Masle{a" List u~enika O[ "Veselin Masle{a" Fo~a Broj 2

, , !
( )

, , !
( )

, , , . : ! , .
( )

, , , , . : ! , w.
( )

Fo~a, maj 2005. godine. List izlazi uz blagoslov Wegovog Visokopreosve{tenstva Mitropolita tenstva dabrobosanskog Gospodina Nikolaja List uredili: protojerej Ranko Bilinac, nastavnici: Ranko Kova~, Nikolaja. Radmilo Radovi}, Dragica Kova~, Milana Miqani}, Stanko Simovi}, Radmil Kova~evi} i u~enici Informati~ke i Novinarske sekcij List je besplatan. sekcije.

ije~ uz drugi broj. Dragi ~itaoci pred vama je novi broj u~eni~kog lista "Anastasija" O[ "Veselin Masle{a" u Fo~i. Uz du`no " izviwewe obavje{tavamo Vas da ovaj broj iz objektivnih razloga nije mogao iza}i ranije, pa Vas molimo za razumijevawe. No, nadamo se da }e uz razumijevawe. svesrdnu pomo} Bo`iju, ali i neophodnu materijalnu pomo} qudi dobre voqe, ubudu}e izlaziti redovno. @eqa nam je da ovaj poduhvat bude u slavu Bo`iju, kao i na duhovnu korist i radost svih nas, a posebno u~enika na{e {kole. Toplo se zahvaqujemo svima koji su nesebi~nim trudom pomogli realizaciju ovog broja. PREPODOBNA MATI ANASTASIJA (ikona na naslovnoj strani) Ana, k}i gr~kog cara Romana IV i supruga velikog srpskog `upana Stefana Nemawe, sa kojim je imala tri sina: Vukana, Stefana i Rastka, tj. Svetog Savu. Sa prepodobnim Simeonom je podigla `enski fana Bogorodi~in manastir na lijevoj obali Toplice i tu se zamona{ila dobiv{i ime Anastasija. Pro`ivjev{i u pobo`nosti i bogouga|awu upokojila se u miru 21. juna 1200. godine i sahrawena je u priprati Studeni~ke Bogorodi~ine crkve. SILAZAK U AD - VASKRSEWE HRISTOVO (ikona na unutra{woj strani korica) Vaskrs je najve}i hri{}anski pra praznik - Praznik nad praznicima. Toga dana se slavi uspomena na Vaskrsewe iz groba Gospoda Isusa Hrista - pobeda nad smr}u i temeq hri{}anske vjere. Zbog velikog beda zna~aja ovog Praznika, Crkva je svaku nedequ u godini posvetila uspomeni na Vaskrsewe Hristovo. Tropar - crkvena pjesma u kojoj se proslavqa neki doga|aj iz `ivota Gospoda Isusa Hrista, Presvete Bogorodice ili svetiteqa Bo`ijih. sli~na troparu u kojoj se govori o prazniku ili svetome koga proslavqamo Kondak - crkvena pjesma sli odre|enog dana.

Prilo`nici lista: SZR "Croissant " prila`e 100 KM

O VJERI
[TA JE VJERA? Vjera je tvrdo ~ekawe onoga ~emu se nadamo, i dokazivawe onoga {to ne vidimo (Jevr. 11,1). jerujemo, jer postoji Bog i postojimo mi, i svijet oko nas. Vjerujemo, jer smo `ivi dio jjednog ~udesnog svijeta koji je izronio iz Vje~nosti, unesen u beskraj i kre}e se ka Vje~nosti. Vjerujemo, jer imamo `ivu razumnu du{u, ~ija se su{tina ne mo`e svesti ni objasniti ni~im od svega {to postoji u svijetu. Misao je br`a od svjetlosti, {ira od Vasione, prodornija od muwe. A du{a i misao dar su asione, ~ovjeku od Boga. Vjerujemo, jer u ovom svijetu sve ima svoj po~etak. Nauka broji godine Suncu, Zemqi i Mjesecu, Zvijezdama i cijeloj Vasioni. Sve je, zna~i, po~elo, sve ima svoj Prvi dan, sve je stvoreno. A Tvorac svega je samo Bog, i mo`e biti samo Bog, a ne bilo kakav slu~aj. Svijet i ~ovjek djelo su Svesmisla - Boga. Vjerujemo, jer je Spasiteq Gospod na{ Isus Hristos, do{ao u svijet, ~ekan vijekovima, predskazan Svetim Prorocima, pa je Wegovo ro|ewe od Du Svetoga Duha i Marije Djeve, Wegova propovijed, Wegova golgotska smrt i Wegovo Vaskrsewe iz mrtvih, ispuwewe obe}awa i ostvarewe plana Bo`ijeg promisla o spasewu svijeta i palog ~ovjeka. DA LI JE DOVOQNO BITI DOBAR SRBIN, A VJERA JE SPOREDNO? ovoqno je biti dobar Srbin, ali po ugledu na najboqe i najslavnije Srbe, koji su se javili na iti izlo`bi qudi u ovome svijetu za minulih hiqadu godina: No, nikad se ne smije re}i: Vjera je sporedno! Jer svi oni utjerali bi nas u la`. du{u Dobar si Srbin, ako ima{ slatku du{u kraqa Vladimira, izdr`qivost Nemawinu, Hristoqubqe Savino, revnovawe Milutinovo, krotost De~anskoga, smjernost Uro{evu, po`rtvovawe Lazarevo, vite{tvo Strahiwino, pravdoqubqe Markovo, srce Jugovi}a majke, pouzdawe Mili~ino, blagost Jevrosime, milost Kosovke Kosovke djevojke, trpeqivost porobqenog robqa, vidovitost slijepih guslara, mudrost srpskih sve{tenika i kalu|era, stidqivost narodnih djevojaka, nadahnu}e tkaqa i veziqa, jasno}u narodnih poslovi~ara, umjerenost i odmjerenost srpskih seqaka, sjaj Krsne slave svih kr{tenih Srba. No, nije li sve ovo od vjere? Vaistinu, i potka i osnova svemu nabrojanom jeste vjera Hristova. Ko nema u sebi ni jednu od pobrojanih vrlina, a ipak sebe naziva Srbinom, onda je samo jedna ~uvena firma na praznom du}anu. Re}i nekome: Budi dobar Srbin, a vjera je sporedno, isto je {to i re}i jednoj ovci:

Budi ti samo ugojena, a pa{a je sporedno!

Ne mo`e niko biti dobar Srbin, a da, prije svega, nije dobar ~ovjek. U svijetu, pak, niti je bilo niti ima ikakve sile, koja mo`e ~ovjeka u~initi savr{eno dobrim, osim sile vjere Hristove. Ne mo`e se `eqeti Srpstvo bez sadr`ine. Ne bio nam ~ovjek bez pameti putovo|, niti Srbin bez vjere ortak!

Ne odri~i se u~ewa, pa makar bio i veoma mudar. (Sveti Marko Podvi`nik) Staraj se da do|e{ do toga da te svi qudi blagosiqaju. (Prepodobni Antonije Veliki) Marqivost u mladosti jeste zalog ~asti u starosti, jer po~ast u starosti jeste dokaz trudoqubqa prije jeste starosti. (Ava Evagrije) Ne zadr`avajte u srcu svom ni zlobu, ni mr`wu, ni zavist prema bli`wima. Nemojte da vam je jedno u ustima, a drugo u srcu, zato {to se Bog ne da obmawivati, ve} sve vidi - i tajno i javno. (Ava Isaija) Svaka vrlina proizilazi od Boga, kao {to i dnevna svjetlost proizilazi od sunca. (Sveti Marko Podvi`nik) Molitva je izliv radosti i blagodarnosti. (Prepodobni Nil Sinajski) Grijeh je tama, a vrlina - svjetlost. Grijeh potamwuje one koji ga vole i ~ine, a vrlina one koji u woj napreduju ~ini svijetlim. (Prepodobni Jefrem Sirin) ^ast bje`i od onoga koji stremi za wom. Onoga, pak, ko bje`i od we ona vjerno prati. (Sveti Isaak Sirin) U svim na{im djelima Bog prati namjeru, to jest da li sve ~inimo radi Wega ili iz nekog drugog razloga. Wega (Sveti Maksim Ispovjednik) Carstvo Bo`ije su dobrota i mudrost. Onaj koji ih je stekao `ivi na nebesima. (Bla`eni Ava Talasije) Ukor du{u ~ini ~vrstom, a pohvala je slabi i ~ini qewivom za djelawe dobra. (Ilija Prezviter) Pri molitvi uvijek ~vrsto vjeruj i zapamti da svaka tvoja misao i svaka tvoja rije~ nesumwivo mogu postati djela, jer u Boga je sve mogu}e {to re~e. (Sveti Jovan Kron{tatski) Nema toga limuna koji ne miri{e, ni dobro~instva da se ne}e nagraditi. Treba lim da zrene, a nagradi limun da do|e vrijeme. (Prepodobni Starac Simeon Dajbabski) Ne ugledaj se na one koji su lo{iji od tebe, ve} na one koji su boqi od tebe. (Prepodobni Antonije Veliki)

VASKRS Do{ao je i taj dan, Javi nam se Gospod Sam, Svi smo sre}ni toga dana, Marko, @arko, ja i Lana. Mama na{a boji jaja, [aramo ih ja i Maja. Crvena, `uta, roza i plava... Velika nam sti`e slava. Postavqamo stolove, Mi u na{oj ku}i, I Vaskr{we jaje, Jo{ malo }e pu}i. "Hristos Voskrese!" Tata svima re~e, A mila nam mati, Kola~i}e ispe~e. "Vaistinu Voskrese!" S rado{}u sam rekla. I iz oka mi suza Radosna potekla. Kuc-kuc, kuckali smo jaja. Slavili smo toga dana, Gosti su nam dolazili I jeli jaja {arna. [arene se jaja I svima su mila, A meni su najdra`a Oduvijek crvena bila.
@aklina Ga{evi} i Marija Peri{i} Vl3 Masle{a"O[ "Veselin Masle{a"- Fo~a

CRKVA Crkva je Bo`iji dom Kojeg ikone krase. Ponosi se narod wom, I moli za spas. U crkvi se molimo, Tu se i pri~e{}ujemo. U crkvi se krstimo I du{u osve}ujemo.
Milica Dubovina VII3 Masle{a"O[ "Veselin Masle{a"- Fo~a

MOLITVA ZA OZDRAVQEWE Bo`e izlije~i me od bolesti koje su me obuzele. Molim Te, Bo`e, zalije~i rane moje. Pomozi, Gospode,, da moja du{a ne klone u bol. Molim Te, Bo`e, povrati mi zdrav i normalan `ivot. Gospode Svevi{wi, sa~uvaj me, izlije~i me od bolesti moje. Slava Ti, sada i uvijek i sve vijekove. Amin.
Nemawa @ivanovi} lX1 Masle{a"O[ "Veselin Masle{a"- Fo~a

VASKRS Dobro jutro proqe}e, Lastavica slije}e Lijepo vrijeme sti`e Vaskrs je sve bli`e. Raduju se stari, mladi, Uranak je na livadi [arene se jaja, Prvi dan je maja. Osmijesi sy na licima, U granama pjesma ptica, Vaskrs radost donosi Vjetar polen pronosi.
Markovi} Sowa Markovi} lX2 O[ "Veselin Masle{a Fo~a Veselin Masle{a"-

MOLITVA BOGORODICI Bogorodice Djevo, pomozi meni gre{ {nom. Smiluj se na mene i na sve qude na zemqi. Slava Tebi Utje{iteqko i Spasiteqko, jer Ti si Ona koja je rodila Spasiteqa! Slava Ti premilostiva, dobrodu{na, blagotvorna i puna qubavi! Bogorodice da si blagoslovena, jer se u Tebi za~e Spasiteq svijeta! Molim Ti se i kli~em Ti: ^uj molbe moje Bogorodice Djevo, Majko Sina Bo`ijega! Slava Tebi, sada i uvijek i u sve vijekove. Amin.
Nemawa @ivanovi} IX1 Masle{a"O[ "Veselin Masle{a"- Fo~a

SVETI SAVA Za dugoga robovawa, ^estih patwi i stradawa, Srpski narod gaji nadu Da izbore ~ast i pravdu. Duh se Svetog Save vinu U nebesku carevinu, Da svoj narod nadahwuje Kroz stoqe}a koja huje. To bija{e davno doba Kad zemaqskom stazom hoda I znamena djela stvara Iz kojih se ra|a slava. Zava|enu bra}u miri, U narodu slogu {iri, Mnoga mjesta obilazi Na ~istotu vjere pazi. Gradi crkve, manastire Pravoslavne zadu`bine, Gdje se Srbi prosve}uju I duhovnost upra`wuju. Ne {tede}i truda, blaga Samostalnu Crkvu sazda Na ~elo se weno stavi Da ga narod trajno slavi. Dok se narod Bogu moli, Svetog Savu du{om voli Tog mudroga u~iteqa I uzornog svetiteqa.
Andrej Krnojelac lX2 Masle{a"O[ "Veselin Masle{a"- Fo~a

VASKRS Vaskrs je na{ dragi Praznik Slavimo ga kroz vijekove, Radosno ga svi ~ekamo, Od nas djece do bake moje. To je va`an Dan hri{}anski, Tad je Hristos vaskrsnuo, Digao se On iz mrtvih Smrt, nepravdu pobijedio. Kada taj Dan nam osvane, Na stolu se {arene jaja, Mama ih je pripremila Radi svetog obi~aja. Hristos Vaskrse, pozdrav je na{, Tog divnog i svetog dana, Vaistinu Vaskrse, odgovor je drugi, I da je sva sre}a sa nama.
Milica Pqevaq~i} lX1 O[ "Veselin Masle{a Fo~a Veselin Masle{a"-

SVETI SAVA Ko od wega pravedniji Mo`e da postoji? On Srbijom kada ide, Dobra djela broji. \avola se on ne boji, \avolu prkosi Al nepravdu kada vidi On je ne podnosi. @ivot mu je namijenio Da Srbijom vlada, Ali on se spusti Da s narodom strada, Narodu je pomogao Grade} crkve, {kole I zbog svih tih dobrih djela Svi ga Srbi vole.
Andrea Drakul Vlll1 O[ "Veselin Masle{a Fo~a Veselin Masle{a"-

REPORTA@A SA SAVINDANSKIH SVE^ANOSTI U O[ "VESELIN MASLE[A" U FO^I I PODRU^NIM MASLE[A" [KOLAMA U ^ELEBI]IMA I BRODU NA DRINI
Praznik Svetog Save u O[ "Veselim Veselim i prethodnih godina, obavili ~in lomqewa bavili Radovi}a, kao i ostalih nastavnika. Povodom pripremili nastavnici Ru`ica Mari}, Vukola o Svetom Savi, obratio prisutnma. Masle{a" Masle{a u Fo~i, obiqe`en je prigodnom sve~ano{}u. U~enici su, kao slavskog kola~a u prisustvu vjerou~iteqa Ranka Kova~a i Radmila {kolske slave izveden je i prigodan kulturno kulturno-zabavni program koji su Sekulovi}, Radmilo Radovi} i Ranko Kova~, koji se prigodnom besjedom Radmilo

U Podru~noj {koli u ^elebi}ima, u~enici su uz pomo} nastavnika priredili malu sve~anost povodom Savindana 27. januara - praznika posve}enog Svetom Savi. Sve~anost je bila posve}ena `ivotu i radu Svetog Save i za bila wu je bio pripremqen prigodan dramsko recitatorski program u koji su bili ukqu~eni svi u~enici. Poslije dramsko dramsko-recitatorski dramskorecitatorskog dijela, rukovodilac {kole Mileta Radanovi}, sa nekoliko rije~i se obratio u~enicima i p prisutnim gostima. Na kraju je obavqen obred lomqewa slavskog kola~a, poslije koga su prisutni nastavili slavqe.
Vida Nogovi} VIII - ^elebi}i

U ~ast prvog srpskog prosvjetiteqa Svetog Save odr`ana je sve~anost u Podru~noj {koli na Brodu. Priredba je po~ela himnom "Uskliknimo s qubavqu koju je izveo hor {kole. Ranko Kova~, vjerou~iteq, govorio je o Svetosavqu i Uskliknimo qubavqu" `ivotu i radu Svetog Save. Naglasio je da mlade generacije treba da idu stazama ovog svetiteqa da se ne izgube u ko{maru ovozemaqskog `ivota. Recitatori i glymci izveli su "Molitvu Bogorodici", "Svetogorsku molitvu Gospodu tatori Svetogorsku Gospodu" i "Dug Rastka Nemawi}a" . Literarna i likovna sekcija ukrasila je hol {kole radovima posve}enim Svetom Savi.
Dragana Simi} VIII Brod na Drini

IZVJE[TAJ SA SVETOSAVSKIH TAKMI^EWA TAKMI^EWA

Pvodom Savindana odr`ano je 31. 01. 2005. g. takmi~ewe iz matematike osnovnih {kola u Fo~i, i postignuti su slede}i rezultati u~enika O[ "Veselin Masle{a Veselin Masle{a".
IV razredi - Marija Joji} IV3 (I), Milan [kipina IV2(II), Dejana Vukovi} IV3 (III), ), V razredi - Ogwen \aji} V1 (I), Darko Fundup V1 (II), Milan Mitrovi} V3 (III), ), VI razredi - Mirko Kova~ VI3 (I) Andrijana Prodanovi} VI2 (II), Marina Peter VI3 (III), VII Razredi - Sne`ana Kosti} VII3 (I), Dragana Peter VII3 (II), Mladen \okovi} VII1 (III), VIII razredi - Neboj{a Kova~ VIII1 (I), Nikola Mihajlovi} VIII1 i Marko Popovi} VIII1 (II), Du{an Peri{i} VIII2 i Dimitrije Tomi} VIII3 (III), IX razredi - Adrej Krnojelac IX2 (I), Vlatko Pejovi} IX1 (II), Milomir Obrenovi} IX1 (III).

21. 02. 2005. g. odr`ano je takmi~ewe iz fizike osnovnih {kola u Fo~i. U~enici O[ O["Veselin Masle{a" postigli su slede}e rezultate:
VII razredi -Milo{ Srndovi} VII3 (I), Mladen \okovi} VII1 (II), Sne`ana Kosti} VII3 (III), VIII razredi -Marko Popovi} VIII3 (I), Neboj{a Kova~ VIII1 (II), Du{an Peri{I} VIII2 (III), IX razredi -Vlatko Pejovi} IX1 (I), Dragi{a Deli} IX3 (II), Katarina \aji} IX2 i Dragana Vukovi} IX3 (III).

Iz oblasti literarnog stvarala{tva ostvareni su slede}i rezultati:

U kategoriji IV VI razreda - @aklina Ga{evi} VI3 (I), Qiqana Mileti} V1 (II), Lana Filipovi} V3 (III), U kategoriji VII IX razreda - Andrea Drakul VIII1 (I), Andrej Krnojelac IX2 (II), Sowa Markovi} IX2 (III).

Iz oblasti likovnog stvarala{tva ostvareni su slede}i rezultati:

Biqana Drakul VIII1 (I), Mladen Kunarac IX2 (II), Dragana Peri{i} VI3 (III). Katarina \aji} IX2 - Fo~a

IZVJE[TAJ SA REPUBLI^KOG TAKMI^EWA IZ MATEMATIKE

07. 05. 2005. G. u Bawaluci je odr`ano XI republi~ko takmi~ewe osnovnih {kola iz matematike. Na{u {kolu su predstavqali Andrej Krnojelac u kategoriji IX razreda i Marko Popovi} i Neboj{a Kova~ u kategoriji VIII razreda. Andrej Krnojelac je osvojio prvo mjesto sa maksimalnih 100 bodova i po drugi put ponio titulu {ampiona R. Srpske, dok je Marko Popovi} osvojio ~etvrto mjesto, i time su ostvarili pravo u~e{}a na saveznom takmi~ewu.
Sowa Markovi} IX2 - Fo~a

MANASTIR OSTROG
e|u najzna~ajnije i danas najposje}enije manastire, ne samo u Crnoj Gori, ve} i u cijeloj srpskoj Crkvi, ubraja se manastir Ostrog kod Nik{i}a. Wega, ustvari sa~iwavaju dva ve}a kompleksa. Dowi manastir sa crkvom Svete Trojice poti~e iz 1824. godine. Povi{e Doweg manastira nalazi se obnovqena crkva Svetog Georgija (prvobitno sagra|ena 1723. godine). Gorwi manastir je udaqen oko pola sata od Doweg, sa dvije stare crkvice usje~ene u stijeni: ^asnog Krsta i Vavedewa Presvete Bogorodice. Obje crkve su iz vremena Svetog Vasilija Ostro{kog (1610 - 1671. godine; 1636 - 1651. godine mitropolit zahumski - zapadne trebiwske eparhije sa sjedi{tem u manastiru Tvrdo{u, a od 1651. godine, pa sve do upokojewa 1671. godine, mitropolit isto~nohercegova~ki, a iz Ostroga je upravqao eparhijom od 1656. godine). Crkva ^asnog Krsta sagra|ena je 1665. godine, a `ivopis je po blagoslovu Svetog Vasilija radio zograf Radul 1667. godine. Kao ktitor koji se brinuo o izgradwi i `ivopisawu pomiwe se iguman Ilija. Ispod we je sveti Vasilije sagradio crkvu Vavedewa Presvete Bogorodice. Najvjerovatnije je `ivopisana 1667. godine kada i crkva ^asnog Krsta. U crkvi Vavedewa Presvete Bogorodice po~ivaju ~udotvorne mo{ti Svetog Vasilija Ostro{kog kojima na poklowewe ide pobo`ni narod iz cijele srpske zemqe i inostranstva, dok se u crkvi ^asnog Krsta nalaze mo{ti novomu~enika Stanka Ostro{kog. Mnogi bolesnici ovdje nalaze izqe~ewe svojih tjelesnih i du{evnih bolesti.
VI2 " "-

anastir Ostrog je najve}a svetiwa koju posjeduje pravoslavni srpski narod, i to zbog ~esnih mo{tiju svetog oca na{eg Vasilija Ostro{kog i Tvrdo{kog, koje ve} vi{e od tri stotine godina ~udotvore. U ovom svetom manastiru i danas se de{avaju ~uda Bo`ija, jer sveti Vasilije priti~e u pomo} svima koji mu se sa dubokom i iskrenom vjerom i srda~nom molitvom obrate za svoje du{evne i tjelesne potrebe. Pred kivotom ovog svetiteqa Bo`ijeg mnogobrojni su dobili iscjeqewe, o ~emu svjedo~e nebrojeni iskazi iscijeqenih i monaha ove svete obiteqi. U ovoj svetiwi ~udotvornu pomo} svetog Vasilija osobito dobijaju umnobolesni i |avoimani tj. qudi koji su opsjednuti zlim duhovima.

10

HRISTOV LIK VIDE SAMO SVIJETLE DU[E

Za{to su ikonu napravqenu na prijedlog istori~ara, u IX vijeku, qudi vidjeli tek po~etkom XX vijeka. I to nije sve. Neko od pokl poklonika, vrativ{i se sa pokloni~kog putovawa, priznaje: nema nikakvog Lika n na stijeni. Za{to ga ne vide svi? jesto, gdje se pojavio Spasiteqev Lik, po svojoj qepoti zaista nije zemaqsko. U gustoj {umi, okru`enoj planinama, nasuprot stijena, nalaze se tri najstarije ruske crkve. U wima su kr{teni qudi pola vijeka dok Rusija nije postala pravoslavna. Skrivenu ikonu vide qudi koji imaju ~istu du{u. A neki, stoje}i direktno ispred we uop{te je ne vide - pri~a otac Viktor, nekada nau~ni saradnik, najve}e astronomske opservatorije u Rusiji, a sada starje{ina mjesne Iqinske crkve. "Prije godinu dana, odmaraju}i se u jednom od sanatorijuma u Kislodovsku, slu~ajno sam prona{la ije fotografiju, koju vidite na lijevoj strani - Spasiteqev Lik. Fotograf, koji ju mi je poklonio, bio je rodom iz Kara~evo-^erkesije i ispri~ao mi je neobi~nu pri~u tog snimka: ...Mnogo puta su se mje{tani peli u ^erkesije tog planine, i ~ini se da su znali svaki kamen, svaku skrivenu stazicu, i odjednom su ugledali ~udo. ...Sa jedne od stijena na wih je gledao Sam Spasiteq. Radoznali ~erkesci su mislili da je to neko od turista nas naslikao Hristov Lik obi~nom kredom. Bili su za~u|eni samo {to je to crte`, a ne neki banalni natpis na stijeni, koje vole da prave oni koji dolaze. Ali, to nije bio prosto crte`, naslikan kredom kako se ~inilo na prvi pogled. On se ni~im nije mogao izbrisati (a bilo je i onih koji su i to poku{ali). Fenomenalna pojava zainteresovala je istori~are. Poslije izvr{enih specijalnih analiza, postalo je jasno da je Hristov Lik bio izobra`en jo{ u vizantijsko vrijeme. Vrativ{i se ku}i, ja sam potpuno zaboravila na taj snimak. ^ovjek koji mi je to ispri~ao nije ulivao taj neko povjerewe. ^inilo mi se to, o ~emu mi je pri~ao - samo efektna izmi{qotina, i zbog toga ja tada nisam pridavala nikakvog zna~aja pri~i koju sam ~ula. I eto prije godinu dana pojavio se ~lanak u "Komsomolku": Ivan Iqi~ pri~a da se Lik qudima prikazivao prije rata. Vidjela su ga djeca. Ali pod sovjetskom vla{}u do dje~ijeg tepawa o ~udu nikome nije stalo. A u zapisima monaha s po~etka XIX vijeka

da 1918. god. o skrivenoj ikoni nije bilo ni rije~i. Mo`da su se monasi bojali qudskog ismijavawa? A u selu kru`e pri~e, da se negdje u planinama skriva Lik Bogomajke visok tri metra. Samo on se mo`e vidjeti kada Ona po`eli da se javi qudima. Me|u mje{tanima sa ~vrstim ateisti~kim pogledom na svijet, postoji mi{qewe da skrivena ikona - nije ni{ta drugo, do djelo ruku dana{wih mjesnih monaha. No, Anatolij Demakov, najstariji nau~ni saradnik mjesnog istorijskog podru~ja, istra`iva~ Lika, tvrdi da je ikona prava: Ikona je naslikana mineralnim bojama i okrenuta je na Istok. Predhodna prou~avawa boja, koja su izvr{ena na u laboratoriji u Moskvi govore o bezuslovnoj starosti vezivnog materijala u `ivopisnom sloju. Sam stil slikawa odgovara ranohri{}anskim Spasiteqevim ikonama i freskama...
Nije bilo sumwe - na fotografiji koju sam dobila na poklon bio je upravo taj drevni Spasiteqev Lik. U `ivotu ni{ta nije slu~ajno. ( ) ) ^UDO NA TAVORU vake godine, u rano jutro na Preobra`ewe Gospodwe (19. avgusta), na goru Tavor nailazi oblak pun svjetlosti, iz koga blistaju iskre. Oblak pokriva goru na kojoj se Gospod preobrazio pred svojim Apostolima. Tom oblaku,, koji dolazi iz pravca Nazareta, pridru`uju se uskoro i drugi. Mnogi poklonici ovo vide, i raduju se rado{}u neiskazanom, jer je to potvrda na{e svete vjere, isto kao i ogaw iz Groba Gospodweg na Veliku Subotu.

11

RIJE^ GOSPODA SVEDR@ITEQA

a Sam Onaj koji obara i koji podi`e oborene, koji ka`wava i koji lije~i, postavqa na visoke funkcije i koji uklawa sa polo`aja - Onaj koji daje i Onaj koji uzima. Sve su galaksije u Mojoj ruci. Ja upravqam kosmi~kim prostranstvima, avqam zakone u prirodi Ja Sam postavio. Stvorio Sam gravitaciju i magnetna poqa. Po mojoj naredbi zemqa se okre}e oko svoje ose. Rasuo Sam svjetlost po mraku i proiza{le su boje i oblici. Mojoj mo}i nema takmaca na ovoj skleroti~n skleroti~noj planeti. Ukupna snaga svih kompjuterskih sistema ne mo`e se ni porediti sa energijom Moga uma. Ja Sam inspiracija svih va{ih stvarala~kih ambicija i kreativnih poduhvata. Ja ~istim savjest i oplemewujem qudsku logiku. Besmisao i nemo} - Meni su nepoznat nepoznati. Za Moje oko qudi su providni kao staklena ambala`a. Svojim pogledom prodirem kroz tebe i vidim kao na dlanu cjelokupnu dramaturgiju tvoga `ivota. Ne tra`i Me po Marsu i wegovim stjenovitim kraterima, niti po gasovitim prstenovima dalekog Saturna. Ja Sam podjednako i tamo i ovdje, pored tebe. Mene ima vi{e nego zraka koji di{e{ i vi{e nego am magnetnih poqa kroz koja se ti, i neznaju}i kre}e{. Stojim na svim uglovima ovog svijeta. Pratim i ~uvam na svim linijama `ivota svakoga ko Me tra`i i ko Me `eli. A koga Ja ne pratim, wega prati glupost i koga neznawe i ledeni strah. Bi}u s vama u sve dane do dramati~nog kraja ovog svijeta. Bez Mene se ne de{ava ba{ ni{ta. Sve se okre}e oko Mene. ^itaj Moje Evan|eqe i ne boj se, samo vjeruj! Kormilo ovoga svijeta u Mojoj je ruci. Dr`i se Mene. Ime Mi je Gospod Svedr`iteq!

POROK IZOBLI^I ^OVJEKA

eliki slikar Leonardo da Vin~i utro{io je mnoge godine rade}i svoju ~uvenu scenu Tajne ve~ere. Dugo je i uzalud tra`io pogodan lik koji bi mu poslu`io za Lik Hristov. Najzad, sre je u jednoj sreo rimskoj crkvi pjeva~a, ~ije su mu se crte lica i dr`awe dopali. To je bio Pjetro Bondineli. Slavni slikar odveo ga je u svoj ateqe, gdje mu je poslu`io kao model Hrista. Kada je sa wim bio gotov, pre{ao je na likove apostola i izradio ih sve, osim Jude, izdajnika Hristovog. Za wega nikako nije mogao da na|e pogodan model. Obilazio je ulice i zagledao u lica prolaznika, i dugo je vremena tako uzalud tra`io. Najzad, jednog dana on spazi prosjaka u zakrpama odvratne fizionomije koji je stajao na ulici i prosio. Umjetniku se u~ini da bi ovaj prosjak mogao poslu`iti kao model Jude, pa mu pri|e i pozove ga da pozira za dobru nagradu. Prosjak rado pristane i po|e. No, po dolasku u ateqe prosjak se zagleda u Lik Hristov i po~e da pla~e. Kada ga je slikar upitao za{to pla~e, prosjak izjavi da je prije nekoliko godina slikar upravo on poslu`io za Lik Hristov na toj slici. Ovaj ~ovjek se odao poro~nom `ivotu koji mu je, ranije nevin lik nagrdio i izopa~io, i on se od Hristolikog presvorio u satanolikog ~ovjeka.

HRAM SVETOG SAVE NA VRA^ARU U BEOGRADU