SVEU ILI TE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATI KI FAKULTET GEOGRAFSKI ODSJEK

SEMINAR IZ KULTURNE GEOGRAFIJE RADNA ETIKA JAPANSKOG NARODA

ak.god.2010./2011.

Denis Kova i

Sadr aj

Uvod.......................................................................................................................3 Op enito................................................................................................................. Prirodna obilje ja Dru tvena obilje ja Ustroj dr ave od potpune izolacije do otvaranja vanjskom svijetu Specifi nosti koje su oblikovale radne navike naroda Radna etika Japanski menad ment Toyotizam Japanizacija Zaklju ak Literatura

Uvod

U dana nje vrijeme kada se brzo ivi, puno radi, izgleda da jedino to je bitno u tom brzopletom svijetu kako to prije, lak e i efikasnije do i do Kapitala koji je nekima postao jedini izvor te nji. Kapital na neki na in osigurava mo , superiorni polo aj (onih koji posjeduju vi e nad onima koji posjeduju manje). Kako je uop e do lo do toga da je bogatsvo ( kapital ) nejednako raspore eno. Za to neki narodi koji iako su bogati prirodnim sirovinama i kroz dugu povijest blizu prometnih i razvojnih tokova poput Afrike ostaju nerazvijeni i na margini a imaju tako mnogo a neki poput naroda Japana, koji je siroma an prirodnim izvorima i relativno izoliran kao udaljena oto na skupina ima toliko puno da je postao jedan od glavnih iga a na globalnoj sceni i jedna od najbogatijih nacija na zemlji. Upravo u kulturi naroda i njihovim obi ajima,pristupu ivotu i radnim navikama ogledaju se razlozi i na ini njihova uspjeha. Posebnosti svakog naroda a ujedno i njihove dr ave najbolje dolaze do izra aja ako uzmemo u obzir irok spektar obilje ja ( geografski polo aj,kultura,me unarodno okru enje i odnosi,povijest,prirodne mogu nosti, klima i sl.) koja se me usobno uvjetuju i nadopunjuju. Koje su vrijednosti pomo u kojih su Japanci postali toliko specifi an narod kojeg bi danas mnogi eljeli slijediti u razvoju i blagostanju.

Op enito Japan je oto na dr ava u isto noj Aziji. Prote e se od sjeveroistoka prema jugozapadu u 3 500 km dugom nizu vi e od 6800 otoka uz rub azijskog kontinentalnog elfa. Od kontinenta ga odvaja Japansko more i oko 200 km iroki Korejski prolaz. Polo aj u Tihom oceanu je na njegovom zapadnom rubu, sjeverno od Isto nokineskog mora. Japan se nalazi u zapadnom dijelu pacifi kog "vatrenog prstena", na tektonski izrazito dinami nom kontaktu Euroazijske, Pacifi ke i Filipinske plo e. Najve i otoci gledaju i sa sjevera prema jugu su Hokkaido, Honshu, Shikoku i Kyushu te oni ine vi e od 97% povr ine. Slu beno ime je Nippon-koku, a esto se naziva "Zemlja izlaze eg sunca". Dr avno ure enje je parlamentarna monarhija s carem na elu.. Povr ina iznosi 377 819 km, na kojoj ivi 126 398 000 stanovnika. Po broju stanovnika Japan je 10. Dr ava u svijetu. Glavni Tokyo danas predstavlja najve u aglomeraciju u svijetu s prema procjenama oko 32 milijuna stanovnika, a slu beni jezik japanski. Prirodna obilje ja Od ukupne povr ine otoka koja veli inom odgovara povr ini Njema ke samo 56 000 et.km zemlje je obradivo, ostali dio prekriven je umama, planinskim podru jem, vulkanskim krajolikom i previ e je brdovit. Jedino ve e ravni arsko podru je je ravnica Kanto smje tena oko glavnog grada Tokija, populacija od gotovo 127 milijuna stanovnika ivi na 1/5 teritorija otoka ine i ga jednim od najgu e naseljenih prostora na zemlji. S obzirom na veliku udaljenost od ju ne to ke otoka Kyushu na 31 SG do najsjevernijeg otoka Hokkaida na 45 SG Japan ima raznoliku klimu od hladnije sjeverne od ju ne suptropske. Zbog povoljne klime i padalina koje donose monsuni na ju nijim djelovima zemlje obradive povr ine su idealne za intenzivniji uzgoj ri e povoljne kulture kojom se moglo prehraniti mnogobrojno stanovni tvo, uz ri u glavna namirnica je svje a ili prera ena riba, Japan je ujedno i prva zemlja u svijetu koja je krenula s uzgojem marikulture. Upravo njegov polo aj i prirodni uvjeti te ograni ene raspolo ive povr ine za obradu zahtjevali su posebne prilagodbe lokalnog stanovni tva, koje je trebalo razviti zavidne organizacijske sposobnosti i ulo iti veliki trud kako bi uspjeli pre ivjeti s onim to im je dato. 4

Razvijao se rad u skupini i velika marljivost koje su jedna od glavnih karakteristika Japanaca.Nau ili su ivjeti od prirode ali i u skladu s njom, smatra se da je na neki na in samo ishodi te Japanske kulture upravo u prirodi jer se u njoj osje aju sigurno i danas je tuju kao bo anstvo (pr.Fujijama-ikona Japana sveto mjesto)

Dru tvena obilje ja

Porijeklo Japanaca dosad nije potpuno razja njeno. Japanci podrazumijevaju da Japan nije dio Azije budu i je otok, odsje en od kontinenta. To govori puno o tome kako sami sebe vide u odnosu na susjede. Za vrijeme zadnjeg ledenog doba koje je zavr ilo otprilike prije 15 000 godina, Japan je bio povezan s kontinentom, kao i Filipini i Indonezija. Ta povezanost omogu ila je migracije iz Kine prema Japanu prije otprilike 35 000 godina, a to su bili prvi stanovnici Japana.Oni imaju sli nosti sa primitivnim Europljanima te pripadaju tvz.staroj mongoloidnoj skupini ljudi i smatraju se prastanovnicima Japana.Prema nalazima ostataka ujedno i najstarijeg zemljanog posu a na svijetu ukra enog otiscima konopca (od o=konopac,mon=dizajn) dizajnu konopca dobili su naziv omonski ljudi.U njihovo onmonsko doba u na inu ivota prevladavao je lov i sakupljanje plodova. Danas se vjeruje da su moderni Japanci potomci od kri anja omon era naroda (15 000 do 500 pr.kr.) te doseljenika iz Kine i Koreje ( ak i sa prostora Sibira). Nova mongoloidna skupina ljudi bila je naprednija,smatra se da su koristili poljoprivredu i sadili ri u u vodenim poljima.Njihovo razdoblje poznato je kao Yayoi era prema nalazu ostataka posu a u mjestu Yayoi blizu Tokija. Upravo u njihovo vrijeme dolazi do stvaranja prve japanske vlade u 4 st. poslije Krista u mjestu Yamatu (Yamato-stari naziv za Japan). Izolirani oto ni polo aj,te dr avno ure enje uz vojnu tradiciju danas ine Japance jednim od najhomogenijih naroda to je ujedno i razlog njihove dru tvene i ekonomske specifi nosti.

Ustroj dr ave od potpune izolacije do otvaranja vanjskom svijetu Po etak stvaranja Japana kao dr ave zapo inje za vrijeme Yamato razdoblja 300 710. god.,dono enjem prvog ustava Japana 604. godine. Ve tada se osjeti njihova te nja za ivotom u potpunom skladu s obzirom da u prvom lanku ustava pi e; Mi moramo po tivati miroljubivu harmoniju. U to vrijeme Japan postaje jedinstvena dr ava i dolazi do pojave intoizma izvorne japanske religije koja se temelji na amnimisti kim bo anstvima i prirodnim fenomenima, te carska ku a zauzima sredi nji polo aj unutar intoizma. Zna ajnije promjene dolaze u Kamakura razdoblju, od 1192.god. kada po inje vojna vlast oguna (organizacije koja je uvelike obi lje ila na in ivota naroda i oblikovala njihove stavove prema radu) koja je imala izvr nu vlast a na samom je vrhu bio Tenno naziv za Japanskog cara koji simolizira jedinstvo Japanaca i predstavlja neku vrstu sve enika,odnosno moralnog simbola i autoriteta. Najzna ajnije razdoblje u povijesti Japana kao dr ave zapo ine 1603.god. kada na vlast dolazi Tokugawa Ieyasu.U njegovo vrijeme na japansko dru tvo po inju utjecati zapadne kulture, zabranjuje se kr anstvo te 1637.god. dolazi do potpunog zatvaranja Japana prema stranom svijetu. Njegovo razdoblje se jo naziva i Edo (staro ime za Tokijo) razdoblje zbog stabilnosti vladanja i nepromjenjivog dr avnog ure enja. Tada u vrijeme potpune izolacije Japana od vanjskih utjecaja, dolazi do rasta proizvodnje i razvoja tr i ne ekonomije te razvoja kulture, to je obilje eno kao razdoblje mira i uspona. Do prestanka izolacije dolazi 1853.god. ulaskom ameri kih vojnih brodova pod zapovjedni tvom komodora Mathew C.Perrya ( ovjek koji je otvorio Japan) u Tokijski zaljev. Japan se otvara prema vanjskom i me unarodnom svijetu,1854.god dolazi do trgova kog sporazuma s SAD-om a zatim s Rusijom i Velikom Britanijom. Zatim 1868.god. zapo inje Meiji doba ili restauracija kojom dolazi do potpunog mijenjanja sustava (ukida se ogunat) provode se reforme i osnivaju demokratske institucije sredi nje dr avne vlasti. Japan se brzo otvara prema svijetu i dolazi do osuvremenjivanja dru tva,dr ave i oru anih snaga. 6

Od strane Japana dolazi do elje za irenjem zapadnih utjecaja na Japansko dru tvo kako bi se mogli uklju iti u moderne tokove i ubrzati svoj razvoj za ostatkom razvijenog Zapadnog svijeta.Japanci ele; bogatu zemlju s jakom vojnom snagom po inju puno ulagati u razvoj vojske zapadnu tehnologiju s japanskim duhom dolazi do uvoza opreme i strojeva koji se koriste u zapadnom svijetu to predstavlja neki na in pribli avanja i smanjivanja razlika Uvozi se i stru njaci iz razli ith podru ja o-yatobi (zaposleni ljudi) Japanci zauzimaju ulogu u enika koji bira to? e nau iti, od koga? I kako e to primati. biti dio zapadnog svijeta, a napustiti Aziju smatrali su da je Azija dosta zaostala i nerazvijena i da je potrebno okrenuti se suradnji s SAD-om i razvijenim zemljama zapadne Europe. Meiji razdoblje je ujedno i prvo Tenno razdoblje koje traje do kraja ivota cara, dana nje etvrto Tenno razdoblje Heisei zapo elo je 1989.godine. vrijeme vladavine sada njeg cara Akihita. Tenno predstavlja formalni vrh Japanske dr ave i uzor narodu. Specifi nosti koje su oblikovale radne navike naroda Najve a specifi nost kod Japanskog naroda je upravo Bu ido eti ki sustav poznatog japanskog samurajskog stale a. Bu i i samuraj su dvije rije i koje zna e isto ali je naziv bu i formalniji, samuraji ovjek koji slu i svog gospodara. Za vrijeme Tokugawinog razdoblja samuraji su bili najvi a klasa, predstavljali su intelektualne ratnike koje je obilje avala sna na duhovnost i viskoka moralna isto a. S obzirom na dugotrajan period vladavine samuraja, njihov Bu ido kodeks s vremenom je obuhvatio sve vidove ivota Japanskog naroda, njihova filozofska i duhovna uvjerenja, obiteljski ivot, na in odjevanja, smisao za estetiku i radnu etiku. U Bu ido kodeksu nalaze se pravila pona anja, djelovanja, usmjerenja i stila ivota koja po tuju i slijede gotovo svi Japanci. 7

Samurajska kultura bila je od velike va nosti za gospodarski i vojni uspon Japana do prvog ujedno i katastrofalnog poraza u II sv.ratu od SAD-a (bacanjem atomske bombe na Hiro imu ije su emocionalne posljedice u svijesti naroda prisutne i danas) te njihova brzog oporavka i uspona do jedne od najve ih ekonomija svijeta. Upravo utjecaj Bu ido kodeksa na japansku umjetnost, obrte, knji evnost i druge estetske i intelektualne atkivnosti ini ih toliko osebunim i specifi nim za Japan.U njemu su prona li smjernice koje su im omogu ile uzdignuti gospodarstvo na temelju izrade proizvoda koji su za manje od deset godina bili jednako dobri ili bolji od istih proizvedenih u drugim zemljama i da ih u golemim koli inama izvoze na svjetska tr i ta.1990.god. dolazi do sloma Japanskog gospodrastva to je uzrokovalo veliki ok kod naroda koji je bio uvjeren da e ga njegov nepobijedivi bu idski duh izdignuti do jo ve eg gospodarskog uspjeha. Tada na poslovnoj i politi koj sceni nepresu no pouzdanje koje su Japanci pokazivali kod svog uspona do polo aja gospodarske velesile po elo je slabjeti. Iako kodeks po kojem su stolje ima ivjeli nije nestao, moglo ga se vidjeti posvuda u svakida njem pona anju u trgovinama, robnim ku ama, tvornicama, hotelima i uredima. Javlja se ideja o obnovi samurajskog duha kako bi Japan mogao pre ivjeti i dalje se ravijati i rasti u 21.st., dolazi do pokreta da se ljudi vrate filozofskom i duhovnom bu ido kodeksu treniranjem borbe ma em dugo glavnim simbolom ratni kog stale a. Radna etika Radna etika je skup vrijednosti koji se bazira na ustrajnom i te kom radu. To je tako er i vjerovanje o moralnim dobrobitima i mogu nosti da se izgradi i o vrsne karakter. Radna etika ovisi razli ita je od kulture do kulture, tako da postoje brojni primjeri: protestantska radna etika, radna etika u Srbiji, radna etika Japanaca I tako dalje. Radna etika obuhva a I sustav nagrade I kazne gdje se dobar rad nagra uje, a lo ka njava. Radna etika se mijenja kako dru tvo i odre ena kultura evoluira. Danas ak postoje me ukulturolo ka istra ivanja u kojima se uspore uju vrijednosti protestantske radne etike (PWE) me u trima skupinama studenata Australije, Turske i Kirgistana.

Nalazi istra ivanja pokazuju da je protestantska radna etika (PWE) bolje prihva ena u manje razvijenim zemljama, poput Kirgistana, a za njom slijede razvijenije zemlje, primjerice Turska, i na kraju postindustrijska Australija. Ovo istra ivanje pokazuje i da je utjecaj na dokolicu usmjerene hedonisti ke kulture ve i u visokorazvijenim dru tvima kao to je Australija. Istodobno, protestantska radna etika (PWE) sve je prisutnija u zemljama u razvoju, kojima pripada i Turska, a posebno Kirgistan, i to pro irenjem moderne/industrijske civilizacije kao oblika moralnog opravdanja za dru tveno-gospodarske uvjete u kojima se te zemlje danas nalaze.

Japanska (killer) radna etika-njene snage i slabosti

Kada bi pitali prosje nog Zemljanina da zamisli ovjeka kako ustrajno i ponosno radi vi e od 40 sati tjedno, zacijelo bi svakom od njih pao na pamet Japanac. Istra ivanje iz 2006. godine pokazuje da Japanci rade vi e od 40 sati tjedno i to prosje no izme u 4,5 h i 8,9 vi e sati na tjedan od bilo koje druge dr ave ili naroda. Kako bi razumjeli tu pojavu (te kog i upornog rada), prvo se mora duboko pogledati njihova kultura. Svrha rada u Japanaca nije samo novac za ispunjavanje osnovnih ivotnih potreba, ve ima i socijalne razloge. Japanci vjeruju da je du nost svakog ovjeka raditi i da ovjek treba raditi bez oklijevanja, s posve eno u, fokusirano u i rado u, odnosno da ovjek u svom radu treba u ivati.Stalan prekovremeni rad mo e biti i slabost u smislu bolesti. Postoji ak i rije u japanskom jeziku Karoshi koja govori ubiti se poslom, pretjeranim radom. Prema istra ivanju iz 2000. godine godi nje od Karoshi-ja umre skoro 10000 Japanaca.

Dr ava je prepoznala sindrom karoshi te je uveden karoshi hotline, izdane su self help knjige za karoshi, a poslodavac iji djelatnik umre od karoshi sindroma treba platiti udovici (gotovo uvijek od karoshi-ja umiru mu karci) i djeci odre en iznos novca. ak su i Ujedinjeni narodi opisla Japan kao zemlju u kojoj nema zakonskih limita za prekovremeni rad.

10

Zanimljiva je reakcija ovog naroda na globalnu recesiju. Naime, ve ina Japanaca vjeruje da treba vi e raditi kako bi se dr ava izvukla iz krize, odnosno za vi e dobro, dobrobit zajednice. Stalni zahtjevi da rade prekovremeno pak proizvode stres menad mentu. Bilo kako bilo, osim sindroma karoshi, vrlo su este i pojave suicida. U 2007. godini od zabilje enih 2207 samoubojstava, 672 su kao razlog navodili previ e prekovremenog rada.

Japanski menad ment Ve ina autora sla e se da je sama bit japanskog uspjeha i menad menta u Industrijskim odnosima; glavne karakteristike; 1. Cjelo ivotno zaposlenje podrazumjeva da odmah po zavr etku kolovanja osoba nalazi posao koji e raditi do kraja ivota 2. Sistem napredovanja po hirearhijskoj ljestvici i naknade za rad po principu senioriteta osoba je nagra ena po du ini prisutnosti u odre enoj tvrtki 3. Sindikat organiziran na razini tvrtke podrazumjeva da je broj sindikata jednak broju tvrki Iako stanje danas i u praksi je ne to druga ije; 1.Osigurano je stalno zaposlenje za samo 30% od svih zaposlenih (uglavnom samo za vrhunske stru njake) ostali rade; - po principu ugovora o skra enom radnom vremenu od 4 sata zatim postoji posu ivanje radne snage od drugih tvrtki na odre eno vremensko razdoblje, kori tenje radne snage putem agencija za tra enje posla na period od 2 do 3 dana te da se zaposlenicima osigura alat, materijal i upute te oni rade u svojim domovima 2. Princip senioriteta u odre ivanju visine naknade zaposlenima sve se manje primjenjuje kod napredovanja vi e se cijeni sposobnost i radni u inak 3. Sindikati u tvrktama nisu potpuno razvijeni te imaju mali broj lanova (gotovo da i nemaju neku bitniju ulogu), ve ina sukoba rije ava se putem neformalnih razgovora, zbog sistema koji podrazumjeva osje aj va nosti i odgovornosti Japanski menad ment ima korjene u; Konfucijanizmu po kojem mla i treba bit odan starijem intoizmu koji podrazumjeva potpunu odanost dr avi

11

TOYOTIZACIJA ili Just in time sistem (JIT) Just in time je ekonomski pojam strategije kojom se smanjuju tro kovi proizvodnje, gubi se potreba za velikim tro kovima skladi tenja repromaterijala, te se sirovine iskori tavaju u najkra em mogu em roku u proizvodnom procesu. Proces i faze proizvodnog procesa uskla uju se, kao i izjedna avanje kapaciteta.Po etkom pro log stolje a sli nom tehnikom koristili su se Ford i McDonalds u SAD-u, a najve u isplativost tog na ina poslovanja pokazala je Toyota nakon Drugog svjetskog rata, pogotovo 70-ih godina pro log stolje a. Pobolj anje proizvoda feedbackomSavjet iznutra vrijedi zlata. Radnik ima pravo zaustaviti stroj ako smatra da ne to nije u redu i da mo e bolje. Na primjer, u posljednjih 50 godina Toyota je uspjela posti i vi e od deset milijuna pobolj anja na svojim proizvodima. JIT metoda uspje na je ako je kvaliteta dijelova visoka i ako nema velikih zaliha i skladi tenja. Uz to, potrebna je vrsta suradnja sustava s dobavlja ima, lokacija dobavlja a u blizini kompanije, timski rad i veli ina proizvodnje u skladu s potra njom. Rezultat svega jest zadovoljan kupac. U inkovitost metode sto posto Za hrvatske prilike nevjerojatno zvu i podatak da u Toyotinim tvornicama dijelovi za proizvodnju stoje maksimalno etiri sata u skladi tu. Osim navedenog, cilj je metode posti i da se jednaki dijelovi rabe u to ve em broju proizvoda neke tvornice.I Nijemci rabe tu metodu pa tako Audi TT i koda Octavia rabe 60 posto jednakih dijelova makar su klasom i cjenovnim razredom njihovi automobili kilometrima udaljeni. Na in funkcioniranja Uklju uje 2 aspekta planiranja proizvodnje: * Terminiranje izrade i distribucije proizvoda * Osiguranje proizvodnje potrebnim elementima u odre enim koli inama i u pravo vrijeme. Pomo u JIT sustava koriste se materijali, dijelovi i sklopovi samo u potrebnoj koli ini s najmanjim mogu im vremenom protoka. Tako er se nastoji eliminirati potreba dvostruke kontrole kvalitete i to kod proizvo a a i prilikom eliminiranja po iljki kod kupca. Takav proizvodni proces podrazumijeva da svaki zaposlenik mora provjeriti posao koji je obavljen u koraku ispred, jer to je ujedno preduvjet da svoj posao obavi dobro. 12

Da bi JIT metoda bila uspje na moraju biti ispunjeni mnogobrojni zahtjevi: 1. kvaliteta dijelova mora biti visoka manjkavi dijelovi mogu zaustaviti monta nu liniju; 2. bez ili sa minimalnim zalihama; 3. mora postojati pouzdana povezanost i vrsta kooperacija s dobavlja ima; 4. idealno bi bilo kad bi dobavlja i bili locirani u blizini kompanije, uz dostupan pouzdan transport; 5. veli ina proizvodnje ovisi o potra nji; 6. tra i se timski rad, a zaposlenici su odgovorni za odr avanje svoje opreme, efovi (manageri) su treneri i mentori koji po tuju svoje zaposlenike i aktivno sudjeluju u procesu proizvodnje; 7. zadovoljstvo kupaca. Japanizacija

Japanizacija je process u kojem japanska kultura dominira, asimilira ili utje e na druge kulture. Govore i vrlo op enito, ini se da zaposlenici u vrlo naprednim industrijskim granma rade poslove koji tra e sve bolje i bolje vje tine i znanja, ako i sve vi e rada.Raspon pritisaka, odnosno natjecanja koju su nametnule japanske korporacije na svjetskoj industrijskoj sceni, posebno u Americi i Europi (zapadni svijet) utje e na industriju tako je nastao koncept japanizacije koji se koristi na radnom mjestu. Tri su glavna na ina kori tenja pojma japanizacija: 1) direktna japanizacija-gdje japanske tvrtke direktno prelaze u ekonomiju i industriju neke zajednice, dru tva ili dr ave 2) permeabila ili potpuna japanizacija-gdje se cijela ekonomija modelira prema japanskom primjeru 3) upravljana japanizacija, naj e i model u praksi, koja uklju uje dvije varijante: a) poku aj asimilacije najboljih praksi Japana u postoje i sustav b) poku aj stremljenja japanskoj efikasnosti

Set klju nih rije i koji opisuje japanski na in rada: fleksibilnost, timski rad, kontiuirano pobolj avanje, adaptacija, integracija, kvaliteta i evaluacija....dva su posebno va na pojma upravo kovanice preuzete iz japanske radne poslovne etike-TQM-total quality control i JITjust in time production. Japanski utjecaj zamje uje se u europskoj i ameri koj industriji u metodama kao to je TQM i JIT koje su to uvezle, kao i fleksibilna specijalizacija i to u proteklih dvadesetak godina. U ameriku i europu su ih donijeli japanski transplantati kao to su Honda, Nissan, Panasonic. Za razliku od japanskog biznisa, europski ili zapadni biznis stavlja naglasak na individualnost, a japanski na timski rad. Japanski biznis tako er prakticira vrstu kontrolu proizvodnih procesa ali i radne snage, to stvara otpore u japanskim transplantatima u zapadnom svijetu. Japanizacija se koristi kao pojam difuzije japanskih management sustava i praksi, a ne primjerice investicija, otvaranja japanskih tvornica.Iako u dana nje vrijeme ve ina tvz.Japanskih divova (Sony,Toshiba,Toyota,itd.) ima svoje proizvodne pogone u razli itim dijelovima svijeta koji su uspje no implementirani u lokalnim okvirima novih sredina, procesi prilagodbe Novim Japanskim na inima nisu svugdje tekli glatko. Kod primjene JIT sistema rada na podru ju jugoisto ne Azije radi jeftinije radne snage,do lo je do nadmetanja novog na ina u kraj druga ije lokalne kulture koja nije bila u mogu nosti u potpunosti se prebaciti na tu u kulturu rada. U elektronskoj industriji za radnu snagu uzimane su lokalne seoske ene koje su bile pogodne za sklapanje ipova zbog njihovih spretnih prstiju kako bi se na proizvodnoj liniji postignula to ve a brzina.Njih se dr alo gotovo kao u nekom obliku slu ni tava odnosno robstva.Nadmetnuta su im mnoga pravila, od kojih je najvi e bilo isticano da ako zatrudne trebaju napustiti posao i da trebaju osiguravati bezkompromisnu poslu nost.Smje tane su u rezidencijalnim blokovima,odjevene u radne uniforme i imale su prijevoz kompanijinim autobusom na posao. 13

Najvi e su za rad kori tene mlade ene dobra vida koje su provodile sate zure i u mirkoskop i obavljaju i si u na sastavljanja pod izrazitim vremenskim pritiskom, s vremenom je dolazilo do bunta zbog nehumanih i nadmetnutim im uvjetima rada. One su se pozivale na enske probleme kako bi na neko vrijeme izbjegle stalan nadzora a u no nim smjenama na emocionalnu nestabilnost i njihova narodna vjerovanja vezana uz pristustvo ne astivih u mirkoskopima.Zure i satima u mirkoskopu bi vidjele vragove i padale u histeriju to je znalo poprimiti masovne razmjere i kao posljedicu imalo obustavljanje proizvodnje dok ne do e lokalni aman i istjera duhove.To je samo jedan od primjera lokane pobune i otpora na nove kulture rada zbog povrede mjesne kulture koja je tradicionalno orijentirana na druga iji ritam rada i proizvodnje.

Zaklju ak

14

Literatura; Crang M. (1998.) London,Routlege Kulturna geografija Stiperski Z. Yamamoto Y. Njavro . (2005.) Samobor-Meridijani Samuraj i vitez Lafayette De Mente B. (2004.) Japanski samurajski kodeks klasi ne strategije uspjeha Friganovi M. (1970.) Japan-zemlja gdje sunce izlazi Ivi I. (2007.) asopis Pro tempore Japan i politika izolacionizma (1638-1853) Viso nik N. (2004.) filozofski fakultet u Lubljani odjel a etnologiju i kulturnu antropologiju i znanstveni rad Hrana i indentitet u Japanu www.wikipedija/com/30.04.2011.

15