi svijet trenutanog bijega, jer u naoj kulturi nema mjesta za bezuvjetnu ljubav i rtvu kria. U njoj nema mjesta za jednu apsolutnu Istinu nego se nudi puno relativnih istina. U njoj nema mjesta za Boga,jer je u njoj ovjeknadasve. Zato je mladima danas teko, ali ja beskrajno vjerujem u mlade generacije jer i tu je na sceni medijska podvala. Svaki ekces u svezi s mladima se predimenzionira kako bi se stvorio dojam da su svi mladi problematini. Nikoga ne zanima mladost kojamarljivo ui, koja vrijedno radi, koja pomae, volontira, koja moli. Ti medijima nisu zanimljivi. A tih je nemjerljivo vie od ekscesnih primjera. Bitno je stvoriti crnu sliku i onda e mnogi dignuti ruke na predaju i slegnuvi ramenima rei: "A svi su oni isti. " Mladima ovo drutvo treba osigurati zdravo i poticajno okruje, osigurati javni ivot sukladan temeljnim vrijednostimakranske kulture kojom se toliko diimo, a ne svoju nebrigu umatati u floskulu o slobodnom tritu i privatnom poduzetnitvu. Nijedan novac nije u stanju nadomjestiti jedan uniteni mladi ivot. Ni jedan profit nije vrijedan jedne izgubljene mladosti.

Kruvenica: Tijekom emisije, moramo priznati, zatitrate mnoge dubinske ice u ljudima. Nazivaju liVas ljudi inakonemisije? Kakoses tim nosite? Ursi: Ree jednom Kahlil Gibran:"Kad povjeri svoju nevolju susjedu, daruje mu dio svojega srca. Ako je u njega velika dua, zahvaljuje ti, a ako je malena, omalovaava te." Ljudi u meni vide osobu kojoj se lako mogu povjeriti. ivimo u vremenima kada su ljudi izuzetno nepovjerljivi. Izdana su njihova nadanja, srueni su njihovi snovi, izigrano je njihovo povjerenje. I ljudi se zatvaraju u sebe. Kada osjete da vam se mogu povjeriti onda to znai da vam vjeruju i to je neprocjenjivo bogatstvo, ali i ogromna odgovornost. Naalost, ljudi tu ne zastanu nego trae i rjeenje od vas. Ja nisam strunjak koji ljudima moe pomoi u rjeavanju njihovih osobnih problema, jer svaki je ovjek pria za sebe i ne postoje recepti pomou kojih bi netko kao arobnim tapiem rijeio sve ono to se nakupilo oko ljudskog srca. Kada bihja to i pokuao, ja bih bio prevarant koji se ni malo ne bi razlikovao od brojnih bacaa graha, tumaa horoskopa, slagaa tarota, itaa iz dlana. Bio bih onaj koji bi njihov ivotuinio jo teim, jer bih im davao lanu nadu, a to bi bio zloin. J a sebe
kruveni<.~

25 5

t tt+++

RAZGOVOR

S POVODOM
balansa u naim medijima nema. Promjeni se moramo nadati ali promjenu nee donijeti netko drugi. Promjenu moramo ostvariti mi sami. Glavni junak Orwellove" 1984" Winston Smith tvrdi dasu namjedinanada "proles" -obini ljudi, kojie biti u stanju kazati-NE!

vidim kao nekog tko je u stanju sasluati, a ve kad vas netko saslua on je od vas preuzeo dio tereta koji vas pritie. Dalje od toga niti mogu nrti smijem ii. Mogu moliti za svoje sluatelje, mogu u mojim emisijama otvoriti svoje srce za sve njihove nevolje, ali kada bih se stavio u ulogu onoga koji e rjeiti njihove probleme onda bih bio lani prorok, a takvih je naalost iz dana u dan sve vie i vie.

Nalazimo seu dragovoljnomropstvu

Kruvenica: U naoj biskupiji ove se godine na planu pastorala bavimo obiteljima. to mislite o utjecaju medija na obitelj?
Dananja obitelj, po mom dubokom uvjerenju, nije bila nikada u gorem poloaju. Nae se obitelji nalaze u ropstvu i to u ropstvu koje je najgore od svih ropskih stanja koje ovjeanstvo pamti, jer je-dragovoljno. S ovih naih obala brodovi Serenissime odvozili su nae pretke u venecijansku lagunu, s obala crne Afrike brodovi kolonijalnih sila odvozili su roblje na plantae pamuka u Americi i svi su ti robovi sanjali slobodu, pjevali su o slobodi i ivjeli su u nadi kako e jednog dana prestati biti robovi. Dananji ovjek prua obje ruke prema svojim gospodarima i moli ih neka ga okuju. Mi smo dragovoljno postali ovisnici o medijima. Mediji su nas stavili u okove, ali tek kada smo mi to odluili. Mi vie komuniciramo s tehnologijom nego s ljudima. Ne vodi se danas primarna svjetska borba ni za naftu ni za vodu, danas se najvei rat vodi za nae due, a u tom ratu udarna sila su mediji koji stvaraju atmosferu apsolutnog zla i beznaa, stvaraju dojam kako je zlo dominantno i kako su ljudi nesposobni i zli, pa im trebaju voe koje e ih spasiti. Ljudi su zbunjeni, jer uprkos injenici da je najvei broj ljudi poten i estit, nametnuta slika govori im neto drugo, a ljudi su istrenirani istinu traiti u medijima. Ljudi se onda pasiviziraju, a tada i jesu najlaki plijen s kojim se bez problema manipulira. Mi smo kao drutvo kreemo u potpuno krivom pravcu - okrenuli smo lea Bogu i jedni drugima. Na je pogled uprt u mali ekran s kojeg oekujemo Velikog brata danam priopi neku novu istinu.

Publiku nitko nita ne pita

Kruvenica: Radite u javnom mediju. Vjerojatno pratite medije u Hrvatskoj. Osjeate li i Vi ono to se danas provlai kroz medije: senzacionalizam, utilo, politikanstuo, svojevrsni voajerizam, pristranost? to mislite o tome? Moemo li se nadati da e se to promijeniti? Ursi: Nikada nitko kod nas nije radio temeljito,
znanstveno istraivanje koje bi bilo meritorna podloga za raspravu kakav program koja generacija eli sluati, gledati i kakve tiskovine ele itati. To nikoga ni ne zanima, jer kada postavite pitanje:"Zato toliko loih vijesti u naim medijima?" ili "Zato toliko trivijalnosti?" onda vam lakonski odgovore: "To publika eli." I toka. Diskusijaje zavrena. To to tu publiku nitko nita nikad nije pitao, to to su relevantni mediji u stranim rukama ili su ovisni o velikim oglaivaima, to to se strogo vodi rauna da u elektronski medijski prostor ne zaluta netko tko bi remetio idilinu unisonost, to to su tzv. "opinion makeri " uglavnom uvijek isti ljudi, to to su dojueranji zati rai demokracije danas najvei njezini apologeti, to to je danas glavni motto "imati pa biti", to to nam se nude laka rjeenja i uspjeh bez muke, o tome nitko ne eli ni uti akamoli razgovarati. Dananji mediji promoviraju sustav vrijednosti jedne kulture koju je sveti otac Ivan Pavao II nazvao "kulturom smrti". Ljudski ivot ne predstavlja apsolutno nikakvu vrijednost. Pogledajte filmove i tv serije koji se prikazuju. Pogledajte kako je zlo upuzalo u nae domove i ugnijezdilo se posredstvom medija u nae obitelji. Navikli smo se na zlo. To je ta famozna tolerancija koja nam se danas nudi kao spasonosna formula za sve nae probleme. Zlo se ne smije tolerirati. Zlo treba prokazivati, ali na nain da se pokae ono dobro, jer ukoliko neprestano govorimo o zlu, a ne dajemo kao protuprijedlog ono to je dobro, onda mi u biti u sredite svega stavljamo zlo. Tog

Ursi:

Kruvenica: ivite u obitelji. Po Vaim emisijama zakljuujemo da ivite jedan nalternativni" oblik obiteljskog ivota - svakodnevno molite i itate Sveto pismo. Kako to izgleda? Kako i mi moemo to poeti primjenjivati u naim obiteljima?

25 5

w1kruvenira


RAZGOVOR
oblik obiteljskog ivota. Ona ivi standardnim ivotom kakvim ivi najvei broj naih obitelji. I mi se radujemo istim radostima i nas rastue iste tuge i nas pogaaju isti problemi kao i najvei broj drugih obitelji. Kada nam je bilo najtee, kada je nau obitelj tresla moja smrtonosna dijagnoza, ja sam se zavjetovao do kraja svog ivota svakog dana moliti krunicu, ma koliko moj ivot trajao. Bio je to bezuvjetan zavjet Majci Bojoj. Po prvi put u svom ivotu ja sam ponudio neto, a zauzvrat nisam traio nita. Po prvi put. Do prije sedam godina moja je vjera bila, ja je tako zovem, "pazarska". Pogaao sam se s mojim Bogom kao na pazaru. "Ti meni to, a ja u tebi zauzvrat to i to." Ne ide to tako. Kada se ovjek zamisli nad reenicom: "Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sinaj edinoroenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima ivot vjeni." (Ivan 3: 16), od tada vie nita ne moe biti kao to je bilo prije. Ja se nad tom reenicom jesam zamislio i uistinu nita vie nije bilo kao prije. Ne postoji bolji nain za ouvanje obitelji od molitve, ali zajednike molitve i neka ta molitva uvijek bude za druge. Tek kada budemo nesebino ljubili Boga i jedni druge imati emo dovoljno snage za sve ivotne izazove.

S POVODOM
+

Ursi: Moja obitelj ne ivi "alternativni"

su oni izgubili. Naalost, mi "krima i krmimo" ovaj raj na zemlji kako bismo izgradili jo jedan od bezbroj Disneylanda ovoga svijeta. To je politika kratkog daha, politika partikularnih interesa, politika koja e zavriti u gospodarskom i moralnom bankrotu. Mislim da na takvu politiku nemamo pravo, jer za ovaj "izgubljeni raj" dati su mnogi ivoti i za ovu slobodu prolivena je krv naih najbliih.

Kruvenica: jor Ivica, na samom kraju zamolili bismo Vas - to biste poruili itateljima Kruvenice "?
sVOJUljubav za Krista. N e bojte se svjedoiti svoje ovjekoljublje. N e bojte se svjedoiti svoje domoljublje. N e bojte se kada vas radi togarane. Samo kada se oistimo od svih naslaga, samo kada ostruerno do zdravog, samo kada naa ranjivost postane naa snaga, a ne naa slabost, naa prednost, a ne na hendikep, na spas, a ne naa propast, mi emo biti u stanju uti glas koji nas zove. Glas naeg blinjeg koji vapi u pomo i glas svog Boga koji nas ljubi i sam ranjiv. Samo kada postanemo ranjivi, kada" umremo sami sebi", kada naa bol postane ne kazna, ne teret, nego privilegija, samo tada moi emo nadii sve poruke koje nam alju trbuhozborci ovoga svijeta, jer ovaj svijet prezire ranjive, baca ih na marginu drutva, dijeli im mrvice sa svog stola. S prezirom se odnosi prema onima koji nisu "uspjeni" po kriterijimakoje je ovaj svijetpropisao. Tek ranjivi moi emo u svakom onom koji pati glad, e, bolest, nepravdu prepoznati Krista ranjivog i ranjenog. U svakoj onoj udovici, u svakom prosjaku, u svakom branitelju, u svakom prognaniku, u svakom bolesniku, u svakom beskuniku - Krist je. Ranjeni Krist. Krist koji pati. Zato se ne bojte kada vas ovaj svijet bude sudio. "Nego, morali i trpjeti zbog svoje pravednosti, blago vama! No, ne bojte se njihova zastraivanja i ne plaite se!" (1. Petrova3: 14) I jednog dana bit emo sueni po ljubavi koju smo dali ba onima koje je drutvo kao ranjive odbacilo, jer mi, mi koji se oitujerno vjernicima, mi uistinu volimo Boga onoliko koliko volimo osobu koju ponajmanje volimo. Razgovaralo: UREDNITVO

Ur s i: Ne bojte se svjedoiti

"Krimo i krmimo" ovaj raj nazemlji

Kruvenica: Postavit emo Vam jedno moda neobino pitanje. Ove godine u Hvaru slavimo 140 godina organiziranog turizma. ivimo od turizma, kao i cijela Dalmacija i obala. to mislite, to moemo i to bismo trebali ponuditi na tom planu, kao jedan mali, katoliki narod? Ursi: Nas je u turizmu, kao i u svemu ostalom, zahvatio plimni val oponaanja svega i svaega to se proizvodi u zapadnom svijetu. Bez ikakvog kriterija primjenjujemo sve to "svjetluca", sve to mirie na nekakav profit, naravno, ne pitajui za cijenu koju emo platiti. Povodljivi smo, pohlepni, nezasitni, ne vodimo rauna da smo mali narod i da nas neselektivna primjena obrazaca s nekih drugih podruja i kultura moe jednostavno ponititi kao narod. Kada bismo u turizmu, ali i u svemu ostalom, ostali dosljedno vjerni svojim nacionalnim i kranskim vrijednostima koje su nas i odrale kao narod onda bi nas svijet prepoznao kao destinaciju "izgubljenog raja" i rado bi dolazio vidjeti ono to

25 5

krUV.niCOm

t tt+++
v

OBITELJ
Svakog dana u branom ivotu postavlja se uvijek neki novi izbor i odluka. Ali naglasak je na 'uvijek', iz trenutka u trenutak. Prestaju dani u kojima se s drugom stranom samo tako moemo posvaditi, razii i otii svatko svojim putem, svojoj kui. Th lijega se u isti krevet, prolazi se kroz ista vrata, objeduje se za istim stolom i sve to vezano je nevidljivim sponama u koje treba istinski vjerovati i ivjeti ih da bi dali blagoslov. Bog je ta spona. I to je vrlo jednostavno. Dapae, ove rijei to nisu otkrile, nego tek, vjerujemo, posvijestile naim itateljima. Naime, sakrament enidbe je jedini sakrament u Katolikoj crkvi koji ne dolazi iz ruku slubenika Crkve ve iz ruku primatelja sakramenta - suprunika. Odluka je to pune svijesti mladenaca i odgovornosti pred onima koje su pozvali za svjedoke. Ne moe se poslije rei: "Nismo znali. " Poznata vamje ona: "Ja, uzimam tebe za mua/enu i obeavam ti ljubav i vjernost u sve dane ivota svoga ... tako mi pomogao Bog ... " Tako mi pomogao Bog, a ne ja sam sebi. No, kada se izriu te rijei, u srcu svakog skruenog vjernika one moraju uiniti da se od tog trenutka prema svojoj boljoj polovici uvijek treba odnositi s potovanjem i otvorenou. S novou ivota. Ne postoje kalupi, pogotovo ne oni koji se kao naslijede donose iz svoje obitelji. Mama i tata vie nisu stupovi i ne moe se raunati na poznata rjeenja i ponaanja i prije svega na bijeg od dunosti. Brak je situacija novosti u kojoj se iznova grade neki novi obiteljski stupovi koji ne smiju biti iskljuivo materijalno utemeljeni. Temelj im mora biti vjera i povjerenje u stvorenog i Stvoritelja. Tu je zgodno nadovezati se primjedbom kako je nepromiljeno uploviti u brane vode tek onda kada se osiguraju idealni egzistencijalni uvjeti. Takvo neto ne postoji. U tome je sigurno jedno, idealni uvjeti, to podrazumijeva u najmanju ruku krov nad glavom, ostvarit e se puno bre tek onda kad se odluimo brinuti za ono bie koje se u srce uvuklo. A 'odluimo brinuti' znai 'ivjeti zajedno', znai 'uzeti se', 'ui u brak' i tako prema toj voljenoj osobi pokazati i dokaz pred Bogom koliko je volimo i koliko smo spremni otii daleko u ljubavi. Tu za kukaviluk i bijeg nema prostora. Ako postoji prilika za sakramentalni zajedniki ivot kada se sretne 'ljubav svog ivota', bijeg od braka je bijeg od ivota. Otuenje od prilike koja je deset puta snanija i vanija od odlaska u srednju kolu, prvog posla, upisa na fakultet ili sportskog uspjeha. No 'tako mi pomogao Bog' valja biti uprisutnjen u svakodnevici.

'Primi ovaj prsten u znak moje ljubavi i vjernosti'

BRACNEVODE

Voljeti znai i voljeti ljutnju, pogreke, padove, ali i vjeru u budunost da je gradimo zajedno spremajui drugima bolje sutra.
"Vjenanje je povezano s povjerenjem, s dubokim uzajamnim povjerenjem, i s vjernou: time se gradi na stijeni. Bez povjerenja nije mogue ui u brak. Ako nema uzajamnog povjerenja, nema uope sigurnosti. A gdje nema sigurnosti nema ni zatienosti ni doma. Ako se vjena i ude u brak, ti eli drugome pruati sigurnost. Ako se vjena i ude u brak, ti eli ii istim putem u dobru i u zlu, sve dane svoga ivota. Stoga ste jednog dana i uzeli prsten, stavili na prst najdraeg ovjeka i rekli: 'Primi ovaj prsten u znak moje ljubavi i vjernosti.' Neka vaa ljubav bude dovoljno jaka da govorite to jedno drugome svaki dan iznova." Zapis je to s 38. stranice knjige "Za sreu u dvoje" autora Phila Bosmansa. to je to ljubav i koji nas motivi pokreu da bi oko svojih ruku postavili okove ljubavi? Mladi smo. Zaljubimo se. Uz to, odluimo se uzeti, pred Bogom i pred svijetom. Rijetki su koji za te svrhe ne moraju uzimati i kreditne okove. I tada poinje prava avantura ljubavi. Iz rijei avantura iitajte bit. Zasigurno ste pogledali i proitali mnoge filmske i knjievne naslove koji raspredaju kompliciranu priu na tu temu. Na temu avanture i na temu ljubavi. Stariji e se sloiti s injenicom da su te dvije rijei sinonimi. O tome mudro zbore oni koji su proslavili zlatni i srebrni pir. Mladi im tek mogu povjerovati ili ne.

Brana zajednica - jezgra i ishodite

ivjeti u dvoje ponekad nije lako, kau svi koji to i ine u branom zajednitvu. No ivjeti sam je puno tee, kau svi koji 10 neplanski ine. Brana zajednica je jezgra i ishodite za drutveni kontekst ponaanja i djelovanja. Tu nema egoizma, tovie, davanje i produktivnost su na prvom

25 5

dkruveni


OBITELJ
mjestu. Takoer i mudra ulaganja u drugoga, ali u prvom redu kroz prizmu ljubavi koja je najjaa komponenta u motoru pokretakog mehanizma i najmanje zajednice na kugli zemaljskoj. Voljeti u svemu tome znai voljeti i ljutnju, pogreke, padove, ali i vjeru u budunost da je gradimo zajedno spremajui drugima bolje sutra. Tko mladom ovjeku danas o svemu tome ita moe garantirati? Nitko. Osim Jednog Jedinog Boga Svemoguega koji je putem sv. Pavla u Prvoj poslanici Korinanima 13,1-13 ostavio jasne postulate ljubavi koji se tako rado itaju u najvanijem danu svakoga tko je susreo izabranika / izabranicu srca svog. Kada se ti postulati uzajamno budu ivjeli svakog dana u branom zajednitvu onda se sve mijenja. Gorko postaje slatko, srdba radost i tekoa lakoa jer 'najvea je medu njima ljubav'. Za sve one kojima Pavlov tekst moe biti poticaj za promiljanje o ljubavi, 'Kruvenica ' preporua jo jedan novozavjetni tekst: Iv 13,34-35. Ovo promiljanje zakljuit emo rijeima Tertulijana, crkvenog oca, i uvidjeti kako je znaenje enidbe jo u prvim vremenima kranstva imalo dimenziju i danas prevanu za svakoga tko iskreno voli: "Gdje da crpim snagu i opiem sreu enidbe koju Crkva sjedinjuje, euharistijski prinos potvruje, blagoslov zapeauje, aneli navjeuju i Otac potvruje? Njih dvoje su uistinu dvoje u jednom tijelu. A gdje je jedno tijelo, jedanje i duh. " Ante Novak

Majina ljubav u suvremenom svijetu

Povijest ovjeanstva, naalost, ne moemo zamisliti bez sukoba, bez ratova. Koliko traginosti na ovom malom planetu koji se zove Zemlja! Jo ni danas ne znamo odgovor na pitanje: Otkud toliko zlo u ovjeku? Vidimo ratnike svih rasa i nacija kako juriaju, puni mrnje, i pitamo se: Otkud mrnja u ovjeku? Gdje je ena i majka u toj povijesnoj "klaonici"? Ona za koju nema vee patnje nego kada besmisleno u ratu izgubi vlastito dijete. ena je uglavnom bila daleko od odluka koje su vodile u krvoprolie. Ona je uvijek bila zatitnik ivota nasuprot slugama smrti. Majke su prosvjedovale beskrajnom patnjom i boli i najee su morale utjeti. Medutim, ma kolike bih patnje, boli i rtve majki, sve to jo nije dalo eljenog ploda. Ratovi se i danas vode i majke gube djecu zbog najveeg ljudskog besmisla i gluposti - zbog rata. Kad razmiljamo o eni, majci, o materinstvu, kao iz nekog davnog sjeanja naviru misli o izgubljenom raju. to je zapravo zemaljski raj o kojemu itamo u biblijskim tekstovima, o kojemu razmiljaju filozofi i obini ljudi, koji ivi u djelima umjetnika? ovjek kao da tei vremenu u kojemu je bio u miru s Bogom, sa sobom, s drugima i s prirodom. U podsvijesti ivi sjeanje na vrijeme sklada i ljubavi. Zemaljski raj bijae vrijeme ope harmonije kada su ovjek i ena u ljubavi i slozi bili jedno. I priroda zajedno s njima. Izgon iz raja zapravo je ruenje toga sklada, to se dogodilo zbog ovjekove nezahvalnosti i neposlunosti prema Stvoritelju. Nasilje pak, kojega smo svakodnevno svjedoci, besmisleni sukobi i ratovi, jesu neprekidan izgon

25 5

k.u

ve n i e

aln

t tt+++

OBITELJ

iz raja, neprestano udaljavanje od svrhe kojoj kao ljudska vrsta teimo. Da li e ovjeanstvo ponovno postii osjeaj jedinstva, sklada i mira s drugima, s prirodom i s Bogom? Da li e se vratiti vrijeme ljubavi koje ivi u naem sjeanju na izgubljeni raj? ivimo u nadi i ekamo, jer bi ivot bez nade izgubio svaki smisao. Medutim, nije dovoljno samo nadati se i ekati. Treba djelovati i to najprije u sebi i na sebi. Izgubljeni raj nije se nalazio negdje drugdje u svemiru nego na ovoj naoj dragoj Zemlji, koja eka da je ponovno preplavi ljubav, koja je vladala u vremenu kada je Bog stvorio ovjeka i enu da ive u ljubavi i da napue Zemlju. Sreom u mraku suvremenog svijeta postoji svjetlo koje nas zove k sebi, koje ukazuje na pravi put. Poput svjetionika ljubavi pred nama svijetli lik najvee majke u povijesti ljudskog roda, Boje Majke, blagoslovljene medu enama, kojaje milou Bojom posjedovala sve uzvieno i dobro to je Stvoritelj imao na umu stvarajui enu. Mislim da uz pomo Boje Majke, ene i majke svijeta mogu i trebaju odigrati presudnu ulogu u ovom povijesnom vremenu, u kojemu jedino ljubav moe donijeti toliko eljeni mir i sklad. Naravno da im u tome svi trebamo pomoi tujui dostojanstvo i uzvienost materinstva, a odgovorne drutvene strukture morale bi majci u drutvu osigurati ono mjesto, koje joj je sam Bog namijenio. Tin Kolumbi

Gospa kamenitih vrata

Molei se Gospi kod Kamenitih vrata mi vie nismo isti. Obasjani svjetlom Kraljice Hrvata hodamo kroz ivot smireni i isti. Ljubav dobre Majke dariva nam duevni mir i budi u nama dobrotu. Blagi njen pogled na nas rosi radost i ljepotu. Zaneseni sluamo: S Kaptola odjekuju zvona, jer s nama sad ivi dobri duh naeg sveca. Zvone rijei pjesnika: Biti djeca, biti djeca. Kroz bure ivota Majka nam kazuje put i brino nas prati. Tko mrzio je blinje, sad s njima se brati. Uzalud Zlo nam prijeti. Mi elimo biti dobri, biti sveti i biti svoji u zemlji Hrvata pod okriljem Gospe, Bolje Majke Kamenitih vrata.

25 5

~kruveni.a


DA NI
+
e)

000

t.

t t

DOSLO MI JE VRIME
pasala me voja pravit bravure i ne skonsojen ve ko mlodo ivo ne spominjen se kad san se zodnji put opi svadi potuka ili uini o krivo nison ni bratim ni pivo ni kaadur niti tratin vrime u balotama i piu nojgutozije mije po na moto ili u dvojicu pod sviu kad god moren pomorenjudima i buden s njima u srii i alosti ne rugan se ridikulima radi njihovih materih a starost potijen radi svoje starosti ima u susidstvu jedna smina mola i uvik mije u sarcu drogo kad je se spomenin pa mi govoridu otac i mat a ijo vidin da mije dolo vrime da se oenin

braku je talent. A svi ljudi nisu niti mogu biti za to talentirani. Talent za brak je posebniji od svakog drugog poziva jer se intenzivnije ivi u odnosu s drugom osobom. Nitko nije sam u braku. Niti sam moe odrati brak. Niti sam moe brak uiniti blagoslovom. Ponajprije za obitelj, a onda i za svakog drugog ovjeka. Brak je zajedniko poslanje osoba koje su se prepoznale i opredijelile za zajednitvo.

NJ ...
Troje mije nedokuivo, a etvrto ne razumijem: put orlov po nebu, put zmijin po stijeni, put ladin posred mora iput mukarev djevojci. Izr 30, 18-19
Ono to je zbunjivalo nadahnutog pisca biblijske Knjige Izreka i mene neprestano intrigira. Svaki put kada vidim dvoje spojenih u ljubavi, zamislim se nad tim otajstvom. N ad ivotnim putanjama koje su ih dovele jedno do drugog. Nije ni udo da se, od staro saveznih vremena, u tom otajstvu ljubavi prepoznavalo Otajstvo Ljubavi. Da je veza mukarca i ene znak odnosa Boga i ovjeka. Zato bi svatko, tko ivi u takvom odnosu, trebao imati na pameti da svojim branim ivotom svjedoi Boju ljubav i dobrotu. No, kao to pjeva klasik, samo rijetki nau rijetke. Veina ljudi, naalost, pristaje na manje kvalitetan odnos i po njihovim ivotima se ne proslavlja Bog niti je njihov brak znak Boje ljubavi i dobrote. Ne ive u oazi meusobnog uvaavanja i pomaganja, nego u zatvoru i muci. I nije brak u krizi, niti obitelj to iz njega nastaje, kako bi to neki htjeli nametnuti, nego je u krizi ovjekova ozbiljnost i spremnost na rtvu. Brak nije za kukavice niti za sebine niti za povrne. Brak nije za nezrele. Brak je za one spremne na zajedniki rast, predanje, sagledavanje stvari iz drugoga kuta. Brak je za zrele ljude. Stoga je najvaniji posao u pripremi za brak izgraivanje sebe. ivot u braku je poziv. ivot u braku je karizma. ivot u

Kad razmiljam o braku, pomislim daje brak poput - NJ ... Slovo NJ je zanimljivo slovo abecede. Zanimljivo je jer je sastavljeno od dva slova. Od slova N i od slova J. Slovo N je potpuno i samostalno slovo, a slovo J takoder. Kad se pak udrue postanu novo slovo. Kad postanu novo slovo, novo slovo su zajedno, s time da N ne prestaje biti N niti J prestaje biti J. N ostaje N, ali zajedno s J postaje NJ. Isto tako J ostaje J, ali zajedno s N postaje NJ. Brakje poput slova NJ. Brak moe biti kvalitetan jedino ako ga sklapaju dvije osobe koje mogu funkcionirati samostalno. Ukoliko ga sklapaju dvije potpune i samostalne osobe. Brak je vrijedan samo ako se ne mora sklopiti. Ako osobe koje se odluuju za brak ne trebaju jedno drugo. Ali ele jedno drugo. Brak je smislen jedino ako dvije osobe mogu ivjeti jedna bez druge. Ali ele ivjeti zajedno. Ijedno za drugo. Brak je promaen ukoliko u njemu netko pronalazi spas ili se pak rtvuje. Ali je blagoslov ukoliko se dvije osobe potpuno, slobodno i dragovoljno daruju jedno drugom. Uz slovo NJ, kao slika braka se dopisuje i tri toke. Interpunkcijski znak kojim se oznaava da slijedi nastavak. Brak je najobiniji egoizam u dvoje ako se zatvori sam u sebe i zatvori u vlastitoj samodostatnosti i samozadovoljstvu. Za brak je tipina otvorenost. Iz braka nuno slijedi nastavak. Th se ponajprije misli na obitelj, odnosno djecu i djecu djece njihove. Ali, ne samo na potomstvo, nego i na sve ono to proistekne iz zajednitva mukarca i ene. Brakje znakovito otajstvo i rjeit sakrament. Nikola Kuzmii

25 5

kr u v. n ic

.Its

t tt+++
Nova ovisnost

RAZMILJANJA
prijavilo oko 35.000 Hrvata, to - kada se u obzir uzmu najoptimistinije procjene o koritenju interneta u nas predstavlja otprilike deset posto svih koji se u naoj dravi slue internetom. Ni po emu se zaluenost Facebookom u Hrvatskoj ne razlikuje od one nastale u bilo kojem drugom dijelu svijeta, pa su tako gotovo svi od tih nekoliko desetaka tisua registriranih vrlo brzo stekli naviku svakodnevnog posjeivanja tog weba, prolaskom kroz vie ili manje podjednak psihosomatski proces brzinskog navlaenja na novi oblik socijalizacije. Tipian Facebook-junkie najee se s nevjericom prijavljuje na taj servis, ne oekujui nita spektakularno od weba koji omoguava virtualno druenje, kakvih na internetu postoji ve bezbroj, od MySpacea do Twittera. Ba nalik nepatvorenom buduem narkomanu, uvjerenje da ne postoje anse da se navue, da uope ikada poeli jo jednu dozu nakon to jednom proba, a ionako e isprobati samo zato da vidi na to su se to navukli svi ti njegovi prijatelji koji i dok nisu na internetu, logirani na Facebook, pri~u samo o Facebooku. Ni kada povuku prvu lajnu, ispunjavajui obrazac u kojem se trai da upiu neke osnovne osobne podatke, postave svoju sliku i poveu se s prijateljima za koje znaju da mru ve naveliko, osobite impresije nee se probuditi. Tek kada kopajui po pretraivakom alatu dostupnom na Facebooku otkriju koliko je poznanika i prijatelja za koje nisu znali ve "gore" i koliko svi oni ve imaju na svojim osobnim listama popisanih drugih prijatelja i poznanika, psihoaktivna supstanca naglo e poeti s djelovanjem. Metalni okus poet e se cijediti niz grlo, bijeli praak rasut e se modanim vijugama, a srce uzlupati u elegantnom kasu - trenutak je to u kojem s Facebooka nema povratka za veinu, u kojem je jasno da i najbezveznije poznanstvo od prije deset godina moe posluiti kao utrljavanje posljednjih nekoliko zrnaca u nepce. prvi impuls svjeih korisnika Facebooka jest izgraditi to veu listu prijatelja - valjda je svima negdje u podsvijesti zavaravaiua jednadba koja kazuje da je drutveni status ekvivalentan broju tijekom ivota steenih prijatelja, pa je teko odoljeti tom porivu da se izgradi i javno prezentira bogat popis, po p o K U AYAM ST E I mogunosti obimniji od T o ylE P Rl J AT E1. A! J onih koje imaju drugi s te liste. Novopeeni Facebook narki redovito u pretraivaki alat upisuje imena svih ivih koji su makar i marginalno u nekom trenutku bili dijelom njegova ivota, a nadbubrene lijezde poput elektroturbina ibaju adrenalin u ile svaki put kad ta pretraga zavri uspjehom i novim

FACEBOOK ilitiga KNJIGA

"

FA!C:A"

A mogao bi se staviti i naslov "Poast zvana Facebook" ali to bi bilo "tue perje". Pod tim naslovom moete proitati puni "otrovni " lanak: o pojavi Facebooka na adresi: http://www.ipazin.net/?p =430 Citirat u vei dio lanka jer dijelim miljenje autora, ali on zna puno bolje od mene o emu se ovdje radi. "Svakom desetom Hrvatu na internetu dani poinju i zavravaju odlaskom na Facebook. Svaki dan se pitamo tko nam je potvrdio, tko nas je 'povukao' , poslao nam neto ... Zaraza se iri golemom brzinom i ve smo usisani u 50 milijuna korisnika .... Vjeiti samci... ulaze u ivotne faze kada im smisao ivotu daje tek uestalo obilaenje internetskih servisa za pronalaenje partnera i chat, i kada ovisnost o ritualu najprije virtualnog zavoenja, pa dogovaranja susreta "u ivo" te na kraju i stvarne realizacije tog susreta naprosto poinje determinirati njihov sveukupni ivotni modus. Tek kad zaredaju nekoliko takvih susreta koji zavre razoaranjem, privremeno se skidaju sa svoje droge, sve dok ponovna elja opet ne pobijedi nakupljeni romantini mamurluk i gaenje. Ove se godine internetom proirio Facebook, socijalizacijski web iji adiktivni potencijal nije isprva predviao nitko, pa ak ni njegov tvorac Mark Zuckerberg kojemu danas u Silicijskoj dolini laskaju titulom "novog Billa Gatesa" .... Jedina neutaiva potreba kojoj taj servis udovoljava jest ona za komunikacijom ljudskog bia s drugim ljudskim biima, to je posve openito svojstvo. Na Facebook se samo u posljednjih nekoliko mjeseci

25 5

~kruv.nica


RAZMILJANJA
entitetom na popisu. Odjednom, i kolega iz vrtia je prijatelj, i neprijatelj je prijatelj, i poznanik poznanikova poznanika je prijatelj, i roak toliko dalek da ga se ne poziva ni na svadbu - sadaje prijatelj. Kada se lista izgradi do kraja, odnosno kada na Facebooku vie stvarno nema nikoga tko bi se mogao uvrstiti na listu, ovisnost prestaje biti ftzika i postaje blaa, uglavnom psihika, stvar navike. Poput cigarete, netko s Facebookom ispija jutarnju kavu, netko bez njega ne lijee, nekome treba posjet samo u pauzi na poslu, a nekome i dvadeset posjeta na dan. Navueni na Facebook svakodnevno nadograuju svoj proftl, grade sliku o sebi, onakvu kakvom je sami smatraju pozitivnom, sugeriraju svima koji ih na Facebooku gledaju na to su u svojem ivotuponosni. Svaki e Facebook junkie prije ili poslije sastaviti popis omiljenih knjiga, ftlmova, glazbenih brojeva... Popisat e sve drave i gradove koje je posjetio, objavit e svoje najuspjelije fotograftje, pa ak i malo kome zanimljive podatke o tome koji model mobitela koristi, koji automobil vozi, to voli jesti i piti, koje marke odijevati... Sve to s nadom da se, kao i u stvarnom ivotu, definira to preciznije i u ovom virtualnom gdjejejednako dostupan svojim cimerima iz vojske koliko i branom partneru, i gdje je jednako bitno zadiviti i nadreenog i podreenog.
Na facebooku samo 273 ljudi zna da sam pas, ostali vide samo moj limitirani identitet!

+
e)

t t

internetskih ovisnosti koje su u odreenim razdobljima povijesti harale informatiki pismenim pukom, Facebook svaki dan donosi novo korisniko iskustvo, drugaiji, jo neproivljeni trip. To je moderna droga koja zna udovoljavati potrebama svih, 3" da pritom - akq niie prerano za dnoenje takvog suda - ttaJnu patologiju fie uzrokuje nikome. " "Komunikacija ispunjava osnovnu ljudsku potrebu: potrebu da budemo u kontaktu s drugim ljudima. U zatvorima, samice se koriste kao kazna jer sprjeavaju ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba. Sve to inimo u ivotu zahtijeva komunikaciju. I osobni i profesionalni uspjeh esto ovise o tome koliko dobro razumijemo druge i koliko dobro drugi mogu razumjeti ono to im elimo prenijeti komunikacijom. S obzirom na to kolikoje vana, a i zato to se vjetine komunikacije mogu nauiti, trebali bi se puno vie posvetiti upravo tome da nauimo kvalitetno komunicirati. Ne sakrivajte se iza sms-ova i mallova. Dobra komunikacija, posebno o vanim temama, zahtijeva puno vie od onoga to moemo izraziti sms-om ili mailom. Vrlo esto moemo krivo protumaiti sms jer ne vidimo osobu, ne ujemo ton glasa ... " Gornji citat moete pronai na web adresi: http://ssri.hr/RRverbalna.htm Jedan od 'znakova naeg vremena" je sve vea nesposobnost ljudi da komuniciraju na izravan i iskren nain. Vidjeli smo, svi tvrde da je komunikacija osnovna ljudska potreba. A kad takvu potrebu ne moe zadovoljiti na pravi nain, ovjeka dostojno, onda pribjegava surogatima. I zato su takvi surogati u porastu. Ne mislim daje sluiti se tehnikom u komunikaciji s ljudima do kojih ti je stalo neto loe. Suvremena nam tehnika dostignua omoguavaju relativno blisku komunikaciju i sa onima vrlo udaljenima. I zato je njezino postojanje obogaenje i blagoslov. Ali samo dotle dok ovjek tehniku dri pod kontrolom. To vai na raznim planovima, a posebno na ovom- komunikacijskom. Neke stvari mi se ne sviaju. Ponekad 'proetam' kroz tzv. "blogove" Nae se dobrih stvari, ali i toliko smea. Znam da i neki sveenici piu blogove. Neki se potpiu i zna tko iza njih stoji. Za veinu se ipak ne zna iji su. Tek po sadraju moe donekle naslutiti kako osoba die. Ne mogu shvatiti tu potrebu da u javnost istrese svoje ideje, misli, sadraj podsvijesti a da ne eli stati iz toga da se zna tko to pie. lada pomislim da su blogovi svojevrsna duhovna prostitucija. Znam da neki ljudi vode dnevnike, ali dnevnici su uvijek privatna stvar i paljivo ih se skriva ispred tuih oiju. A sada? Zbog slinih razloga mi se, u naelu, ne sviaju ni forumi. Prije se govoriloda "besposlen pop jarie krsti" , a meni se ini daje besposlenih popova sve manje, ali je zato besposlenih jaria koji "kradu Bogu dane" po sajtovimaslinim Facebooku svevie. Ma, zapravo, briga me kako netko sprovodi svoje vrijeme.

Kako je Facebook socijalizacijski web bez speciftcirane ciljane publike, oni koji ipak i putem tog servisa ele izraziti, pa ak i ispuniti neki svojposebni interes, ulanjuju se u podmree u kojima im drutvo prave oni s kojima taj interes dijele. Najvee takve skupine korisnika zapravo su determinirane nacionalnou, a interes koji dijele njihovi lanovi naprosto se svodi na meusobnu komunikaciju materinskim jezikom. Virtualni ivot na Facebooku je uvijek arolik i iz dana u dan drugaiji, a upravo u tome se kriju razlozi zbog kojih se s Facebooka teko skinuti. Za razliku od drugih opijata, ali i za razliku od drugih

25 5

keu v. ni e

.Iv

t tt+++

PREDSTAVLJAMO HVARSKE INSTITUCIJE

Turistika zajednica grada Hvara

Neto me drugo "ulja". Umjesto da se ljudi posvete vezama koje imaju, koje su im nadohvat ruke i koje mogu i moraju (ako imje stalo) njegovati pravim, ivim, direktnim razgovorom oni se bave stvaranjem izmaglice tobonjih "prijatelja" s kojima mogu neobavezno (i koliko vidim najee isprazno) avrljati. Sluajno znam neke ljude koji se time bave, a znam isto tako koliko problema imaju sa komunikacijom uivo. Autor citiranog lanka je ukazao na ono to sam i sam zapazio: posebno u mladoj populaciji vlada potreba da se nae tamo gdje se nalazi veina. Valjda misle da nisu FACE ako se njihovo ime ne pojavi na Facebooku? I tako mladi jedni druge u tome ohrabruju (itaj: truju). imje Facebook tako popularan, to je najbolji pokazatelj da se radi o neemu ispraznome i plitkome. Ime muje genijalno pogoeno. Mogao bi se komotno zvati i MASKbook. Jer, ovakav tip komunikacije kakav promovira FACEbook i nije drugo do li MASK ili FACE komunikacija. Od PERSONE nema ni traga. I sve me to neodoljivo podsjea na onu priu o tome kako je frajer imao svu namjeru prevariti enu putem internetskog chata. Upoznao je "srodnu duu" pa su se njih dvoje "upucavali " jedno drugome danima, a kad su napokon dogovorili sastanak - bili su to mu i ena koji su se u "chatanje" upustili zbog prestanka komunikacije u vlastitom braku. I, naravno, definitivno se rastali. Dodue, Facebook ne moe svoje klijente tako nasanjkati jer su tamo ipak slike. Pitam se, znaju li ti mladi ljudi to se sve krije ispod slika privlane vanjtine? Koliko praznine, koliko gluposti, koliko zloe moe pokrivati paljivo odabrana "faca" koju se prezentira na Facebooku? Tragajui na internetu za komentarima o Facebooku naioh na adresu jednog foruma u kojem se raspravlja o sudjelovanju krana na forumima. Zanimljivo! Ako imate vremena bacite oko: http://izr814.1.forumer.com/index.php?showtopic=57 don Mili

140 GODINA HVARSKOG TURIZMA

TURISTiKA ZAJEDNICA GRADA HVARA

Ove godine Hvar obiljeava 140 dugih turistikih godina. Grad Hvar je svojim poloajem i bogatom kulturnom batinom od davnina privlaio znatieljnike i putnike sa svih strana svijeta. U 18. i 19. st. meta tadanjih europskih znatieljnika bila je Dalmacija, koja je za njih bila egzotini neistraeni vrt Europe. Otok Hvar je posebno bio zanimljiv znanstvenicima i zaljubljenicima u prirodu, koji ovdje dolaze radi istraivanja kojima je utaban put turistikom razvoju Hvara. Posebno su bila znaajna klimatoloka istraivanja, jer su rezultati pokazali kako su svojstva hvarskog podneblja pogodna za lijeenje razliitih bolesti, a posebice dinih organa. Dolaskom austrijskog lijenika dr. Franza Ungera iz Graza u pravom smislu je zaivjela ideja da se u Hvaru osnuje zdravstveno-turistika ustanova pod nazivom Higijeniko drutvo u Hvaru, kad ujedno poinje era modernog hvarskog turizma. Proglas o osnutku drutva predstavlja temeljni dokument hvarskog i hrvatskog modernog turizma, te tako nadnevak 15.svibnja 1868. predstavlja i zaetak organiziranog turizma uope, jer slinih udruenja u Europi tadajo nije bilo. Za razliku od drugih zemalja,Hvar je razvijao zdravstveni turizam,te je prvi i najvaniji zadatak Higijenikog drutva od utemeljenja bio gradnja suvremenog ljeilinog hotela. Higijeniko drutvo bavilo se i turistikom promidbom Hvara i ljeilinog hotela. Pored brojnih letaka, godine 1899. je u Trstu na njemakom jeziku tiskan prvi hvarski vodi, a 1903. g.novi, popraen fotografijama i s naslovnom stranicom u boji. Istiu se ljekovito hvarsko podneblje i pogodnosti zimskog turizma,a od zabavnih i kulturnih aktivnosti nudi se noni ribolov, streljana, kuglana, koncerti gradske glazbe, veernja zabava uz glazbu na terasi hotela ili posjet zbirci umjetnina

25 5

lS!kruvenica

 PREDSTAVL AMO HVARSKE INSTITUCI

franjevakogsamostana. Od 1898-1903. g. gradio se Ljeilini hotel carice Elizabete, koja je za njegovu izgradnju donirala znaajna sredstva, zatim je 1914. g. otvoren novi hotel Kovai sa 30 leaja,vlasnitvo obitelji Kovai-Raguel, a 1906. izgraeno je mondensko ljetovalite Palmianski dvorac na Palmiani u vlasnitvu obitelji Meneghello. Razdoblje od 19121941. g. predstavlja vrijeme ubrzanog turistikog razvitka Hvara, koji vie nije samo zdravstveni, ve ljetni, rekreativni i kupalini. U ovom se razdoblju grade novi hotelski sadraji i adaptiraju postojei, ulae se u proirenje ugostiteljskih usluga i sportskih, kulturnih, zabavnih i razonodnih sadraja. Ureduje se javna infrastruktura, obale, plae, parkovi, etnice, a osobit podvig bila je izgradnja suvremenog kamenog kupalita 1927. g. Briga praenja i razvijanja turizma tada je bila u nadlenosti opine , iji se odjel najprije zvao Ljeilino povjerenstvo opine Hvar, zatim Kupalino povjerenstvo opine Hvar, te na kraju Turistiki odbor opine Hvar. Hoteli tog perioda su Palace (nekadanji Hotel carice Elizabete), Park, Overland, Slavija, Kovai, zatim pansioni Palmianski dvorac i Dorotka, te brojne gostionice, kavanei individualni iznajmljivai soba. Biljee se gosti iz Jugoslavije, Austrije, eke i Njemake. U Hvaru je tako 1930. g. zabiljeeno ukupno 3056 gostiju, koji su ostvarili 26911noenja. Nakon 1945. g. turizam se mijenja iz korijena. Hoteli prelaze u drutveno vlasnitvo pa se o turizmu brine drava koja uz hotelski i onaj u privatnom smjetaju potie izrazito neprofitan radniko-sindikalni turizam. Krajem pedesetih godina dolazi do pomaka. Godine 1959. osniva se samostalna tvrtka Hotelsko poduzee Hvar kojaje objedinila sve tadanje hvarske hotele: Palace, Park, Dalmaciju, Slaviju, Istru (bivi hotel Kovai) i Mornar (bivi hotelOverland) . Ulae se tada u prometnu povezanost otoka, te povezanost Hvara s drugim otokim sreditima, kao i u druge vidove infrastrukture. Otvaraju se restorani, buffeti, pansioni, kafii, individualna turistika inicijativa. Ranih ezdesetih godina zahvaljujui gospodarskim reformama grade se novi komforni hoteli (Adriatic, Delfin, Bodul, Amfora) . Grade se hotelska naselja, autokampovi, marine, sportski tereni, odmaralita, izletita, kupalita, restorani, gostionice, kafii. Poveava

e)

t.

t t

se i opseg usluga privatnog smjetaja (pansioni i sobe za iznajmljivanje). Posebna panja posveuje se obrazovanju mladih turistikih djelatnika. Nove karakteristike koje poprima turizam u Hvaru moemo nazvati suvremenim hvarskim turizmom. Njegovo obiljeje je masovnost, sezonalnost, ljetni turizam s karakteristikama sunca, mora i naturizma. Ponuda je visoka i kvalitetna te zadovoljava standarde najrazvijenijih europskih zemalja. Turizamprodire u svepore ivota Hvara. Masovni turizam krajem sedamdesetih i tijekom prve polovice osamdesetih godina doivljavasvoj vrhunac, ali i u nekim negativnim pojavama, tako da kraj osamdesetih obiljeava stagnacija i pad turistikog gospodarstva i "imagea" Hvara. Optereenost kreditima utjecala je na manjak ulaganja u odravanje i poboljanje kvalitete ponude. Najkritiniji period bio je u vrijeme Domovinskog rata (1991-1995) kada je zbog rata na podruju Hrvatske turistiki ivot Hvara doslovnozamro.

Godine 1993. g. jo jednom se mijenja administrativno ustrojstvo otoka sa samostalnim uredima za promociju turizma - turistikim zajednicama. Novim gospodarskim reformama promijenila se i struktura vlasnitva i upravljanja te je 1994. hotelska tvrtka "Sunani Hvar" postala dioniko drutvo, a od 2005.g. u veinskom vlasnitvu inozemne tvrtke "Orco" , koja preureenjem hotela tei internacionalnoj konkurenciji te razvoju novih proizvoda i usluga. Prioritet su hoteli sa 4 zvjezdice. Do sada je obnovljeno 450 novih soba sa 4 zvjezdice, tri nova hotela, kompletnoje preureen kamp Vira, uredske zgrade i kupalite Bonj les Bains. U ponudi je novi sensori spa, 10 suvenirnica, iznajmljivanje opreme za sportovena vodi, kao i katamaran "Sunanog Hvara". Danas Hvar nudi 2304 leajeva u hotelskom smjetaju, a u privatnom smjetaju 5535 leajeva. KampoviVira u Hvaru i kamp Lili u Sv. Nedjelji nude smjetaj za 621 osobu, a Marina Palmiananudi 180vezova. Obljetnicu 140 godina naega turizma, Grad Hvar i

25 5

kruv.ni.a~

t tt+++

TRILOGIJA

FORSKEGA

BLOGA

Parvo torija

SARDELA

Turistika zajednica grada Hvara ele proslaviti zajedno sa Hvaranima, uzvanicima i gostima kroz obljetniki program koji poklanjaju gradu, kako bismo svi zajedno bili dio obljetnike atmosfere. Program je zapoeo na blagdan Sv. Propera ,suzatitnika grada, kad su se odravala dogaanja tijekom cijelog dana do kasno u no. Poelo se sa ve tradicionalnom fjerom sv. Propera na Trgu sv. Stjepana, u organizaciji udruge "Forske uonce", a u okviru fjere se odrala smotra "kolskog turizma", kao i zavrna sveanost i dodjela nagrada najboljim radovima koji su izabrani od strane strunog irija u okviru natjeaja za najbolji rad pod naslovom "Najbolji domaini - to smo mi!" koji se odrao u svim osnovnim i srednjim kolama Hrvatske. Smotru su uzveliali brojni gosti iz podruja prosvjete i kulture. Svoje mjesto imala je i tradicionalna kulturna manifestacija Dani hvarskog kazalita. Feta je zavrila gastro dogaanjem ispred hotela Rive u organizaciji Udruenja obrtnika otoka Hvara, a pod pokroviteljstvom Grada Hvara i Thristike zajednice, gdje su predstavljena jela poznatih hvarskih restorana, kojaje struni iri ocijenio i nagradio. Centralna sveanost obiljeavanja obljetnice 140.godina organiziranog turizma, kao poklon gradu od strane Grada Hvara i Turistikezajednice, odrala se 15. i 16. svibnja. 15. svibnja, na dan kad je prije 140 godina utemeljeno Higijeniko drutvo Hvar, u 18.30 uz limenu glazbu je podignuta obljetnika zastavaispred Loe, a zatim je u Loi sveano otvorena izloba "Povijest hvarskog turizma", autora prof. Marinka Petria. Dan nakon toga, 16. svibnja, u Lai se odrao okrugli stol s temom "Hvarski turizam nakon 140 godina", gdje su sudjelovali uvaeni gosti ije su teme vezane za hvarski i hrvatski turizam. Na okruglom stolu se na prijedlog Vijea Turistike zajednice grada Hvara usvojila Deklaracija o hvarskom turizmu. elimo da ova obljetnika dogaanja budu poticaj na stalni angaman u poboljavanju turistike ponude i openito turistikog ozraja naega grada. Program proslave obljetnice moete pogledati na www.tzhvar.hr. VinkicaKarkoviColombo, prof. predsjednica Thristikezajednice grada Hvara

Slavimo 140 godina organiziranog turizma u Hvaru i to e ove godine biti eksponirano. Ali, to je bilo prije turizma? Od ega je ovaj koj ivio i kako? Jednom sam rekao: "Ovi na koj odgojili su loza (vino), koza (mlijeko) i sardela (hrana)!" Svi se slau daje ovo zapravo istina. U sljedeim brojevima Kruvenice namjeravam pisati ba o ovim temama, a zapoeo bih srdelom i to ne bez razloga. Naime, dok ovopiem poeo je "prvi mrak" - vrijeme kad se kree u lov na srdelu. Srdela je plava riba i to najea u Jadranu. Mnogim generacijama bila je hraniteljica i izvor zarade: Ne tako davno bila je zaboravljena - "stavljena u kut", a danas je opet u modi. Ona je "IN". Dovoljno je pogledati reklame poput sljedeih: "Omega tableta isti vae ile" "Produite ivot nainom prehrane!" - "Jedite plavu ribu!" I tako je naa siromana mala sardela postala opet vrlo traena. Kad na pekariji vidite ljude kako ekaju u redu znajte: to se prodaje srdela. Iz hotela i restorana je na neko vrijeme bila nestala, a onaje riba koja se moe pripremiti na najvie naina - prena, peena, pohana, leo, na brujet, marinirana (u savur)... Zatim slana srdela u raznim oblicima: isti filet, s kaparima, s paprikom, s maslinom, s kozjim sirom... Piu se novi jelovnici sa novim receptima, gastro ponuda je bogatija, u restoranima je srdela ponovno zauzela visoki poloaj. E sad: kako se ona lovi i kako je to bilo prije? Izvrstan poznavalac tih uspomena je pravi Foranin barba Zorko Marii-Banju (poznavalacove, ali i brojnih drugih tema). Sjeo sam s njim na "entoj" ispred "4 palme" i upitao ga o srdeli. Lov na sredelu poinje s prvim mrakom. Tobiva u travnju, a lov traje do kraja rujna. Jedan mrak ima 20 lovnih dana, a preko toga se smjelo loviti samo uz dozvolu kapetanije. Dozvola se izdavala samo ako je ulov bio manji od predvienog. Druina koja lovi sastoji se od broda leuta i

25 5

~kruveniC'


TRILOGIJA FORSKEGA BLOGA
+
e)

t t

dvije sviarice, U leutu je u pravilu osam lanova, a moglo ihje biti i vie, ovisno o veliini broda. Na sviarici - brodu koji svjetlom trai ribu - bili su vesla - ijavac - i svior. Ponekadje s njima bio i mlai lan u brodu zvani "moli". U biti, to je onaj koji se ui poslu. Mrea se nalazi na leutu i duga je oko 200 m. Iz Hvara je bilo 10 druina (medu kojima: Cari, dvije Novak-Longin, Novak-Kronjac, Dujmovi-Buli, Vueti-Vuna i dr.) i jedna iz Brusja (Hure). Najbogatije ribolovno podruje bilo je oko Hvara i Visa. Do kraja 18. st. Hvar i Vis su bili jedna komuna, tako da su Hvarani mogli loviti oko Visa i obrnuto. Ipak, uglavnom se lovilo oko svog otoka. Mjesto - pozicija - gdje se lovi naziva se pota. A takvih je bezbroj: od brukih vala - Vitarnja, Stiniva, Kalober - pa prema punti Pelegrina, zatim uvale na Paklenim otocima - Studeni Bok, Store Stone, Carnjene - i prema istoku na Milnu, Zarae i Dubovicu. Na lokarde se lovilo prema otvorenom moru. Nain na koji se odreivalo gdje e koja druina ribariti bio je tono razraen i svaka druina se strogo drala pravila. Radi se drijebu koji se nazivao brukit. Veliki brukit - za cijelu ribolovnu sezonu - izvlaio se u lukoj kapetaniji, a mali na tandarcu i to tono u 17 h - tko bi zakasnio nije se smio ni buniti ni aliti. Pravila su bila stroga. O nainu izlova plave ribe i ponaanju u svezi time govorijo Hvarski statut iz 1331. godine. to bi se, ako bi Bog dao, radilo s ulovljenom ribom? Jedna koliina dijeli se druini, a ostatak je bio namijenjen za prodaju na pekariji, soljenje te za otkup u tvornici za preradu ribe. Podjela novca bila je odredena na sljedei nain: gospodaru 40%, a druini 60% novca dobivenog od prodaje ribe. Gorivo (prije je to bio petrolej) za motore i za svijetljenje plaalo se iz zajednike zarade. Neki lanovi druine imali su veu plau: svior 2 dila, ijavac 2.5, parun 112, kalumir 112. Mnogo se ribe solilo u barilima. To se radilo u uvali Garka, ali i na Fabrici. Solilo se na otvorenom, a solile su ene i za to su bile plaene. Otkup slane ribe bio je siguran, jer je ona imala kupce po cijeloj Europi. Za vlastite potrebe riba se solila u svibnju kako bi bila spremna do jematve jer je ona bila glavna hrana. Najbolja srdela za gradele ili raanj je ona

ulovljena u srpnju ili kolovozu - "Ca je vruje to je sardela boja!" Povijest je zabiljeila podatak da je - kako je to i uklesano u kamenu - JAKOV CARI VELI / UHVATIO 500 BARIL! SRDELA 5/5 1908. Dakle uhvatio je oko 3,5 t i to na poti blizu Paklenih otoka. Obitelj Novak-i.Bonaparte" je jedno vrijeme lovila ribu oko otoka Lampedusa pred obalom Tunisa, a prodavali su je i u Portugalu, toj poznatoj ribarskoj zemlji. Srdela je "izgradila" najljepe zgrade u Hvaru, tako i nau Katedralu. Biskup Petar Cedulin poeo je 1613. g. obnovu i proirenje Katedrale. Najvei prihod sakupljen u sljedeih 20 godina bio je od izlova srdele na poti Trejevac (uvala na Bievu). 'Iako je bilo prije. Sada plivarice love kroz cijelu godinu, opremljene su jakom elektrinom rasvjetom, mrea se izvlai strojno, na brodu su hladnjaci, a riba se sprema u lagane pvc i stiropor kaete. Otkup je garantiran. U naim krajevima organiziranim ribolovom bave se samo ribari s Braa. Oni jedini imaju i tvornicu za preradu u Postirima. U Hvaru, naalost, tvornice nema, a neko ihje na otoku bilo tri - u Hvaru, Vrboskoj i Suurju. Prije nekoliko godina prestalaje s radom poznata tvornica Neptun u Komii. Eto, prolaze godine, a srdelaje opet postala vrlo popularna i digla se na pijedestal mnogih - i ne samo dalmatinskih jelovnika. Moda bi bila i dobra izreka: "Mala riba srdela za svaiji dep i za vae zdravlje!" Miko Bibi-ie

~ ~~

25 5

kruv.nic.bI

t tt+++
y

NAJAVLJUJEMO

IZLOZBA O RIBARSTVU
Ribarstvo je bilo jedan od najvanijih izvora prihoda Hvarana kroz stoljea, a vjerojatno i najstarija djelatnost otoana openito. More je bilo izvorom hrane prastanovnicima otoka. Ljuture koljki i kosti raznovrsnih riba, pa i onih puinskih kao to su tune, pronaene su u piljama, obitavalitima neolitskih stanovnika Hvara. Jo donedavno, gotovo u svakoj obitelji je netko iao "na ribe", odnosno bio lanom ribarske druine. Ekonomika hvarskih obitelji bila je mjeovita, uz ribolov svatko je obraivao i polja u nekoj mjeri, ak i one obitelji koje su se poglavito bavile ribolovom. Dapae, prihod iz godina uspjenog ribolova esto je ulagan u kupnju poljoprivrednog zemljita. Ribarstvo je i danas u odreenoj mjeri djelatnost kojom se bavi otoko stanovnitvo, iako ni priblino intenzivno kao prije, a tema je izlobe koju priprema Muzej hvarske batine. Izlobom e se prezentirati ribarska mjesta na otoku, brodovi, zanimanja i alati. Pritom su od velike vanosti sjeanja hvarskih ribarskih veterana. Jedno od tih sjeanja je ovo, Propera Dujmovia - Bulia, o prvom zametanju mreom plivaricom uz pomo motora.

Proper Dujmovi - Buli:

Prvo zametanje S mreom plivaricom - uz pomo motora umjesto vesala u Hvaru

" Trebalo bi rei o plivarici, kako se poelo u Hvaru loviti s tom mreom ... prije se lovilo samo potegaom. Onda su u Hvar doli braa Matii (to su Domanii, ma u For je vaniji nadimak od imena), Toma, Mie i Ante, nisu bili iz ribarske fameje, i nisu ivili u For.. Ali su jedanput doli i napravili mriu plivaricu. Onda su kupili jedan mali leut i s njim ili u kula! .. Carievi (hvarska ribarska obitelj) bukali su da od tega posla nema nita. Ali kad su Matietovi doli s ribom nisu vie nita rekli ... Poslije toga su i drugi poeli pravit plivarice. Jedan od brae, Mie, kasnije je postao hvarski naelnik. .. Ja sam do '41 (1941) bio u avijaciji stare Jugoslavije, a kad je kapitulirala, doao sam u Hvar. Moji su imali leut s motorom, imali su gajo neki u Hvaru, i to su sve bili motori marke Vikstrom iz Finske. Ti motori su se palili na benzin, a dalje su radili na petrolio. Bili su buni i puno troili ... s njime se vozilo do pote, a onda bi ga se izgasilo i zamealo na vesla ... Moja je velika elja bila nabavit motor na dizel, koji je radio tiho, da se moe zameat i s motorom jer su vesla isto velika buka i galama. Moji su bili sumnjiavi, govorili da ja samo mislim na motore, ali sam ih uvjeravao da emo za dvije godine isplatiti motor utedom goriva. Meutim, prije sam se elio savjetovati sa strunjakom, i

prilika je bila kad je u Hvar doao jedan Boljanin (Mario Pureti, izumitelj vitla za izvlaenje mrea), koji je ivio u Americi i tamo izmislio bubanj za izvlait mree ... to je bila revolucija u ribarstvu u Americi. Naao sam ga kadje doao u Franjevaki samostan. Pitao sam gaje li mogue zametat s motorom i kako. On mi je rekao da se moe, tako da se motor upali daleko od ribe (od sviarice oko koje se umirila riba), a onda se polako vozi i zamee, tako riba nee napravit kerac (prestrait se i rasprit). Kupili smo dva dizel motora marke Lister, jedan od 10 KS, i drugi od 20 KS, kupljeni su u Engleskoj. Kad smo prvi put ili svitlit, ili smo na Milnu i nitko nije znao to namjeravam. Doli smo leutom na poziciju za zametat mriu, sviar se zaudio da nemamo vesla, nije ni uo motor, kako je tiho radio. Riba se nije prestraila jer je motor bio tii od vesala. Od tada smo zameati s motorom. Neto kasnije smo poeli i mrie izvlait na brod imbroje, to jest uz pomo vina kojije isto vrtio motor. Kad bismo otili u kulaf, 12 milja od Hvara, po obiaju se na povratku punio rezervar spetroliom. Kad smo ili u kulaf s novim motorom, moj brat Miko je kad smo se vratili donio dvije kante nafte. Stavio je prvo sondu u rezervar da vidi koliko je ostalo goriva, nije mogao vjerovat da ima toliko goriva. Odnio je kante, a sutra kad smo se vratili iz kulja, donio je samo sondu, jer gorivo nije jo trebalo punit. Tako se ostvarilo to sam rekao: da e uteda na gorivu isplatit motore ... "
Proper Dujmovi Buli (roen 31. studenog 1914. g.) izdanak je stare hvarske ribarske obitelji. Stara kua im je bila na Glavicu, odnosno Pod sv. Mikulu, a 1946. izgradili su kuu u Krinoj luci, kraj mora, kako bi bili blie svojim brodovima.

Zabiljeila Nives Tomasovi, MHB, 25. oujka 2008.

25 5

dkruvenica

BATINA
Neko su Hvar "spaavale" od poasti, a danas su zaboravljene

e)

pretjerati u tovanju ovakvih predmeta, to navodi na sumnju da se radi o svojevrsnom idolopoklonstvu.

HVARSKE CUDOTVORNE

Anuncijata i Kruvenica
Izgleda da se u Hvaru dogodio dijametralno suprotan proces - Hvarani su na svoje udotvorne slike zaboravili i smjestili ih u muzeje. Posebno se istiu dvije Gospine udotvorne slike u gradu Hvaru. Prvaje Gospa Anuncijata iz istoimene crkve. U pogibeljnim situacijama za grad, Hvarani su se utjecali njenom zagovoru. Da se ne bi na to zaboravilo biljeili su u drvenom okviru slike svako njeno iznoenje. Njoj se pripisuje obrana grada od kuge 1784. i 1815. g., a 1799. pred njom se molilo za obranu od velike plime. Godine 1915., za Prvog svjetskog rata, slika je prenesena 16. lipnja iz Anuncijate u Katedralu gdje se pred njom svakodnevno molilo za mir. Konano je 27. istog mjeseca noena gradom u sveanoj procesiji koja je ila iz Katedrale u crkvu benediktinki, zatim preko Rive u Franjevaki samostan i kroz Burak do Anuncijate. Tamo je slika uz pjevanje Magnificat-a vraena na svoje mjesto. Zatim je procesija nastavila do Katedrale gdje je udijeljen blagoslov. Zabiljeeno je da je u toj procesiji sudjelovalo preko 1500 vjernika. Slina je procesija odrana i u vrijeme Drugog svjetskog rata. U znak zahvalnosti odravane su zavjetne procesije s ovim Gospinim likom svake godine na Uskrsni ponedjeljak i Mali Uskrs. Godine 1991. slika je ponovno noena za mir u Domovinskom ratu, a posljednji put je prola hvarskom Pjacom u procesiji zahvale za kraj istog rata. Sada se nalazi u Biskupskom muzeju, a u svoju se crkvu vraa samo za potrebe mise na blagdan Blagovijesti. Slinu sudbinu ima i druga slika, ona Gospe Kruvenice, koja se sada uva u upnoj kui. za nju se neko smatralo da je na udesni nain pronaena na mjestu crkve. Bila je posebno aena i esto se nosila u ophodima, posebno u vrijeme kolere, ali i za haranja ute groznice 1805. godine.

SLIKE

Znanstvenicima je lako opovrgnuti svako udo (pa tako i ova) ako krenu od tvrdnje da uda ne postoje. Prestanak poasti mogu pripisati raznim drugim utjecajima. Naravno, uda, ako u njih vjerujemo, nikako se ne bi smjela pripisati maginim moima slika, ve svetakom zagovoru i samom Bogu.
udotvorne slike uobiajena su pojava u kranstvu. Oko njih su izgraena svetita i njima se hodoasti. Najee se radi o Gospinim slikama. Kod nas je najpoznatija udotvorna Gospa Sinjska, ali tu je i niz drugih, manje ili vie poznatih slika. U Hvaru je prva takva slika zabiljeena jo 1525. g. u govoru ,,0 podrijetlu i zgodama Slavena" Vicka Pribojevia. On, naime, spominje sliku Gospe od Milosti iz istoimenog franjevakog samostana i navodi da se asti zbog svojih mnogobrojnih udesa. Vjerojatno se radi o slici koja se i danas nalazi na glavnom oltaru franjevake crkve zatvorena ispod novije slike. Naravno, da bi neku sliku smatrali udotvornom, uz nju se mora vezivati neka legenda te razna uda kao to su npr. izljeenja neizljeivih bolesnika, obrana grada od neprijatelja ili neke druge poasti i sl. Kao i u sluaju relikvija, ljudi su esto skloni

Legenda o Gospi od Zoraa

Na podruju hvarske upe, u Zarau, asti se jo jedna udotvorna Gospina slika. U strahu od provale i pljake slika se uva u upnom uredu u Hvaru, a dvaput godinje se donese u svoju matinu crkvu (na blagdane Pohoenja BDM - 31.05. i Prikazanja BDM ili Gospe od Zdravlja 21. ll.). Vjerojatno je malo ljudi ulo za legendu o njenom pronalasku. Naime, u vrijeme velike kuge, vjerojatno one sedamdesetih godina 16. st., jedanje mladi pastir pronaao Gospinu sliku u grmu na mjestu dananje crkve u Zarau. Neko vrijeme je sam obilazio sliku, a zatim se povjerio roditeljima koji su je prenijeli u kuu. Vijest o udesnom pronalasku se pronijela Hvarom, te se upravo ovoj slici pripisivao prestanak kuge. Stoga ju je biskup odluio sveano prenijeti u Hvar. Kada je procesija dola do uvale Bore, do mjesta koje se danas naziva Gospin zlamen (ili poklon), tj. mjesta odakle se zadnji put moe vidjeti zaraka crkva, biskup se okrenuo kako bi jo jednom blagoslovio
kruv.ni.a~

25 5

tt++

BATINA
Hvarski dijalekt

VEE VRIDI PRATIKA NEGO GRAMATIKA

Svi oni ljudi koje je plima povijesti donijela u hvarsku luku na neki su nain ostavili trag u pisanoj i nepisanoj prolosti naeg grada. Bilo u kamenu Pjace, koja je danas izlizana, uglaana i sjajna od bezbrojnih koraka, bilo na zidovima kua i crkava, bilo u dogaajima, previranjima, predajama i govoru. Upravo je govor bio neto to je razlikovalo Hvarane od ostalih stanovnika naeg otoka, kao i svojevrsni fenomen unutar akavskog narjeja. Naravno, radi se o cakavskom dijalektu.

Dole galije, a II njima - dijalekt

Cakavski dijalekt je posebnost unutar akavskog narjeja. Prema potvrenim teorijama poljskog slavista V. Maleckog i naeg jezikoslovca M. Hraste, cakavski je dijalekt uao u hrvatski jezik preko venecijanskog dijalekta i to u razdoblju od 15. do 17. st. Naime, Venecijanci nemaju glasa "" u svome govoru. Tako se npr. rije cento (sto) izgovara sa "c", a ne sa "", kao u standardnom talijanskom jeziku. Caka vica je ula na podruja gdje je prisutnost Venecijanaca bila vea i njihov utjecaj jai od domaeg stanovnitva, to je sluaj i sa Hvarom, koji je bio znaajna luka za mletake brodove. Vremenom je domae stanovnitvo poelo preuzimati mletaki nain izgovora, kao i njihov vokabular. Rijei pacijenca, limuncin i macel nisu nita drugo doli direktno preuzimanje venecijanskih rijei pacienza, limoncin imacelo. Prostor na kojem je cakavski bio i(li) jest rasprostranjen sveukupno nije velik, a prostire se od nekoliko mjesta u Istri, preko pojedinih mjesta na kvarnerskim i sjeverodalmatinskim otocima sve do nama bliih Trogira, Mi1ne na Brau i cijelog otoka Visa, najjunijeg uporita cakavskog govora. Postoje podaci da se cakavski govorio i u Jelsi. Naime, pojedine obitelji graanskog sloja imale su razloga uiti venecijanski (koji im je i sluio u javnom ophoenju), te su nae glasove izgovarali na venecijanski nain kako bi se mogli lake sporazumjeti. Vjerojatno imje sluio i kako bi se mogli praviti vani pred domaim stanovnitvom. Bilo kako bilo, vrijeme je uinilo svoje i cakavski se u Jelsi vie ne moe uti, a sve rjee i u Hvaru.

Zarae. Ali, legenda kae da se odatle vie nije mogao pomaknuti te je slika konano vraena u svoju crkvu. Znanstvenicima je lako opovrgnuti ova uda ako krenu od premise da uda ne postoje. Prestanak kuge i slinih bolesti mogu pripisati raznim drugim utjecajima. Pronalazak slike moe se pripisati valovima koji bi izbacili sliku ispalu s nekog broda u more. udesno zaustavljanje biskupa pripisuje se tradiciji o zaustavljanju i pozdravljanju Gospe na odreenom mjestu (takva su mjesta uobiajena iako i ona danas veinom zaboravljena). Naravno, uda, ako u njih vjerujemo, nikako se ne bi smjela pripisati maginim moima slika, ve svetakom zagovoru i samom Bogu. U Hvaru se danas asti tek lik Gospe od Zdravlja u crkvi Duha Svetoga, meutim, to je vie rezultat popularnog titulara, jer se njoj ne pripisuju nikakva udesna svojstva. Bilo bi sjajno znati da je prestanak tovanja nabrojenih "svetih" slika rezultat sazrijevanja vjere i naputanja "vizualnih pomagala" u tovanju Boga i svetaca, ali nekako me mui misao daje posrijedi ipak neto drugo ...

Beba i(li) pjavula?

Koliko je hvarski govor nekad bio bogat potvruju i pojedine diference, odnosno razlike u govoru. One najee nisu velike, tj.uglavnomje razlika teku slovu. Te diference ne mogu se ograniiti na pojedine djelove mjesta, primjerice Grodu i Glavicu. Bilo bi bolje rei kako ih je uvjetovala pripadnost odreenoj skupini ljudi - ribarskoj, teako j , graanskoj i sl. Tako postoje primjeri da se ista

J.B.

25 5

Z4!kr uv en ic.


BATINA
rije drukije izgovara u dvjema susjednim kuama! Potraga za diferencima nimalo nije bila lagana. Sve ih je manje u hvarskom govoru, gotovoih treba "iskat kandelon" , toje alostan pokazatelj kolikoje hvarski osiromaen. Mnogo je rijei koje su svojstvene iskljuivo odreenoj skupini ljudi, primjerice ribarskoj ili teakoj, pa se u njihovu rjeniku nalaze nazivi za vrste i dijelove broda i ribarske opreme, odnosno poljodjelskih alata i orua, koji takoder zasluuju jednu iscrpnu obradu. Ipak, spomenut u jedan zanimljiv pojam: rucak (kratak naglasak na a). Ako nekog ova rije asocira na ruak, i nije daleko od istine. Ovdje se radi o pojmu karakteristinom za ribare, a oznaavadio ulova koji ribar ne proda, ve ostavlja za sebe i svojuobitelj. No, kako akule non fa fritule, vratimo se diferencima. Nemogue ih je ovdje popisati sve, ali je dovoljno za ilustraciju spomenuti neke. Primjerice, izraz za zavjesu u hvarskom govoruje koltrina ili kontrina, za izlog ventrina ili veltrina. Vie izraza moemo pronai za sat (leroj, aleroj i areloj), ealj (cesaj, ceaj, petenin i petinin ) ili bicikl (picigla, picigleta, picikleta), a za lutku ak etiri razliita izraza - beba, pjavula, pupa i lujka!

e)

t t

cakavskog, splitskog i drugih otonih govora. Ne moemo porei da se iz generacije u generaciju gubi, izobliuje i mijenja. Postavlja se pitanje: to konkretno moemo uiniti? Mogli bismo slijediti primjer Bednje u Hrvatskom zagorju, gdje su svoj specifini dijalekt zatitili i uveli u kole kao izborni predmet. Mogli bismo poticati svijest u djeci i mladima, educirati. Mogli bismo uvesti proslavu dana forskih rici. Mogli bismo poticati objavljivanje tekstova na hvarskom govoru, kao i rjenika. Mogli bismo da, mogli bismo. Hvala Bogu, daju nam nadu Hvarani i zaljubljenici u Hvar koji marljivo i brino zapisuju i prikupljaju jo uvijek prisutne i izgubljene forske rici, nadimke.... , to je uistinu hvalevrijedan pokuaj i doprinos. Na kraju, hoe li forski izumrijeti? Tko zna, moda. I nekad veliki jezici su izumrli. Kako god, ako ga ve ne moemo sauvati, onda barem zasluuje da ga na dostojan nain ispratimo u zaborav. Zorka Bibi

Koj in j azikon govorimo?

Ali, na cencu cenca, vrijeme je uinilo svoje. Utjecaj medija, drugih mjesnih govora, nebriga i nemar za dijalekt uinili su da su venecijanizmi (talijanizmi) prvi poeli nestajati iz hvarskog govora i polako postali tek egzotine, zastarjele rijei kojih se jako rijetko sjetimo. Njih su zamijenile rijei iz nekog drugog govora. Odlazak iz mjesta, dodir sa drugim govorima, iznimno velik kontakt sa medijima ini svoje, to je nekako najvie prisutno kod mladih, kao i oita sramota govoriti forski. Kao, to nije in. Isto tako postoje i roditelji koji svojoj djeci, valjda u najboljoj vjeri, ne daju govoriti dijalektom jer se "tako u koli ne govori". Zato?! Zar dijalekt ne bi trebao biti jedno od najveih bogatstava? Umjesto toga, mi se sramimo i nije nas briga "kako tamo neke babe priaju ". SIjedom toga, hvarski govor danas je nekakav hibrid

25 5

kruv.ni.abs

t tt+++
Pater Luka Raa
v

PREDSTAVLJAMO
njime i primati SMS propovijedi takoder moli da mu pomognu slanjem bonova od 50 ili 100kuna jer kad dnevno aljete stotine poruka to zahtjevaodreene izdatke. Ove godine je svojim upljanima za Uskrs poslao poruku sljedeeg sadraja: "Odvali kamen... sa moje pameti da mislim samo na Tebe... sa mog srca da volim samo Tebe... sa mojin nogu da prohodam... Sretan ti Uskrs!" Za Boije pak poslao ovu poruku: "Boi zbilja dolazi. Ne utvara vjetih trgovaca. Niti neto ogromno i mono, ne strah i drhtanje kako neki zamiljaju Svemogueg, Apsolutnog, Sveznajueg (Da, On je to sve). Ne u tadanje metropole (Rim, Atena, Kairo, Jeruzalem...). Nego dolazi u neku selendru Betlehem kao majuna djetece, zamisli, ni u svratitu se za njega mjesto nije nalo, rodio se pored vola i magarca u jaslama. To ti je ono: velike rijeke izviru u beznaajnim mjestima. A kad grune, grune - spasi svakog ovjeka. Svima nama otvori nebo. Zato fetaaaa ... "Da, to je pater Luka Rada. Osnovao je SKAe, Studentski katoliki centar, i u sklopu njega ljetni kamp Modrave u ibenskoj biskupiji. U kampu je kroz pet godina sudjelovalo tisue mladih iz itave Hrvatske. Ne elei skrenuti u irinu tek emo vas uputiti na internetsku stranicu www.skac.hr gdje se moete prijaviti za Modrave, ako vam je kojim sluajem dosadio klieizirani nain provoenjaljeta u i na Hvaru, a zaeljeli ste se provesti tjedan dana sa svojim Bogom u miru uz more. Pater Luka nastradao je prije pet godina, na sam blagdan Srca Isusovog, 27. lipnja 2003. godine, u tekoj prometnoj nesrei kad se sa dvojicom prijatelja vraao iz Modrava. Nije se budio iz kome 40 dana. Kad je otvorio oi nije se sjeao puno toga, nije znao govoriti, praktiki bio je nepokretan. Ipak, malo pomalo sjetio se svega, njegova volja i golema elja da i dalje iri Evanelje nadjaalaje sve.

Zupa na internetu, a upnik u invalidskim kolicima

Luka se nije budio iz kome 40 dana. Kad je otvorio oi nije se sjeao puno toga, nije znao govoriti, praktiki bio je nepokretan. Ipak, malo pomalo sjetio se svega, njegova volja i golema elja da i dalje iri Evanelje nadjaalaje sve.
Njegova upa nalazi se na internetu. Posveena je Gospi Sinjskoj. U njoj se nalaze oltari Srca Isusovog i sluge Bojega pape Ivana Pavla II. upu ine vjernici iz itavoga svijeta: od Hrvatske, Srbije, Ekvadora, Japana, Francuske, June Koreje, pa do Sudana, eke i Filipina. U trenutku kad smo pisali ovaj tekst ta internetska upa je posjeena 144.590 puta. Prije nego toju je osnovao, spomenuti upnik radio je u pastoralu u Osijeku, Rijeci, Indiji, SAD-u i zadnje kao studentski kapelan u bazilici Srca Isusova u Palmotievoj ulici u Zagrebu, dok nije doivio prometnu nesreu 2003. godine. Thj isusovac danas je u invalidskim kolicima, na rehabilitaciji je u Krapinskim Toplicama i pastoralno skrbi o mnogima, utekanim na internetu, koji eaju za Gospodinom. Njegovo cijenjeno ime je Luka Raa, isusovac. Ako ste skeptini po pitanju napisanog slobodno zavirite na web stranicu http://paterluka.blog.hr/ .

SMS propovjednik
Unato vaem moguem neznanju, ovaj neobini sveenik poznat je iroj javnosti zahvaljujui brojnim reportaama tjednika, dnevnika, pa i nekih televizija. On sebe naziva SMS propovjednikom. Teko govori, pie samo jednim palcem, no zato na pjevanje ojkavice (budui daje rodom iz Ogorja) esto poziva svoje upljane, tako zove sve posjetitelje svojeg bloga, ali i one kojima alje poruke. Njegove-mail jejavan(luka.rada@zg.htnet.hr). kao i broj mobitela (091/5323-766), te sve koji se ele dopisivati s
~kruvenl<a

Nemogue je sve napisati o legendarnom isusovcu i zato emo vam za kraj tek iznijeti ono to nam je odgovorio emailom, jedinim 'pisaim palcem, kada smo ga zamolili hoe li odgovoriti na neka pitanja za 'Kruvenicu' . Odgovorio je: "Moe, alji pitanja! A evo ja sam neto pokuao napisatipa ti vidi. Od srcap. Luka. "

25 5

 PREDSTAVLJAMO
+
e)

t.

t t

KRUVENICA: Nekome tko je bezvoljan i ne vidi smisao u ivotu, to Vi, u kolicima, nepokretan, a opet toliko sretan i zadovoljan, moete poruiti ? PATER LUKA: pa znate, uo sam od svetih ljudi da je najkrai put do Neba u kolicima. A svima bih poruio: prihvati svoju teinu ivota, upotrijebi je kao ljestve do Neba. KRUVENICA: Jeste bili ikad u Hvaru? PATER LUKA: Da, koliko se sjeam to je bilo "u ono vrijeme" prije " saobraaj ke " , kad smo jedrilicom traili mjesto u kojem bi otvorili kamp za mlade.

o SKAC-u,

Modravama ijednom Luki

"pa je, ja sam kao sveenik oduvijek bio poslan mladima. U Osijeku vjerouitelj medicinarima, a u Rijeci totalno su me oamutili tako da sam otiao u Indiju i Banglade ivjeti sa tom sirotinjom, pa onda u Ameriku u kuu umiruih. I onda kad sam se poslije toga 'dira svitom' vratio ponovno doma, poglavari su me poslali da budem vjerouitelj studentima u zagrebu pri bazilici Srca Isusova. Vidio sam nee tu ii ono: 'Draga brao i sestre ... Prignimo glave na blagoslov', nego ja uveo za njih: kolu plesa, internet cajjee ... A mlaarija pohrlila u Palmu. Stvar je bila po sebi jasna, bilo je samo pitanje kako to registrirati. Znao sam da ve postoji SKUC (studentski kulturno-umjetniki centar) kojije htio biti 'sve i sva' studentima, naalost, bez ponude vjerskih sadraja. I ja, kao katoliki sveenik, poslan studentima, naravno, ponudio sam i vjerske sadraje i promijenio jedno slovo u imenu tako daje to sada SKAC (Studentski katoliki centar). Naravno, bilo nam je lijepo, tako da smo to htjeli i u slobodno vrijeme, recimo preko ljeta. I stvar je opet po sebi bilajasna, bilo je samo pitanje mjesta na moru gdje emo se nai preko ljeta. Biskup Ante Ivas se i taj put pokazao kao vjeni mladi i dao nam da koristimo njegove Modrave. " N akon par dana mi smo mu poslali par pitanja. KRUVENICA: to mladi ovjek danas moe nauiti nasljedovati od Isusa? PATER LUKA: Primijetio sam prije svega da mladi ovjek eli neto nauiti. To je veliko blago mladih ljudi. Njima zato odgovara "novost ivota" koju je donio Isus Krist. Znate ono" biti drugaiji", biti "altemativac "... KRUVENICA: to Vam je kao mladome ovjeku najtee padalo u odredbama Crkve? PATER LUKA: Jo uvijek teko mi pada kad netko pod krinkom svetog prodaje neke svoje fore. Kao katoliki sveenik, isusovac imam potpuno povjerenje u ono to Crkva nauava.

KRUVENICA: zato se u kamp Modrave isplati doi i proboraviti svojih sedam dana? PATER LUKA: Modrave su mjesto gdje se legalno moe biti "nenormalan", plesati se moe i na suncu, spavati na otvorenom pod zvijezdama, jesti s tanjurom u rukama ... KRUVENICA: Obitelj je danas u krizi. Kako svaka pojedinana osoba, vjernik katolik, moe poraditi i pomoi da se to promijeni? PATER LUKA: Ah, obitelj, to bi trebala biti zajednica ljubavi. pa pogledajmo kako se to zajednitvo ostvaruje u Presvetom Trojstvu. Otac ljubi Sina i imamo Duha Svetoga. Tako bi trebalo biti i u svakoj obitelji, ljubav bi trebala biti najvaniji zakon od svih i trebala bi imati svoju djecu. KRUVENICA: Ljeto je varljivo, a srce zavodljivo, pjeva stara kultna pjesma. za Hvar se zna po emu je poznat. Imamo li se pravo nadati da e se u svemu jednom pronai prava mjera i da e svijet znati luiti turistike vrijednosti od nevrijednosti, a koje se prodaju pod vrijednosti? PATER LUKA: Ljeto je varljivo, a srca namjesu zavodljiva. Ali ne dajmo se zavarati, ne dajmo se zavesti. A.N.

25 5

kruvenlcab7

t tt+++
Sloboda - dar ili prokletstvo?!

PITAM SE, PITAM ...

sloboda mladih od roditeljske, ali i svakog drugog oblika kontrole. Kad mladi dobiju slobodu onda je ne znaju dovoljno cijeniti, pa iz jedne kontrolirane" slobode upadaju u ropstvo raznih zala. To se dogaa jer su prerano ostali bez kontrole, nisu se nauili odgovornosti i ne shvaaju da svaki na potez ima posljedice, pozitivne i negativne. A ona V ". osoba koja najprije ne promisli o posljedicama onoga to planira uiniti nee ba dobro proi u ivotu. Slobodu najvie cijene oni koji su se dugo borili za nju, ali se na teak put do slobode vrlo lako zaboravlja. Najbolji primjer za to je naa domovina. Problem postaju i mladi koji toliko cijene" slobodu koju imamo da izjednauju Karadia s Gotovinom. Jedna je mlada djevojka rekla to nju brige za generale u Haagu, kao da su oni branili njene masline. A takvi bi jednog dana trebali preuzeti brigu za ouvanje nae slobode. Ne kae se zaludu" Ne zna to ima sve dok to ne izgubi!" Bilo kako bilo, sloboda je jedna od najljepih i najbitnijih stvarnosti u naem ivotu, ali nju treba uvati i paziti sa velikom odgovornou. I na kraju, jedan od najljepih prikaza slobode i njene vrijednosti daoje Ivan Gunduli u svojemdjelu Dubravka:

"O LIJEPA, O DRAGA, O SLATKA SLOBODO"

l1 ,~

U nae vrijeme se, kao nikad do sad, govori o pravu pojedinca, grupe ili naroda na slobodu. Narod trai pravo biti slobodan i neovisan o drugom narodu (autonomija); djeca/mladi trae slobodu od svojih roditelja, trai se sloboda izraavanja miljenja. Sve bi to bilo u redu kad bi ljudi uz slobodu prihvatili odgovornost. Tu nastaje problem. Uz problem (ne)preuzimanja odgovornosti pojavljuje se i pitanje gdje je granica slobode. Netko e rei da je granica kad naa sloboda ugrozi tuu slobodu. Jo jedna od suvremenih sloboda" je osloboenje drutva od vjerskog utjecaja, kao npr. utjecaja Crkve. Veliki zagovornici takve slobode su tzv. liberali. Ali, zanimljivi su ti liberali. Oni toliko idu u obranu slobode da zabranjuju" Crkvi govoriti. A zato joj zabranjuju? Zato jer Crkva ima drugaije stavove, a liberali se navodno bore za pravo svih na iskazivanje svoga miljenja bez obzira kakvo ono bilo. Na kraju ispada kako su oni koji spoitavaju Crkvi da je dvolina i licemjerna zapravonajvei licemjeri i dvolinjaci. Najbolji primjer su dogaanja na talijanskom sveuilitu Sapienza" kad su neki liberalno-lijevi" i napredni" profesori i studenti onemoguili Papi govoriti. Jedan od tih profesora rekao je otprilike ovako: Sveuilite je svetite znanosti i ono je otvoreno svima. Vjerskim stavovimaovdje nije mjesto". Zar vam to ne zvui pomalo licemjerno? Sveuilite je otvoreno za sve, ali ne za one koji misle drugaije. Drugi oblik slobode kojem bi trebalo posvetiti panju je

o draga, o slatka slobodo dar u kom sva blaga vinji nam Bog je do ... ... Sva srebra, sva zlata, svi ljudski ivoti ne mogu bit plata tvoj' istoj ljepoti.

o lijepa,

Milan ari

25 5

o
~kruv.nlca


NAI UMJETNICI
Razgovor sa fra Joakimom - Jakijem Gregovom
y

+
e)

t t

NE MORAM ZIVJETI OD UMJETNOSTI, ALI ZIVIM ZA UMJETNOST

y

su to uzori koji bi na neki nain trebali potaknuti ovjeka da ne prolazi uz njih kao neko mrtvo slovo, nego kao uz monument jednom velikom duhu. Ljepotu grada moe potaknuti bilo koja skulptura, a ovo potie i jednu drugu, duhovnu stranu.

Kruvenica: Mnogi Hvarani znaju rei kako u Vaim djelima, primjerice sv. Florijanu i sv. Franji mogu prepoznati nekog naeg sumjetanina. Gdje nalazite inspiracijuza stvaranje? Fra Jaki: Neki ivui lik inspirira, ili se u njemu vide crte toga sveca, lika kojeg treba initi, pa se nae slinosti. Evo, recimo, kod svetog Florijana moemo nai slinosti sa naim Nikom Krajeviem. A i onje sam vatrogasac tolike godine. Tko zna kako je izgledao sv. Florijan! Ne moe znat. Ali onda vidi neki lik koji je portvovan u gaenju poara, u zauzetosti za to, pa onda ima neke dodirne toke, u ovom sluaju nosinu. Za sv. Franju ima sliku jednog odlunog, snanog sveca - toplog u sebi, a snanog u ideji. Doe do jednog izraza koji bi to mogao svjedoiti. Tako je i za sv. Benedikta: jedna smirenost, kontemplativnost, zbijenost, a opet energija, slika velikog graditelja i duhovnog ovjeka. Zato je zbijen u masi stijene, a opet, on je i produhovljen. Kruvenica: Ne postoji mnogo sveenika koje moemo smatrati i umjetnicima. Kako je krenuo Va umjetniki razvoj iput? Fra Jaki: Rijetko se koji sveenik i(li) redovnik bavi umjetnou. U naoj provinciji sv. Jeronima vazda je bilo ljudi koji su bili jaki na peru ili jaki na dlijetu ili na kistu. U svakom vremenu postojao je redovnik i umjetnik, poevi od Bone Razmilovia naovamo. Moram spomenuti Ambroza Testena, Vinka Fugoia... Th neu ukljuivati sebe, vrijeme e procijeniti kakav sam. Ne moram ivjeti od umjetnosti, ali ivim za umjetnost. Moj posao je oltar. Dakle, nisam ovisan o tritu, o tome moram li prodati neko svoje djelo i hou li imati za kruh. Kod drugih umjetnika to je itekako vano. Mogu raditi kako ja hou i to se meni svia. Ne moram se ulagivati vremenu i ljudima u tom prostoru i vremenu, nego raditi iskljuivo po mom umjetnikom nadahnuu. Nije vano hoe li to postii sutra neku cijenu. Ovaj samostan je inspiracija za rad. Ne moe se ba svatko pohvaliti da ima ovakav prostor za rad.
keu veni e

Kruvenica: Fra Jaki, razgovaramo s Vama potaknuti injenicom da ste mnogo uinili za Hvar na umjetnikom i kulturnom planu. Spomenimo samo javne skulpture - sv. Benedikta, sv. Florijana, "molo vrota", sv. Franju i reljefe krinog puta u obnovljenim kapelicama. Otkud inicijativa za ta djela? Fra Jaki: Inicijativa je protegnuta kroz period od sedam
godina, poevi od sv. Benedikta pa do kapelica krinog puta. Ponekad je potjecala od mene samoga, kao za sv. Franju, sv. Florijan, naravno, od vatrogasaca, sv. Benedikt od sestara benediktinki, za kapelice od strane odbora koji je to vodio, a i sam sam pridonio realizaciji. O tome smo o. biskup i ja davno razgovarali i, hvala Bogu, realiziralo se. Dakako, uz veliki napor barba Ivota Vune, oca biskupa, upnika i gradskih otaca. U svakom sluaju, jedan lijepi doprinos ljepoti grada i potvrda religioznosti ovoga grada. Kipovi, skulpture svetaca potiu ovjeka na plemenitije razmiljanje. Ako je ta stvar vrijedna po sebi, ovjek ne moe ostati indiferentan. Moe razmiljati o stvarima koje su za ivot jako vane, o vrednotama ivota, o ivotima tih svetaca, o vremenu u kojem su ivjeli... pa onda nekako i samo uprizorenje njihovih likova u prostorima kojima se kreemo poticaj je na razmiljanje o njihovu djelovanju. Sve

25 5

.b9

t tt+++

NAI UMJETNICI

Kruvenica: Suvremena umjetnost esto je obinom, prosjenom ovjeku nerazumljiva, nejasna, ne odraava uvijek stvarnost i na neki nain ljudije ne priznaju. Kako to komentirate? Kako zapravo pribliiti umjetnost dananjem ovjeku? Fra Jaki: Naalost, u ovom vremenu razvoj materije ide puno ispred razvoja duha. Upravo ovaj suvremeni trend vremena u kojem ivimo uvjetuje tu arte contemporanea suvremenu umjetnost, kojaje u svojoj biti sasvim pozitivna. Ne priznajem ekstravagancije ni budalatine, ali umjetnost nije ograniena ni na prostor ni na vrijeme, ona ima svoj prostor u vremenu i izraz je duha vremena. Ali kako je odraz vremena odraz i pozitivnog i negativnog, u suvremenoj umjetnosti ne vidim nita to je unaprijed eliminirano kao nevaljalo, nego je to odraz jednoga vremena u kojem ima puno lijepih i loih stvari. Poznajem puno lijepih suvremenih kreacija koje su sasvim valjale. A imate i jada, kao to je i u ono vrijeme bilo jada. Nije klasinom umjetnou iscrpljen pojam umjetnosti. Mladi ovjek nije osobito zainteresiran za bilo koji oblik umjetnosti jer duh ovog vremena ide za neim drugim, za materijalnim, tvrdim probitkom i uitkom. Rijetko se danas mogu nai mladi ljudi koji e zastati pred neim to bi ih dirnulo. Mnogo puta ne zapaaju lijepo, pa da im stavimo i vrhunska djela pred njih, kao to nee ni nmogo drugih stvari. No u nekom vremenu, kad sto puta vide neku stvar, sto prvi put e rei: Ovo je bilo lijepo. Naime, svaka generacija zna prepoznati lijepo, bilo u klasici, bilo u suvremenoj umjetnosti ili u bilo kojim povijesnim stilovima i pravcima. Kruvenica: Muzej franjevakog samostana najveci Je muzejski prostor u gradu. Proirili ste ga prije nekoliko godina, obogatili fond djelima hvarskih umjetnika, ali i modernih hrvatskih umjetnika, poput Metrovia ili Botteri - Dinija. to jo namjeravate na tom planu? Fra Jaki: Muzeji su neto ivo, premda uvaju staro. Nadopunjuju se neim novim, ive ukorak s ljudima. Stari fratri su odavna prikupljali prave vrijednosti i uz pomo kulturnih ljudi koji su tada bili u gradu stvarali jedan fond, neto to su ostavili za budunost, a to mi danas nazivamo kulturnom batinom. Na tom polju svi smo duni pridodati neto iz svog vremena kako bismo stvarali batinu za budunost. Jer, kako kae stara poslovica, tko staro ne potuje ni novoga nema, a tko novo stvara, starome se raduje. Bio bi grijeh ne uiniti neto na tom planu - ne proirivati jedan fond kulturne batine, a vrijeme e pokazati koliko je to vrijedno. U planu je monografija, bolje reeno kronika samostana, na kojoj se radilo godinu i po dana i koja je u tisku. Na njoj su radili dobri metri. Bit e rijei i o novome i o starome i nadam se da e biti dobro opremljena. Ako Bog da, bit e gotova do lipnja.

Kruvenica: Zasluuje li umjetnika i kulturna slika Hvara

veu pozornost? to mislite, koja bi osoba najvie zasluila javnu skulpturu u gradu?

Fra Jaki: Hvar je svakako iznjedrio puno velikih ljudi.

Medu njima je troje, etvero koji su se stvarno istaknuli, poevi od Lucia i Hektorovia, a u novije vrijeme to je Ivan Vueti, znanstvenik svjetskog glasa i veliine. Radimo na tome, barem sam u dogovoru sa Gradom i gradskim ocima, a predloio sam i drugim gradanima da bi se postavila jedna bista tom ovjeku. U srpnju je 150. obljetnica njegova rodenja. Vidio sam njegove biste na nekoliko mjesta u svijetu, npr. u Argentini gdje je ivio i djelovao. Onje znanstvenik velikog kalibra, a bio je i veliki rodoljub. zasluuje biti najavnom mjestu.

Kruvenica: Kakvi su Vai planovi za budunost? Imate li u planu kakvu izlobu, narudbu i sl. ? Fra Jaki: Mnogo je planova za budunost. Momentalno
radimo na obnovi biblioteke koju selimo u vei prostor, koji e biti dostupan graanstvu. Prostor e sluiti i kao itaonica. Radi se o velikom zahvatu jer je biblioteka prije bila depozit, skladite knjiga, a sada e biti dostupna javnosti. Dvorana e biti tehniki opremljena kompjutorima, katalozima knjiga, tako da svi koje to zanima mogu doi pogledati to se kroz povijest ovdje skupljalo. Razgovarali: M. . i Z. B.

25 5

~kruveni.'


UPNA KRONIKA
+
e)

t t

ll. veljae - 26. travnja 2008.

Na Gospu Lurdsku, ll. veljae, obiljeen je Dan bolesnika misom u Katedrali koju je predvodio upnik uz sudjelovanje neto veeg broja upljana i lanova Udruge invalida otoka Hvara. Nakon miseje prireen domjenak za lanoveUdruge. Kroz korizmu su svakog dana bile posebne korizmene pobonosti: ponedjeljkom krunica i Smiluj se meni Boe; utorkom krunica; srijedom krini put; etvrtkom cjelodnevno klanjanje kod benediktinki; petkom Oratorij sv. Kriiu; subotom krunica Gospinih alosti i pjevanje Gospinih alosti, te nedjeljom Smiluj se meni Boe. Nedjeljom se takoer molio krini put po obnovljenim kapelicama od franjevakog samostana do Burka, s poetkom u 15 h. Na ovoj je pobonosti redovno bio lijepi broj vjernika. Nakon prve, upnikove propovijedi, ostale korizmene nedjelje propovijedali su na temu "Muke i jadi suvremenih obitelji u svjetlu Gospinih alosti" redom: don Jurica Cari, don Stanko Jeri, don Ante Matuli i don Ivica Huljev.

U utorak, 26. veljae, odranje sastanak upnog pastoralnog vijea u osnutku na kojem se raspravljalo o predstojeem Velikom tjednu te ostalim upnim problemima. Veliki krini put grada Hvara je drugu godinu zaredom odran od Katedrale do Kruvenice u subotu pred etvrtu korizmenu nedjelju, 1. oujka. Kri su nosili: generalni vikar don Stanko Jeri, upnik, gradonaelnik, djevojke-krizmanice, poduzetnici, radnici (poljoprivrednici i zidari), mladii-krizmanici, djeca, medicinsko osoblje, bratimi sv. Nikole, bratimi sv. Kria, fra Joakim Gregov, oevi i majke te udovcii udovice. Molitvuje prevodio o. biskup. U subotu 8. oujka odranje krini put za mlade otoka s poetkom u 16.30 umskom stazom na relaciji Svire-Vrbanj. Nakon pobonosti, don Ivica Babi je mlade sudionike molitve poastio sirnicama i sokovimau vjeronaunoj dvoraniu Vrbanju. Iz kninskog Caritasa je na adresu upnog ureda stigla zahvalnica za robu koju smo im poslali. Druga poiljka robe je zavrila u Zagrebu, jer u kninskim skladitima nema mjesta. Zahvaljujemo svima koji su se sjetili dati svoj doprinos za slanje te robe (platili smo neto preko 2.000 kn). U ponedjeljak 10. oujka u Jelsi je odran susret s pripravnicima na brak a u utorak ll.oujka s onima koji su u braku. Susret je vodio brani par Hodi. Biloje i naih mlaih upljana na susretu. U petom korizmenom tjednu, od 10. do 15. oujka, po obiaju su svakog dana preko mise bile propovijedi prije kojih su se pjevali "Zazivi Isusu". Tema ovogodinjih propovijedi bila je molitva "Oe na", a pojedine retke ove najpoznatije molitve redom su razmatrali: u
kruv.nica~

25 5

t tt+++

UPNA KRONIKA

ponedjeljak don Mili, utorak fra Jaki, srijedu i etvrtak o. biskup te u petak i subotu don Ante. U ponedjeljak 10. i utorak ll. oujka u franjevakom samostanu je srednjokolska grupa "Nastanjeno srce" odrala humanitarni koncert uz podrku sastava "Stvoreni za nebo ". "Gospin pla" smo pjevali prije mise u petak pred Cvjetnicu, 14. oujka, zahvaljujui maloj skupini vjernika predvoenih Fabijanom Staniem. Jo je jednom uoena nunost formiranja pukih pjevaa, u protivnom e ovi lijepi drevni napjevi potonuti u zaborav. Iste veeri su u Katedrali nastupili Faroski kantaduri. Koncert, s poetkom u 20 h, organiziran je kao dar organizatora Uskrnje regate samim sudionicima regate i gradanima Hvara. Svetkovina sv. Josipa proslavljena je ove godine u subotu 15. oujka jer se njen datum (19. oujka) ove godine poklopio s Velikom srijedom, koja ima prednost. Pjevanu misu u 18 h u Katedrali predvodio je don Ante. Uoi Cvjetnice, na nucijanvu Stjepana Mokatela, djelatnika Caritasa u Zagrebu, maslinove granice su poslane u upu sv. Nikole Tavelia u zagrebakoj Kustoiji. Branje ovih granica, u dogovoru s upnikom, organizirali su bratimi sv. Kria. Veliki tjedan zapoeo je blagoslovom palminih i maslinovih granica pred biskupijom na Cvjetnicu, 16. oujka. Muku po Mateju predvodili su Zoran Sansovi kao ita i upnik kao Isus, a uloge pjevaa imali su Ivo Tudor, Jure Tomii, Prope Zaninovi, Jurko Petri i Zorka Bibi. Nakon mise u procesiji je noeno Presveto koje je zatim izloeno na etrdesetsatno klanjanje (" Qurantaora"). U 14 h svoju su uru imali bratimi sv. Kria, u 15 h bratimi sv. Nikole, a u 16 h djeca i mladi. U 18 h zapoela je "zadnja ura" s pjevanjem "Erumbeske" (psalam "Domine ne in furore" skladatelja Josipa Raffaellija) te propovijedi korizmenog "predikatura ". Ovogodinji propovjednik i ispovjednik bio je dr. Ivica Ragu, sveenik akovake biskupije, s Teolokog fakulteta u akovu. Kroz Veliki tjedan u Hvaru je na pomoi bio i akon Toni Plenkovi. Na Cvjetnicu je ponuen vjernicima 4. broj "Kruvenice". Zbog zimskog raunanja vremena jutarnja misa s izlaganjem Presvetog zapoinjala je na Veliki ponedjeljak, utorak i srijedu u 6 h, a "zadnja ura" u prva dva dana Velikog tjedna poinjala je u 19 h. Za jutarnji dio klanjanja vjernici su se zapisivali na stolu za tisak u Katedrali (da katedrala ne bi bila prazna), a od podne nadalje uz Presveto su "deurali" po dva bratima iz obje bratovtine. Kroz jutro tih dana upnik i kapelan posjeivali su bolesnike. Na Veliku srijedu je procesijom "do tri skaline" zavreno etrdesetsatno klanjanje. Procesiju je predvodio o. biskup uz sudjelovanje vie sveenika i

25 5

dkruvenie.


UPNA KRONIKA
lijepog broja vjernika, a posebno djece. Naveer je propovjednik predvodio pokorniko bogosluje. Zatim je pjevan "Barabon" - sluba itanja Velikog etvrtka i hvarski (Condottijev) "Smiluj se meni, Boe". Kadaje zavreno pjevanje, po starom obiaju ugaena su svjetla te se lupalo po "boncima" to simbolizira Isusovobievanje. Misu Veere Gospodnje na Veliki etvrtak predvodio je o. biskup te je oprao noge dvanaestorici apostola. To su ove godine bili: Juraj Zaninovi, Riki Novak, Joko Thdor, Nikola Zaninovi, Dinko Thdor i Zoran Stipanovi iz Bratovtine sv. Kria, te Marko Cari, Luki Iljegi, Antoni Ivankovi, Marko Jelii, Toni Jelii i Marinko Juri iz Bratovtine sv. Nikole. Na kraju mise hostije su procesionalno odnesene u Boji grob u kapeli sv. Kria, a zatim je obavljen i obred "ruenja oltara". Procesija "Po Bojin grebima" poela je na Veliki petak u 15.30 h. "Pue" je ove godine bio iz Bratovtine sv. Nikole. Obrede Velikog petka predvodio je o. biskup s poetkom u 18.30 h. "Muku po Ivanu" pjevali su: Marinko Juri (ita), don Mili (Isus) te Zorka Bibi, Jure Tomii, Prope Zaninovi i Zoran Sansovi (pjevai). Nakon slube rijei uslijedio je obred ljubljenja kria koji je ove godine trajao oko 45 min. Iza priesti uslijedila je "najjaa" i uistinu dostojanstvena teoforina procesija po trgu, a zatim propovijed ovogodinjeg "predikatura" te polaganje Sv. Otajstva u Boji grob. Ovi su obredi, kao i prijanjih godina, privukli u crkvu veliki broj vjernika, koji inae ne moemo vidjeti na drugim vjerskim slavljimatijekom godine. Uskrsno bdijenje zapoeloje na Veliku subotu u 22 h obredom svjetla. Na ovoj je misi propovjednik odrao svojuzavrnu propovijed u kojoj je rezimirao svoja razmatranja. po zavretku mise vjernici su se zadrali na kratkom druenju ispred Katedrale. Svetkovina Uskrsa je proslavljena koncelebriranom sv. misom u Katedrali u 10 h koju je predvodio o. biskup uz sudjelovanje obje bratovtine. Biskup je u propovijedi ponovio naglaske iz svoje uskrnje poslanice te je poblie razmatrao "krieve " suvremenog drutva poelivi kranima da ih dostojanstveno nose. Na kraju mise upnik se zahvalio dr. Ivici Raguu, ovogodinjempropovjedniku, a zatim je biskup blagosloviojelo i djecu koja su ga donijela. Naveerje u Katedrali pjevana sveana veernja s poetkom u 18h, azanjomjeuslijedilarecitiranamisa. Na Uskrnji ponedjeljak misu i propovijed predvodio je biskup jer je korizmeni propovjednik morao na Uskrs otputovati. Lemozina je skupljana za sakristana i sakristanku. Nakon mise biskup je u konobi "Luviji" imao veeru s ovogodinjim"apostolima".
kruvenira~

+
e)

t t

25 5

t tt+++

UPNA KRONIKA
Ustaljenje raspored odravanja sastanaka upnog pastoralnog vijea. Sastanci se u pravilu odravaju u utorak: nakon 20-og u mjesecu. Ostale utorke odravaju se sastanci pojedinih sekcija vijea radi planiranja rada pojedine sekcije. Kroz proteklo vrijeme odrano je nekoliko sastanaka: za rad s ministrantima, za informiranje (pokretanje upne web stranice), za hodoaa (dogovor o terminima i destinacijama), a planiramo odrati sastanke za liturgiju, za obiteljski pastoral i za provoenje kranske solidarnosti i sl. U srijedu, 26. oujka, u Dolu je slavljena misa posvete ulja (krizme i bolesnikog pomazanja) uz sudjelovanje veine biskupijskih sveenika i redovnika. Svetkovina Blagovijesti ove je godine "pala" u uskrnji tjedan paje njena liturgijska proslava pomaknuta na ponedjeljak, 31. oujka. Jutarnju misu u Anuncijati pred istoimenom ikonom slavio je don Jozo Jelini. Pjevanu veernju misu u Katedrali predvodio je upnik. Na treu vazmenu nedjelju, 6. travnja, na misi u 10 h gostovale su tri kandidatice sestara milosrdnica sa svojom magistrom. One su Hvaranima svjedoile o svom zvanju. Zbog njihove prisutnosti tu smo nedjelju slavili kao nedjelju Dobroga pastira koja se inae slavi 4. uskrsne nedjelje. Misu je predvodio o. biskup, a nastupio je VIS "Stvoreni za nebo". Nakon mise izloeno je Presveto na klanjanje (nedjelja zadovoljtine) koje je zakljueno zajednikom molitvom u 17. 30.h. Istog dana je u 19 h zapoeo uskrnji koncert zborova otoka Hvara. Uz katedralni zbor nastupio je zbor franjevake crkve iz Hvara te zborovi upa: Stari Grad, Svire, Jelsa i Vrbanj. Ovaj koncert bio je svojevrsni nastavak lanjske smotre zborova i pukih pjevaa, s tim da e se smotra pukih pjevaa organizirati naknadno, vjerojatno na kraju ljeta. zapoela je sezona krizmi pa je na o. biskup svakog vikenda negdje po biskupiji. zato smo (7. travnja) zakljuili biblijske susrete ponedjeljkom koje je on vodio. Priprava katekumena polako se blii kraju. Biskup e im podijeliti sakramente za koje su se pripremali tijekom ove kolske godine 23. svibnja. Kroz travanj smo eljeli potaknuti obnovu kapele na groblju i naili smo na razumijevanje gradskih vlasti, ali su nas "ohladili" strunjaci iz Splita svojim ekspertnim zahtjevima. Naime, da bi se kapela obnovila po pravilima struke trebat e mnogo vie novca nego to smo bili planirali (izrada kompletne dokumentacije, preureenje krova i dr.). Ni upa ni Grad nisu u mogunosti izdvojiti tolike novce pa e obnova priekati bolje stanje dravne blagajne (Ministarstva kulture). Neki su upljani ve dali svoj prilog. Novce emo doista ostaviti na raunu za taj projekt, pa tko god eli moe dati svoj doprinos sa istom svrhom.

25 5

~kruv.ni<a


IN MEMORIAM
+
e)

t t

Barba Miko (Nikola) Kovaevi (20. kolovoza 1917. - 07. veljae 2008.)
Za vrijeme Godinje skuptine Bratovtine sv. Kria javljeno namje daje umro na najstariji brat Nikola Kovaevi p. Ante. Na kraju skuptine pomolili smo se za duu naeg brata predvoeni naim duhovnikom o. biskupom Slobodanom tambukom i upnikom don Milijem, u nadi da emo se zajedno nai pred naim nebeskim Ocem. Na Miko je roden u teako j obitelji kao drugi od trojice brae. U ranoj mladosti izgubio je majku. Njegov otac je uvidio da se nee moi sam brinuti za troje male djece uz rad u polju, pa je uzeo za enu Mariju Zaninovi iz Velog Grablja. Ta uzorna ena i kranka prihvatila je i odgojila djecu kao svoju. Miko se rodio pred kraj Prvog svjetskog rata, a kao mladia u punoj snazi zatekao ga je Drugi svjetski rat te je otiao u borbu za obranu domovine. ivot ga nije mazio. Vrijeme obiljeeno sa dva svjetska rata bilo je teko i esto nije bilo dovoljno hrane. Zato je Miko morao, zajedno s ocem, pomajkom i braom, naporno raditi u polju i po moru, a vrijedan radnik je ostao i sve do par mjeseci prije smrti. Bio je od mladosti veliki vjernik, tovatelj Isusa Krista i Djevice Marije, uvijek je molio. Kao mladi, 1932. g., pristupa Bratovtini sv. Kria i u njoj ostaje itav ivot kao uzoran lan. Povremeno je bio lan uprave, a obavljao je i dunost predsjednika u jednom mandatu. Vrijeme nakon Drugog svjetskog rata bilo teko za vjernike, a posebno za bratime. Miko se, medutim, nikad nije pokolebao - uvijek je poticao ostale na okupljanje i molitvu, pridonosio svojim idejama te se zalagao za rad u Bratovtini na materijalnom i duhovnom planu, posebno za rad s mladima. Znao je esto rei: "uvajte Bratovtinu jer je ona nae veliko blago!" Bio je i veliki domoljub - za Hrvatsku je znao rei da mu je ona druga obitelj. Dragi Miko, neka ti Bog da vjeni pokoj. A mi koji smo ostali brinut emo da se tvoje elje ispune i u Bratovtini i u gradu Hvaru. Dragi Bog e svima nama suditi za nae grijehe, a moda i tebi za malo tvrdu narav. Molit emo se za tebe, ali i sve nas, da nam Gospodin, kad dodemo pred Njega, bude milostiv i primi nas u raj . Ivo Vueti-Vuna

25 5

kr u ven i <

abs

t tt+++

GRADSKA KRONIKA
4. travnja 2008. - Srednja kola Hvar zajedno sa kolama iz Zagreba i Ogulina osvojila je 1. mjesto na meunarodnom natjecanju "Gastro 2008.". Natjecanje je odrano u Poreu, a nagrada je osvojena u 9. disciplini, predstavljanju turistike destinacije Pore iz podruja marketinga. Predstavnik Hvara bioje Ivo Tudor. Od 17. - 27. travnja 2008. u Hvaru se odvijao ve poznat tradicionalni meunarodni teniski turnir za ene- "Sunani Hvar Open"

Od 15. veljae do 26. travnja 2008.

CA E MI PALMA DE MALLORCA ...

U razdoblju od ll. - 15. oujka 2008. u gradu Hvaru odrana je Uskrnja regata. Bilo je vrlo lijepo, bilo je tu raznih promocija od kojih valja istaknuti promociju automobila marke Lexus, a sveje bilo uprilieno u atorima na gradskom trgu.

22. travnja 2008. - prvi CT na Hvaru - Rotary club Hvar uspjeno je okonaojedan od svojihnajveih i najvrjednijih projekata, kupnju medicinskog aparata kompjutorizirane tomografije CT-a Somatom Sensation 4, vrijednog oko 1,7 milijuna kuna, ije je slubeno putanje u rad prireeno u ponedjeljak u Ispostavi DZ SD u Hvaru. Ministarstvo mora je sudjelovalo sa oko 850.000,00 kuna u financiranju ovogaprojekta. 23. travnja 2008. zavrena je obnova krovita na hvarskom kazalitu. Kompletni projekt obnove vodi tvrtka "Spegra inenjering d.o.o. oo. Ivo Tudor

13. oujka 2008. - vicarski misteri okupirali Hvar esnaest sjevemjakih manekena na najsunanijem otoku vjebalo je i snimalo promotivne materijale ... na samom poetku momci su trebali vjebati od ranog jutra, tonije, ve u 6:00 poeli bi sa estokim radom, raznim snimanjima i sl. Nakon toga slijedili su sklekovi, da bi ih ve potom ekalo uvjebavanje koreografije na platou uvene plae Bonj pod strogom palicom Nadine Imboden, jedne od najpoznatijih televizijskih koreografkinja u vicarskoj. Zakljuak: red, rad i ljepota na vicarski nain - od profesionalaca bismo, jamano, i mi mogli neto nauiti. 24. - 31. oujka 2008. - tri dana nakon Uskrnje regate u gradu Hvaru je odrano i dravno prvenstvo u klasi "Optimist" .

25 5

~kruv.ni<a


GRADSKA KRONIKA
+
e)

t t

25 5
kr u ven i <

.b7

t tt+++

DENT]ERE

NA SUNCE
ijoj blizini ivi. Njegova nona je znala kad otprilike zavrava s voenjem, pa bi se ubacila u grupu i prva dala naem vodiu dobrovoljni doprinos. Kad bi to vidjeli ostali, svi bi dali po koju marku. Svi gosti, jasno, stizali su brodom (prije parobrodom) na nau rivu. To su Hvaru vrata svijeta. Uvijek je bila guva, a ljeti je svatko elio "apat" kojega gosta vie. Jednom ena nazovimo je teta Marija - lovi gosta. Tumai mu: "Pojte u mene priko Pjace, oleandar onda ajnc, cvaj, draj, piski traus i moj portun!" Na Pjacu dolazi goa ujapankama i pita tetu Lucu: "Koliko je odavde do plae?" Teta Luce e joj: "erce, di e s tima postolima do Plae - to tije 15 kilometor! " Neki gospodin pita Hvaranina: "Koliko je do starog grada?" (misli na Forticu). Hvaranin njemu: ,,20 km!". Gost: "Nemogue, pa to je odmah iznad grada!" Goa pita tetu Properinu: "Molim Vas, gdje je ljetnikovac Hanibala Lucia?" Odgovori teta Properina: "HALABALA U? Jo nison nikad cula za tega cjadina!" Barkarjul vozi strane goste svojom brodicom do Milne. Pokuava im objasniti daje podne pa pokae na crkvena zvona i rukom kao da jede i ree: "DINDILI, DINDILI, AN PA PA!" Teta Jovana otpratila goste na vapor. Nijemac s palube pozdravlja maui i govorei: "Aufiderzen!" A teta Jovana na isti nain odgovara: "AJSENHAUER!" Teti Vinki goa govori ujutro kad se probudila: "Puno vam je stijenica u madracu. Grizle su me cijelu no." Odgovara joj teta Vinka: "Aje, je ... Puno je skalinih (=stepenica) do moje kue. Vos noge tukaju bolit!" Hvaranin od ezdesetak godina vidi zgodnu strankinju na rivi kako sjedi na klupi sama, a njemu zapela za oko. Ovako je tekao njegov monolog kad joj je priao: "Nebo, misec, zvizde, isprid more i brodi. Caje teplo - jo u sest kraj tebe!" Ovako je esto nastupao - katkad bi mu i upalilo! Ovo su samo neke male zgode vezane uz na turizam. O ovom treba pisati, moda ovakve priice i sakupiti u nekoj knjizi. Ljudi stare, manje se pria s mladima "kako je nekad bilo". A ne bi bilo dobro da se neke stvari zaborave. Moda bi bilo lijepo razne priice i dogaaje objaviti pod naslovom "Ne zaboravilo se" - zainteresirani, javite se! M. B.-

Kad bilo tko - znanac, turist, gost, domai, kojor - doe ovih dana na hvarsku Pjacu vidi na "miri" - balustradi kazalitapano na kojem pie ,,140 godina organiziranog turizma u Hvaru". Jasno, mi domai ponosni smo na taj podatak, a na grad i otok poznati su u itavom svijetu zahvaljujui i turizmu (ali ne i samo po turizmu). O ovoj temi napisano je bezbroj tekstova, knjiga, almanaha, putopisa... TV i radio emisije prikazuju i govore o tome. Kad se spomene turizam u Hrvatskoj, uvijekje Hvar na malim ekranima. Evo nekih zanimljivosti - gonica - kako se hvarski turizam razvijao kroz zadnjih pedesetak godina. Mi domai smo uli te prie u raznim verzijama, s raznim protagonistima - je li se to dogodilo teti Mariji, teti Properini, teti Luci, barba Jozotu, barba Petru, barba Cvitetu, barba Propetu - to i nije vano. Vano je daje to sve istina - to se stvarno dogodilo! Ovako je to bilo: Stie grupa domaih gostiju u organizaciji sindikata i razne ekskurzije te razgledavaju grad Hvar. Turistiki vodi vodi grupu po Fortici i kad dou na rub odakle puca pogled na Hvar - pria: "Vidite ono zeleno - to su vam forski skoji, ono crveno - to su vam kupe od svorih, a ono bilo - to vam, je forski saliz (=Pjaca)". Doavi na Pjacu, vodi ide s grupom do tandorca i nastavlja: "Ovode se sad vije zastava, a to je pri bi stup za muenje. Ako je ko ukrao, sekli su mu ruku, nekim su vadili i oci, a ako je ko prevario zenu sa slukinjom - sekli bi mu mia!" Zatim grupa ide u kazalite. Vodi nastavlja: "Vidite onu zensku na stropu?" - Grupa: "Vidimo!" - Vodi: "A sad dojdite u ovi kantun! Je vas jo gleda?" - Grupa: "Gleda!" Vodi: - "A sad dojdite u ovi kantun. Da li vas i sad gleda?" Grupa: "Gleda! " Vodi: "A znate zato vas gleda? - Jer je to umjetniko djelo! Eto - to je to! " Grupa izlazi iz kazalita. Nad ulazom stoji natpis u kamenu: ANNO PACIS SECONDO MDCXII (druge godine mira 1612.). ovjek iz grupe upita vodia: "A to ovo pie?" Vodi: "Tovamje slovo M, DiC" -zatimrukamapokaeX"i dvi trike drito!" Ovakav nain voenja gostiju trajao je prilino dugo - sve dok se nisu pojavili prvi pravi vodii. A i tad je bilo naina kako doi do nekog deparca: Mladi vodi vodi grupu Nijemaca, a za zadnju postaju te svoje rute ostavlja franjevaki samostan u

25 5

~kruv.ni<a


KAZALO

ttt.t.

2 UVODNIK 3 UPNIKOVA BESIDA 4 TIJELOVO 6 RAZGOVOR S IVICOM URSIEM 12 OBITELJ - MAJINA LJUBAVU SUVREMENOM SVIJETU 15 DANI ... 16 RAZMILJANJA - FACEBOOK
18 TURISTIKA ZAJEDNICA GRADA HVARA

20 TRILOGIJA

FORSKEGA BLOGA - 1. SARDELA

22 IZLOBA O RIBARSTVU 23 BATINA - HVARSKE UDOTVORNE SLIKE 26 Pater Luka Raa 28 Sloboda - dar ili prokletstvo?! 29 NAI UMJETNICI - fra JAKI GREGOV 31 UPNA KRONIKA 35 IN MEMORIAM 38 DENTJERE - Miko Kovaevi NA SUNCE 36 GRADSKA KRONIKA

25 5

kruv.niC.~

25 5