Jezik Matije Antuna Reljkovia

Jezik starih slavonskih pisaca Akademska godina 2011./12. Marija Boi, Slavica Grgi 12.12.2011.

1. Matija Antun Reljkovi roen u Svinjaru, dananjem Davoru u 16. godini stupio je u vojsku, postao vojnim asnikom u sedmogodinjem ratu ratovao je u Slovakoj, gdje je bio i zarobljen po povratku, sluio je u brodskoj regimenti u Sikirevcima, amcu i Bonjacima, slubavo i kao kapetan u Andrijaevcima i Babinoj Gredi 1785.g. carskom diplomom dobio je status plemia uvidio je da postoje ureenije zemlje od njegove Slavonije Satira je napisao u Njemakoj 1767.g., a izdaje ga 1762. u Dresdenu po povratku je nastavio pisati za svoj slavonski narod jo se uvijek u govoru njegova kraja mogu uti karakteristike Reljkovieva izraza

2. GRAFIKA sva djela napisao je latinskim alfabetom 15 glasova naeg jezika oznaavao je onako kako se i u naem jeziku obiljeavaju, a 16 kombiniranim pismenima u pogledu obiljevanja glasova c, , , , , s njegov knjievni rad dijelimo u dvije grupe: a) djela napisana prije Gramatike, tj. prije 1767.g. b) gramatika i sva poslije napisana djela a) c = c, cz = ch = gy =x = ly (i), gl (y) = nj s=s

b) c = c = ch (tj) = gj (dj) = cx = lj = nj pismenima tj i dj Reljkovi nije obiljeavao glasove i , nego svoje etimoloke poglede ako bi usporeivali Reljkovievu grafiku s grafikom drugih slavonskih pisaca, mogli bi ustvrditi dvije stvari: 1. prije Reljkovia ni jedan od njih nema pismena tj i dj, Reljkovi ih je prvi meu slavenskim piscima poeo upotrebljavati. 2. glasove i jedini je Reljkovi obiljeavao u pismenima gl(y) i gn(y) i to samo u prvom periodu svoga rada ugledajui se na Reljkovia gotovo su svi slavonski pisci poeli upotrebljavati pismena tj i dj

2.1. AKCENT I KVANTITET

Prema Reljkovievu opisu, njegovi akcentski znakovi odgovaraju: \ odgovara knjievnom dugosilaznom akcentu, ukoliko njime ne obiljeava duinu / odgovara posavskom i knjievnom dugouzlaznom (osim sluajeva gdje oznaava duinu ispred akcenta) ^ ima prednost jednoga od prva dva znaka. Taj se znak nalazi u vrlo malom broju primjera. Reljkovi nije imao zasebne znakove za biljeenje kratkih naglaenih slogova, ali se moe rei da je i njih ipak biljeio- i to udvajanjem konsonanata.

3. FONETIKA Glavne fonetske crte njegova jezika su: a) ikavizam b) zadravanje glasa l na kraju izvjesnih rijei i sloga c) ne mijenjanje grupa jt, jd (s odstupanjem u infinitivu) ne umekavanje grupa tbj, dbj (stbj, zdbj), pbj, vbj e) umjesto praslavenskog st' i sk' f) ne izgovaranje glasa h g) ne palataliziranje zadnjeg nepanika u D. imenica .r. na a h) palataliziranje konsonanata l i n pred vokalom i

3.1. SAMOGLASNICI pored ikavizama ima i ekavskih, te jekavskih oblika neki jekavizmi nisu crta njegova govora, nego knjiki, uzeti iz narodne poezije ili iz djela pisaca iz junih krajeva primjeri jekavskih oblika, ije: sijeno, sijena, sijenu, sijenom, dijete. Te se rijei ee nalaze u ikavskoj formi (dite, ditece, dicu) b) G. mnoine zamjenica i pridjeva nalaze se sa nastavkom ije: ovije fabula, ovije dogaaja,naije neprijatea, mudrije, starije, dobrije, najlipije ekavki oblici: obeate, obeao, obeae, zameri, primer, vreteno, obe, obidve oblike glagola jesti pie i u ekavskom i u ikavskom obliku: jesti- jisti, jedem- jidem, jede- jidemo, jeo- jio sloeni glagol: pojesti- pojisti, pojede- pojide, ujesti- ujisti, ujide- ujide prefiks pre pie i u ikavskom i u ekavskom obliku: prepade, prepadoe- pripade, pripadoe prenoiti- prinoiti prevari, prevariti- privari, privariti prestati pristati

VOKALI U NEKIM RIJEIMA - rije vrabac nalazi se s vokalom e u osnovi: vrebac, vrebca, vrebe, vrebci - u Gramatici ima dano (=dno) vokal a stoji prema deminutivu dance - utvora prema knjievnom utvora KONTRAHIRANI VOKALI - malo je primjera za ovu pojavu u Reljkovievu jeziku: a) ao > o = doo oni viju ko i drugi vuci, a orluju ko pomamni Turci dogaa se tebi ko i njemu b) ojo > o = kom se hrani i junak i ptica, s kom si se zakleo) c) oe > o = dvoga, obodvo, pored obodvoje d) mojega- moga, tvojega-tvoga, svojega-svoga = moga- momu, tvoga-tvomu

IZOSTAVLJENI I SKRAENI VOKALI dosta primjera u stihovima: vokal i izostavljen je u oblicima imperativa: pristan', dr', govor', ustan', hodmo u D. i L. zamjenica ja, ti, se: men', teb', seb', ne vaa t', to t' se vidi u rijeicama li, niti, ali (jali): je l', ako l', je l' dobro, vidi l', nit', al. d) u zamjenici koji: koj e) u prijedlozima poradi, zaradi: porad, zarad f) umjesto bi ima b': neto b', inilo b' se. Izostavljen je vokal i i u primjerima: vid'li, histor'ja, b'jena g) vokal o izostavljen je u rijeima: ovak', kolik', kak', sam' h) vokal e u se: to s' U negativnim oblicima glagola imati neto je reduciran vokal i u konsonant j: nejma (ne ima), nejma (ne ima), nejmaju (ne imaju)

SUGLASNICI samo dvije rijei s glasom j : gospoa- gospoja, gospoji, gospojo, gospojine i takoer- takojer. akavska i zapadno kajakavska crta: mlaji (Davor) tuji (Dolina) vijat (umjesto viat- Strizivojna)

SUGLASNICI H i J Dokazi da je Reljkovi znao glas h, iako ga nije izgovarao: 1. glasa h nema u mnogim rijeima i oblicima u kojima mu je mjesto 2. esto ga je pisao ondje gdje ne treba -primjeri za 1.: - trbu, ladu, ladim, siroma, roma, diae, drtae, sanuti itd. - u 1.l.jd. aorista i 3.l.mn. imperfekta nema ga gotovo nikada - esto se ne nalazi ni u G.mn. zamjenica i pridjeva: takovi (=takovih), svoji -primjeri u kojima se h nalazi: hoditi, hoe, haine, grihota, hrane, snaha, suho, gluhoa, kruha, uho, grah, kuha itd. Glas j esto nije pisao u poloajima: koi (=koji), nie (=nije), poslie (=poslije), u Slavony (=u Slavoniji), najmily (najmiliji) itd. - nepisanje suglasnika j u ovakvim poloajima zapravo je u vezi s izgovorom Sluajevi pisanja suglasnika j: a) u komparativu (i superlativu) pridjeva: jaji, jaja, jaje, prija, prije... b) u brojevima: dvanajest, dvanajesto, jedanajest, esnajest zabiljeeni su i primjeri: dvojumei i stria (streha)

JEDNAENJE SUGLASNIKA

a) po zvunosti, u reenici: z dragim, z drugima, z drugim, z Bogom, z glave. primjer suglasnika s ispred zvunih konsonanata: s dragim. b) po nainu obrazovanja: ispred oblika zamjenice on (ona), koji poinju palatalom , nekad zapisuje , a nekad s: im, om, ime, ome, s ome. c) jednaenje po mjestu obrazovanja: iza zadnjenepanika g konsonant n prelazi u palatal , u primjerima: gilo, gizda, zgesti, gista.

GUBLJENJE I SKRAIVANJE KONSONANATA Konsonantske grupe: pt-, tk-, p-, k-, p dobro su sauvane u poetku rijei: ptica, tko, penica, ki, pela itd. Samo je u jednom primjeru isputen glas p: enino. - u imenicama dunost, dad, redovito pie dentale na kraj - ispred nastavka stvo, konsonante t i d obino ne pie u primjerima: bogastvo, bogastva, gospostvo, gospostvu. - pritobomje ( = pred tobom je) - rije jage nekad pie s g, nekad bez: jae, jaeta, jaece, jage. - konsonant v izostavlja u rijeima: crenim, zacreni, crekastih, kraestvu, kraestvo, kraestva.

Imenice

3 govora tokavskog dijalekta: 1. najarhainiji [posavski] govor 2. arhaini [bosanski] govor 3. mlai [dalmatinski] govor 1. najarhainiji [posavski] govor najznaajnija upotreba ~

Imenice
muki rod -om (-em) -ovom (sinovom) srednji rod enski rod na -a -ama - am -ami (ovcami) -ama (najee) -ami (rjee) -am (najrjee) - a (-ah) - ama (rjee) - am (najrjee) enski rod na sugl. -ma -ima (bolestima)

dat.

-om (udom)

instr. -i (-ovi)

loc.

-i (-ih)

-i (-ih)

-ima (milostima)

nominativ jednine

a) u suvremenom knjievnom jeziku bez nastavaka -in u nominativu jednine b) imenice s osnovom na -lc imaju gotovo uvijek nastavak -oc, umjesto knjievnog -lac c) tua imena nalaze se obino u netranskribiranom obliku d) neka imaju dvojak oblik e) s nastavkom -o u nominativu jednine navode se f) prema nominativu Sokrata ima genitiv Sokrate, a prema takvom nominativu su i genitiv Karle, Caesare i dativ Herkuli g) strane rijei sa dva konsonanta umee se a izmeu ta dva konsonanta h) oblici: Mije, gosi glase po deklinaciji imenica na -a, ali se te imenice mogu mijenjati i po prvoj deklinaciji

VOKATIV JEDNINE a)imenica sin ima stari oblik vokativa sinu - iza nekih nekadanjih mekih konsonanata obino dolazi vokativ na -u gospodaru, orau, ali i: teae, orae - od imenice seljanin vokativ na jednom mjestu u stihu glasi O seane, zato trai kruha nad pogau b) u nekoliko sluajeva nalazi se nominativ u slubi vokativa bratac, otac, Jupiter!

NOMINATIV U AKUZATIVU MNOINE a) osim odlika nominativa mn. na -ovi (-evi) i akuzativa mn. na -ove (-eve), ima vrlo mnogo kraenja oblika bez nastavka -ov (-ev) i u nominativu i u akuzativu stupi, voli (=volovi), kui, lavi, posle (=poslove), dare, pue, krae b) primjeri akuzativa s umetkom -ov koji su u knjievnom govoru neobini fratrove, kurjakove, majurove

GENITIV MNOINE a) u prozi nema genitiva mnoine bez nastavka a, a u stihu imamo ove primjere momak', Turak', novac' b) Reljkovi upotrebljava due oblike genitiva, sa -ov (-ev) kod imenica iji se krai oblik koristi u knjievnom jeziku oblakova, kurjakova, majmunova i krae oblike genitiva kod onih imenica iji se dulji oblik koristi u knjievnom jeziku kmeta, griha c) sa nastavkom i mravi, miseci, talenti, forinti, gosti

DATIV MNOINE a) gotovo jedini nastavak je -om (-em) kapitanom, vinikom, generalom, orlom... b) kod imenica kod kojih osnova zavrava suglasnikom c, , j, redovan je nastavak -em Slavoncem, parcem, mladiem, piliem c) nastavak -ovom svatovom d) nastavak -ma koma e) neobini su dativi prama (svojima) mladii, prama (svojima) roditei

INSTRUMENTAL MNOINE - kod Reljkovia svi insturumentali mnoine imaju nastavak -i (-ovi) krmci, sanduci, kapci, s orasi, s pekari, krai, darovi, golubovi LOKATIV MNOINE - imamo samo oblike na -ih (-i) u sokacih, u nebeskih korih, u estokih sunanih satih OBLICI IMENICE DAN podne, dnevi, dneve, dnevih, do podna, dana, danu, (pol) dana, danom

b) imenice srednjega roda IMENICE telo, udo, nebo, kolo (u kontekstu kota) IMAJU OBLIKE tilesa (A mn.) udesa - on je udesa poinio, udesa Boja koleso - ne kti ga viar na koleso baciti, kolesa (A mn.) nebesa GENITIV MNOINE - bez nastavka a stabal - imenice drutvo, mlotvo u genitivu nemaju pomino a drutv, mlostv DATIV I INSTRUMENTAL MNOINE - pronaeno samo dat. udom i instr. ustmi LOKATIV MNOINE - nastavak -ih (-i) na mistih, po brdih, na selih, u stablih

c) imenice enskoga roda 1. osnove na -a IMENICE Gradika, Nova Gradika, Stara Gradika imaju oblike Gradiko, Gradikom, Novogradiko, u Staroj Gradikoj VOKATIV JEDNINE a) od imenice Ivka Ivko baba babo, baba b) osobna imena Luka, Andrija imaju vokativ jednak nominativu, te imenica gazda c) imenica na -ica kada predstavlja osobu enskog roda ima vokativ na -ico i -ice GENITIV MNOINE a) samo u stihovima nalaze se oblici genitiva bez vokala a na kraju b) od imenica sa suglasnikom grupom ispred nastavka - genitiv na -i - ipak kod ovakvih imenica enskog roda ei je genitiv na -a c) oblici bez pominog a d) od imenice sluga genitiv mnoine uvijek glasi sluga e) imenice noga i ruka ruku, nogu

DATIV MNOINE a) najee nastavak - ama b) malo rjei nastavci na -am c) nastavak -ami INSTRUMENTAL MNOINE a) najee nastavak -ama b) dosta esti oblici na -ami c) najmanje primjera s nastavkom -am LOKATIV MNOINE a) najee nastavak - a b) mnogo rjei nastavci na -ama c) nastavak -am d) imenica ruka

2. osnove na suglasnik INSTRUMENTAL JEDNINE a) nastavak -ju mudrostju, riju b) nastavak -jom rijom, lajom, ubavjom, smrtjom - oblici na -jom nalaze se u naim spomenicima ve od 14. stoljea GENITIV MNOINE - nastavak -iju oiju, uiju [u posavskom govoru oj (ij), uj (ij)] - od imenice pe glasi peu neka plae tamo iza peu, je li tako, dragi sokoliu?

DATIV, INSTRUMENTAL I LOKATIV MNOINE a) gotovo jedini nastavak je -ma rima, stvarma, udma b) nastavak -ima bolestima, milostima
N jd. G jd. mati matere materi mater matera kerama materama ker ki keri

c) imenice mati i ki

D jd. A jd. G mn. D mn. I mn.

d) imenica koko kokoe (A mn.)

2. osnove na suglasnik INSTRUMENTAL JEDNINE a) nastavak -ju mudrostju, riju b) nastavak -jom rijom, lajom, ubavjom, smrtjom - oblici na -jom nalaze se u naim spomenicima ve od 14. stoljea GENITIV MNOINE - nastavak -iju oiju, uiju [u posavskom govoru oj (ij), uj (ij)] - od imenice pe glasi peu neka plae tamo iza peu, je li tako, dragi sokoliu?

2. ZAMJENICE a) zamjenice 1 i 2 lice - oblici nama, vama za D, L i I mn. - stariji oblici nami, vami - oblike nam, vam Reljkovi upotrebljava kao enklitike I ako k vam koji narod dojde

b) zamjenice za 3 lice a) oblik eg (umjesto ega) b) enklitiki oblik za A .r. ju c) za D i L jd. em, u em d) I jd. im i ime e) za D, I i L ima i im(i) f) u stihu i prozi za A mn. pored oblika ih nalazi se i e nitko drugi do tebe za e (novce) nije znao g) enklitiki oblik za A mn. ji(h), i(h) i je tko e je nauiti pametno (mladie) pak je valja togod nauiti (diicu)

3. PRIDJEVI a) pridjevi na -ov, -in kopunova, paunova, magarevu b) pridjevi na -ski (-ki) muki c) za G i A jd., u stihu i prozi, Reljkovi upotrebljava i due i krae oblike (ei krai) maarskoga, vojnikoga / moravskog, jelinskog, ovjeg d) za D i L jd. -omu velikomu, svomu, umrlomu, prvomu e) I jd. oblici na -im i -ime (-ome) s ovime, s onime, jednome f) G mn. -ije ovije, naije g) D, I i L mn. -ima i -im drugima, kojima, irokim, s plavim

4. BROJEVI 2 od dviju prijatelja, od dviju raka, od dviju ena obadva obidviju, obidvih, obidvima (D mn.) 3 triju najmlai od triju brae 4 I glasi etirim obaljana etirim vodama knjievni oblici kod Reljkovia: etvero, etverica, etverostrukomu

PRILOZI a) s nastavkom -ice strmoglavice b) sa nastavkom -ce nepristrance c) umjesto knjievnog dau daom nije se bojati daom i noom d) umjesto knjievnog sutra sutre ne odmii do sutre dobro dilo SLOENI PRILOZI a) prijedlog + imenica napole, izdvora, napridu b) doista, doisto c) u stihu nalazimo i oblik dosti d) mjesni tude, donle, odavle, odanle

PARTIKULE -zi ojzi -r, re tko+godi+r=tkogodir, doklegodir, gdigodir -no kano, kakonoti, gdino -bo jerbo -k polak

OGLAGOLJENJE IMENICE okapati, donaati, kvarovati, promiavati, nadopunivati, osveuje, zadiruje PREZENT a) od glagola rei rekme, rekme, rekmu reknem, rekne... b) od glagola moi moe, moe more, more... c) od glagola poeti pomem, pome, pome d) od glagola pasti 3. l. jd. padu e) umjesto oblika jaem, jae, kod Reljkovia se javlja jaim, jai

IMPERATIV pij, ubij, kai, kupi, nemoj, nemojte IMPERFEKT tablica aorist i imperfekt od glagola itati
ja ti on ita(h) ita ita ita(h) itae itae

glagol biti bie, bijae glagol hotiti hotijao Hotijao da ga sudcu tuim

glagol biti bie, bijae glagol hotiti hotijao Hotijao da ga sudcu tuim INFINITIV - pored oblika na -ti, nalazimo oblike na -t govorit, postavit, init - oblici sa umetkom -nespodnest, podnesti, doneti, zanesti

AORIST 1. 1.l.jd. gotovo uvijek nema krajnjeg h reko 2. u dva sluaja upotrebljen oblik za 2. i 3. l. jd. za 1. l. jd. Ona uze pak i meni dade, ja pojedo, pak i gol ostade PRILOG VREMENA SADANJI ogrijajua kripost pogaajue igre traeu sriu - dva oblika na -e mue, glede

PRILOG VREMENA PROLI - veina glagola tvori nastavkom -vi (-avi) nadavi, pitavi - glagoli na -v doav, udariv, zamisliv, prikrstiv GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI TVORI SE NASTAVCIMA: -t, -ta, -to okalit, nakitita, ostavito -en, -ena, -eno odreen, ufaen, ubijen umjesto nastavaka -n, -na, -no, koristi oblike -t, -ta, -to pokrat (=pokran)

SLOENI GLAGOLSKI OBLICI FUTUR - u govoriti, e znati, e izvesti - esto pie kako se izgovara moraemo, dae, izplatiu PERFEKT pom. oblik glagola jesam + II. particip aktivni jesu odluili PLUSKVAMPERFEKT dovrio bijae, bijae uzeo, bijae zaiskao KONDICIONAL tvori se od: pomonog glagola bih, bi, bi, bismo, biste, bi i participa preterita ja bi se bio uvao, da ne bi bio upao u ove konce

Hvala na pozornosti!