Kompleks kultura linearnotrakaste keramike

Pojam Bandkeramik = trakasta keramika prvi se put u arh. literaturi pojavljuje 1884. g. (F. Klopfleisch prapovijesna keramika ukraena trakastim motivima za razliku od Schnurkeramik i megalitske keramike. Otada je Bandkeramik sinonim za prvu, izrazito neolitiku kulturu u srednjoj i dijelu zapadne Europe.

 M. Hoernes, G. Wilke, O. Menghin, W.v.Jenny, F. Tompa podrazumijevaju pod pojmom Bandkeramik niz razliitih kultura koje lee uz Dunav ili su nastale pod neposrednim utjecajem iz tog prostora, a spajaju ih dvije zajednike osobine: spirala kao dominantan ukrasni motiv na keramikom posuu i glaana kamena sjekira kalupastog tipa (Schuleistenbeil). Ishoditem Bandkeramike smatraju linearnu keramiku eke.

spirala kao dominantan ukrasni motiv na keramikom posuu

glaana kamena sjekira kalupastog tipa (Schuleistenbeil).

 Kompleks linearnotrakaste keramike moe se podijeliti u dvije velike skupine ili kruga: istoni koji obuhvaa istonu Maarsku, jugoist. Slovaku, zapadni Erdelj, jugozapadni dio Ukrajine, sjeverni Banat zapadni koji se prostire u Holandiji, Njemakoj, Belgiji, zapadnoj francuskoj, vicarskoj, Austriji, ekoj, Moravskoj, Poljskoj, zapadnoj Maarskoj, jugozapadnoj Slovakoj, Ukrajini, Transilvaniji, Moldaviji, sredinjoj Hrvatskoj granica izmeu istonog i zapadnog kruga ide kroz srednju Slovaku i junije pravcem izmeu Dunava i Tise

 zajednika obiljeja oba kruga: tehnologija proizvodnje keramike, odn. obrada gline, ureenje povrine posuda, nain peenja i tehnike ukraavanja; pogrebni ritus; razvitak kroz 4 stupnja to ukazuje na srodne poetke razlike: oblici posuda, prisutnost odn. odsutnost slikanja, ukrasni motivi (u zapadnom prevladavaju krivocrtni, u istonom pravocrtni ovo je upitno)

 ova dva kruga razlikuju se kako u cjelokupnom razvoju i tipologiji keramike, tako i u njenom ukraavanju u oba kruga dolazi do stvaranja i difrenciranja novih, manjih skupina u vezi s geografskim i kronolokim poloajem tu bi trebalo provesti ujednaavanje terminologije jer neki dijele stvarni zapadni krug ponovo na zapadnu i istonu skupinu, a isto tako i istoni krug, to sve unosi brojne zabune istoni se krug ranije nazivao jo i istonokarpatskom linearnotrakastom keramikom, a danas prevladava naziv istona linearna keramika

Zapadni krug
Josef Antonin Jira otkrio neolitiku slikanu keramiku u ekoj (tzv. arka tip) Izvrio tipoloku diobu LTK: a) Stariji stupanj akovi tip b) Srednji stupanj spiralni ukras c) Mlai stupanj prijelaz na ubodnotrakasti ukas

 Albin Stocky: a) Stariji stupanj b) Mlai stupanj arecky tip (prema lokalitetu Praha-arka) Oswald Menghin: a) Stariji stupanj starija trakasta keramika u ju. Moravskoj i Donjoj Austriji b) Srednji stupanj Flomborn stil c) Mlai stupanj ubodni ornamenti

 W. Buttler: a) Starija faza - Flomborn stil (snano urezivanje trakastih motiva, tekua spirala, luni motivi, meandarske kuke odgovara akovy stilu eke b) Mlaa faza Notenkopf (linije presjeene ubodima ili redovimazareza, spiralni motivi, pravocrtni prelomljeni motivi c) Najmlaa faza brojne lokalne skupine deformacija spirale

Bohuslav Soudsky: Starija faza Akovy horizont Srednja faza Notenkopf Mlaa faza - arka

 Starija linearna keramika (volutova keramika) Starija transdanubijska linearna keramika kesteljski tip (Keszthely) Akovi tip (eka) Notenkopf arka tip (eka) Zseliz ili eliezovce (Slovaka, zap. Maarska, ist. Austrija Korenovska kultura (sredinja Hrvatska, jugozap. Maarska

Naselja
Sastoje se od dugakih kua (duljina 6-40 m, irina 6-7m), udaljene su jedna od druge jedna kua za vie obitelji koje tvore klan Naselja s vie stambenih horizonata horizontalna stratigrafija

Even Neustupny I. stupanj najstarija LTK II. stupanj Akovy III. Stupanj formiranje regionalnih tipova IV. Stupanj Notenkopf V. stupanj - arka

KLN-LINDENTHAL

 Iskopavao 1929-1934 W. von Buttler Povrina cca 30 000 m 2 odvojena dijela; u junom veliki broj jamskih objekata koji su prvobitno smatrani stambenim nadzemne strukture u sjevernom dijelu interpretirane kao gospodarski objekti Danas obrnuta interpretacija

FLOMBORN KOD WORMSA

Neolitiko (LTK) groblje, iskopavao C. Koehl 1901 85 kosturnih zgrenaca na lijevom boku s bogatim prilozima (kalupasti klinovi, nakit od spondilusa, LTK keramika

KORENOVSKA KULTURA
Stjepan Vukovi 1956 i 1957. Malo Korenovo 1966. Dragica Ivekovi - Ravnice u Tomaici kod Garenice uro Jakekvi - Drljanovac kod Bjelovara Vesna Kliki - Kanika Iva kod Garenice Malo Korenovo, u Drljanovcu (ograda Hanevaki i ograda Slavka Jakekovia), lokalitet Tuk u Dautanu, Kanika Iva i Tomaica Ravnice kod Garenice i Raite u Podgorau kod Naica

Korenovska kultura

 Stupanj A plastine aplikacije, duboke bikonine zdjele s vijencem krunih otisaka (Perlmuster 2), zdjele S profila (4, 5, 7), bombasti lonci (3, 8)

Kanika Iva, Malo Korenovo

 Stupanj B1 Malo Korenovo, Drljanovac, Dautan, Tomaica, Pakrac zdjele S profila (2, 3), bikonine zdjele (10), bradaviaste aplikacije (8) Ukraavanje urezivanjem a) samostalne linije b) 2 ili vie paralelnih linija= trakasti motiv c) kombinacija Stupanj B2 bikonini i S