PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVE

kola: Lukavac Profesor: JU Mjeovita srednja elektro-mainska kola Alma Osmanovi

Profesor mentor: Spona Uzeir Nastavni predmet: Razred: Vrijeme: 2S 45 min Zakoni zraenja apsolutno crnog tijela Fizika

Nastavna jedinica: Datum:

28.04.2011.god.

CILJEVI I ZADACI: - Obrazovni 1. Uvoenje uenika u razumijevanje kvantne fizike, zakona zraenja crnog tijela; 2. Provjera koliko su uenici ovladali pojmovima: toplotno zraenje, apsolutno crno tijelo, integralna emisiona mo, spektralna emisiona mo, koeficjent apsorpcije;

-Funkcionalni 1. miljenja; Razvoj sposobnosti posmatranja, panje, analize, uoptavanja i

-Odgojni 1. Razvoj radnih navika i postupnosti u usvajanju znanja;

2. Razvoj crta linosti kao to su: istrajnost, preciznost, odgovornost; 3. Razvoj kulture komunikacije;

NASTAVNE METODE: Razgovor, shvatanje, razumjevanje),

usmeno

izlaganje

(objanjavanje,

pitanje-odgovor,pokazivanje, samostalni rad uenika;

OBLIK RADA: Frontalni NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik za 2 razred tehnikih i srodnih kola, grafoskop, tabla, krede u boji;

ARTIKULACIJA ASA: Uvod (10 minuta): Pitanja za provjeru toplotnog zraenja: 1. ta je unutranja energija tijela? 2. Kako nastaje toplotno zraenje? 3. ta je emisioni spektar nekog tijela? 4. Kakav je spektar toplotnog zraenja zagrijanih vrstih i tenih tijela? 5. Koje elektromagnetne talase emituje tijelo zagrijano do temperature od 800 K, koje emituje preko 800K, a koje na temperaturo od 2000K?
6. ta je koeficjent apsorpcije nekog tijela?

7. Koje tijelo se naziva apsolutno crno tijelo? 8. ta je ukupna emisiona mo tijela? 9. ta je spektralna emisiona mo tijela?

Obrada (30 minuta):

Eksperimentalno je utvreno da spektralna emisona mo zavisi od temperature na koju je tijelo zagrijano, talasne duine zraenja, materijala od koga je tijelo napravljeno i osobina povrine sa koje se emituje zraenje. Ako uplje tijelo koje na sebi ima mali otvor odravamo na konstantnoj temperaturi, unutranji zidovi upljine e emitovati toplotno zraenje u svim pravcima u unutranjosti upljine. U tom zraenju e biti talasi svih talasnih duinakoje emituju atomi sa unutranje povrine zida upljine. Zraenje koje izlazi kroz otvor iz upljine naziva se zraenje apsolutno crnog tijela. GRAFOSKOP 1. SLIKA - ema ureaja za ispitivanje raspodjele energije u spektru zraenja apsolutno crnog tijela. Eksperimenti su pokazali da spektralna emisiona mo apsolutno crnog tijela zavisi samo od talasne duine i temperature tijela, a ne zavisi od prirode materijala od kojeg je tijelo napravljeno.

Kada su zidovi uljine zagrijani grijaem GR oni emituju energiju u vidu zraenja svih talasnih duina. Zraenje koje izlazi iz otvora ako pada na prizmu talasi razliitih talasnid huina imaju razliite indekse prelamanja. Snop zraenja se razlae tako da se talasi manjih talasnih duina vie prelamaju tj. vie skreu prema osnovi prizme. Ta pojava se naziva disperzija elektromagnetnih talasa. Na zaklon Z e padati zraenje poredano po talasnim duinama od najmanje na donjoj strani pa do najvee na gornjoj strani. Na zaklon se postavi mala nagaravljena ploica koja se moe pomjerati po zaklonu i koja mjeri i temperaturu poto predstavlja termoelement. Na nju e padati zraenje talasne duine , a energija koju nosi to zraenje bit e skoro potpuno apsorbovana u ploici. Moemo odrediti temperaturu na koju se zagrije ploica, a time i energiju koja na nju pada u intervalu talasnih duina . Pomjeranjem ploice moe se odrediti energija iz svakog dijela spektra, tj. moe se odrediti spektralna emisiona mo apsolutno crnog tijela na datoj temperaturi. Aps. Crno tijelo pomou grijaa se moe odravati na razliitim temperaturama, pa se moe ispitivati spektralna emisiona mo tijela na razliitim temperaturama. GRAFOSKOP 2. SLIKA-zavisnost spektralne emisione moi apsolutno crnog tijela na temperaturi od 500K. Na slici je dat eksperimentalno dobijeni grafik zavisnosti spektralne emisione moi apsolutno crnog tijela od talasne duine emitovanog zraenja na odreenoj temperaturi. Povrina svakog malog pravougaonika ije su strane f() i je jednaka energiji koju na temperaturi T emituje apsolutno crno tijelo u jedinici vremena sa jedinice povrine otvora u vidu zraenja sa talasnim duinama izmeu i + . Ukupna povrina ispod krive je ukupna emisiona mo apsolutno crnog tijela. Sa grafika se vidi da na datoj temperaturi apsolutno crnog tijale postoji jedna talasna duina zraenja m na kojoj je njegova spektralna emisiona mo maksimalna, tj. najvie energije nose talasi sa tom talasnom duinom.

GRAFOSKOP 3. SLIKA ukupna emisiona mo tijela na razliitim temperaturama. Na slici je prikazana zavisnost spektralne emisione moi aps. crnog tijela od talasne duine emitovanog zraenja na razliitim temperaturama. Vidi se da se sa porastom temperature aps. crnog tijela povrinaispod krive veoma poveava, tj. ukupna emisiona mo se brzo poveava sa porastom njegove temperature. Na osnovu mjerenja tih povrina ispod krive utvrena je zavisnost koja se danas naziva Stefan-Boltzmannov zakon koji glasi: Ukupna emisiona mo apsolutno crnog tijela je proporcionalna etvrtom stepenu apsolutne temperature T I = T4 Konstanta proporcionalnosti se naziva Stefan-Boltzmannova konstanta i ima vrijednost: = 5,6710-8W/m2K4

Druga zakonitost koja se moe uoiti na osnovu eksperimentalnih krivih na slici 3 jeste da se sa porastom temperature aps. crnog tijela maksimalna spektralna emisiona mo pomjera ka manjim talasnim duinama. Wien je ustanovio zakon koji se naziva Wienov zakon pomjeranja i koji glasi: Talasna duina m na kojoj je spektralna emisiona mo maksimalna pomjera se u oblast manjih talasnih duina sa porastom temperature aps. crnog tijela. m=b/T Konstanta b se naziva Wienova konstanta jer ju je on odredio i ima vrijednost b=2,8910-3Km. Primjer1. Ulaskom u Zemljinu atmosferu jedan dio zraenja se apsorbuje i rasprava. Do povrine Zemlje dolazi zraenje talasnih duina 300nm do 2500nm. Maksimum zraenja je na talasnoj duini 480nm. To je zelena boja, mada sunce izgleda uto zbog mjeanja svih boja. Uz pomo Wienovog zakona pomjeranja izraunja temperatutu na povrini Sunca. m=48010-9m T=? T=b/ m=2,8910-3Km/48010-9m=6038K Primjer 2: Zagrijana pe ima temperaturu 1000K i zrai kao crno tijelo. a) Koliku ima ukupnu emisionu mo? b) Kolika je snaga zraenja kroz otvor pei S= 100cm2, c) Kolika se energija izrai za 5s? T=1000 K S=100 cm2=10010-4m2 t=5s_______________ a) I=? b)P=? c)E=? a) I=T4=5,6710-8W/m2K4 (1000 K)4 =56700 W/m2 b) P=IS=567 W c) E=Pt=2835 J

Zavrni dio (5min): Ponoviti svo gradivo raeno na asu. Uenici treba da objasne kako se mjerila spektralna emisiona mo i izgled eksperimentalno dobijenog grafika, ta je zakljueno na osnovu izleda grafika na razliitim temperaturama, kako glase Stefan-Boltzmannov zakon i Wienov zakon pomjeranja... Ocjeniti najaktivnije uenike!

Rei da se sledei as radi Planckov zakon zraenja, koji je svojom postavkom o kvantima, utemeljio novu oblast fizike koju smo i poeli izuavati kvantnu fiziku.
IZGLED TABLE: ZAKONI ZRAENJA APSOLUTNO CRNOG TIJELA -ema ureaja za ispitivanje raspodjele -Wienov zakon pomjeranja: energije u spektru zraenja apsolutno m=b/T crnog tijela. -eksperimentalno dobijeni grafik b=2,8910-3Km zavisnosti spektralne emisione moi aps. crnog tijela od talasne duine Primjer1: emitovanog zraenja razliitim temperaturama.
-Stefan- Boltzmannov zakon: Primjer2:

I = T

= 5,6710-8W/m2K4