Naslov izvornika Sam Harris LETTER TO A CHRISTIAN NATION Copyright 2006 by Sam Harris Prava za hrvatsko izdanje IZVORI

I 2007.

Nakladnik IZVORI

ISBN 978-953-203-292-5 CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 647571 Tiskano u Hrvatskoj / Presita en Kroatio Zagreb, listopad 2007.

SAM HARRIS Pismo kranskoj naciji

Prevela Ljerka Dui

Citati iz Biblije preuzeti iz izdanja: BIBLIJA, STARI I NOVI ZAVJET STVARNOST - ZAGREB, 1968.

BILJEKA ITATELJU

moje prve knjige Kraj vjere pisale su mi tisue ljudi govorei mi da sam u krivu to ne vjerujem u Boga. Najneprijateljskije meu tim porukama dole su od krana. To je ironino, budui da si krani openito umiljaju da nijedna vjera ne ukljuuje vrline ljubavi i pratanja vie od njihove. Istina je da su mnogi koji tvrde da su preobraeni Kristovom ljubavlju, duboko, ak ubojito, netrpeljivi prema kritici. Premda to moemo eljeti pripisati ljudskoj prirodi, jasno je da takva mrnja vue znatne korijene iz Biblije. Odakle to znam? Najuznemireniji meu onima koji mi piu, uvijek mi navode poglavlje i stih iz Biblije. Iako je ova knjiga namijenjena ljudima svih vjera, napisana je u obliku pisma kranima. U njemu ja odgovaram na mnoge argumente koje krani iznose u obranu svojih religijskih vjerovanja. Temeljna svrha knjige je naoruati svjetovnjake u naem drutvu, koji vjeruju da bi religiju trebalo drati izvan javne politike. Slijedom toga, kranin" kojem se obraam cijelo vrijeme jest kranin u uem smislu rijei. Takva osoba
S V E OD OBJAVE

vjeruje, u najmanju ruku, da je Biblija nadahnuta rije Boja, i da e samo oni koji prihvaaju boanstvo Isusa Krista iskusiti spasenje poslije smrti. Deseci ispitivanja sugeriraju da vie od polovice amerike populacije dijeli ta vjerovanja. Naravno, takvo metafiziko prihvaanje ne podrazumijeva neku posebnu sektu kranstva. Konzervativci u svakoj sekti - katolici, izvorni protestanti, evangelici, baptisti, pentekostalci, Jehovini svjedoci i tako dalje - jednako su ukljueni u moju raspravu. Kao to je poznato, vjerovanja konzervativnih krana sad iznimno utjeu na na nacionalni razgovor - u naim sudovima, u naim kolama i u svakom vladinom sektoru. U Pismu kranskoj naciji postavio sam si zadatak razaranje intelektualnih i moralnih pretenzija kranstva u njegovim najangairanijim oblicima. Stoga se liberalni i umjereni krani nee uvijek prepoznati u kraninu" kojem se ja obraam. Oni bi, meutim, morali prepoznati sto i pedeset milijuna svojih susjeda. Ne sumnjam da liberali i umjerenjaci smatraju praznovjernu sigurnost Pravih Krana uznemirujuom kao i ja. Nadam se, meutim, da e oni takoer poeti uviati da potovanje koji oni zahtijevaju za svoja vlastita religijska vjerovanja daje dobar zaklon ekstremistima svih vjera. Iako se liberali i umjerenjaci ne zalijeu avionima

u zgrade, niti organiziraju svoje ivote na temelju apokaliptikih proroanstava, oni rijetko postavljaju pitanje legitimnosti podizanja djeteta u uvjerenju da je kranin, musliman ili idov. ak i najnaprednije vjere daju preutnu podrku religijskim podjelama u naem svijetu. Meutim, u Pismu kranskoj naciji ja. navodim kranstvo kao najrazornije, najtetnije i najvie natranjako. U tome liberali, umjerenjaci i ateisti mogu prepoznati zajedniki cilj. Gallupovoj anketi, samo 1 2 posto Amerikanaca vjeruje da se ivot na Zemlji razvio putem prirodnih procesa bez uplitanja nekog boanstva. Trideset i jedan posto vjeruje daje evolucijom upravljao Bog". Kad bi se na pogled na svijet stavio na glasovanje, zamisao inteligentnog dizajna" potukla bi bioloku znanost blizu tri naprama jedan. To je uznemirujue, budui da priroda ne nudi uvjerljiv dokaz za inteligentnog stvoritelja, ve naprotiv bezbroj primjera neinteligentnog dizajna. No, postojei sukob miljenja o inteligentnom dizajnu" ne smije nas zaslijepiti prema istinskom cilju nae religijske zbunjenosti u zoru dvadeset i prvog stoljea. Ista Gallupova anketa pokazuje da je 53 posto Amerikanaca u stvari pristaa teorije o Bojem stvaranju svijeta. To znai da usprkos itavog stoljea znanstvenih opaanja koja dokazuju starost ivota i jo veu
P R E M A NEDAVNOJ

starost Zemlje, vie od polovice naih susjeda vjeruje da je itav svemir stvoren prije est tisua godina. To je, sluajno, tisuu godina nakon to su Sumerani izumili ljepilo. Oni koji imaju pravo birati nae predsjednike i lanove kongresa - i mnogi koji su i sami birani - vjeruju da su dinosaurusi ivjeli dva po dva na Noinoj arci, da je svjetlost udaljenih galaktika stvoreno na putu do Zemlje, te da su prvi pripadnici nae vrste bili proizvedeni iz blata i boanskog daha, u vrtu sa zmijom koja govori, rukom nevidljivog Boga. Meu razvijenim nacijama, Amerika je usamljena u tim uvjerenjima. Naa zemlja sada izgleda, kao nikada prije u svojoj povijesti, kao nezgrapan, ratoboran, div pomuenog uma. Svatko tko brine o sudbini civilizacije uinio bi dobro da prepozna da je kombinacija velike moi i velike gluposti naprosto zastraujua, ak i vlastitom prijatelju. Istina je, meutim, da mnogi od nas moda ne brinu o sudbini civilizacije. etrdeset etiri posto amerike populacije je uvjereno da e se Isus vratiti da sudi ivima i mrtvima negdje unutar sljedeih pedeset godina. Prema najeoj interpretaciji biblijskog proroanstva, Isus e se vratiti samo nakon to ovdje na zemlji stvari odu strano ukrivo. Stoga, nije preuveliavanje ako se kae da kad bi, recimo, grad New York odjednom bio pretvoren u vatrenu kuglu, znatan broj amerike populacije vidio neto dobro u poprat-

nom gljivastom oblaku, jer bi to nagovjetavalo da je najbolja stvar koja e se ikada dogoditi upravo na putu: povratak Krista. I slijepcu bi trebalo biti jasno da e vjerovanja te vrsti biti od male pomoi da se stvori trajna budunost za nas drutveno, ekonomski, ekoloki ili geopolitiki. Zamislite posljedice kad bi neka znaajna komponenta vlade SAD stvarno vjerovala da je svijet pri kraju i da e taj zavretak biti slavan. injenicu da blizu polovice amerike populacije oito to vjeruje, iskljuivo na temelju religijskih dogmi, trebalo bi smatrati moralnom i intelektualnom opasnou. Knjiga koju ete upravo itati moj je odgovor na tu opasnost. Iskreno se nadam da ete je smatrati korisnom. Sam Harris svibnja, 2006 New York

Pismo kranskoj naciji

V J E R U J E T E DA JE B I B L I J A

rije Boja, da je Isus sin Boji i da e samo oni koji polau svoju vjeru u Isusa nai spasenje nakon smrti. Kao krani, vi vjerujete u te tvrdnje ne zato jer se zbog toga osjeate dobro, nego zato jer vjerujete da su one istinite. Prije nego li istaknem neke od problema s tim vjerovanjima, elim priznati da postoje mnoge toke o kojima se vi i ja slaemo. Mi se, na primjer, slaemo da ako je jedan od nas u pravu, drugi je u krivu. Biblija je ili nije rije Boja. Isus ili nudi ovjeanstvu jedini, pravi put spasenja (Ivan 14:6), ili ne. Slaemo se da pravi kranin mora vjerovati da su sve ostale vjere pogrene, i to duboko. Ako je kranstvo ispravno, a ja ustrajem u svojem nevjerovanju, ja bi trebao oekivati ispatanje paklenih muka. Jo gore. Ja sam uvjerio druge, i mnoge meni bliske, da odbace i samu ideju Boga. Oni e, takoer, sahnuti u vjenoj vatri" (Matija 25:41). Ako je temeljna doktrina kranstva ispravna, ja sam zloupotrijebio moj ivot na najgori mogui nain. Priznajem to bez i jednog prosvjeda. injenica da me moje stalno i javno odbacivanje kranstva ni najmanje ne za-

brinjava, trebala bi vam sugerirati samo kako su nedostatni vai razlozi da budete kranin. Naravno, postoje krani koji se ne slau ni s kim od nas. Postoje krani koji smatraju ostale vjere jednako vrijednim putom spasenja. Postoje krani koji se ne boje pakla i koji ne vjeruju u fiziko uskrsnue Isusa. Ti krani esto opisuju sebe kao vjerske liberale" ili umjerene vjernike". S njihovog gledita, mi smo oboje krivo razumjeli to to znai biti vjernik. Sigurni smo da postoji velik i divan prostor izmeu ateizma i vjerskog fundamentalizma, koje su generacije promiljenih krana tiho istraile. Prema liberalima i umjerenjacima, vjera se sastoji u tajnovitosti, i znaenju, i zajednici i ljubavi. Ljudi stvaraju religiju iz punog tkanja svojih ivota, ne samo iz pukih vjerovanja. Pisao sam drugdje o problemu koji ja vidim u vezi s vjerskim liberalizmom i vjerskom umjerenou. Sada, trebamo samo primijetiti da je pitanje urgentnije nego li to liberali i umjerenjaci openito priznaju. Krist je ili bio boanski ili nije bio. Ako je Biblija obina knjiga, a Krist obian ovjek, povijest kranske teologije je pria knjikih ljudi koji razrauju kolektivnu obmanu. Ako su temeljna naela kranstva istinita, tada su pak neka vrlo strana iznenaenja spremljena za nevjernike poput mene. To razumijete. Najmanje polovica amerike populacije to razumije.

Pa onda budimo poteni prema sebi: u konanici, jedna strana e pobijediti u ovoj raspravi, a druga strana e zaista izgubiti.

U Z M I T E U OBZIR:

svaki poboan musliman iz istog je razloga musliman iz kojeg ste vi kranin. Pa ipak, ne nalazite njegove razloge prihvatljivima. Kuran uzastopno objavljuje da je to savrena rije stvoritelja svemira. Muslimani vjeruju u to isto tako potpuno kao to vi vjerujete Biblijskom opisu. Postoji opsena literatura koja opisuje ivot Muhameda i koja, s gledita islama, dokazuje da je on bio posljednji Boji Prorok. Muhamed je takoer uvjerio svoje sljedbenike da Isus nije bio boanski (Kuran 5:71-75; 19:30-38) i da e svatko tko misli suprotno provesti vjenost u paklu. Muslimani su sigurni da je Muhamedovo miljenje o tome, kao i o svemu drugom, nepogreivo. Zato ne rtvujete koju minutu spavanja pa razmislile bi li se obratili na islam? Moete li dokazati da Alah nije jedini pravi Bog? Moete li dokazati da arhandeo Gabrijel nije posjetio Muhameda u njegovoj pilji? Naravno da ne moete. Ali vama ne treba nikakav dokaz da biste odbacili vjerovanje muslimana kao apsurdno. Na njima lei teret dokazivanja da je njihovo vjerovanje u Boga i Muhameda ispravno. Oni to nisu uinili.

Oni to ne mogu uiniti. Muslimani jednostavno ne postavljaju zahtjeve o stvarnosti koja se moe potvrditi. To je potpuno jasno svakom tko se nije anestezirao islamskom dogmom. injenica je da vi tono znate kako to izgleda biti ateist u odnosu na vjerovanja muslimana. Nije li oito da su muslimani u zabludi? Nije li oito da svatko tko misli da je Kuran savrena rije stvoritelja svemira, nije kritiki itao tu knjigu? Nije li oito da doktrina islama predstavlja skoro savrenu zapreku potenom istraivanju? Da, te stvari su oite. Shvatite da je nain na koji vi promatrate islam tono nain na koji poboni musliman gleda na kranstvo. A to je nain na koji ja promatram sve religije.

Mudrost Biblije Vjerujete da je kranstvo nedostian izvor ljudske dobrote. Vjerujete da je Isus pouavao vrline ljubavi, samilosti i nesebinosti bolje od i jednog uitelja koji je ikada ivio. Vjerujete da je Biblija najdubokoumnija knjiga ikada napisana i da je njezin sadraj odolio vremenu tako dobro da mora da je bila boanski nadahnuta. Sva su ta vjerovanja lana. Pitanja morala su pitanja o srei i patnji. Zbog toga ni vi ni ja nemamo moralnih obaveza prema

kamenju. Pitanja morala se primjenjuju u stupnju kad nai postupci mogu utjecati pozitivno ili negativno na iskustvo drugih stvorenja. Pomisao da je Biblija besprijekoran moralni vodi jednostavno je zaprepaujua s obzirom na sadraj knjige. Kao to je svima poznato, Boji savjet roditeljima je jednostavan: kadgod djeca pogrijee, trebamo ih tui ibom (Izreke 13:24, 20:30 i 23:13-14) Ako su pak toliko bezobrazna da nam prigovaraju, trebamo ih ubiti (Knjiga Izlaska 21:15, Levitski Zakonik 20:9, Ponovljeni Zakoni 21:18-21, Marko 7:9-13 i Matej 15:4-7). Takoer, moramo kamenovati ljude do smrti za herezu, preljub, homoseksualnost, rad na Sabat, oboavanja idola, bavljenja arobnjatvom, i za mnoge druge izmiljene zloine. Evo samo jedan primjer Boje bezvremenske mudrosti: Ako te tvoj brat, sin tvoje majke, ili tvoj sin, ili ki ili tvoja ena tajno zavodi govorei, poimo sad za drugim bogovima",.... nemoj pristati niti ga sluati, neka ga tvoje oko ne saaljuje, ne tedi ga i ne sakrivaj ga; nego ga ubij! Neka se najprije tvoja ruka digne, a onda ruka svega naroda. Kamenujte ga do smrti, jer je kuao da te odvrati od Gospoda tvojeg Boga, koji te izvede iz zemlje egipatske, iz kue ropstva....Ako u kojem tvome gradu, to ti ga Gospod Bog

tvoj dadne da se u njemu nastani, uje gdje govore Hajde da sluimo drugim bogovima!", kojih vi inae ne poznajete, tada dobro istrai, raspitaj se i temeljito izvidi. Bude li istina, i doista se ta grozota uinila u tvojoj sredini, onda posijeci otrim maem stanovnitvo toga grada, izvri nad njim kleto unitenje i nad svime to bude u njemu.
PONOVLJENI ZAKON 13:6, 8-15

Mnogi krani vjeruju da je Isus uklonio sav taj barbarizam Starog Zavjet najjasnijim izrazima koji se mogu zamisliti i dao doktrinu iste ljubavi i tolerancije. Nije. U stvari, na nekoliko mjesta u Novom Zavjetu moe se proitati da Isus u potpunosti podrava zakon Starog Zavjeta. Jer zaista, kaem vam, dok opstoji nebo i zemlja, nijedna jota, nijedna kovrica slova iz Zakona sigurno nee nestati, a da se sve ne ostvari. Stoga tko god prekri ijednu od ovih i najmanjih zapovijedi i naui druge da tako rade, bit e najmanji u kraljevstvu nebeskom; dok e onaj koji ih bude vrio i nauavao biti velik u kraljevstvu nebeskom.
MATEJ 5:18-19

Apostoli redovno ponavljaju tu temu (na primjer, vidi 2 Timotej 3:16-17). Istina je, naravno, da je Isus rekao neke vrlo duboke stvari o ljubavi i milosru i pratanju. Zlatno pravilo1 je zaista izvanredno moralno pravilo. Ali brojni uitelji, stoljeima prije Krista, ponudili su iste upute (Zoroaster, Buda, Konfucije, Epiktet...) a bezbrojni tekstovi raspravljaju o vanosti ljubavi koja nadilazi sebe, razumljivije nego li to ini Biblija, neokaljani bestidnim slavljem nasilja koje nalazimo kroz cijeli Stari i Novi Zavjet. Ako mislite da je kranstvo najizravniji i najneokaljaniji izraz ljubavi i samilosti koji je svijet ikada vidio, onda ne znate mnogo o ostalim svjetskim religijama. Uzmimo jainizam2 kao jedan primjer. Iako jainisti vjeruju u mnoge nemogue stvari o svemiru, oni ne vjeruju u tip stvari koje potpaljuju vatru Inkvizicije. Moda mislite da je Inkvizicija bila izopaenost istinitog" duha kranstva. Moda
1 Moralno ponaanje definirano obino kao ne ini drugom ono to ne eli da tebi ine" (op. prev.) 2 Tijekom 8. st. p.n.e. u Indiji se javlja religija jainizam, jedna od tri najstarije religije u Indiji (uz hinduizam i budizam). Krani je smatraju ateistikom jer ne poznaje stvoritelja svemira, ve propovijeda da svemir i sve u njemu postoji oduvijek i zauvijek. Njihovo ispravno ponaanje (samyak-charitra) temelji se na pet zavjeta: Nenasilje, Istinoljubivost, Neprisvajanju to nije poklonjeno, Krepost, Neposjedovanje (ljudi i stvari).(Op.prev.)

je bila. Meutim, problem je da su uenja Biblije tako smuena i proturjena da su omoguavala kranima da zadovoljno spaljuju ive heretike tijekom pet dugih stoljea. Bilo je ak mogue za najtovanije patrijarhe Crkve, poput sv. Augustina i sv. Tome Akvinskog, da zakljue da heretike treba muiti (Augustin) ili odmah ubiti (Akvinski). Martin Luther i John Calvin su zastupali neogranieno umorstvo heretika, otpadnika, Zidova i vjetica. Vi ste, naravno, slobodni da tumaite Bibliju drukije - premda zauujue da ste vi uspjeli u razlikovanju istinitog i krivog uenja kranstva, doim najutjecajniji mislioci u povijesti vae vjere nisu. Mnogi krani, naravno, smatraju da je bezopasna osoba poput Martina Luthera Kinga, ml., najbolji primjer njihove religije. No, to predstavlja ozbiljan problem, jer doktrina jainizma je objektivno bolji vodi kako postati Martin Luther King, ml, nego li je doktrina kranstva. Premda je King nesumnjivo sebe smatrao predanim kraninom, svoju predanost nenasilju preuzeo je iz djela Mohanda K. Gandhija. Godine 1959. ak je putovao u Indiju da naui principe nenasilnog drutvenog protesta izravno od Gandhijevih uenika. Odakle Gandhiju doktrinu nenasilja? Dobio ju je od jainista. Ako mislite da je Isus nauavao samo Zlatno pravilo i ljubav prema susjedu, trebali biste ponovno proitati Novi Zavjet. Osobito pripazite

na moral koji e se pokazati kada se Isus vrati s neba, povlaei za sobom oblake slave: Bog smatra pravednim vratiti uvredu onima koji te uvrijede...kada se Gospod Isus pokae iz neba sa svojim monim anelima u plamenim jezicima, nanosei osvetu na one koji ne poznaju Boga i na one koji ne potuju evanelje naeg Gospoda Isusa. Oni e ispatati kaznu vjenog unitenja i iskljuenje iz prisutnosti Gospoda i od slave i moi...
- 2 TESALONCIMA 1:6-9

Ako tko u meni ne ostane, bacit e se kao mladica napolje i osuit e se. Takve potom skupe i u oganj bace da gore.
- I V A N 15:6

Ako prihvatimo Isusa samo polovino, lako moemo opravdati djelovanje sv. Franje Asikog ili Martina Luthera Kinga, ml. Uzimajui drugu polovicu, moe se opravdati Inkviziciju. Svatko tko vjeruje da Biblija nudi najbolje vodstvo koje imamo po pitanju morala, ima neke vrlo udne ideje ili o vodstvu ili o moralu.

U ODMJERAVANJU moralne mudrosti Biblije, korisno je uzeti u obzir moralna pitanja koja su rijeena na svaije zadovoljstvo. Uzmimo pitanje ropstva. Sada se cijeli civilizirani svijet slae da je ropstvo grozota. Kakve moralne poduke dobivamo od Abrahamovog Boga po tom pitanju? Potraimo savjet Biblije, i otkrit emo da stvoritelj svemira jasno oekuje od nas da drimo robove: A robove i ropkinje, bude li htio imati, moete kupiti, i muke i enske, od naroda koji su oko vas. Moete ih kupovati i odpridolica koji s vama borave; od njihovih obitelji to ive s vama, i roeni su u vaoj zemlji. Takvi mogu postati vaim vlasnitvom. Njih moete predati u vlasnitvo svojoj djeci, da ih zavazda naslijede u batinu. Prema njima moete postupati kao prema robovima. Ali prema svojoj brai, Izraelcima, nitko ne smije grubo postupati.
LEVITSKI ZAKONIK 25:44-46

Biblija takoer pojanjava da svaki ovjek moe slobodno prodati svoju ki u seksualno ropstvo iako se neke pedantnosti primjenjuju:

Kad ovjek proda svoju ker za ropkinju, neka se ona ne oslobaa kao i muki robovi. Ako se ne svidi svome gospodaru, koji ju je sebi bio odredio, neka joj dopusti da se otkupi. Nema prava prodati je strancima kad joj nije bio vjeran. A ako je odredi svome sinu, neka s njome postupa kao i sa kerju. Ako se oeni drugom, ne smije prvoj uskraivati hrane, odjee ili njezinih branih prava. Ne bude li joj inio ovo troje, neka je slobodna da ode bez otkupnine.
- K N J I G A IZLASKA 21:7 - 11

Jedinu stvarnu suzdranost koju Bog savjetuje u vezi s tim je da ne tuemo svoje robove tako okrutno da im ozlijedimo oi ili zube (KNJIGA IZLASKA 21). Trebalo bi se podrazumijevati da to nije vrsta moralnog pogleda koji je okonao ropstvo u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Nema mjesta u Novom Zavjetu gdje Isus prigovara obiaju ropstva. Sv. Pavao ak upozorava robove da slue svojim gospodarima dobro - a svoje kranske gospodare da slue posebno dobro: Robovi, budite posluni svojim zemaljskim gospodarima sa strahom i drhtanjem, u osamljenosti srca, kao pred Kristom...
EFEZIJANCIMA 6:5

Svi koji su pod jarmom ropstva neka smatraju svoje gospodare vrijedne svake asti, da se ne grdi ime Boje i naa nauka! A oni koji imaju krane za gospodare neka im ne iskazuju manje potovanja zbog toga to su braa, ve neka im slue bolje, jer su oni koji se okoriuju njihovim uslugama krani i ljubljena braa! Ovo ui i na ovo potii! Ako netko ui drugu nauku i ne pristaje uz spasonosne rijei Gospodina naeg Isusa Krista i uz nauku koja je u skladu s pravim tovanjem, taj je naduta neznalica; boluje od zapitkivanja i ispraznog prepiranja to raa zavist, svau, psovke, zla sumnjienja...
1 TIMOTEJU 6:1-4

Iz ovih redaka trebalo bi biti jasno, da iako su abolicionisti devetnaestog stoljea bili moralno u pravu, sa stajalita teolokih zakljuaka oni su bili na strani koja gubi. Kao to je veleasni Richard Fuller rekao 1845, to je Bog ozakonio u Starom Zavjetu i dopustio u Novom, ne moe biti grijeh". Dobri veleasni je stajao ovdje na vrstom tlu. Nita u kranskoj teologiji ne uklanja grozne nedostatke Biblije u vezi s moda najveim i najlakim - moralnim pitanjem s kojim je nae drutvo ikada bilo suoeno.

Kao odgovor, krani poput vas esto istiu da su abolicionisti bili takoer znaajno inspirirani Biblijom. Naravno da su bili. Ljudi su proeljavali Bibliju tisuljeima da opravdaju svaki svoj potez, moralni ili neki drugi. To meutim, ne znai da je prihvaanje Biblije kao Boje rijei, najbolji nain da se otkrije daje odvoenje silom i porobljavanje milijuna nevinih ljudi, ena i djece moralno krivo. To jasno nije, uzimajui u obzir to u stvari Biblija kae o tome. injenica da su neki abolicionisti rabili dijelove Svetog pisma da bi negirali druge dijelove ne ukazuje da je Biblija dobar vodi za moral. Niti sugerira da bi se ljudska bia trebala posavjetovati s nekom knjigom da bi razrijeili moralna pitanja takve vrste. Onog trenutka kad osoba prepozna da su robovi ljudska bia poput nje, sposobna za istu sposobnost patnje i sree, razumjet e da je oigledno zloin posjedovati ih i postupati s njima kao s poljskim oruem. Za osobu je neobino lako doi do tog otkria - a ipak, moralo se to progurati bajunetama kroz Konfederativni Jug, medu najpobonije krane koje je ova zemlja ikada znala.

D E S E T ZAPOVIJEDI

zavreuje takoer neka opaanja u ovom kontekstu, budui da veina Amerikanaca izgleda misli o njima kao moralno i legalno prijeko potrebnima. Dok Ustav SAD niti

jednom ne spominje Boga, i bio je svojedobno ozloglaen zbog svojeg sadraja kao nereligiozni dokument, mnogi krani vjeruju daje naa nacija utemeljena na idovsko-kranskim naelima". udno, Deset Zapovijedi su esto citirane kao nepobitan dokaz toga. I dok je njihova vanost za povijest SAD upitna, nae tovanje za zapovijedi nije sluajno. One su, na kraju, jedini odlomci u Bibliji tako dubokoumni da je stvoritelj svemira osjetio da ih sam mora fiziki napisati - i to u kamenu. Budui da je tome tako, oekivalo bi se da su to najvelianstvenije rijei ikada napisane, bez obzira na bilo koji predmet, u bilo kojem jeziku. Evo ih. Pripremite se...
1. Nemaj drugih bogova osim mene! 2. Ne pravi sebi urezana lika!

3. Ne izgovaraj ime Boga svoga uzalud! 4. Sjeti se da svetkuje dan subotnji! 5. Potuj oca svoga i majku svoju! 6. Ne ubij! 7. Ne uini preljuba! 8. Ne ukradi! 9. Ne svjedoi lano na blinjega svoga! 10. Ne poeli kue blinjega svoga; ne poeli ene blinjega svoga; ni slugu njegova ni slukinje njegove, ni vola njegova, ni magarca njegova, niti ita to pripada blinjemu tvome!

Prva etiri naloga nemaju veze s moralom. Kao to je navedeno, oni zabranjuju prakticiranje svake ne-idovsko-kranske vjere (poput hinduizma), religijsku umjetnost, izraavanje poput Boe, proklet bio", i sav uobiajeni rad subotom - sve pod prijetnjom smrti. Moemo se pitati koliko su bitni ti propisi za odranje civilizacije. Zapovijedi 5 do 9 odnose se zaista na moral, iako je upitno koliko je ljudskih bia zbog njih ikad potovalo svoje roditelje ili se suzdralo od umorstva, preljuba, krae ili krivokletstva. Upozorenja te vrste su naena u praktiki svakoj kulturi kroz zabiljeenu povijest. Nema nita posebno zadivljujue u svezi s njihovim navoenjem u Bibliji. Postoje oiti bioloki razlozi zato se ljudi brinu da se dobro postupa s njihovim roditeljima, i da se misli loe o ubojicama, preljubnicima, lopovima i lacima. Znanstvena je injenica da moralni osjeaji - poput osjeaja potenog ponaanja ili gnuanja nad okrutnou - prethode svakom preputanju Bibliji. Zaista, prouavanja ponaanja primata otkrivaju da takvi osjeaji (u nekom obliku) prethode i samoj ljudskoj prirodi. Svi nai roaci primati su pristrani prema svojoj vrsti i openito netrpeljivi prema umorstvu ili krai. Oni tee tome da ne vole nevjeru niti seksualnu izdaju. Naroito impanze pokazuju mnoge od kompleksnih drutvenih preokupacija koje bi oekivali vidjeti kod svojih najbliih roaka

u prirodnom svijetu. Stoga, izgleda prilino nevjerojatno da e prosjeni Amerikanac primiti potreban moralni savjet zato to vidi te naredbe uklesane u mramor kadgod ulazi u sudnicu. I, da zavrimo ovu analizu, to da mislimo o injenici, da stvoritelj naeg svemira nije mogao smisliti neku ljudsku preokupaciju vaniju i trajniju nego li prieljkivanje slugu i stoke? Ako emo uzeti za ozbiljno Boga iz Biblije, moramo priznati da nam nikada ne prua slobodu da slijedimo zapovijedi koje nam se sviaju, a zanemarimo ostale. Niti nam doputa da smijemo olakati kazne koje je On postavio ako ih prekrimo. Ako mislite da bi bilo nemogue poboljati Deset Zapovijedi kao temelje morala, duni ste si proitati neke druge tekstove. Ponovno, ne trebamo ii dalje od jainista: Mahavira, osniva jainizma, nadmauje moral Biblije jednom reenicom: Nemoj nauditi, ne zloupotrebljavaj, ne tlai, ne podjarmljuj, ne vrijeaj, ne kinji, ne mui, i ne ubij nijedno ivo bie". Zamislite kako bi razliit na svijet mogao biti da Biblija sadri to kao sredinji nauk. Krani su stoljeima tetili, podjarmljivali, ugnjetavali, vrijeali, kinjili, muili i ubijali ljude u ime Boga, na temelju teoloki odrivih tumaenja Biblije. Bilo bi nemogue ponaati se na taj nain drei se principa jainizma. Kako, dakle, moete dokazivati da Biblija prua najjasnije postavke morala koje je svijet ikada vidio?

Stvarni moral Vjerujete da sve dok Biblija nije prihvaena kao rije Boja ne moe postojati univerzalni standard morala. Ali moemo lako zamisliti objektivne izvore moralnog poretka koji ne zahtijevaju postojanje zakonodavca Boga. Da bi to bila objektivna moralna istina vrijedna poznavanja, trebaju postojati samo bolji i loiji putovi traenja sree u ovom svijetu. Ako postoje psiholoki zakoni koji upravljaju ljudskom dobrobiti, poznavanje tih zakona bi osiguralo trajnu osnovu za objektivni moral. Budui da nemamo nita poput konanog, znanstveno utvrenog ljudskog morala, izgleda opravdano da silovanje i ubijanje svojih susjeda nije njegov primarni sastavni dio. Sve to potjee iz ljudskog iskustva sugerira da ljubav vie pridonosi srei nego mrnja. To je nepristrani zahtjev ljudske svijesti, dinamike drutvenih odnosa i moralnog poretka naeg svijeta. Nedvosmisleno se moe rei da je netko poput Hitlera u krivu u moralnom smislu bez obzira na Bibliju. Dok je osjeaj ljubavi za druge sigurno jedan od najveih izvora nae vlastite sree, to vue za sobom i veliku brigu za sreu i patnje onih koje volimo. Stoga, naa vlastita potraga za sreom osigurava temelje za vlastito rtvovanje i samo-

odricanje. Nije upitno da postoji vrijeme kada je podnoenje velikih rtava za dobro drugih osnovno za vlastitu dobrobit. Nita ne treba vjerovati bez dovoljno dokaza za ljude da stvaraju veze te vrsti. Na raznim mjestima u Evanelju Isus jasno kae da ljubav moe preobraziti ljudski ivot. Da bismo uzeli k srcu to njegovo uenje, nema potrebe vjerovati da ga je rodila djevica ili da e se vratiti opet meu nas kao superheroj.

JEDAN OD najkodljivijih uinaka religije je to to tei odvajanju morala od stvarne ljudske i ivotinjske patnje. Religija doputa ljudima da su njihove namjere moralne kada to nisu - to jest, kada oni nemaju veze s patnjom ili njezinim ublaavanjem. Religija zaista doputa ljudima da misle da su njihove preokupacije moralne i kada su jako nemoralne - to jest, kada provoenje tih preokupacija nanosi nepotrebnu i uasnu patnju ljudskim biima. To objanjava zato krani poput vas troe vie moralne" energije protivei se pobaaju nego li borbi protiv genocida. To objanjava zato vas vie brine ljudski embrij nego li mogue metode lijeenja putem istraivanja matinih stanica. I to objanjava zato moete propovijedati protiv upotrebe kondoma u subsaharskoj Africi, dok istodobno ondje svake godine umiru milijuni od AIDS-a.

Vi vjerujete da vae religiozno zanimanje za spolnost, u itavoj svojoj zamornoj veliini, ima veze s moralom. A ipak, vai napori obuzdavanja seksualnog ponaanja odraslih - i ak obeshrabrivanja vlastitih sinova i keri od predbranog seksa - skoro nikada ne vode prema olakanju ljudske patnje. U stvari, smanjenje patnje izgleda da je nisko pozicionirano na vaem popisu prioriteta. Vaa glavna zabrinutost izgleda da je briga da bi stvoritelj svemira mogao biti uvrijeen zbog neega to ljudi rade kad su goli. Ta vaa tobonja ednost svakodnevno doprinosi ljudskoj nevolji. Uzmite u obzir, na primjer, humani papiloma virus (HPV). HPV je sada najea spolno prenosiva bolest u Sjedinjenim Dravama. Virus napada vie polovice amerike populacije i uzrokuje smrt blizu pet tisua ena svake godine od raka grlia maternice; Centar za kontrolu bolesti procjenjuje da ih irom svijeta umre vie od dvije stotine tisua. Sada imamo cjepivo za HPV koje se pokazalo i sigurno i efikasno. Cjepivo je proizvelo 100 postotni imunitet kod est tisua ena koje su ga primile kao dio klinikog tretmana. A ipak, kranski su konzerva ti vci u naoj vladi pruili otpor programu cijepljenja zbog svog stava da je HPV vana zapreka predbranim odnosima. Ti poboni mukarci i ene ele sauvati rak grlia maternice kao poticaj za apstinenciju,

iako se tako rtvuju ivoti tisua ena svake godine. Nema nita loega u ohrabrivanju mlade da se suzdri od seksa. Ali znamo, izvan svake sumnje, da samo pouavanje apstinencije nije dobar put da bi se zauzdala tinejderska trudnoa ili spolnim odnosima prenosive bolesti. U stvari, mladi koje su uili samo apstinenciji manje e upotrebljavati kontracepciju kad imaju spolni odnos, a koji e mnogi od njih neizbjeno imati. Jedna studija pokazuje da tinejderska obveza nevinosti" odgaa prvi odnos za prosjeno samo osamnaest mjeseci - dok su, u meuvremenu, te tinejderske djevice vie negoli njihovi neapstinentni vrnjaci vodili oralni i analni seks. Ameriki tinejderi imaju spolne odnose isto toliko koliko i tinejderi u ostalom razvijenom svijetu, ali amerike djevojke imaju etiri do pet puta vie izgleda da ostanu trudne, da imaju dijete ili pobaaj. Mladi Amerikanci imaju takoer daleko vie izgleda da se zaraze HlV-om i ostalim spolno prenosivim bolestima. Sluajevi gonoreje meu amerikim tinejderima su sedamdeset puta ei nego li medu njihovim vrnjacima u Nizozemskoj i Francuskoj. injenica da 30 posto naih edukativnih programa o spolnosti pouava samo apstinenciju (uz cijenu od vie nego 200 milijuna dolara godinje) zasigurno ima veze s tim.

Problem je da krani poput vas nisu prvenstveno zabrinuti za tinejdersku trudnou i za irenje bolesti. To jest, vi ne brinete opatnji izazvanoj spolnim odnosom: vas brine spolni odnos. Kao da ova injenica treba dodatnu razradu, Reginald Finger, evangeliki lan CDC Savjetodavnog Komiteta za provoenje imunizacije, nedavno je objavio da bi se on suprotstavio HIV cjepivu - tako osuujui milijune mukaraca i ena da nepotrebno umru od AIDS-a - jer bi takvo cjepivo ohrabrilo predbrane spolne odnose inei ih manje riskantnim. To je jedna od mnogih toaka na kojima vaa religiozna vjerovanja postaju uistinu smrtonosna. Vae munine u vezi s istraivanjem matinih stanica embrija su slino besramne. Evo injenica: istraivanje matinih stanica je jedno od najvie obeavajuih otkria u medicini s kraja prolog stoljea. Ono moe ponuditi terapijski prodor za svaku bolest ili ozljedu od ega ljudi pate iz jednostavnog razloga to matine stanice embrija mogu postati bilo koji organ u ljudskom tijelu. To istraivanje moe, takoer, biti bitno za nae razumijevanje raka, zajedno s velikom raznolikou razvojnih poremeaja. U svjetlu svih tih injenica, skoro je nemogue dovoljno naglaavati obeanja koja bi mogla proizai iz istraivanja matinih stanica. Istina je, naravno, da

istraivanja matinih stanica embrija ukljuuje unitenje tri dana starog ljudskog embrija. To je ono to vas zabrinjava. Pogledajmo injenice. Tri dana star ljudski embrij je nakupina od 150 stanica koja se zove blastocist. Za usporedbu, mozak jedne obine muhe ima vie od 100.000 stanica. Ljudski embriji koji se koriste u istraivanjima matinih stanica nemaju mozak, ak ni neurone. Slijedom toga, nema razloga vjerovati da na bilo koji nain mogu patiti pri njihovom unitenju. Vrijedno je spomena, da kad umre mozak osobe, tada smatramo prihvatljivim da se uzmu njezini organi (pod uvjetom da ih je osoba donirala u tu svrhu) i zatim se tijelo pokopa u zemlju. Ako je prihvatljivo promatrati osobu iji je mozak umro kao neto manje od ljudskog bia, trebalo bi biti prihvatljivo isto tako gledati i na blastocist. Ako vas toliko zabrinjava patnja u svemiru, ubiti muhu trebalo bi vam znaiti veu moralnu potekou nego li ubijanje ljudskog blastocista. Moda smatrate da je bitna razlika izmeu muhe i ljudskog blastocista mogunost potonjeg da postane potpuno razvijeno ljudsko bie. Ali skoro svaka stanica u vaem tijelu je potencijalno ljudsko bie, uzimajui u obzir nedavni napredak u genetskom inenjeringu. Svaki puta kad si poeete nos, poinili ste holokaust nad potencijalnim ljudskim biima. To je injenica. Do-

kazivanje o mogunostima stanice ne vodi vas nikamo. Ali pretpostavimo za trenutak, da svaki tridana-stari ljudski embrij ima duu vrijednu nae moralne brige. Embriji se u toj fazi povremeno razdijele, postajui odvojeni ljudi (identini blizanci). Da li se u tom sluaju jedna dua dijeli u dvije? Dva embrija se katkada spoje u jednu jedinku, koja se naziva himera. Vi, ili netko koga znate, moda se razvio na taj nain. Nema sumnje da se teolozi jo i danas prepiru da odrede to se dogaa s dodatnom ljudskom duom u takvom sluaju. Nije li vrijeme da priznamo da aritmetika s duama nema smisla? Naivna ideja o dui u epruveti je intelektualno neobranjiva. Ona je takoer i moralno neobranjiva, uzimajui u obzir da sada stoji na putu nekih istraivanja koja najvie obeavaju u povijesti medicine. Vaa vjerovanja o ljudskoj dui, u ovom trenutku, produavaju jedva podnoljivu patnju desetaka milijuna ljudskih bia. Vjerujete da ivot poinje u trenutku zaea". Vjerujete da svaki blastocist ima duu i da se interes jedne due - due djevojice s opeklinama od 75 posto njenog tijela, recimo - ne moe mijenjati za interes druge due, iako je injenica da ta druga dua ivi u epruveti. Iz susretljivosti smo uinili da na vjeri temeljena iracionalnost

u naem javnom govoru esto sugerira, ak i od strane zagovornika istraivanja matinih stanica, da va pogled na tu stvar ima neki stupanj moralnog legitimiteta. No nema. Va otpor istraivanju matinih stanica embrija je, u najboljem sluaju, neinformiranost. U stvari, ne postoji moralni razlog za nevoljkost nae federalne vlade da financira taj rad. Morali bismo uloiti ogromna sredstva u istraivanje matinih stanica, i to moramo uiniti odmah. Mi to ne inimo zbog toga to krani poput vas vjeruju u due. U stvari, nekoliko je drava proglasilo takva istraivanja ak protuzakonitim. Ako netko, na primjer, eksperimentira s blastocistima u Junoj Dakoti, taj je opasnosti da provede godine u zatvoru. Moralna istina je ovdje oita: Svatko tko osjea da interes blastocista moe biti iznad interesa djeteta s povredom kraljenice ima zaslijepljen moralni osjeaj zbog svoje religijske metafizike. Spoj izmeu religije i morala" - koji se tako esto istie i tako rijetko pokazuje - ovdje je potpuno laan, kao to je uvijek kad religijska dogma zamijeni moralno razmiljanje i istinsku samilost.

initi dobro za Boga A to da se kae o svim dobrim stvarima koje su ljudi uinili u ime Boga? Ne moe se porei da su

mnogi vjernici podnijeli herojske rtve da uklone patnje ostalih ljudi. Ali, je li potrebno vjerovati bilo to utemeljeno na nedovoljnim dokazima da bi se ponaalo na taj nain? Ako je samilost zaista ovisna o religijskoj dogmi, kako objasniti rad svjetovnih lijenika u ratom unitenim podrujima zemalja u razvoju? Mnogi su lijenici jednostavno potaknuti eljom da uklone ljudsku patnju, bez primisli na Boga. Iako nema sumnje da su i kranski misionari takoer potaknuti eljom da uklone patnju, oni pristupaju zadatku optereeni opasnom mitologijom. Misionari u zemljama u razvoju troe mnogo vremena i novaca (ne spominjui dobru volju nekrana) irei svoju vjeru meu one kojima je potrebna jedna drukija vrsta pomoi; oni ire netone informacije o kontracepciji i spolno prenosivim bolestima, a spreavaju prave informacije. Premda misionari ine mnoge plemenite stvari uz veliki rizik i po sebe, njihov dogmatizam ipak iri neznanje i smrt Suprotno tome, volonteri sekularnih organizacija, poput Lijenici bez granica, ne troe vrijeme priajui ljudima o djevianskom roenju Isusa. Niti govore ljudima iz subsaharske Afrike - gdje oko milijun ljudi umire svake godine od AIDS-a - da je upotreba kondoma grena. Kranski misionari su poznati po propovijedanju o grenosti upotrebe kondoma u selima u kojima nije dostupna nikakva druga informacija o kondomima. Ta vrsta

pobonosti je genocidna3. Moemo se, takoer, pitati, usput, to je moralnije: pomaganje ljudima samo zbog brige za njihovu patnju, ili zato to misli da e te tvorac svemira nagraditi za to? Majka Tereza je izvrstan primjer puta kako dobra osoba, eljna da pomogne drugima, moe pokvariti svoje moralne porive religijskom vjerom. Christopher Hitchens iznio je to na svoj karakteristino netaktian nain: [Majka Tereza] nije bila prijatelj siromaha. Ona je bila prijatelj siromatva. Govorila je da je patnja dar Boji. Provela je ivot protivei se jedinom poznatom lijeku protiv siromatva, a to je osposobljavanje ena i njihovo oslobaanje od stoarskog oblika obvezatnog razmnoavanja.

Moete li vjerovati da trenutno Vatikan zabranjuje upotrebu kondoma branim partnerima u svrhu spreavanja irenja HlV-a? Pria se da Papa razmilja o izmjeni takve politike. Kardinal Javier Lozano Barragan, predsjednik Pontifikalnog Savjeta za zdravlje, objavio je na vatikanskom radiju da njegov ured sada provodi vrlo duboke znanstvene, tehnike i moralne studije" po tom pitanju (!). Nepotrebno je rei, da ako se crkvena doktrina promijeni kao rezultat tih pobonih promiljanja, to e biti znak, ne da je vjera mudra, nego da je jedna od njihovih dogmi postala neodriva.
3

Iako se ja u biti slaem s Hitchensom u tome, ne moe se porei da je Majka Tereza bila velika snaga samilosti. Oito, bila je dirnuta patnjama svojih blinjih i uinila je mnogo da upozori druge na stvarnost patnje. Problem je, meutim, bio da je njena samilost bila kanalizirana unutar prilino strmih zidova njenog religioznog dogmatizma. U svojem govoru prigodom primanja Nobelove nagrade rekla je: Najvei unitavatelj mira je pobaaj.... mnogi ljudi su vrlo, vrlo zabrinuti za djecu u Indiji, u Africi, gdje umire velik broj, moda zbog pothranjenosti, zbog gladi i tako dalje, ali milijuni umiru promiljeno po odluci majke. I to je najvei unitavatelj mira danas. Jer ako majka moe ubiti svoje vlastito dijete - to onda prijei mene da ubijem tebe, a ti mene - nita. Kao dijagnoza svjetskih problema, ove opaske su zaprepaujui pogreno upuene. Kao tvrdnja morala, nisu nita bolje. Saaljenje Majke Tereze loe je bilo odmjereno ako je odstranjivanje fetusa u prvom tromjeseju vie uznemiruje vie nego li sva ostala patnja na svijetu kojoj je svjedoila. Doim je pobaaj runa stvarnost, i svi bismo se trebali nadati irenju kontracepcije koja bi smanjila potrebu za tim, ovjek moe sumnjati u to

pati li abortirani fetusi pri svom unitenju na bilo koji nain. No ovjek ne moe ni sumnjati ve zna to o milijunima ljudi, ena i djece koji moraju trpjeti muenja ratom, glau, politikim torturama ili duevnim bolestima. Upravo ovog trenutka, milijuni ljudi koji osjeaju, trpe nezamislive fizike i psihike jade, pod uvjetima u kojima se niotkuda ne vidi samilost Boja, a samilost ljudi je esto sputana besmislenom idejom o grijehu i spasenju. Ako ste zabrinuti za ljudsku patnju, pobaaj bi trebao biti vrlo nisko na vaoj skali zabrinutosti. I dok pobaaj ostaje apsurdno smijean razlog za podjele u Sjedinjenim Amerikim Dravama, moralni" poloaj Crkve o toj je stvari sada potpuno i strano utjelovljen u E1 Salvadoru. U E1 Salvadoru je sada pobaaj ilegalan u svim okolnostima. Nema iznimke ak ni za silovanje i incest. Onog trena kada se ena s perforiranim uterusom pojavi u bolnici, s dijagnozom da je imala abortus sa strane", ena je okovana za krevet i njezino se tijelo tretira kao mjesto zloina. Forenziari ubrzo stiu da ispitaju njenu maternicu i grli. Ima ena koje sada slue zatvorsku kaznu od trideset godina zbog prekida trudnoe. Zamislite, to se dogaa u zemlji koja takoer igoe upotrebu kontracepcije kao grijeh protiv Boga. Pa ipak, to je tono vrsta politike koju bi se primijenilo ako se slaemo s procjenom Majke Tereze o svjetskoj

patnji. Nadbiskup San Salvadora aktivno je vodio kampanju za to. Njegova nastojanja je podupro Papa Ivan Pavao II, koji je objavio, prilikom svojeg posjeta Meksiku 1999. da Crkva mora zagovarati Evanelje ivota i javno govoriti s proroanskom snagom protiv kulture smrti. Neka kontinent nade bude i kontinent ivota!" Naravno, stav Crkve o pobaaju jednako tako ne uzima u obzir ni bioloke injenice kao ni stvarnosti ljudske patnje. Naime, procjenjuje se da 50 posto ljudskih zaea zavravaju spontanim pobaajem, obino i bez da ena shvati da je trudna. A 20 posto svih ustanovljenih trudnoa zavravaju kao spontani pobaaj. Oita istina vriti za priznanjem: ako Bog postoji, On je najuinkovitiji poinitelj pobaaja.

Jesu li ateisti zlo Ako ste u pravu kad vjerujete da religijska vjera nudi jedini stvarni temelj morala, tada bi ateisti trebali biti manje moralni od vjernika. U stvari, oni bi morali biti potpuno nemoralni. Jesu li? Poine li lanovi ateistikih organizacija u SAD vie nasilnih zloina u odnosu na jednaki broj vjernika? Da li lanovi Nacionalne Akademije Znanosti, a 93 posto njih ne prihvaa ideju Boga, lau i varaju i kradu? Moemo biti prilino sigur-

ni da se te skupine ljudi ponaaju, u najmanju ruku, isto kao i prosjek populacije. A ipak, ateisti su najvie klevetana manjina u SAD. Ispitivanja pokazuju da je biti ateist savrena zapreka pri natjecanju za visoki poloaj u naoj zemlji (doim biti crne boje koe, musliman ili homoseksualac nije). Nedavno su se mase ljudi skupljala diljem muslimanskog svijeta - palei europske ambasade, aljui prijetnje, uzimajui taoce, ak ubijajui ljude - kao protest zbog 12 karikatura Proroka Muhameda kad su objavljene najprije u jednim danskim novinama. A kad je bila posljednja pobuna ateista? Je li se igdje na svijetu dogodilo da su se novine skanjivale tiskati karikature o ateizmu zbog straha da e njihov izdava biti kidnapiran ili ubijen za odmazdu? Krani poput vas bez iznimke izjavljuju da su udovita poput Adolfa Hitlera, Josifa Staljina, Mao Zedonga, Pol Pota i Kim II Sunga potekla iz utrobe ateizma. Iako je istina da su takvi ljudi ponekad neprijatelji organizirane religije, oni nikad nisu posebno razumni4. U stvari, njihovi javni proglasi su esto obmanjujui: po pitanjima tako razliitim kao to su rase, gospodarstvo, nacionalni identitet, hod povijesti i moralne opasnosti od intelektualaca. Problem s takvim tiranima nije to oni odbacuju dogmu religije nego to prihvaaju ostale mitove koji razaraju ivote. Veina ih postaje centar kvazi-religioznog osob-

nog kulta, to zahtijeva stalni angaman propagande da se odri. Postoji razlika izmeu propagande i potenog irenja informacija to (uglavnom) oekujemo od strane liberalne demokracije. Tirani koji organiziraju genocide ili koji sretni vladaju nad izgladnjivanjem vlastitog naroda, samo su osebujni ljudi, a ne sjajni umovi. Kim II Sung, na primjer, je zahtijevao da njegovi kreveti u njegovim razliitim boravitima budu smjeteni tono pet stotina metara iznad razine
4

Hitlerov navodni ateizam je ozbiljno preuvelian, o emu govori i sljedei navod: Moj osjeaj kao kranina upuuje me na mojeg Gospoda Spasitelja kao borca. Upuuje me na ovjeka koji je jednom u samoi, okruen s nekoliko sljedbenika, prepoznao te Zidove kao ono to oni jesu i pozvao ljude da se bore protiv njih i tko je, Boja istina!, bio najvei, ne kao patnik nego kao ratnik. U bezgraninoj ljubavi kao kranin i kao ovjek, ja sam itao izmeu redaka koji nam govore kako je Gospod konano ustao u Njegovoj moi i zgrabio bi da istjera iz Hrama leglo zmija i guja. Kako je sjajan bio Njegov boj za svijet protiv idovskog otrova...kao kranin, ja takoer imam obvezu prema mojem narodu. To su Hitlerove prijei izreene u govoru 12. travnja 1922 (Norman H. Baynes, ed. Govori Adolfa Hitlera, travanj 1922- kolovoz 1939. Vol.l str. 19-20, Oxford University Press, 1942).

mora. Njegovi jastuci su morali biti punjeni najfinijim paperjem koje se moe zamisliti. to je najfinije zamislivo paperje? Ono, izgleda, potjee od podbratka vrapca. Sedam stotina tisua vrabaca trebalo je ubiti da se napuni jedan jedini jastuk. Imajui u vidu visoki stupanj njegov teko razumljive preokupacije, moemo se pitati koliko je Kim II Sung uope bio razuman ovjek. Uzmimo holokaust: antisemitizam, koji je izgradio nacistike logore smrti, izravno je naslijede srednjevjekovnog kranstva. Kroz stoljea su europski krani gledali na idove kao na najgoru vrstu heretika i pripisivali svaku drutvenu bolest njihovoj stalnoj prisutnosti meu vjernicima. Iako se mrnja prema idovima u Njemakoj izrazila na preteno svjetovni nain, njezini korijeni su bili religijski, a otvorena religijska demonizacija europskih idova nastavila se kroz cijelo vrijeme. I sam Vatikan ovjekovjeio je krvavu etiketu u svojim novinama kasne 1914.5 I obje, i Katolika i Protestantska crkva imaju sramnu povijest suuesnitva u nacistikom genocidu. Auschwitz, sovjetski gulazi i polja smrti u Kambodi nisu ba primjeri koji pokazuju to se
Krvava etiketa" (s obzirom na idove) sastoji se od lanih izjava da idovi ubijaju ne-idove da bi dobili njihovu krv za upotrebu u religijskim ritualima. U tu objedu jo se naveliko vjeruje u muslimanskom svijetu.
5

dogaa ljudima kad postanu prepametni. Naprotiv, te strahote svjedoe o politikom i rasnom dogmatizmu. Vrijeme je da se krani poput vas prestanu zavaravati da razumno odbacivanje vae vjere povlai za sobom slijepo prihvaanje ateizma kao dogme. Nitko ne treba nita prihvatiti pa da bi shvatio da je djeviansko roenje Isusa besmislena ideja. Problem s religijom - kao i s nacizmom, staljinizmom ili bilo kojom drugom totalitarnom mitologijom - je problem dogme same po sebi. Ne znam ni za jedno drutvo u ljudskoj povijesti koje bi patilo zato to su ljudi bili eljni dokaza da podupru bit svojih uvjerenja.

da je dokrajiti religiju nemogu cilj, vano je shvatiti da je dobar dio razvijenog svijeta to dijelim ve postigao. Norveka, Island, Australija, Kanada, vedska, vicarska, Belgija, Japan, Nizozemska, Danska i Velika Britanija spadaju meu najmanje religiozna drutva na zemlji. Prema Izvjeu Ujedinjenih naroda za ljudski razvoj (2005), ona su ujedno i najzdravija, kao to pokazuju podatci o oekivanom ivotnom vijeku, pismenosti odraslih, dohotku po glavi stanovnika, postignutom obrazovanju, jednakosti spolova, broju samoubojstava i smrtnosti djece. Problem kriminala u Zapadnoj Europi je uglavnom posljedica imigracije. Sedamdeset posto zatvoreIAKO V J E R U J E T E

nilca u, na primjer, francuskim zatvorima su muslimani. Muslimani Zapadne Europe uglavnom nisu ateisti. Nasuprot tome, pedeset nacija koje su najnie na ljestvici ljudskog razvoja su vrsto religiozne. Ostale analize daju istu sliku: SAD su jedinstvene medu bogatim demokracijama sa svojom razinom odanosti religiji; takoer su jedinstvene po visokoj stopi ubojstava, pobaaja, djejoj trudnoi, spolno prenosivih bolesti i mortaliteta dojenadi. Ista usporedba vrijedi unutar samih Sjedinjenih Drava: june drave i drave srednjeg zapada karakteristine po najvioj razini doslovnog shvaanja religije, posebno su zaraene navedenim pokazateljima drutvene disfunkcije, dok se relativno sekularne sjeveroistone drave prilagouju europskim normama. Iako pripadnost politikoj stranci u SAD nije najbolji pokazatelj religioznosti, nije tajna da su crvene drave" prvenstveno crvene zbog preteno politikog utjecaja konzervativnih krana. Kad bi postojala jaka usporedba izmeu kranskih konzervativaca i drutvenog zdravlja, mogli bismo oekivati da se zapazi neki znak toga u crvenim dravama Amerike. Ali ne vidimo. Od dvadeset i pet gradova s najniom stopom kriminala, 62 posto su u plavim" dravama, a 38 posto u crvenim"6. Od dvadeset i pet najopasnijih gradova, 76 posto su u crvenim dravama,

24 posto u plavim. injenica je da su tri od pet najopasnijih gradova u Sjedinjenim Dravama u pobonoj dravi Teksas. Dvanaest drava s najviom stopom provala su crvene. Dvadeset etiri od dvadeset devet drava s najviom stopom kraa su crvene. Od dvadeset dvije drave s najviom stopom umorstava, sedamnaest su crvene. Naravno, usporedbeni podaci ove vrste ne rjeavaju pitanja uzroka - vjerovanja u Boga koja mogu dovesti do drutvene disfunkcije; drutvena disfunkcija moe, naime, promicati vjerovanje u Boga; svaki faktor moe omoguiti drugi; ili oba mogu potjecati iz nekog dubljeg izvora nevolja. Meutim, ostavljajui po strani promatranje uzroka ili posljedica, ove statistike dokazuju da je ateizam sukladan s temeljnim tenjama civilnog drutva; one takoer dokazuju, uvjerljivo, da raireno vjerovanje u Boga ne osigurava zdravo drutvo. Zemlje s visokim stupnjem ateizma su ujedno i najdareljivije, kako u smislu davanja svojih dobara za socijalnu dobrobit, tako i u postotku koji izdvajaju kao pomo svijetu u razvoju. Problematina veza izmeu doslovnog kranstva i kranskih vrijednosti pobijena je s ostalim pokaza6 Izraz

crvene" i plave" drave odnosi se na republikanske (crvene) i demokratske (plave) veinske drave. (Op. prev.)

teljima drutvenih vrijednosti. Pogledajte omjer plaa koje se plaaju vrhunskim direktorima tvrtki i onima koje plaa ista tvrtka prosjenom zaposleniku: u Britaniji omjer je 24:1, u Francuskoj 15:1, u vedskoj 13:1, a u SAD, gdje 80 posto populacije oekuje da e biti pozvana pred Boga na Sudnji dan, omjer je 475:1. Izgleda da mnoge deve oekuju da e proi kroz uicu igle.

Tko stavlja Boga u Dobru knjigu"? ak kada bi vjerovanje u Boga imalo vjerodostojan, pozitivan uinak na ljudsko ponaanje, to ne bi prualo razlog da se vjeruje u Boga. U Boga se moe vjerovati jedino ako se vjeruje da Bog zaista postoji. ak i kad bi ateizam zaista vodio ravno u moralni kaos, to ne bi znailo da je kranska doktrina istinita. U tom sluaju, recimo, islam moe biti istinit. Ili sve religije mogu djelovati kao placebo. Kao opisi svemira, mogu biti potpuno lane, no, ipak korisne. Dokazni materijal navodi na zakljuak, meutim, da su one i lane i opasne. Govorei o dobrim posljedicama koje vaa vjerovanja imaju na ljudski moral, vi slijedite primjer religijskih liberala i umjerenjaka. Umjesto da kau da vjeruju u Boga zato jer su se neka

biblijska proroanstva obistinila ili zato to su uda nabrojena u Evanelju uvjerljiva, liberali i umjerenjaci vole govoriti o dobrim posljedicama njihovog naina vjerovanja. Takvi vjernici esto kau da vjeruju u Boga zato jer to daje smisao njihovom ivotu." Kada je tsunami ubio tisue i tisue ljudi dan nakon Boia 2004., mnogi konzervativni krani su tu kataklizmu smatrali dokazom Bojeg gnjeva. Bog je, oito, poslao jo jednu kodiranu poruku o zlu na svijetu zbog pobaaja, idolopoklonstva i homoseksualnosti. Iako ja smatram takvo tumaenje potpuno neprihvatljivim, ono barem ima neku vrijednost, jer nudi razlog, dajui izvjesne pretpostavke. Liberali i umjerenjaci pak, u drugu ruku, odbijaju izvui bilo kakav zakljuak o Bogu na temelju njegovog rada. Bog ostaje apsolutna tajna, puki izvor utjehe koja je spojiva sa zlom najveeg pustoenja. U brazdi azijskog tsunamija, liberali i umjerenjaci upozoravali su jedan drugog da potrae Boga ne kao snagu koja pokree val, nego kao ljudski odgovor na val." Mislim da emo se vjerojatno sloiti da je to prikaz ljudske dobrote - ne Boje - kadgod se napuhnuta ljudska tijela izvlae iz mora. Na dan kad je na tisue djece bilo istovremeno istrgnuto iz ruku svojih majki i potopljeno, liberalna teologija mora se ukazati onakva kakva je: puki moralni izgovori. Teologija gnjeva ima veu intelektualnu vrijednost. Ako Bog po-

stoji i uzima udjela u dogaajima ljudi, njegova volja nije nedokuiva. Jedina stvar koja je ovdje nedokuiva je da tako puno razumnih ljudi i ena moe poricati potpunu strahotu ovih dogaaja i misliti da je to visoka moralna mudrost.

krana, vi vjerujete da smrtnici poput nas ne mogu odbaciti moral Biblije. Na primjer, ne moemo rei da je Bog bio u krivu kad je potopio veinu ovjeanstva u potopu Knjige Postanka, jer se to samo nama tako ini iz naeg ogranienog kuta gledanja. A ipak, osjeate da ste u stanju prosuditi da je Isus sin Boji, da je Zlatno pravilo vrhunac moralne mudrosti te da sama Biblija ne vrvi laima. Koristite se svojim vlastitim moralnim intuicijama da biste potvrdili autentinost Biblije - a zatim, u sljedeem trenutku, tvrdite da se mi ljudska bia ne moemo pouzdati u vlastitu intuiciju da nas ispravno vodi u svijetu, ve moramo ovisiti o propisima Biblije. Koristite se vlastitim moralnim intuicijama da odluite da je Biblija prikladan jamac vae moralne intuicije. Vaa vlastita intuicija je i dalje primarna, a vae razmiljanje se vrti u krugu. Mi odluujemo to je dobro u Dobroj knjizi. Mi itamo Zlatno pravilo i sudimo da je to sjajna destilacija mnogih naih etikih poticaja. A zatim
ZAJEDNO S VEINOM

dolazimo do drugog Bojeg uenja o moralnosti: ako ovjek otkrije za vrijeme svoje prve brane noi da njegova mladenka nije djevica, mora je kamenovati do smrti na pragu njenog oca (Ponovljeni zakon 22:13-21). Ako smo civilizirani, mi emo odbiti to kao najopakiju ludost koja se moe zamisliti. Da bismo tako postupili, potrebno je da primijenimo svoju vlastitu moralnu intuiciju. Uvjerenje da je Biblija rije Boja, nikako nam nije od pomoi. Pred nama je jednostavan izbor: ili moemo voditi konverzaciju o moralu i ljudskoj dobrobiti - konverzaciju u kojoj se sluimo svim znanstvenim spoznajama i filozofskim postavkama koje su se akumulirale u posljednjih dvije tisue godina ljudskih rasprava - ili emo se podvrgnuti konverzaciji prvog stoljea kako je sauvana u Bibliji. Zato bi itko elio prihvatiti ovaj zadnji pristup?

Dobrota boja Negdje u svijetu neki ovjek je oteo djevojicu. Uskoro e je silovati, muiti i ubiti. Ako se strahota ove vrsti i ne dogaa tono ovog trenutka, dogodit e se za nekoliko sati ili najvie nekoliko dana. To je uvjerenje koje moemo izvui iz zakona statistike koji upravljaju ivotima est i neto

milijarda ljudskih bia. Ista statistika takoer navodi na zakljuak da roditelji te djevojice vjeruju - kao to vi vjerujete - da svemogui Bog koji sve voli, uva njih i njihovu obitelj. Jesu li oni u pravu da to vjeruju? Da li je dobro da to vjerujete? Ne. Potpunost ateizma sadrana je u tom odgovoru. Ateizam nije filozofija; to ak nije ni pogled na svijet; to je jednostavno prihvaanje oitog. U stvari; ateizam" je izraz koji ne bi trebao ak ni postojati. Nitko se nikada ne treba predstavljati kao ,,ne-astrolog" ili ,,ne-alkemiar". Mi nemamo posebnu rije za ljude koji ne vjeruju u to da je Elvis Presley jo iv ili da su izvanzemaljci prokrstarili itavu galaktiku samo zato da bi gnjavili nekog amerikog farmera. Ateizam nije nita drugo doli galama koju razumni ljudi stvaraju u ozraju neopravdanih religijskih vjerovanja. Ateist je jednostavno osoba koja vjeruje da bi 260 milijuna Amerikanaca (87 posto populacije) koji tvrde da nikada ne sumnjaju u postojanje Boga", trebali biti obvezatni pruiti dokaze za njegovo postojanje - i, zaista, za njegovu dobrohotnost, uzimajui u obzir nemilosrdno unitavanje nevinih ljudskih bia kojem svjedoimo u svijetu svaki dan. Ateist je osoba koja vjeruje da umorstvo jedne djevojice - ak jednom u milijun godina - baca sumnju na ideju o dobronamjernom Bogu.

Primjeri Bojeg neuspjeha da zatiti ovjeanstvo mogu se vidjeti svugdje. Na primjer, grad New Orleans nedavno je razorio uragan. Vie od tisuu ljudi je poginulo: deseci tisua su izgubili sve to su posjedovali; gotovo milijun ljudi je raseljeno. Sigurno se moe rei da je gotovo svaka osoba koja je ivjela u New Orleansu u trenutku kada je udario uragan Katarina, dijelila vau vjeru u svemogueg, sveznajueg i suosjeajnog Boga. A to je Bog radio dok je Katarina pustoila grad? Morao je uti molitve tih starih ljudi i ena koji su bjeali pred nadiruom vodom u sigurnost svojih tavana, samo da bi tamo bili polako potopljeni. To su bili ljudi vjere. To su bili dobri mukarci i ene koji su se molili cijelog svog ivota. Imate li hrabrosti priznati oito? Ti jadni ljudi umrli su govorei nekom zamiljenom prijatelju. Naravno, bilo je iscrpnih upozorenja da e oluja biblijskih razmjera" pogoditi New Orleans te da je ljudski odgovor na dolazeu katastrofu tragino neprikladan. Ali ta neprikladnost je bila samo u svjetlu znanosti. Religija uope nije ni ponudila nikakav temelj za odgovor. Ranije upozorenje o putu Katarine bilo je iznueno iz nijeme Prirode zahvaljujui meteorolokim izraunima i satelitskim slikama. Bog nikome nije rekao o svojim planovima s Katarinom. Da su stanovnici New Orleansa bili zadovoljni samo dobrom voljom Boga, ne bi ni znali da se ubojiti orkan

obruava na njih, sve dok ne bi osjetili prvi udarac vjetra u svoja lica. A ipak, to vas nee iznenaditi, anketa koju je proveo Washington Post je pokazala da 80 posto preivjelih tvrde da im je taj dogaaj samo uvrstio njihovu vjeru u Boga. Dok je orkan Katarina pustoio New Orleansom, blizu tisuu iitskih hodoasnika je pregaeno do smrti na mostu u Iraku. Ti hodoasnici su silno vjerovali u Boga iz Kurana. Zaista, njihovi su ivoti bili organizirani u skladu s nepobitnom injenicom njegovog postojanja; njihove ene su ile pokrivene pred Njim; njihovi muevi su redovno ubijali jedni druge zbog suparnikog tumaenja njegove rijei. Bilo bi znaajno da je i jedan preivjeli iz te tragedije izgubio vjeru. Vjerojatnije je da preivjeli zamiljaju da su bili poteeni zbog Boje milosti. Vrijeme je da prepoznamo bezgraninu narcisoidnost i samo-zavaravanje spaenih. Vrijeme je da priznamo kako je sramno za one koji su preivjeli katastrofu da vjeruju da je njih spasio voljeni Bog, dok je taj isti Bog potopio dojenad u njihovim kolijevkama. Jednom kada prestanete umotavati stvarnost patnji svijeta u religijske fantazije, osjetit ete u svojim kostima koliko je zapravo ivot vrijedan - i zaista kako je to strano da milijuni ljudi pate zbog uskraene sree koja paraju srce bez ikakvog razloga.

O V J E K SE PITA koliko se zapravo strana i neopravdana katastrofa mora dogoditi da bi potresla vjeru u vjernika. Holokaust to nije uinio. Nije ni genocid u Ruandi, ak sa sveenicima koji rukuju maetama meu poiniteljima zloina. Pet stotina milijuna ljudi je umrlo od velikih boginja samo u dvadesetom stoljeu, mnogi od njih dojenad. Putovi Boji su zaista nedokuivi. Izgleda da se svaka injenica, bez obzira koliko nesretna, moe pokazati da je u skladu s vjerom. Naravno, ljudi razliitih vjera redovno uvjeravaju jedni druge da Bog nije odgovoran za ljudsku patnju. Ali kako onda shvatiti tvrdnju da je Bog i sveznajui i svemogui? To je stoljeima star problem Boje providnosti, naravno, i mi ga trebamo smatrati rijeenim. Ako Bog postoji, On ili ne moe nita uiniti da zaustavi najgroznije nevolje ili Ga nije briga da to uini. Bog je, dakle, ili nemoan ili zao. Moe vas sada vabiti iskuenje za izvedete sljedeu piruetu: Boga se ne moe prosuivati prema ljudskim mjerilima i moralu. Ali, vidjeli smo da su ljudska mjerila i moral upravo to ime se koristite da uspostavite Boju dobrotu prema sebi. A bilo koji Bog kojega brine neto tako trivijalno kao to je homoseksualni brak, ili ime kojim e ga se oslovljavati u molitvi, nije uope nedokuiv ve vrlo prizeman. Postoji, naravno, i druga mogunost, a ta je

i najrazumnija i najmanje odbojna: biblijski Bog je izmiljotina, poput Zeusa i tisua ostalih mrtvih bogova koje veina ljudi zdrave pameti ignorira. Moete li dokazati da Zeus ne postoji? Naravno da ne moete. A ipak, zamislite da ivite u drutvu gdje ljudi troe desetke milijardi dolara svojeg osobnog prihoda svake godine da bi umilostivili bogove s Olimpa, kad bi vlada troila milijarde iz poreza da bi poduprla institucije posveene tim bogovima, kad bi neizrecivo vie milijardi u poreznim olakicama bile dane poganskim hramovima, kad bi izabrani slubenici uinili sve to mogu da sprijee medicinska istraivanja zbog razlike u odnosu na Ilijadu i Odiseju, i kad bi svaku raspravu o javnoj politici potkopavale muice starih autora koji su pisali dobro, ali koji nisu znali dovoljno o prirodi stvarnosti da zadre svoje fekalije podalje od svoje hrane. To bi bilo uasno traenje naih materijalnih, moralnih i intelektualnih izvora. A ipak, to je upravo drutvo u kojem mi ivimo. To je jadan iracionalan svijet koji vi i vai krani tako neumorno stvarate. Strano je to svi umiremo i gubimo sve to volimo; dvostruko je stranije da tako puno ljudi trpi nepotrebno dok su ivi. injenica da se tako mnogo te patnje moe izravno pripisati religiji - religijskoj mrnji, religijskim ratovima, religijskim zabranama i religijskim odvraanjima od

vrijednih izvora - je ono to ini potenu kritiku religijskih vjera moralnom i intelektualnom potrebom. Naalost, izraavanje takve kritike stavlja nevjernika na margine drutva. Samim tim to je upravo on u dodiru sa stvarnou, stavljen je sramotno izvan dodira s predodbom ivota svojih susjeda.

Snaga proroanstva Cesto se kae da je jasno da je Biblija rije Boja, jer mnogi dogaaji u Novom Zavjetu potvruju proroanstvo Starog Zavjeta. Ali upitajte se, zar je teko bilo za pisce Evanelja da ispriaju priu Isusova ivota tako da ona potvrdi proroanstvo Starog Zavjeta? Zar ne bi bilo koji smrtnik mogao napisati knjigu koja potvruje predvianja iz neke prethodne knjige? U stvari, znamo na temelju ispitivanja pisanih dokaza da je upravo to ono to su pisci Evanelja radili. Evanelisti Luka i Matej, na primjer, objavljuju da je Marija zaela kao djevica, oslanjajui se na grko ponavljanje Isaija 7:14. Meutim, hebrejski tekst Isaije upotrebljava rije alma, koji jednostavno znai mlada ena", bez ikakvog podrazumijevala djevianstva. Izgleda da je dogma o djevianskom roenju, i time i mnogo od kranskih svjetskih muka koje rezultiraju bri-

gom o spolnosti, plod pogrenog prijevoda s hebrejskog. Drugi udarac protiv doktrine djevianskog roenja je da ostali evanelisti nisu nita uli o njemu. Marko i Ivan, oba se osjeaju neugodno u vezi s optubom da je Isus nezakonit, ali nikada ne spominju njegovo udno podrijetlo. Pavao pak govori o Isusu kao "roenom iz sjemena Davidovog u odnosu na tijelo" i roen od ene", bez spominjanja Marijinog djevianstva uope. A evanelisti su uinili i druge pogreke u nauavanju. Matej 27:9-10, na primjer, tvrdi da je ispunio proroanstvo koje se pripisuje Jeremiji. Proroanstvo se zapravo pojavljuje kod Zaharija 11:12-13. Evanelja su takoer protuslovna jedno drugome. Ivan nam govori da je Isus bio raspet dan prije nego li je veera za Pashu odrana; Marko kae da to bilo dan poslije. U svjetlu takvih neslaganja, kako moete vjerovati da je Biblija savrena u svim svojim dijelovima? Sto mislite o muslimanima, mormonima i Sikima koji ignoriraju slina protuslovlja u svojim svetim knjigama? Oni takoer govore stvari poput Sveti Duh dri oko samo na supstanci i nije vezan rijeima" (Luther). Da li vas to barem malo vie vue da prihvatite njihove svete knjige kao savrenu rije stvoritelja svemira?

* Hs * K R A N I REDOVNO T V R D E da Biblija pretkazuje povijesne dogaaje u budunosti. Na primjer, Ponovljeni Zakon 28:64 kae, ,,I Gospod e vas raspriti meu sve ljude od jednog kraja svijeta do drugog." Isus kae u Luki 19:43-44 Jer doi e dani za vas, kada e neprijatelji podignuti bedem oko vas i opkoliti vas, i pritisnuti vas sa svih strana, i sravniti e vas sa zemljom, tebe i tvoju djecu u tebi, i nee ostati u tebi ni kamen na kamenu, jer nisi priznao odreeno vrijeme kad te Bog pohodi." Mi bismo trebali vjerovati da ove izjave predviaju povijest idova koja slijedi s takvom stranom tonou tako da priznajemo nadnaravno objanjenje. Ali zamislimo samo kako bi zapanjujue poseban posao proroanstva bio kad bi bio proizvod sveznanja. Kad bi Biblija bila takva knjiga, ona bi postavila potpuno tona predvianja o dogaajima ovjeanstva. Oekivali bismo da sadri izjave poput potkraj dvadesetog stoljea, ljudska vrsta e osmisliti po cijelom planetu povezan sustav raunala - za koje sam predvidio principe u Levitskom Zakonu - i taj sustav e se zvati internet." Biblija ne sadri nita poput toga. U stvari, ne sadri niti jednu reenicu koju ne bi mogao napisati mukarac ili ene u prvom stoljeu. To bi vas trebalo uznemirivati. Knjiga koju je napisalo sveznajue bie mora-

la bi sadravati, recimo, poglavlje o matematici tako, da bi nakon dvije tisue godina stalne uporabe bila jo uvijek najbogatiji izvor matematikih znanja koje je ovjeanstvo ikada imalo. Naprotiv, Biblija ne sadri bitne rasprave o matematici, ali sadri neke oite matematike pogreke. Na dva mjesta, na primjer, Boja Knjiga pie da je omjer opsega kruga prema njegovom promjeru 3:1 (I. Knjiga o Kraljevima 7:23-26 i II. Knjiga Ljetopisa 4:2-5). Kao aproksimacija konstante T , T to ba i nije impresivno. Decimale broja TI idu u beskonanost - 3,1415926535...- a dananja raunala nam sada omoguavaju doi do svakog stupnja tonosti koji elimo. No ve su Egipani i Babilonci procijenili n s tonou od nekoliko decimala nekoliko stoljea prije nego li su najstarije knjige Biblije bile napisane. Biblija nam nudi aproksimaciju koja je loa ak i prema standardima staroga svijeta. Ne bi trebalo doi kao iznenaenje, da su vjernici smislili nain kako da to usklade sa zdravim razumom: ali te racionalizacije ne mogu ukinuti oiti nedostatak Biblije kao izvora matematikog znanja. Da je starogrki matematiar Arhimed napisao odgovarajue odlomke u I. Knjizi o Kraljevima i II. Knjizi Ljetopisa, tekst bi sadravao mnogo vei dokaz autorovog sveznanja". Zato Biblija ne kae nita o elektricitetu, ili o DNK, ili o stvarnoj starosti i veliini svemira?

Ili o lijeku za rak? Kad jednom potpuno shvatimo biologiju raka, te e se spoznaje lako staviti na nekoliko stranica teksta. Zato takvih stranica, ili neto nalik na njih, nema u Bibliji? Dobri, poboni ljudi umiru od raka upravo ovog trenutka, a mnogi od njih su djeca. Biblija je vrlo velika knjiga. Bog je naao mjesta da nas uputi detaljno kako drati robove i kako rtvovati razne ivotinje. Nekome tko je izvan kranske vjere, krajnje je zaprepaujue kako se jedna tako obina knjiga moe smatrati proizvodom sveznanja.

Sukob znanosti i religije Dok je sada moralna potreba za znanstvenike govoriti poteno o sukobu izmeu znanosti i religije, ak je Nacionalna Akademija Znanosti (amerika, op. ur.) objavila da je sukob prividan: Korijen prividnog sukoba izmeu nekih religija i evolucije je nesporazum izmeu religijskih i znanstvenih putova znanja. Religije i znanost odgovaraju na razliita pitanja o svijetu. Koji je smisao postojanja svemira ili postojanja ljudi, nije pitanje znanosti. Religijski i znanstveni putovi znanja su igrali, i nastavi e igrati, znaajne uloge u ljudskoj povijesti.... Znanost je nain

poznavanja prirodnog svijeta. Ograniena je na tumaenje prirodnog svijeta kroz prirodne uzroke. Znanost ne moe rei nita u nadnaravnom. Da li Bog postoji ili ne, pitanje je o kojem je znanost neutralna. Ova izjava je zaprepaujua zbog pomanjkanja iskrenosti. Naravno, znanstvenici ive u neprestanom strahu da e izgubiti dravne fondove, tako da je Nacionalna Akademija moda jedino izraz istog straha pred gomilom onih koji plaaju porez. Jer, drukije se to nije smjelo rei. Istina je, meutim, da je sukob izmeu religije i znanosti neizbjean. Uspjeh znanosti esto ide nautrb religijske dogme; odravanje religijske dogme uvijek je nautrb znanosti. Nae religije ne govore samo o smislu postojanja ovjeka." Poput znanosti, svaka religija postavlja odreene tvrdnje o tome kakav je svijet. Te tvrdnje pokazuju da se odnose na injenice - stvoritelj svemira moe uti (a povremeno i odgovara) vae molitve; dua ulazi u oploenu stanicu u trenutku zaea; ako ne vjerujete prave stvari o Bogu, strano ete patiti nakon smrti. Takve tvrdnje su bitno u sukobu s tvrdnjama znanosti, jer se tvrdnje znanosti temelje na vrstim dokazima. U najirem znaenju, znanost" predstavlja naa najbolja nastojanja da se dozna istina o svijetu. Ovdje ne trebamo praviti razliku izmeu

tvrde" i meke" znanosti, niti izmeu prirodnih znanosti i humanistikih kao to je povijest. Povijesna je injenica, na primjer, da su Japanci bombardirali Pearl Harbor 7. prosince 1941, a ne neki drugi dan. Prema tome, ta injenica tvori dio pogleda na svijet znanstvene logike. Uzimajui u obzir dokaz koji potvruje tu injenicu, svatko tko vjeruje da se to dogodilo nekog drugog dana, ili da su zapravo stari Egipani bacili te bombe, morao bi poduzeti mnoga dokazivanja. Sr znanosti nije provjereni pokus ili matematiko modeliranje; sr je intelektualna iskrenost. Vrijeme je da priznamo osnovne probleme ljudskih rasprava: kada se razmatra istina predloenog, ovjek je ili ukljuen u iskrenu procjenu dokaza i loginih tvrdnji ili nije. Religija je jedno podruje naih ivota gdje si ljudi umiljaju da vrijede neki drugi standardi intelektualnog potenja.

nove prosudbe Katolike crkve o doktrini istilita. Trideset vrhunskih teologa iz cijelog svijeta nedavno se sastalo u Vatikanu da rasprave pitanje to se dogaa djeci koja umru bez svetog rituala krtenja. Od srednjeg vijeka katolici su vjerovali da takva djeca idu ravno u istilite, gdje uivaju, kao to je sv. Toma Akvinski bio rekao, prirodnu sreu" zauvijek. To je bilo u suprotnosti s miljenjem sv. Augustina,
POGLEDAJTE

koji je vjerovao da bi ta nesretna dojenad provela vjenost u paklu. Iako istilite nema oslonca u Bibliji, i to nikada nije bila slubena doktrina Crkve, bilo je znaajan dio katolike tradicije kroz stoljea. Godine 1905. papa Pio X. potpuno je to podupro: Djeca koja umru bez krtenja idu u istilite, gdje ne uivaju u Bogu, ali niti ne pate." Sada, veliki su se umovi Crkve okupili da preispitaju stvar. Moemo li uope pojmiti zamisao intelektualno jadniju od ove? Zamislite si samo kako ta rasuivanja moraju izgledati. Postoji li i najmanja mogunost da e netko pruiti dokaz koji bi pokazao vjenu sudbinu nekrtene djece nakon smrti? to drugo moe obrazovana osoba misliti 0 tome nego da je to veselo, zastraujue i neodgovorno troenje vremena? Kada se uzme u obzir injenica da je to ista institucija koja je pruila zatitu elitnoj armiji zlostavljaa djece, itav taj pothvat lui stvarno avolju auru potraene ljuske energije.

izmeu znanosti i religije moe se svesti 1 na jednostavnu injenicu ljudske spoznaje i rasprave: ili osoba ima dobre razloge za ono u to vjeruje ili ih nema. Kad bi postojali dobri razlozi za vjerovanje da je Isusa rodila djevica, ili da je Muhamed odletio na nebo na krilatom konju, ta
SUKOB

vjerovanja bi obvezno formirala dio naeg razumnog opisivanja svemira. Svatko prepoznaje da je smijeno oslanjati se na vjeru" da bi se odluilo o specifinim pitanjima povijesne injenice - to jest, dok se razgovor ne okrene na podrijetlo knjiga poput Biblije i Kurana, na uskrsnue Isusovo, na Muhamedov razgovor s arhanelom Gabrijelom, ili na bilo koju drugu religijsku dogmu. Vrijeme je da priznamo da vjera nije nita drugo nego li dozvola religioznih ljudi koju daju jedni drugima da nastave vjerovati kad razum zakae. I dok se vjerovanje bez dokaza smatra u drugim podrujima naeg ivota znakom ludosti ili gluposti, vjera u Boga jo dri neizmjerni ugled u naem drutvu. Religija je jedino podruje naih rasprava gdje se smatra plemenitim izigravati da si siguran o stvarima o kojima nijedno ljudsko bie ne moe biti sigurno. To govori da se aura otmjenosti protee samo do onih vjera koje jo uvijek imaju mnogo pretplatnika. Svakoga koga bi se uhvatilo da oboava Posejdona, ak i na moru, smatralo bi se ludim 7.

Istini za volju, ja sada primam e-potom proteste od ljudi koji tvrde, potpuno ozbiljno, da vjeruju da su Posejdon i ostali bogovi grke mitologije, stvarni.
7

injenica ivota Sav bujni ivot na Zemlji razvio se iz jednostavnijih oblika ivota tijekom milijarda godina. To je injenica koja vie ne doputa da se o njoj raspravlja na razini razuma. Ako sumnjate da su se ljudska bia razvila iz ranijih vrsta, moete isto tako sumnjati da je Sunce zvijezda. Doputam da Sunce ne izgleda kao obina zvijezda, ali znamo da je ono zvijezda koja se nalazi relativno blizu Zemlji. Zamislite svoju moguu sramotu kad bi vaa vjera poivala na pretpostavci da Sunce uope nije zvijezda. Zamislite milijune krana u Sjedinjenim Amerikim Dravama koji troe stotine milijuna dolara svake godine da potuku bezbone astronome i astrofiziare u toj stvari. Zamislite ih kako rade strastveno da proguraju svoje neutemeljene primjedbe o Suncu u nae nacionalne kole. To je upravo situacija koju sada imate glede evolucije. Krani koji sumnjaju u istinu o evoluciji skloni su rei stvari poput Evolucija je samo teorija, ne injenica." Takve izjave odaju ozbiljno nerazumijevanje smisla u kojem se rije teorija" upotrebljava u znanstvenim raspravama. U znanosti, injenice se moraju objasniti u odnosu na druge injenice. Ti iri modeli objanjavanja su teorije".

Teorije daju predvianja i, u naelu, mogu se ispitati. Fraza teorija evolucije" nipoto ne znai da evolucija nije injenica. Moe se govoriti o zametku teorije o bolesti" ili o teoriji gravitacije" bez da se baca sumnja na bolest ili gravitaciju kao prirodne injenice. Vrijedno je spomenuti da se moe dobiti doktorat znanosti u bilo kojoj grani znanosti tako da se cinino upotrebi znanstveni jezik u nastojanju da se racionalno objasne vritee manjkavosti Biblije. Nekolicina krana izgleda da je to i uinila; neki su ak dobili titulu od uglednih sveuilita. Nema sumnje, drugi e slijediti njihov put. Iako su takvi ljudi formalno gledano znanstvenici", oni se ne ponaaju kao znanstvenici. Oni jednostavno nisu ukljueni u potena istraivanja o prirodi svemira. I njihove objave o Bogu i propustima darvinizma ne znae da postoji zakonita znanstvena polemika o evoluciji. Godine 2005. provedeno je ispitivanje u trideset etiri zemlje o postotku odraslih koji prihvaaju evoluciju. SAD su na trideset treem mjestu, tono iznad Turske. Meutim, srednjokolci u SAD su sa svojim razumijevanjem znanosti i matematike ispod svake europske i azijske nacije. Ti rezultati su jasni: Sjedinjene Amerike Drave grade civilizaciju neznanja. Evo to znamo. Znamo da je svemir neusporedivo stariji nego li to navodi Biblija. Znamo da

su se svi komplicirani organizmi na Zemlji, ukljuujui nas, razvili iz ranijih organizama tijekom milijarda godina. Dokazi za to su vrlo brojni. Nema sumnje da su razliiti ivotni oblici koje vidimo oko sebe izraz genetskog koda zapisanog u molekuli DNK, da DNK doivljava sluajne mutacije te da neke mutacije poveavaju izglede organizma da preivi i da se razmnoi u danom okoliu. Taj proces mutacije i prirodnog odabira omoguio je izoliranim populacijama jedinki da se meusobno kriaju i kroz dugi vremenski period stvore novu vrstu. Nije upitno da su se ljudska bia razvila iz neljudskog pretka na taj nain. Na temelju ralambe grae genoma, znamo da dijelimo pretke s ovjekolikim majmunima i majmunima, a da ti preci pak imaju zajednikog pretka sa imiima i leteim lemurima. Jako je razgranato drvo ivota iji su osnovni oblik i znaajke danas dobro poznati. U skladu s tim, ne postoji nikakav razlog da se vjeruje da su pojedine vrste bile stvoreni u njihovom sadanjem obliku. Kako je zapoeo proces evolucije, jo je tajna, ali to ni u najmanju ruku ne sugerira da na dnu svega vreba boanstvo. Svako poteno itanje biblijskih putova stvaranja sugerira da je Bog stvorio sve ivotinje i biljke kakve danas vidimo. Nema nikakve dvojbe da je Biblija s timu vezi u krivu.Mnogi krani, koji ele baciti sumnju na

istinu o evoluciji, sada zagovaraju neto poput inteligentnog dizajna (ID). Problem ID je u tome da to nije nita drugo nego li program politikog i religioznog zagovaranja maskiranog kao znanost. Budui da vjerovanje u biblijskog Boga ne nalazi podrku u naem rastuem znanstvenom razumijevanju svijeta, ID teoretiari postojano stavljaju svoj zahtjev na podruje znanstvenog neznanja. Dokazivanja za ID su zapoela odjednom s mnogo strana. Poput bezbrojnih vjernika prije njih, zagovornici ID redovno dokazuju da sama injenica da svemir postoji dokazuje da Bog postoji. Dokazivanje ide manje-vie ovako: sve to postoji ima razlog; prostor i vrijeme postoje; prostor i vrijeme su prema tome morali biti uzrokovani neim to postoji izvan prostora i vremena; a jedino to natkriljuje prostor i vrijeme, a ipak zadrava snagu stvaranja, je Bog. Mnogi krani poput vas smatraju taj dokaz snanim. A ipak, ak ako i prihvatimo prvotnu tvrdnju (od kojih svaka zahtijeva mnogo vie rasprave nego li ID teoretiari ikada priznaju), konani zakljuak ne slijedi. Tko to moe rei da je jedino to moe dati pojavu prostora i vremena vie bie? ak ako prihvatimo da je na svemir morao biti isplaniran, to ne sugerira da je crta njegovog plana, ili dizajner, biblijski Bog, ili da On odobrava kranstvo.

Ako je inteligentno dizajniran, na svemir bi mogao funkcionirati i kao, recimo, neka simulacija, na izvanzemaljskom superkompjutoru. Ili bi mogao biti proizvod nekog zlog Boga, ili od dva takva boga koji igraju povuci-potegni rat s veim kozmosom. Kao to su mnogi kritiari religije istaknuli, pojam stvoritelja postavlja neposredan problem beskonanog vraanja. Ako je Bog stvorio svemir, tko je stvorio Boga? Rei da Bog po definiciji nije stvoren, jednostavno trai pitanje. Od bia koje je u stanju stvoriti vrlo sloen svijet kakav je na oekuje se da je samo po sebi vrlo sloeno. Kao to je biolog Richard Dawkins zamijetio, jedini prirodni proces koji mi znamo, a koji bi mogao dizajnirati stvari, je evolucija. Istina je da nitko ne zna kako ili zato je svemir postao. Nije jasno moemo li uope i govoriti o stvaranju svemira, uzimajui u obzir da takav dogaaj moe biti shvaen samo s obzirom na vrijeme, a tu govorimo o roenju samog prostorvremena8. Svaka intelektualno potena osoba priznat e da ne zna zato svemir postoji. Znanstvenici, naravno, odmah priznaju svoje neznanje po tom pitanju. Religiozni vjernici ne. Jedna od
Fiziar Stephen Hawking, na primjer, predouje prostorvrijeme kao etverodimenziono zatvoreno mnogostruko, bez poetka ili kraja (poput povrine kugle).
8

velianstvenih ironija religijskog govora moe se cijeniti po uestalosti kojom ljude vjere uzdiu sebe zbog svoje poniznosti, dok osuuju znanstvenike i ostale nevjernike zbog njihove intelektualne arogancije. A zapravo, ako bi koga trebalo suditi zbog aroganciji, onda je to religijski vjernik koji vjeruje: stvoritelj svemira se zanima za mene, voli me, i nagradit e me poslije moje smrti; moja sadanja vjerovanja, uzeta iz Biblije, ostat e kao najbolji iskaz istine do kraja svijeta; svi oni koji se ne slau sa mnom provest e vjenost u paklu... Prosjeni kranin, u prosjenoj crkvi, sluajui prosjenu nedjeljnu misu dosegao je razinu arogancije jednostavno nezamislivu u znanstvenoj raspravi - a bilo je, istini za volju, nekih posebno arogantnih znanstvenika.

V I E OD 9 9 P O S T O

vrsta koje su ikada hodale, letjele ili gmizale po ovoj zemlji sada su izumrle. Sama ta injenica iskljuuje inteligentni dizajn. Kad gledamo prirodni svijet, vidimo iznimnu sloenost, ali ne vidimo optimalni dizajn. Vidimo bogatstvo, vraanje, i nepotrebne komplikacije; vidimo zbunjujue nedjelotvornosti koje zavravaju u patnji i smrti. Vidimo ptice koje ne mogu letjeti i zmije s karlicama. Vidimo vrste riba, dadevnjaka i rakova koji imaju nefunkcionalne

oi, jer su se nastavili razvijati u mraku kroz milijune godina. Vidimo kitove kojima izrastu zubi za vrijeme razvoja fetusa, samo da bi ih kao odrasli apsorbirali. Takva bia naeg svijeta su krajnje zagonetne prirode ako je Bog stvorio sve vrste ivota na Zemlji inteligentno"; no postojanje nijednog od tih bia ne zbunjuje kad se na njih gleda oima evolucije. Biolog }.B.S. Haldane navodno je bio rekao da, ako postoji Bog, On gaji neobinu njenost prema kukcima opnokrilcima". ovjek bi oekivao da e zapaanje tako razarajue poput ovog zatvoriti knjigu o stvaranju za sva vremena. Istina je da, premda sada postoji oko tristo i pedeset tisua poznatih vrsta kukaca opnokrilaca, poput ohara, Bog, ini se, pokazuje jo veu ljubav prema virusima. Biolozi procjenjuju da postoji najmanje deset sojeva virusa za svaku vrstu ivotinja na zemlji. Mnogi virusi su dobroudni, naravno, a neki stari virusi su mogli igrati vanu ulogu u pojavljivanju kompleksnih organizama. Ali virusi su skloni da iskoriste organizme poput tebe i mene kao svoje posuene genitalije. Mnogi od njih napadaju nae stanice samo da bi ih razorili, razarajui usput i nas - strano, bez milosti, bezduno. Viruse poput HlV-a, kao i iroki spektar bakterija, moemo vidjeti kako se razvijaju tono pred naim nosom, razvijajui otpor na antivi-

rusne i antibiotske lijekove na nau tetu. Evolucija, meutim, i predvia i objanjava te injenice; Knjiga Postanka to ne ini. Kako si zamiljate da vjera nudi najbolju procjenu tih stvarnosti ili da sugerira dublji, milosrdan razlog sveznajueg bia? Naa vlastita tijela potvruju muiavost i nesposobnost stvoritelja. Kao embriji, imamo repove, krge i cijeli kaput majmunskog krzna. Sreom, veina nas izgubi te oaravajue dodatke prije roenja. Taj udan slijed morfologije je bez muke protumaen evolucijskim i genetikim terminima, no potpuna je tajna ukoliko smo proizvod inteligentnog dizajna. Mukarci imaju mokraovod koji ide ravno kroz prostatu. Prostata ima tendenciju poveanja tijekom ivota. U skladu s tim, veina mukaraca iznad ezdeset godina moe svjedoiti da u najmanju ruku jedan dizajn na Bojoj zelenoj zemlji teko daje poeljan. enska zdjelica nije tako inteligentno dizajnirana kao to bi mogla biti da pomogne u udu roenja. Zbog toga svake godine stotine tisua ena podnosi produeni i komplicirani poroaj koji zavrava kao kila poznata kao poroajna fistula. ene u svijetu u razvoju koje pate od takvog stanja postaju nesposobne da zadre mokrau i njihovi muevi ih esto naputaju i protjerane su iz svojih zajednica. Populacijski fond Ujedinjenih naroda

procjenjuje da preko dva milijuna ena ivi danas s fistulom.9 Primjeri neinteligentnog dizajna u prirodi su tako brojni da bi se cijela knjiga mogla napisati jednostavno nabrajanjem. Ja u sebi dopustiti samo jo jedan primjer. Ljudski dini i probavni trakt dijele malu cijev uz drijelo. Samo u Sjedinjenim Dravama taj inteligentni" dizajn dopremi svake godine desetke tisua djece na hitnu pomo. Nekoliko stotina se ugue. Mnogi drugi pate kasnije od nepopravljive ozljede mozga. Kojem suosjeajnom razlogu to slui? Naravno, mi si moemo zamisliti suosjeajni razlog: moda roditelji te djece trebaju dobiti neku pouku: moda je Bog spremio posebnu nagradu na nebu
9

Fistula se lijei jednostavnim kirurkim zahvatom ne molitvom. Dok mnogi vjernici izgledaju uvjereni da molitva moe izlijeiti mnoge bolesti (usprkos onome to pokazuju najbolja znanstvena istraivanja), udno je da se uvijek vjeruje da molitva pomae za bolesti i ozljede koje se same iscjeljuju. Nitko, na primjer, nikada ne oekuje da e amputiranom ponovno izrasti ud koji nedostaje. Zato ne? Kod salamandera se to dogaa rutinski, pretpostavljamo bez molitve. Ako Bog odgovara na molitve - ikada - zato ne bi povremeno iscijelio amputiranog? I zato vjernici ne oekuju da molitva pomae u takvim sluajevima? Postoji stranica na Web-u posveena istraivanju te misterije: www.whydoesgodhateamputees.com

za svako dijete koje se ugui na boici. Problem je, naravno, da su takva zamiljanja u skladu sa svakim stanjem svijeta. Koja se strana nezgoda ne moe objasniti na taj nain? I zato bismo trebali biti skloni misliti na taj nain? Koliko je moralno misliti na taj nain?

Religija, nasilje i budunost civilizacije Milijarde ljudi dijele vae miljenje da je stvoritelj svemira napisao (ili diktirao) jednu od naih knjiga. Naalost, mnogo je knjiga koje pretendiraju na boansko autorstvo, i one stavljaju nepomirljive zahtjeve o tome kako moramo ivjeti. Konkurentne religijske doktrine rasprile su na svijet u zasebne moralne zajednice, i te podjele su postale neprestani izvor sukoba meu ljudima. Kao odgovor na to stanje, mnogi osjetljivi ljudi zagovaraju neto poput vjerske tolerancije. I dok je vjerska tolerancija sigurno bolja od vjerskih ratova, tolerancija nije bez svojih problema. Na strah od izazivanja vjerske mrnje uinio nas je nevoljnima da kritiziramo ideje koje su rastui neprilagodljive i oito smijene. To nas je takoer obvezalo da laemo sami sebi - ponovno i na najvioj razini rasprave - o spojivosti religije i znanstvene racionalnosti. Nae konkurentne religijske

dogme koe nastanak planetne civilizacije koja se moe odrati na ivotu. Religijska vjera - vjera da postoji Bog kojemu je vano kako Ga se zove, vjera da e se Isus vratiti na Zemlju, vjera da muslimanski patnici idu ravno u Raj - je na krivoj strani rastueg rata ideja. Religija podie lomae ljudskog sukoba mnogo vie nego li to to plemenski sukobi, rasizam ili politika uope mogu, budui da je to jedini oblik unutar-skupini/izvan-skupine razmiljanja koje stvara razliku medu ljudima u smislu vjene nagrade ili kazne. Jedna od trajnih patologija ljudske kulture je namjera da se podiu djeca da se boje i da demoniziraju ostala ljudska bia na temelju vjere. Slijedom toga, vjera potie nasilje na najmanje dva naina. Prvo, ljudi esto ubijaju druga ljudska bia, jer vjeruju da stvoritelj svemira to od njih oekuje. Islamski terorizam je noviji primjer ponaanja te vrste. Drugo: daleko vei broj ljudi dolazi u meusobni sukob, jer definiraju svoju moralnu zajednicu na temelju religijske pripadnosti: muslimani se priklanjaju muslimanima, protestanti protestantima, katolici katolicima. Ali licemjerje i mrnja koje dijele jednu zajednicu od druge esto su proizvod njihovih religijskih identiteta. Sukobi koji se ine da su izbili zbog potpuno zemaljskih razloga, zbog toga su esto duboko ukorijenjeni u religiji. Borbe koje su zarazile Palestinu (idovi protiv muslimana), Balkan (pra-

voslavni Srbi protiv katolikih Hrvata; pravoslavni Srbi protiv bonjakih i albanskih muslimana); Sjeverna Irska (protestanti protiv katolika), Kamir (muslimani protiv hindusa), Sudan (muslimani protiv krana i animista)10, Nigerija (muslimani protiv krana), Etiopija i Eritreja (muslimani protiv krana), Obala Bjelokosti (muslimani protiv krana), Sri Lanka (Sinhaleze budisti protiv Tamila hindusa), Filipini (muslimani protiv, krana), Iran i Irak (muslimani ijiti protiv muslimana sunita) i Kavkaz (pravoslavni Rusi protiv eenskih muslimana; azerbejdanski muslimani protiv katolika i pravoslavnih Armenaca) su tek nekoliko novih sluajeva. A ipak, iako je religijska podijeljenost naeg svijeta vidljiva sama po sebi, mnogi ljudi si jo uvijek zamiljaju da su religijski sukobi uvijek prouzroeni nedostatnom naobrazbom, siromatvom ili politikom. Veina onih koji ne vjeruju, liberala i umjerenjaka, oito misle da nitko nije nikada rtvovao svoj ivot, ili ivote drugih, zbog svojih religijskih vjerovanja. Takvi ljudi jednostavno ne znaju kako je to kad si siguran da postoji Raj. Prema tome, oni ne mogu vjerovati da je itko siguran da postoji Raj. Vrijedno je podsjetiti se da su otmiari aviona 11. rujna bili fakultetski obrazoTaj dugotrajni graanski rat razlikuje se od genocida koji se trenutno dogaa u Darfur regiji Sudana.

vani, ljudi srednje klase koji nisu imali uoljivog iskustva s politikim pritiskom. Oni su, meutim, proveli jako puno vremena u svojim lokalnim damijama, gdje se govori o pokvarenosti nevjernika i o uicima koji ekaju rtve u Raju. Koliko jo arhitekata i inenjera mora udariti sa est stotine kilometara na sat prije nego li priznamo sebi da dihadovsko nasilje nije samo stvar obrazovanja, siromatva ili politike? Istina je, prilino iznenaujue, sljedea: na poetku 21. stoljea, osoba moe imati dovoljno znanja i materijalnih izvora da sagradi nuklearnu bombu i jo uvijek vjerovati da e dobiti sedamdeset dvije djevice kad doe u Raj. Zapadni svjetovnjaci, liberali i umjerenjaci, vrlo sporo to shvaaju. Razlog njihove zbunjenosti je jednostavan: oni ne znaju kako je to kad se zaista vjeruje u Boga.

U Z M I M O NA KRATKO U obzir kamo nas vode naa disonantna religijska uvjerenja na svjetskoj skali. Zemlja je sada dom za oko 1,4 milijarde muslimana, od kojih mnogi vjeruju da emo jednog dana i vi i ja prijei na islam, ili ivjeti podlono muslimanskim kalifatima, ili biti usmreni zbog naeg nevjerovanja. Islam je sada najbre rastua religija u Europi. Stopa prirasta meu europskim muslimanima je tri puta vea od ne-muslimanskih susjeda. Ako se postojei trend nastavi,

Francuska e biti veinska muslimanska zemlja za dvadeset i pet godina - i to kad bi useljavanje prestalo sutra. Diljem Europe, muslimanske zajednice pokazuju malu sklonost da prihvate svjetovne i drutvene vrijednosti njihovih zemalja domaina, a ipak iskoritavaju te vrijednosti do krajnosti, zahtijevajui snoljivost za svoje enomrstvo, za svoj antisemitizam, i religijsku mrnju koja se redovno propovijeda u njihovim damijama. Prisilni brakovi, asno ubijanje, kaznena silovanja od strane bandi i ubilaki prezir homoseksualaca su sada novi oblici inae svjetovne Europe, zahvaljujui islamu11. Mnogi Europljani su zbog politike ispravnosti i straha od rasizma, neskloni
11 ene pouavaju da obeauju" svoje obitelji odbijanjem da uu u dogovoreni brak, traei razvod, inei preljub, ili ak da budu silovane ili da stradaju od nekog drugog oblika seksualnog napada. ene u tim situacijama ponekad ubijaju oevi ili brae, ponekad uz suradnju drugih ena. asno ubojstvo se, moda, najbolje razumije kao kulturoloki (prije nego religijski) fenomen, i nije jedinstven samo za muslimanski svijet. Obiaj, meutim, nalazi znaajnu podrku pod islamom, uzimajui u obzir da religija eksplicitno gleda na ene kao na vlasnitvo mukaraca i nevjeru smatra smrtnim grijehom. Diljem muslimanskog svijeta, ena koja prijavi da je bila silovana izlae se opasnosti da bude umorena kao preljubnica": ona je, na kraju krajeva, dopustila da ima spolni odnos izvan braka.

da se suprotstave zastraujuim religijskim obvezama ekstremista u njihovim sredinama. Osim nekoliko iznimaka, jedine javne osobe koje su imale hrabrosti govoriti otvoreno o prijetnji koju islam sada predstavlja za europsko drutvo, izgleda da su faisti. A to nije dobar nagovjetaj za budunost civilizacije. Ideja da je islam mirotvorna religija koju su oteli ekstremisti" je fantazija, i sada je posebno opasna fantazija za muslimane da joj se preputaju. Uope nije jasno kako bi trebalo voditi na dijalog s muslimanskim svijetom, ali zavaravati sebe eufemizmima nije odgovor. Sada je ope poznata istina u krugovima vanjske politike da se stvarne reforme u muslimanskom svijetu ne mogu nametnuti izvana. Ali vano je shvatiti zato je tome tako - to je tako, jer je veina muslimana krajnje zbunjena svojom religijom. Muslimani su skloni razmatrati pitanja javne politike i svjetskih sukoba kroz svoju povezanosti s islamom. A muslimani koji ne promatraju svijet na taj nain dovode se u opasnost da ih se oznai kao otpadnike i da ih ubiju drugi muslimani. Ali kako se moemo ikada nadati da emo uvjeriti muslimanski svijet ako mi sami nismo razumni? Nita se ne postie time da se samo objavi da mi svi tujemo istoga Boga." Mi svi ne tujemo istoga Boga, i nita ne potvruje tu injenicu rjeitije od nae povijesti vjerskih krvoprolia. Unu-

tar islama, ijiti i suniti se ak ne mogu dogovoriti da tuju istoga Boga na isti nain, i zbog toga se meusobno ubijaju stoljeima. ini se jako bezizglednim da emo zacijeliti podjele u svijetu putem meureligijskog dijaloga. Poboni muslimani su uvjereni, poput vas, da je njihova religija savrena i da svako odstupanje vodi ravno u pakao. Naravno, lako je za predstavnike glavnih religija da se povremeno sastanu i sloe da bi trebao biti mir na svijetu, ili da je samilost zajednika nit koja ujedinjuje sve svjetske vjere. Ali ne moe se pobjei od injenice da osobna religijska vjerovanja jednoznano odreuju to misliti za to je mir dobar, kao i to misliti pod izrazom samilost". Milijuni - moda stotine milijuna - muslimana bi radije umrlo nego li bi dopustili da vaa verzija samilosti zakorai na Arapski poluotok. Kako moe meuvjerski dijalog, ak i na najviem nivou, pomiriti poglede na svijet koji su u osnovi nespojivi i, u principu, imuni na promjene? Istina je, zaista je vano to milijarde ljudi vjeruju i zato to vjeruju.

Zakljuak Jedan od najveih izazova s kojim se suoava civilizacija u dvadeset i prvom stoljeu je da ljudi naue govoriti o svojim najdubljim osobnim

preokupacijama - o etici, duhovnim iskustvima i neizbjeno o ljudskim patnjama - na nain koji nije bjelodano nerazuman. Oajniki nam je potrebna javna rasprava koja ohrabruje kritika razmiljanja i intelektualno potenje. Nita ne stoji na putu te zamisli vie od potovanja koje mi odobravamo religijskom vjerovanju. Ja bih bio prvi koji e priznati da izgledi za iskorjenjivanje religije u nae vrijeme nisu dobri. Meutim, isto se to moglo rei i za napore da se ukine ropstvo krajem osamnaestog stoljea. Svatko tko je govorio s pouzdanjem o iskorjenjivanju ropstva u SAD-u 1775. sigurno je tratio vrijeme, i to tratio opasno. Analogija nije savrena, ali je sugestivna. Ako ikada prerastemo nau religijsku zbunjenost, gledat emo na ovo razdoblje ljudske povijesti s uasom i uenjem. Kako je moglo biti mogue da ljudi vjeruju u takve stvari u 21. stoljeu? Kako se moglo dozvoliti da se drutvo tako rascjepka zbog ispraznog pojma Boga i Raja? Istina je, neka od vaih najnjegovanijih vjerovanja su isto tako zbunjujua kao i ona koja su poslala posljednji brod robova za Ameriku ak 1859. (iste godine Darwin je objavio Podrijetlo vrsta). Jasno, vrijeme je da nauimo susretati se sa svojim emocionalnim potrebama, i bez prihvaanja neega to je besmisleno. Moramo pronai naine kako prizvati mo rituala i oznaiti one promjene u svakom ljudskom ivotu koje zahti-

jevaju temeljnu vrstinu - roenje, brak, smrt a da ne laemo sebi o prirodi stvarnosti. Samo tada e obiaj podizanja djece u uvjerenju da su krani, muslimani ili idovi biti jasno prepoznat kao smijena bestidnost, kao to to i je. I samo tada emo imati priliku iscjeljivanja najdubljih i najopasnijih lomova u naem svijetu.

da se vae prihvaanje Krista podudara s nekim vrlo pozitivnim promjenama u vaem ivotu. Moda sada volite druge ljude na nain koji si niste mogli zamisliti. Moete ak doivjeti osjeaj blaenstva dok molite. Ne elim ocrniti ni jedno od tih iskustava. Ipak, elio bih istaknuti da su milijarde drugih ljudi, u svako doba i na svakom mjestu, imale slina iskustva - ali oni su ih imali dok su razmiljali o Krini, ili Alahu, ili Budi, za vrijeme stvaranja umjetnosti ili glazbe, ili promatrajui ljepotu Prirode ili gonetajui njene tajne. Nema sumnje da ljudi mogu doivjeti iskustva duboke preobrazbe. I nema sumnje da mogu i krivo protumaiti ta iskustva, i da se dalje zavaravaju o prirodi stvarnosti. Vi, naravno, imate pravo vjerovati da je ivot neto vie od pukog razumijevanja grae i sadraja svijeta oko nas. Ali time tvrdnje o njegovoj grai i sadrajima nisu neopravdane i nita manje respektabilne.
N E SUMNJAM

Vano je shvatiti da razlika izmeu znanosti i religije nije stvar iskljuivanja naih etikih intuicija i duhovnih iskustava iz naeg razgovora o svijetu: stvar je naeg potenja to na temelju njih moemo zakljuiti. S dobrim razlozima vjerujemo da ljudi poput Isusa i Bude nisu govorili gluposti kad su govorili o sposobnosti nas kao ljudskih bia da promijenimo nae ivote na izvanredan i lijep nain. Ali svako pravo istraivanje etike ili misaonog ivota zahtijeva iste standarde razumnosti i samokritike koja nadahnjuje sve intelektualne rasprave. Religija je, kao bioloki fenomen, proizvod spoznajnog procesa koji ima duboke korijene u evolucijskoj prolosti. Neki istraivai su nagaali da je religija sama po sebi mogla igrati vanu ulogu u postizavanju vee drutvene kohezije skupina pretpovijesnih ljudi. Ako je to tono, moemo rei da je to vana svrha kojoj je religija posluila. To, meutim, ne znai da ona sada slui vanoj svrsi. Uostalom, nita nije prirodnije od silovanja. No nitko nee tvrditi da je silovanje dobro ili spojivo s graanskim drutvom, zato jer je ono moglo imati evolucijske prednosti za nae pretke. injenica da je religija neko u prolosti mogla posluiti nekom potrebnom djelovanju ne iskljuuje mogunost da je sada najvea zapreka daljnjoj izgradnji nae civilizacije.

Ovo P I S M O je proizvod neuspjeha - neuspjeha mnogih sjajnih napada na religiju koji su mu prethodili, neuspjeha naih kola da objave smrt Boga na nain da to svaka generacija moe razumjeti, neuspjeha medija da kritiziraju jadna religijska uvjerenja naih javnih linosti - neuspjeha velikih i malih u kojima je ustrajavalo skoro svako drutvo na Zemlji, prtljajui s Bogom i prezirui one koji prtljaju drukije. Nevjernici poput mene stoje pokraj vas, bez rijei pred muslimanskim teroristima koje pjevue smrt cijelim nacijama ivih. Ali mi stojimo bez rijei takoer i zbog vas - zbog vaeg nijekanja opipljive stvarnosti, zbog patnji koje stvarate sluei se svojim religijskim mitovima, i zbog vae privrenosti zamiljenom Bogu. Ovo pismo je izraz toga uenja - i moda, male nade.

BILJEKA O AUTORU

je autor uspjenice New York Timesa Kraj vjere: religija, teror i budunost razuma te dobitnik 2005. PEN/Martha Albrand nagrade. Diplomirao filozofiju na Stanfordu. Objavljuje u amerikim dnevnicima i asopisima. ivi u SAD.
SAM HARRIS