Sufizam

rak rana ummeta

BR 33 tema: Akida pi e: Subhija Bektic, prof. novembar 2009. Sufije smatraju da nema nikakve razlike izmedu Allaha i stvorenja, osim to je All ah sve, a stvorenja su dio, Allah se nalazi u svemu to postoji, cak u psu i svinj i, sve je Njegov izgled, ne postoji ni ta osim Allaha. Ka e Ibn Arebi: On (Allah) nem a drugog izgleda osim nas, niti mi imamo drugo prikazivanje osim preko Njega, Nj ime smo upoznali sebe i upoznali smo Njega . (Futuhati Mekije, Ibn Arebi 2/44) Uzv i en neka je Allah od onoga to oni govore. Tako oni vjeruju da je citav svijet Alla hova sjenka i odraz Njegovog bica subhaneh, pa ne postoji na svijetu ni ta osim Al laha. Ljudi, d ini, drvece, kamenje, crvi, ivotinje, ptice, sve to su ustvari razli cite slike i izgledi Allaha subhaneh. Tako je za sufije sve na svijetu bo anstvo. Ucenjaci su se razi li oko nastanka rijeci sufizam na cetiri mi ljenja. Prvo mi ljenje je da je rijec sufizam od rijeci "safa" to znaci procistiti. Ka e Bi r ibnul Haris ( sufija): "Sufija je onaj ko je procistio (saffete) svoja djela Allahu subhaneh, pa je Allah procistio njemu od sebe Njegove keramete". Drugi ka u da se sufije pri pisuju "ehlussufi" mesd ida Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, zbog slicnost i u njihovom opisu. (Ehlussufa su bili siroma ni ashabi koji su boravili u Poslani kovom mesd idu i nisu imali svojih porodica niti mjesta gdje bi jeli pa bi Poslani k, 'alejhisselam, tra io od ashaba da ih vode svojim kucama i da ih nahrane, a one koji bi ostali Poslanik bi odveo svojoj kuci i tamo bi jeli.) Treca definicija je da sufizam potice od rijeci "Essuuf" to znaci vuna jer je oblacenje odjece od vune bio njihov obicaj tokom istorije njihovog razvoja. Biruni smatra da je rije c sufizam izvedena od grcke rijeci "sofija" to znaci mudrost. Ka e Ibn Haldun: "Osn ov sufizma je boravak u mesd idu radi ibadeta, posvecivanje samo Allahu subhaneh, okretanje od dunjaluckih ljepota i ukrasa i izdvajanje u osami radi cinjenja iba deta." (Mukadimetu ibn Haldun, str. 333). Najvjerovatnije je da se razila enje u d efiniciji sufizma vraca na razvoj sufizma, povezanost njegovih korijena i njegov e manifestacije kroz vijekove. Porijeklo sufizma i njegovi izvori Takoder postoji razila enje i podijeljeno mi ljenje o porijeklu sufizma i njegovim i zvorima. ? Prvo mi ljenje je da je sufizam u potpunosti islamski po svom izgledu i po vrsta ma, u svojim osnovama i pravilima, u svojim ciljevima i te njama, po svojim otkrov enjima i kasidama. Ovo smatraju sufije i oni koji ih podr avaju. ? Drugo mi ljenje je: da sufizam apsolutno nema nikakve veze sa Islamom, niti u sv ojoj pojavi, niti nastanku, nego je stran kao to mu je i ime strano, pa stoga tra e njegove osnove u stranim izvorima i njihovoj ideologiji. Ovo mi ljenje zastupa ve cina selefa, fukaha (islamskih pravnika), mutekelimina (skolasticara), te mnogi savrememi istra ivaci i orijentalisti. ? Trece mi ljenje smatra: da je sufizam ime za zuhd (pobo nost) koji je uznapredovao nakon perioda, za koje je posvjedoceno da je dobro (prva tri stoljeca), kao rea kcija na rasko i lagodnost koji su se pojavili kod muslimana nakon osvajanja novi h podrucja, i nakon to su se muslimani predali dunjaluku i njegovim ukrasima. Pos lije toga u ovu pobo nost su se uvukle strane ideje i filozofije koje nisu islamsk e. Ovo mi ljenje zastupa Ibn Tejmije i evkani i drugi od ucenjaka Ehlussune, cak i same sufije kao i neki orijentalisti. ? Cetvrto mi ljenje je da je sufizam nastao iz pomije anih ideja Islama, onoga to je ostalo od Kr canstva i Jevrejstva, kao i drugih vjera npr. Budizma, Med usija, a tak ode i grcke filozofije i neoplatonizma.

Najbolji nacin da se d ocjena sufijskog ucenja i njihovih stavova je da se vraca na njihove izvore koji su pouzdani kod njih. Cinjenica je da je izraz "sufije" n aknadno uveden i da se pojavio nakon to je pocelo oblacenje odjece od vune (sufa) od strane jedne skupine pobo njaka, pa je receno za njih da su "sufije" (oni koji oblace odjecu od suufa-vune). Kada se pojavio sufizam (tesavvuf) Jedan dio istra ivaca smatra da se sufizam pojavio u Kufi, a razlog njegove pojave u Kufi je zato to su njeni stanovnici bili pod uticajem talasa pobo nja tva (zuhda) koji se pojavio u obliku otpora Beni Umejima (vladajucoj porodici u to vrijeme), te su im se suprostavljali time to su oblacili odjecu pobo njaka i isposnika. Zbog toga je sufizam usko povezan sa te ejjuom ( iizmom), jer je Kufa bila mjesto politi ckih nemira i dogadaja koji su se de avali porodici Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. Nakon to su do ivjeli vojni poraz, ostavili ubijanje i borbu i pozivanje na Alijin hilafet i hilafet njegove porodice, i okrenuli su se zuhdu (pobo nosti) i sufizmu. Medutim Ibn Tejmije smatra da se sufizam pojavio u Basri u kojoj je bilo pretjerivanje u pobo nosti, ibadetu, strahu od Allaha i sl., to nije bilo sluc aj sa ostalim islamskim pokrajinama. Zbog toga je receno: "fikh kufanski", i "ib adet basrijski", tako da najvi e to se prenosi od pretjerivanja na ovom polju je od pobo njaka Basre. Tako je bilo medu njima onih koji su padali u nesvijest priliko m slu anja Kur'ana, a to nije bilo poznato medu ashabima, te su im to neki ashabi negirali, kao to su Esma bint Ebi Bekr i Abdullah ibn Zubejr, radijallahu 'anhuma , a takode i tabiini, poput Muhamed ibn Sirina. Razvoj sufizma i stepeni kroz koje je pro ao Kao to smo spomenuli sufizam je poceo kao zuhd, pobo nost i isposni tvo, pa su zatim pre li u sufijske tarikate, svaki od njih je imao svoja pravila svojstvena samo nj emu, da bi na kraju ostavljali islamsko ucenje dio po dio. Tako mo emo da podijeli mo razdoblja kroz koje je pro ao sufizam na tri jasne cjeline. Prvo razdoblje: Ovaj period se odlikuje time to je kod sufija preovladavala ibade tska strana i udaljenost od ljudi, s tim da su se pridr avali eriatskih propisa i a daba. Kod nekih od njih je prevladavao veliki strah i stalno plakanje. Primjer t akvih pobo njaka u Medini je bio Amir ibn Abdullah ibn Zubejr koji je postio spoje no bez prekidanja po tri dana, pa mu je govorio njegov otac: "Vidio sam Ebu Bekr a i Omera i nisu tako radili". ( Sijeru ealaminnubela - Zehebi 5/219)U ovom peri odu, koji je koliko toliko bio u granicama erijata, neki od njih su pisali knjige pozivajuci u stvari koje nisu bile poznate kod prvih pobo njaka kao to je ostavlja nje enidbe npr. Od ovih pobo njaka je Malik ibn Dinar koji je odbio da se eni i nije jeo meso osim od svog kurbana, takode je puno citao knjige prija njih naroda kao npr. Tevrat i Ind il.Od prvaka ovog perida smatra se i Rabija Adevija, koja je uve la pricu o bo anskoj ljubavi i bo anskom 'i ku.Ovo su prve sufije koje su uzele pravac (tariku) u kome su spojili zuhd, udubljenost, p retjerivanje, otkrica svojih vesvesa i otkrovenja, to nije bilo poznato u prvim g eneracijama.Od onoga to je uvedeno u ovom periodu je i slu anje pobo nih kasida uz up otrebu muzickih instrumenata. Isto tako su napisane knjige o pobo nja tvu i pobo nima u kojima je skupljeno ono to je tacno sa netacnim i koje pozivaju u siroma tvo. Tak oder u ovom peridu se uvodi preno enje od sljedbenika knjige - Jevreja i Kr cana. Od tih knjiga su knjige Harisa Muhasibija, knjiga "Kutul-kulub" (hrana srca) od Ta liba Mekija i "Risala" od Ku ejrija.U svakom slucaju ovaj pravac se pojavio poslij e odabranih generacija (prve tri generacije). Prve pristalice ovog pokreta su se izdvojili u pobo nosti i bogobojaznosti na cemu nije bio Poslanik, sallallahu 'al ejhi ve selem, i njegovi ashabi , niti oni koji su ih slijedili u dobru.Takoder izraz sufije nije bio poznat u prva tri stoljeca nego je njegovo spominjanje do lo poslije.Mo da su sufije bili iskreni u svome zuhdu i odvojenosti od dunjaluka, s tim to pretjeranost u onome na to su sebe obavezali nije propisana erijatom. Takode r je primijetan uticaj kr canstva koje se ogleda u tome da se ka njava tijelo da bi

se odgojila i procistila du a. Drugo razdoblje: U ovom periodu sufije su uveli nejasnu terminologiju spominjuci "utonuce" (fena), "vjecnost" (beka), "znanje znakova" u otkrovenjima.Takoder se kod njih nastaje tzv. znanje spolja nosti i unutra njosti (ilmu zahir vel batin). Ist o tako objavljuju spadanje erijatskih obaveza za svoje evlije jer su dostigli ste pen stvarnog, istinskog znanja putem otkrivanja skrivenog (ke f). Smatraju da evli je poznaju gajb tako da su se kod njih pojavile legende i hurafati (praznovjerja ).Tako se pojavljuje sufizam u obliku odredenog mezheba, u odredenoj skupini oni h koji su u li u Islam, ponekad iz neznanja, a ponekad s ciljem ru enja Islama. Tako su uveli Jevrejstvo i Kr canstvo u Islam, kao i Zaratustrije i Med usije, Budizam, grcku filozofiju i neoplatonizam, s ciljem ru enja erijata i razdvajanja izmedu nje ga i "stvarnog znanja" (hakike).Najznacajnije licnosti ovog perioda su: Ebu Hase n azilij, Ebu Jezid Bestami, Ahmed Rifai, Ahmed Bedevi, Abdulkadir D ilani, Tid ani, Nak ibendi i dr.Ovim ljudima se pripisuju kerameti i vrline kakve nisu dostizali n i sami poslanici, pa se prenosi da je Allah, subhaneh, razgovarao sa azilijem na brdu Zagvan gdje je ovaj cinio ibadet. Kao to se prenosi da je Poslanik, sallalla hu 'alejhi ve sellem, razgovarao sa njim iz svoje sobe kada je cekao da mu dozvo li da ude u njegov mesd id pa mu je rekao Poslanik, 'alejhisselam: "O Alija, udi". (Medresetu azilije- D. Abdul-halim Mahmud str.32) to se tice Rifaija prenosi se da je 555. Godine po hid ri, kada je obavljao had stao ispred Poslanikove sobe i reka o: "Esselamu alejk djede", pa mu je odgovorio Poslanik, sallallahu 'alejhi ve se llem: " Ve alejke selam, sine moj". To je cuo svako ko je bio u Poslanikovom mes d idu, te mu je nakon toga pru io ruku pa ju je Rifai poljubio. Ovo svjedoci skupina od 90 hiljada ljudi!? I ka u poricanje ovog kerameta je kufr. (D amiu keramatil-evl ija, Nehbani 1/198)Takoder se prenosi u fadlovima Bedevija da je na stepenu Posl anika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da poznaje gajb, da je u stanju da o ivi mrtv e, i da usmrti ive, da izlazi iz svog kabura kada neko zatra i od njega pomoc, da r azgovara sa ljudima iz svog kabura. (Sejid Bedevi-derasetunnakdije, Abdullah Sab ir, str. 37-45) Trece razdoblje: Ovo razdoblje se smatra najopasnijim periodom sufizma jer se u njega uvukla grcka filozofija, te se time udaljio od onoga na cemu je bio prije u svojim ranijim razdobljima, cak ga je izvela iz Islama. Ovaj uticaj je bio jak nakon to su prevedene knjige grcke filozofije na arapski. Tada se pojavljuju teo rije "Fejd" (koja tumaci nastanak svijeta suprotno onome sa cim je do ao Kur'an i smatra da Allah, subhaneh, nema utjecaja na to stvaranje nego je sve izvan Njego vog djelovanja i Njegove moci). Sve ovo je imalo opasan uticaj na sufijsku misao , narocito kod Suhreverdija i Ibn Arebija.Vecina istra ivaca smatra da je neoplato nizam jedan od glavnih, cak i glavni i jedini izvor onima koji su do li sa teorijo m "Vahdetil vud ud" (jedinstvo postojanja - tj. da sve to postoji to je Allah) i "h ulul"(utjelovljenje - to znaci da se Allah utjelovio u neko od stvorenja), pocev i od Bestamija i Ibn Seb'ina, do Ibn Farida, Halad a, Ibn Arebija i Suhrevedija i dr ugih.Tako su poceli da smatraju da nema nikakve razlike izmedu Allaha i stvorenj a, osim to je Allah sve, a stvorenja su dio, Allah se nalazi u svemu to postoji, c ak u psu i svinji, sve je Njegov izgled, ne postoji ni ta osim Allaha. Ka e Ibn Areb i: On (Allah) nema drugog izgleda osim nas, niti mi imamo drugo prikazivanje osim preko Njega, Njime smo upoznali sebe i upoznali smo Njega . (Futuhati Mekije, Ibn Arebi 2/44)Uzvi en neka je Allah od onoga to oni govore. Tako oni vjeruju da je ci tav svijet Allahova sjenka i odraz Njegovog bica subhaneh, pa ne postoji na svij etu ni ta osim Allaha. Ljudi, d ini, drvece, kamenje, crvi, ivotinje, ptice, sve to s u ustvari razlicite slike i izgledi Allaha subhaneh. Tako je za sufije sve na sv ijetu bo anstvo. Prenosi Tusi da bi Ebu Hamza sufija, kada bi cuo glasove kao to je zvuk vjetra, um vode, zvukove ptica, uzviknuo i rekao: Odazivam ti se Gospodaru . ( Lumea, Tusi str.495) Zbog svega ovoga veoma je bitno upoznati sufizam i njegove pravce da bi se ljudi upozorili i uzeli pouku. U sljedecem broju, in aAllah, drugi dio o sufijama: AKIDETSKA ISKRIVLJENJA KOD SUF

IJA