Potovani, Iz odgovora je jasno da ste pomno proitali moje pismo i uputili me na vladu RH, ministra financija.

No, kako i kod vas u uredu predsjednika RH ima ekonomskih savjetnika, koje mi kao porezni obveznici plaamo, molim da mi odgovore pismom ili pozovu na razgovor u ured predsjednika RH jer me ivo zanima dali sam na tragu elegantnih rjeenja koja donose vie desetaka milijardi kuna ili potpuno ili djelomice promaujem bit stvari. Inae sam po zanimanju strojarski ing. Diplomirao sam 1984 na odsijeku za Nuklearne elektrane sa temom: "Tehno ekonomska optimizacija izmjenjivaa topline u nuklearnim PWR elektranama" Zanimaju me konkretni odgovori na sva dole iznesene prijedloge i to kako od strane vlade RH tako i od strane ureda predsjednika RH.
http://www.nytimes.com/2011/12/11/business/bernie-madoffs-lasting-shadow-3-years-after-his-arrest.html? _r=1&pagewanted=4&ref=general&src=mv

Prijevara od 65 milijarde dolara koju je poinio Bernard L. Madoff je najvea je od svih u tzv. Ponzi emi u povijesti. Iako je to po snazi, razmjerama i ... Njegov prezir prema nadlenim financijskim institucijama je jasan: "To ne znai da nisu uspjeli otkriti moju prijevaru", napisao je 4. oujka. "injenica je da provode cijeli svoj radni vijek troei svoje vrijeme i resurse na sitne probleme malih poduzea pri tome odbijajui da se pozabave sa oitim problemima izravnih krenja zakona od strane velikih investicijskih banaka, koje su mogle neometano izazivati unitenja financijskih trita. Ovaj mentalitet je jo uvijek prisutan." Dakle, ne samo kod nas nego i u cijelom svijetu su financijski inspektori sami po sebi nemoni pred prevarantima svih vrsta od financijskih meetarenja do utaje poreza. Jedini nain da se tome efikasno doskoi je trenutana naplata poreza. Uz kontrolu milijuna graana, sudionika u prometu roba i usluga. Jer milijuni zainteresiranih graana za povrat su mnogostruko jai od bilo kakvih inspektorijata ma kako oni moni bili. U naem sluaju, u sluaju Republike Hrvatske predlaem da se kod svakog elektronskog plaanja robe ili usluga trenutano proslijedi na raun drave 20 posto iznosa (to jest preraunato 25% PDV-ea). Od tih 25% kupcima (kako fizikim tako i pravnim osobama) treba deponirati 2% koje bi se svim kupcima koji su uredno podmirili obveze prema dravi vraali tijekom sljedee fiskalne godine. A dodatnih do tri posto onima koji imaju ispodprosjene prihode. Ova mjera bi trebala stupiti na snagu odmah. Uz ovo pitanje imam i jo dva pitanja koja sam naveo u prethodnom pismu a ponavljam ih i u ovom.

to znai kada svaka lipa ima svoje ime i prezime?

Dali to znai biti desetak milijardi kuna, eura ili neega u plusu?

Kada su stvari i na dohodovnoj i na rashodovnoj strani stvari jasne desetak milijardi neega su sasvim realne stvari?
30% Nacionalnog dohotka (ili 15 milijardi ) se ostvaruje preko crnog trita. Pri svemu tome dohodak koji ostvaruju mali poduzetnici tzv. metri je minoran a dohodak koji ostvaruju velike firme na taj nain je enorman.To je sluaj ne samo kod nas nego openito i u svijetu. Jedna velika Ina je bila duna 1,4 milijardi kuna, Konzum 800 milijuna kuna. Hrvatska televizija 400 milijuna kuna PDV-ea. Jedna obina Dalmacija vino milijardu kuna to PDV-ea to doprinosa. A takvih firmi poput Dalmacije vina je poprilian broj!

Zato Vam u daljnjem tekstu donosim: 1.

prijedlog za prihodovanu stranu:

Izmjene poreza na dodanu vrijednost PDV-a. Kako se preko jedne treine rada odvija na crno bez plaanja PDV-ea predlaem da se PDV-e naplauje na sljedei nain: Od dosadanjih 23% PDV-ea graanima koji imaju prosjena ili ispodprosjena primanja treba vratiti 5% PDV-ea a onima graanima koji imaju nadprosjena primanja treba vratiti pet posto proporcionalno umanjena za njihova primanja [5% x (prosjena bruto plaa / bruto primanja graanina sa nadprosjenim primanjima).] Velike tvrtke sa preko milijardu kuna bi na neposredno plaanje poreza trebale prei u roku od tri mjeseca, srednje do sto milijuna kuna u roku od est mjeseci a svi ostali u roku od devet mjeseci izuzev najmanjih obrtnika sa prihodima manjim od dvjesto tisua kuna godinje. Jasno je da to moe biti i 25% PDV-ea ukoliko je to nuno. Na ovaj nain sakupilo bi se samo od PDV-ea i troarina na naftu i naftne derivate desetak milijardi kuna i teko da bi zvanina potronja nafte i naftnih derivata bila u 2012 na razini 2000 godine. U Bugarskoj je samo na osnovu povezivanja carinske i porezne uprave potronja naftnih derivata porasla za sto

posto (sic!) A prijedlog sa povratom PDV-ea moe biti kud i kamo efikasniji od bugarskog inae efikasnog modela.. Naravno, da bi bila sasvim druga pria i sa svim ostalim proizvodima i uslugama jer imamo milijune malih kontrolora, koji paze na svoj novac a ne samo stotine ukerbajevih inspektora koji su kidisali poput amerikih samo na manje. Zbog naglo naraslih prihoda drave ukupni PDV-e i ostala fiskalna i parafiskalna davanja bi se morala smanjiti u suprotnom cijela pria bi ponovno dola do apsurda.

2. prijedlog za rashodovanu stranu

1. Na jednako ubitanu priu o neracionalnim troenjima ukazuje i prijedlog da svaka lipa mora ima svoje ime i prezime to jest da se javna sredstva troe na potpuno javni nain. Dakle, obaveznom objavom svih javnih primanja i svih ugovora na internetu. Sve ovo se odnosi ne samo na sva primanja od javnog sektora nego i na sva zaduenja materijalnih sredstava i sredstava za rad. Jer dok jedni uposlenici u javnim slubama jedva mogu dobiti i najobiniju olovku drugi na istoj vrsti poslova due opremu milijunske vrijednosti. ak bi se i barba Luka iznenadio da mnogi njegovi ljudi vuku viestruko vea primanja od njega samog a da o materijalnim zaduenjima ni ne govorimo. Svoja primanja bi bili obavezni prijaviti i objaviti na internetu ne samo radnici u javnom sektoru nego i oni djelatnici ije firme posluju sa 25 ili vie postotaka sa dravom. I to ne samo primanja koja ostvaruju u tuzemstvu nego i u inozemstvu.

3. Prodaja nekretnina u dravnom vlasnitvu ili Arena apsurda:

Drava koja ima u dravnom ili opinskim vlasnitvima neizmjerne koliine nekretnina ne mora brinuti za svoju budunost jer samo vrijednost vie milijuna kvadrata zemljita preko kojeg prelazi eljeznika pruga kroz grad Zagreb je sasvim dovoljna za puno toga. U prvom redu za izgradnju podzemne eljeznice kroz grad Zagreb i za izgradnju zaobilaznih eljeznikih pravaca. Ovaj prijedlog je puno jai od javno privatnog partnerstva iji je najpoznatiji zagovornik Radomir ai. Zato? Pokazat u na primjeru izgradnje Arena Centra u Zagrebu i drugih rukometnih dvorana irom Hrvatske:

Na prostoru od 175.000m2 moe se izgraditi cca 700.000m2 (sveukupni koeficijent Kbrp = 4). Tih sedamsto tisua kvadrata moglo se je prodati u danom momentu po cijeni od cca 1,75 milijarde eura (2500/m2). I to na sljedei nain: U pretprodaji 12,5 posto. Sa jednom osminom prodanih stanova moglo se je izgraditi treina centra cca 70.000 m2 koliko je i aktualno izgraeno a sa time bi cijela investicija bila u cijelosti pokrivena (1000/m2 cijena izgradnje). I umjesto da se zaradi preko milijardu eura neto. Mi dogovorima gospodina Bandia i gospodina Sanadera plaamo svaki mjesec milijun neega. Brojke su stravino neumoljive i porazne jer niti jedan privatni vlasnik ne bi pristao da se na njegovom zemljitu izgradi 400m2 stambene povrine i da za 80m2 koje bi dobio za uzvrat plaa po tisuu eura svaki mjesec narednih 30 godina!

Nekretnine grada Zagreba

2. Dodue i sam grad Zagreb je vlasnik nekoliko milijuna kvadrata koji bi i bez pomoi drave bili dovoljni za izgradnju ne jedne nego doslovce desetak podzemnih eljeznica kroz grad Zagreb. Obrazloenje: Ukoliko jedan graanin raspolae sa tisuu kvadrata zemljita a nema sredstava za izgradnju kue posrednici mu nude oko 20% od novo izgraenog objekta to jest 80 m2 od 400 m2 novo izgraene kue. Dakle protu vrijednost od cca 200.000 . A to su drava i gradovi napravili sa rukometnim dvoranama? Uli su u javno privatno partnerstvo i umjesto da besplatno dobijemo dvorane mi emo te dvorane plaati u narednih 20-30 godina javno privatnim partnerima.

Projekt Faust

Meutim, javno privatno partnerstvo ne samo da nije potrebno nego je i tetno S kolegom Veliborom Ravliem dipl. ingom elektrotehnike predlagali smo gradu Zagrebu da u Drievoj ulici na povrini od 100.000 m2 izgradi na 40.000 m2 4 kole za 4800 uenika (8m2/ueniku) meutim grad Zagreb je sam sebe ograniio time to GUP predvia 40 60 m2 po ueniku a iznimno minimalno potrebno je po GUP-u grada Zagreba 20 m2. Krajnje je smijeno da grad Zagreb koji trenutano ima manje od 3m2 po ueniku ima tako megalomansku brojku ne samo zbog postojeeg stanja od 2,74 m2 / ueniku nego i zbog toga to je i u Engleskoj i u vicarskoj a i diljem Europe propisano od 6 8 m2 po ueniku u velikim gradovima. Dalje ovakav projekt bi se mogao samo financirati. Na koji nain na preostalih 60.000 m2 izgradio bi se stambeno poslovni kompleks sa ukupnim ki = 4 dakle 240.000 m2 stambenog prostora. Kako je u oblinjoj Radnikoj cijena stanova prelazila i 5.000 /m2 jasno je da bi takav projekt gradu donio ako se rauna sa 40% niom cijenom nego na manje atraktivnoj Radnikoj cesti

minimalno 240.000 m2x3.000 /m2=720 milijuna i to bez ikakvih kreditnih zaduenja. Na koji nain? U pretprodaji bi se mogla prodati jedna osmina stanova dakle 30.000 m2 to bi donijelo gradu Zagrebu 30.000m2 x 3.000 /m2 = 90milijuna a ta svota je dovoljna za izgradnju jedne treine cijelog kompleksa. Prodajom jedne treine kompleksa u potpunosti bi bila zatvorena financijska konstrukcija koja bi donijela ist prihod od istih 480 milijuna . A 480 milijuna je vie nego dovoljno za izgradnju 4 kole i kazalita od sveukupno cca 70.000m2 to bi kotalo 70.000 m2 x 1.000 /m2 = 70 milijuna . Preostali ist prihod od 410 milijuna bi se mogao utroiti za izgradnju metro - a. Ovdje je prikazano to se moe napravit sa samo 100.000 m2 jasno je da se sa milijunima kvadrata preko kojih prelazi eljeznica moe napraviti viestruko vie i pokrenuti zamanjak proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

Predlagatelj Feri iradija dipl. ing trojarstva Jelenica 19a Zagreb 098/9296350, 091/3331607 Zagreb 31.08.09 1.dopunjeno 06.12.2011 2. dopunjeno 04.01.2012