Neolitik Hrvatske u kontekstu srednje i jugoistone Europe 2 sata/predavanja = 5 ECTS bodova

1. Neolitik i proces neolitizacije modeli neolitizacije. Podjela, odn. periodizacija neolitika problem protoneolitika i pretkeramikog neolitika (bliski i srednji istok, egejsko podruje) 2. Rani neolitik: starevaka kultura i balkansko-anadolski kompleks slikane keramike 3. Starevaka kultura na prostoru Hrvatske 4. Impressokeramika kultura istonog Jadrana i njezin poloaj u okviru sredozemne impresso keramike (Grka, Apulija, srednja Italija, Ligurija, Lipari, Sicilija) 5. Vinanska kultura i balkansko-anadolski kompleks crnoglaane keramike 6. Vinanska kultura i balkansko-anadolski kompleks crnopolirane keramike 7. Korenovska kultura u kontekstu srednjoeuropske linearnotrakaste keramike 8. Sopotska kultura 9. Regionalni tipovi sopotske kulture i lenelski kulturni kompleks 10. Potiski kulturni kompleks i suvremene pojave istono od njega (AriusdCucuteni-Tripolje) 11. Srednji neolitik na istonoj jadranskoj obali i njegov odnos sa zapadnom obalom 12. Kasni neolitik na istonoj jadranskoj obali i njegov odnos sa zapadnom obalom 13 Jadransko-sredozemni utjecaji na unutranjost Balkana (prodori i utjecaji impressokeramike, danilske i hvarske kulture dolinom rijeka jadranskog sliva (Obre I, kakanjska kultura, butmirska kultura, Retani, Ohrid)

OSNOVNA LITERATURA
SKUPINA AUTORA: PRAISTORIJA JUGOSLAVENSKIH ZEMALJA II NEOLIT, SARAJEVO 1979. DIMITRIJEVI&TEAKGREGL&MAJNARI-PANDI: PRAPOVIJEST, ZAGREB 1998. ZORKO MARKOVI: SJEVERNA HRVATSKA OD NEOLITA DO BRONANOG DOBA, KOPRIVNICA 1994.

BRUNISLAV MARIJANOVI: PRILOZI ZA PRAPOVIJEST U ZALEU JADRANSKE OBALE. ZADAR 2000. HERMANN MUELLER-KARPE: HANDBUCH DER VORGESCHICHTE, BAND II . JUNGSTEINZEIT, MUENCHEN 1974.

Geografske regije prema razliitim autorima

Jugoistona Europa

Sredozemlje=Mediteran (lat. medius + terra), Sredozemno more i zemlje oko njega (rim. Mare Internum). Jugozapadna Azija, sjeverna Afrika, juna Europa. Od Sirije na istoku do panjolske i Maroka na zapadu. Azija = istok. Ime potjee od vj. asirske rijei asu, to znai svjetlost, dan, vatra, Sunce, zapravo istok. Kasnije su naziv preuzeli Feniani, od njih Grci, a od ovih Rimljani. Jugozapadna Azija zemljopisna je cjelina izmeu Sredozemlja i planinskog masiva Hinduku (Afganistan), izmeu Crnog mora na sjeveru i Crvenog na jugu. Taj prostor poznat je i pod nazivom Bliski Istok, naziv nastao iz europskog kuta gledanja (to je Europi najblii dio Azije). Bliski je istok odavna prirodna prometna spona meukontinentalnog prijelaza, kriite svjetski vanih prometnih putova. Levant (tal. levante=istok), Istok, sve zemlje oko Sredozemnog mora koje lee istono od Italije; u uem smislu obale Male Azije, Sirije i Egipta.

 Srednja Europa obuhvaa dio eur. kontinenta okvirno omeen Baltikim morem na sjeveru, Alpama i Jadranskim morem na jugu, granicom nekadanjeg Sovjetskog Saveza na istoku, te francuskom granicom na zapadu. Vie nego li unutarnjom homogenou Srednja je Europa izdvojena na temelju razlika prema susjednim, jasnije defininiranim eur. makroregijama. U klasinoj zemljopisnoj podjeli Europe na nekoliko velikih sastavnica, Srednja Europa je svojevrsna prijelazna regija izmeu raznolike i razvedene Zapadne Europe, poluotono i klimatski (borealno) jasno izdvojene Sjeverne Europe, prostrane i pejsano jednoline Istone Europe te otrim lokalnim kontrastima obiljeene June Europe

 Veina zagovornika obnove SE izostavlja Njemaku te oblikuje svojevrsnu malu Srednju Europu koja danas na temelju komplementarnosti i povijesnih veza, a posebno iz perspektive EU, obuhvaa Poljsku, eku, Slovaku, Austriju, Maarsku, potom Sloveniju, a toj regiji stremi i Hrvatska

Balkanski poluotok

Grka

Bugarska

Albanija

Neolitik i proces neolitizacije modeli neolitizacije

neolitik - gr. = nov, =kamen Novo kameno doba mlae kameno doba Neolitizacija = proces postupnog prijelaza sa skupljako-lovnog privreivanje na stupanj proizvodnje hrane. Taj proces povlai jo i niz drugih promjena, od sjedilakog naina ivota, trajnih naselja, tehnologije obrade i izradbe orua i oruja, do proizvodnje keramikih predmeta te drugaijih duhovnih potreba (umjetnost, religija).

Domestikacija ivotinja

Kultivacija biljaka
itarice: jednozrna penica, dvozrnapenica,jeam lea mahunarke

Sjedilaki nain ivota - sedentizam

Proizvodnja keramike

Nova tehnologija obrade kamena: glaanje, bruenje i buenje

 Veina istraivaa smatra da neolitik svoje podrijetlo ima na Bliskom istoku, odnosno u Anatoliji. Za to govori injenica da su ishodini oblici kultiviranih itarica i domesticiranih ivotinja (ovce i koze) potekli upravo s Bliskog istoka, a i mnogi zajedniki pravci drutveno-gospodarskog razvitka (nastanak stabilnih seoskih naselja). Meutim, miljenja o nainu i putovima te neolitizacije se razlikuju.

Modeli neolitizacije
Kolonizacijski model ili demografska difuzija neolitiki paket iri se migracijama iz prvobitnih prostora nastanka, primjerice iz podruja plodnog polumjeseca - neolitizacija je egzogeni proces povezan s imigracijom agrarnih populacija u druga podruja autohtoni model - u okviru ekolokih promjena mezolitiko stanovnitvo poinje s lokalnom domestifikacijom raznih ivotinja i kultivacijom biljaka, u domestifikacijski proces integriraju se i strani oblici ivota do kojih se dolazi kontaktom s drugim zajednicama

 akulturacijski model ili filter model - agrarno orijentirane skupine naseljavaju ekoloki pogodna podruja. Mezolitiki itelji prilagoavaju pojedine elemente ovih susjeda svojoj gospodarskoj i materijalnoj kulturi, bez da preuzmu redom sve elemente neolitike kulture model keramikog mezolitika - mezolitiko puanstvo samostalno izumljuje keramiku, a tek kasnije preuzima druge neolitike elemente novih agrarnih skupina model mree ili kulturna difuzija - ve uspostavljenim meusobnim vezama izmeu stanovnitva odreenih podruja razmijenjuju se inovacije, pa tako i spoznaja poljoprivrede

Plodni polumjesec
plodni nizinski krajevi, poput polumjeseca izdueni izmeu Arapsko-perzijskog zaljeva do plodnih obalnih nizina Sredozemlja. iroki luk vodom bogatih visoravni (750-1000 m nadmorske visine) koje se pruaju od Levanta do Zagros planina (Iraki Kurdistan), juno od Kaspijskog jezera, zapravo se ovijaju oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska i Iranska pustinja)

Podjela, odn. periodizacija neolitika

protoneolitik i pretkeramiki neolitik pojmovi nastali za podruja Bliskog i Srednjeg istoka, te Egejsko podruje Neolitik: rani srednji kasni