1

Redoslijed raunskih operacija: Zbrajanje i oduzimanje su ra. operacije I. stupnja, mnoenje i dijeljenje II. stupnja, a potenciranje i korijenovanje III. stupnja. Ako u zadatku imamo ra. operacije istog stupnja, raunamo ih po redosljedu kako su naznaene. Ako imamo ra, operacije razliitih stupnjeva, prvo potenciramo, zatim mnoimo i dijelimo i na kraju zbrajamo i oduzimamo. Ako u zadatku imamo samo okrugle zagrade najprije izraunamo u njima. Ako u zadatku imamo zagradu u zagradi {[( )]}. Najprije raunamo ono to je unutar okrugle, zatim unutar uglate i na kraju unutar vitiaste zagrade. 0. Mjerne jedinice: 1. Metarske mjere za duinu 1km = 1000m = 10 000dm ; 1m = 10dm = 100cm = 1000mm; 1dm = 10 cm = 100 mm 1cm = 10 mm; 2. Metarske mjere za povrinu 1km2 = 100ha = 10 000a = 1 000 000m2 1ha = 100a = 10 000m2 1a = 100m2 ; 1m2 = 100dm2 = 10 000cm2 = 1 000 000mm2 1dm2 = 100cm2 = 10 000mm2; 1km3 = 1 000 000 000 m3 ; 1m3 = 10hl = 1000l (dm3) 1 hl = 100l = 10 000 dl 1 l = 10 dl = 100 cl = 1 000 ml (cm3) = 1 000 000mm3 1 dl = 10 cl = 100 ml (cm3) = 100 000mm3 1 cl = 10 ml (cm3) = 10 000mm3; 1 ml (cm3) = 1 000mm3 1dkg = 10 g 4. Mjere za masu: 1 t = 10 metrikih centi (q) = 1 000 kg 1 q = 100kg; 1kg = 100dkg = 1 000g ; 1 dcg = 10 cg = 100 mg; 1 dan = 24 sata; 1cg = 10 mg 1 minuta = 60 sekundi 1g = 10 decigrama(dcg) = 100 centigrama(cg) = 1 000 miligrama(mg) 5. Mjere za vrijeme: 1 godina = 365 dana 1 sat = 60 minuta; 1cm2 = 100mm2 3. Metarske mjere za obujme (volumene) 1mm = 101cm = 102dm = 103m 1m = 103km; 1dm = 101m = 104 km

I. Potencije: 12 202 ; II. Dec. br.

13 103 ;

20 210 ;

30 36 ;

50 55 (ispiite si ih) 0.125 = 1/8 = 23 0.008 = 1/125 = 53

n n

Kako se napamet kvadriraju brojevi 15, 25, 35, ... , 95 (da biste prepoznali npr. 3025 = 552) 0.5 = 1/2 = 21 ; 0.25 = 1/4 = 22 ; 0.04 = 1/25 = 52
1 a

razlomci i potencije 0.2 = 1/5 = 51 III. Opi brojevi i potenciranje: a1 = (a)2 = a2 (a)2n = a2n ;

; an =

1 ; an

a b

b a

(a)3 = a3 (a)2n1 = a2n1 ;

a2 = a2 a 2n = a2n

(ab)2 = (b a)2 (ab)2n = (b a)2n ;

(a + b)2 = (a b)2; (a b)2 = (a + b)

(ac bc)2 = c2(a b)2 (4x 6)2 = 22 (2x 3)2 IV. Osnovne formule ( 7 vanih formula) (a b)2 ; (a b)3 ; a2 b2 ; a3 b3 i a3 + b3 (rijeima) V. Rastavljanje na faktore VI. Hornerov algoritam VII. Najmanji zajedniki viekratnik i najvea zajednika mjera VIII. Postotni 00, (promilni 000) raun P =
Sp 100
10 P 0 p

S =

p=

100 P S

(P S) postotni (promilni) raun vie, nie sto (tisuu) 1+ p/100 faktor uveanja IX. Jednostavni kamatni raun K =
Cpn 100

C=

10 K 0 p n

p=

100 K C n

n=

10 K 0 C p

(C K) kamatni raun vie, nie 100 X. Raun diobe A : B : C = p : q : r i A + B + C = prirodni broj A = kp; B = kq; C = kr XI. U raunu smjese koliina tvari (npr. alkohola) prije i poslije mjeanja ostaje jednaka XII. Usporeivanje brojeva; Intervali [a, b] zatvoreni; a, b] ili [a,b poluotvoreni ili poluzatvoreni zamiljeni broj koji je manji od svakog realnog broja + zamiljeni broj koji je vei od svakog realnog broja

a, b

ili (a, b) otvoreni;

presjek skupova zajedniki dio skupova;

= prazan skup

unija skupova sve to posjeduju svi skupovi zajedno; I \ razlika skupova;

Q = R skup realnih brojeva

pravi podskup; N Z Q R;

XIII. Nejednadbe: (x x1)( x x2) 0. Samo za x na prvom mjestu i x1 < x2 vrijedi:

(x x1)( x x2) < 0 x x1 , x2 ; (x x1)( x x2) > 0 x , x1 (x x1)( x x2) 0 x , x1]

(x x1)( x x2) 0 x [x1 , x2] x2, + +

[x2,

XIV. Nultoka polinoma (fje) je realni broj za koji je vrijednost polinoma (fje) jednaka nuli Kratnost nultoke je broj njezinog pojavljivanja (ista nultoka se pojavljuje vie puta) XV. Modul ili apsolutna vrijednost (osnove vam moraju biti poznate) | x| = 5 ili | 2x 3| = 4 jednadba nema rjeenja | ax b| = [obavezna zamjena] = | ax + b| ; b| XVI. Korijeni (raunanje s korijenima, pisanje korijena u obliku potencija mora se znati) Djelomino korijenovanje I
2 0 =1
3 0 =1
1 2

| b ax| = [takoer obavezna zamjena] = | ax

50 =1
1 2

a 0 =1
1 2

2 = 2 = 2 1.41
22 = 2
3

3 = 3 = 3 1.73
32 =3
3

5 = 5 =5
52 = 5

a = a =a
a2 =a
3

1 2

23 = 2 2 = 2 2

33 = 3 3 = 3 2

53 = 5 5 = 5 2
54 = 2 2

a3 = a a = a 2

210 = 2 5

36 = 33

a 10 = a 5

Djelomino korijenovanje II
3

a = a = a a
4 3

4 3

a = a = a a
5 3

5 3

a = a =a a
5 4

5 4

a = a = a 4 a3
7

7 4

Korijenovanje korijena

a b c = a n bn

1 q

1 1 p

cn

1 1 1 p q

ili =

npq

a pq b q c

Racionalizacija nazivnika (vidi tablice i ui se) Heronova formula za povrinu trokuta P =

s ( s a )( s b)( s c )

s=

1 (a + b + c ) 2

SLINOST: Za slinost vrijedi: odgovarajui kutovi su jednaki i ove tri jednakosti:

Omjer duljina duina jednak je k. Tj. a/a' = k = v/v' = o/o' = (ab)/(a'b') = koeficijent slinosti Omjer povrina jednak je k2. Tj. P/P' = k2 = a2/a'2 = v2/v'2 = o2/o'2 = ... Omjer obujmova (volumena) jednak je k3. Tj. V/V' = k3 = a3/a'3 = v3/v'3 = o3/o'3 = ... Talesov pouak o razmjernosti (| | pravci na kracima kuta odsijecaju proporcionalne duine) Euklidovi pouci (Nacrtajte si pravokutan trokut s vodoravom hipotenuzom i nacrtaj visinu vc odsjeak q je uz toku A, ...). i ABC, ADC i DBC su slini svi imaju jednake kutove 1.) Pouak: v = 2.) a =
c p

p q
c q

(rijeima, Visina na hipotenuzu ... vidi tablice ) ili v2 = pq (rijeima...) ili a2 = cp odnosno b2 = cq (Naui i ostale jdnakosti)
ab cv = 2 2

b=

Takoer vrijedi: c2 = a2 + b2 ; v2 = b2 q2 ; v2 = a2 p2 ; c = p + q ; r = c/2 = tc

=
a + b c a + b + c 2c o = = c; 2 2 2

P =

ab = cv

Krug:

o = 2r = d ;

P = r2 = d2/4 P = P1 P2 = (R2 r2)

Kruni vijenac ( prsten), nacrtaj si sliku: o = o1 + o2 = 2 (R + r); Kruni luk: sl. l = o /360o = r /180o Kruni isjeak: nacrtaj si slilku: Kruni odsjeak: sl.

Pi = Po /360o = r2 /360o = rl/2,

oi = 2r + l

Pko = Pi P

Obodni i sredinji kut krunice: sl. Obodni kut polovica je sredinjeg kuta koji lei nad istom tetivom ( = 1/2 ili = 2 Obodni kut nad promjerom kruga je pravi ( Talesov pouak o obodnom kutu nad promjerom) sl. Obodni kutovi nad istim lukom su jednaki sl. Zanima me tko ovo zna nacrtati: Kut izmeu tangente krunice kojoj je diralite u krajnjoj toki tetive i tetive jednak je obodnom kutu nad tom tetivom. Tetivni etverokuti su oni etver. kojima se moe opisati krunica: opseg o = a + b + c + d; Za njega vrijedi Ptolomejev pouak ef = ac + bd, Heronova formula za povrinu tetivnog etverokuta P = + = +
/ s a )( s b)( s c )( s d )

s = o/2

= 180o ( Pravokutnik, kvadrat i deltoid su takoer tetivni etverokuti)

Tangencijalni etverokuti su oni etverokuti kojima se moe upisati krunica: Za njega vrijedi a + c = b + d; o = a + b + c + d = 2(a + c) = 2(b + d) = 2s; s = o/2; P = r s ( Kvadrat, romb

i deltoid su takoer tangencijalni etverokuti. Openito: Svaki etverokut kome se simetrale kutova sijeku u jednoj toki naziva se tangencijalni etverokut. Pravilni mnogokuti: nacrtajte si ovakvu sliku (moj rokovnik TARG): sredinji kut = 360o/n; unutarnji kut = 180 ili = (n 2)180o/n ; vanjski kut ' = = Zbroj unutarnjih kutava Kn = (n 2)180o; broj dijagonala Dn = n(n 3)/2 Takoer vrijedi: r2 = 2 + (a/2)2; o = n a; P = an /2; Trig. II raz.
sin

cos

= = sin 2 r 2

a/2 a = = = cos 2 r 2r 2

tg

a/2

a 2

tg

/ 2 2 = = 2 a a

P=

n sin = n 2 tg 2 2

Kompleksni brojevi: Algabarski prikaz z = x + yi, x = Rez; y = Imz; Potencije imaginarne jedinice: i4k = io = 1;
_

1 = i ;

a =i a

Nadam se da osnovne raunske operacije (+ , , , : ) s komp. br. znate pa u ih izostaviti i4k+1 = i1 = i; i4k+2 = i2 = 1; i4k+3 = i3 = i
x 2 + y 2 =|
z n =z
n

Da bismo odredili npr. i5689 gledamo dvoznamenkasti zavretak pa imamo i5689 = i89 = i1 = i Kompleksno konjugirani broj Dobro je znati: 1) '' '' ''
zz = z
_ 2

z = x yi ;

Modul kompleksnog broja ; 3)

z z = w w

z =

z|

; 2)

z w = z w

1 1 = z z

; 4)

(1+i)2 = 2i;

(1i)2 = 2i

3 +i

= 8i ,

3 i

= 8i ;

(1 +i 3 )

= 8 ;

(1 i 3 )

= 8
r= x2 + y2

Trig. prikaz kompleksnog broja: z = x + yi = r (cos + i sin ) gdje je Kvadratna jednadba: ax2 + bx + c = 0 Ako je D > 0 Rjeenja razliiti realni brojevi
x= b b 2 4ac 2a

tg =

y x

D = b2 4ac

Ako je D = 0 Rj. jedan (dvostruki) realan broj ili dvostruko realno rjeenje Ako je D 0 Rj. realni brojevi Ako je D < 0 Rj. konjugirano kompleksni brojevi ili jedn. nema realnih rjeenja Vieteove formule: x1 + x2 = b/a , ili (x1 + x2) = b/a x1 x2 =
c a

takoer vrijedi x2 x1 =

D a

Odreivanje kv. jedn. iz poznatih rijeenja (korijena) ujedno i rastav kv. trinoma na faktore a(x x1)(x x2) = 0 za 'lijepa' rijeenja a[x2 (x1 + x2)x + x1x2] = 0 za 'runa' rjeenja Bikvadratna jednadba je jednadba oblika ax4 + bx2 + c = 0. Rjeavamo je zamjenom x2 = u nakon ega ona prelazi u kv. jedn. au2 + bu + c = 0 koju znamo rijeiti. Rijeenja poetne dobivamo iz
x1, 2 = u1

x 3, 4 = u 2

Dobro je znati: 1) Zbroj rjeenja bikvadratne jedn. jednak je nuli 2) Umnoak rjeenja bikvadratna jedn. jednak je c/a Kvadratna fja: f(x) = ax2 + bx + c: Treba znati nacrtati sliku i sve u vezi s njom. f(x) = ax2 + c tjeme na osi y T(0, c) f(x) = a(x xo)2 tjeme na osi x T(xo,0) ( xo je dvostruka nultoka) f(x) = a(x xo)2 + yo poznato tjeme T(xo, yo) f(x) = a(x x1)(x x2) poznate nultoke x1 i x2 x1 < x2

Za eksponencijalnu fju x ax (a > 0, a 1) vrijedi: 1. Definirana je za svaki realni broj x tj. Df = R 2. Prima samo pozitive vrijednosti y tj. kodomena je R+, tj. ax = 5 ne u R 3. Ima svojstva: 1) a x a x = a x + x 1'.) a x : a x = a x x = a x a x x 2) ( a x ) = a x x 2'.) (ax)y+z = ax(y+z) 3) a = 1 4. Grafovi s bazama a i 1/a simetrini su s obzrom na y os i svi prolaze tokom (0,1). 5. Injektivna je tj. Ako je a x = a x onda vrijedi x1 = x2 (vano kod eksponencij. jedn.)
1 2 1 2 1 2 1 2 1 2
1 2 1 2

Slika y = ax

Slika y = loga x

Za log fju x loga x (a > 0 i a 1) vrijedi: 1. Definirana je za svaki pozitivn broj x tj. Dlog = (0, +), tj. log(5) ne u R 2. Prima sve realne vrijednosti y tj. kodomena je skup R 3. Ima svojstva: 1) loga (xy) = loga x + loga y

2) loga (x/y) = loga x loga y 3) loga xr = r loga x ;

a

log a n b = log a b n =

1 log a b ; n

logaar = r

4) logaa = 1 ; log 10 = 1 ; ln e = 1 ; loga 1 = 0 ; log 1 = 0 ; ln 1 = 0 5) a log y = y ; ax = 10x log a ; ax = ex lna ; logaax = x ; log552 = 2
c 6) log a b = log a c

log b

; ; ; ;

log a b =

ln b ln a

7) 8) 9)

1 log b a 1 log a k b = log a b k log 1 b = log a b log a b =

a

log a b log b a = 1

7')

log a b log b c = log a c

log n a b = log

an

b = n log a b

log a k b =

1 log a b k

10) log10 a = log a

loge a = ln a

11) Injektivna je tj. ako je loga x1 = loga x2 onda vrijedi x1 = x2 Mnoge od ovih formula rabimo itajui ih s desna u lijevo. 4. Izraunavanje logaritama kalkulatorom log 564.3284 = 2.75153 ( broj 2 zovemo karakteristika i uvijek je za jedam manji od broja cijelih znamenaka ). To nam je od velike pomoi pri izraunavanju broja znamenaka velikih potencija. Npr. 5123 (izraun kanije) TRIGONOMETRIJA Pravokutnog trokuta
sin = na sup rotna ..kateta hipotenuza prileeca ..kateta hipotenuza na sup rotna .. kateta prilee r .. kateta

cos =

tg =

Vrijednosti trig. fja 0 sin cos tg 0 1 0

6 1 2
3 2 3 3

4
2 2 2 2

3
3 2

1 0 +

1 2
3

Koristei se ovom tablicom lako je odrediti vrijednosti svih kutova koji su viekratnici ovih. Sinus je neparna fja tj. sin( ) = sin , kosinus je parna fja tj. cos( ) = cos Ostalo ete dobiti u knjiici formula.