28/10/2009

to je kemija i to izuava kemija

Znanost koja se bavi prouavanjem prirode, tj. prirodnih pojava nazivamo prirodnom znanou.

Kemija je prirodna znanost koja prouava tvari od kojih je sastavljen svemir, ispituje njihov sastav, svojstva i grau te istrauje promjene tvari nastale kemijskom reakcijom.

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

Kemijske i fizike promjene

Fizike promjene Pri fizikim promjenama na mijenja se kemijski sastav tvari (primjer: H2O s, l, g) Kemijske promjene Pri kemijskim promjenama mijenja se sastav tvari (primjer: zagrijavanje Mg ice) 2Mg + O2 2 MgO

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

28/10/2009

Prirodni zakon
Iz slinosti veeg broja iskustvenih injenica izvodi se zakonitost.

Hipoteze i teorije
Slikovite predodbe ili jednadbe kojima se nastoji tumaiti prirodne zakonitosti.

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

Kemijska znanost je toliko opirna da se tijekom svog razvitka podijelila na ua znanstvena podruja (grane). Podjela kemije: anorganska kemija organska kemija fizikalna (fizika) kemija analitika kemija biokemija kemijska tehnologija

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

28/10/2009

Veina tvari oko nas produkti su kemijske industrije: lijekovi prehrambena, kozmetika industrija odjea i koa: procesi dorade prirodnih materijala (npr. boje), sintetiki materijali

itd.

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

Svemir je sastavljen od materije koja je u neprestanom gibanju i postoji u 2 oblika: 1. kao estice (elementarne i sloenije) i njihove agregacije, koje nazivamo tvarima; karakterizira ih fizika veliina masa 2. Kao polje sila (gravitacijsko, elektromagnetsko, nuklearno); karakterizira ih fizika veliina energija Oba su oblika vrsto povezana meusobnom pretvorbom, a njihov odnos je matematiki izraen Einsteinovom jednadbom ekvivalencije mase i energije (Albert Einstein, 1905. g.): E = m c2 (c = 3 108 ms-1)

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

28/10/2009

Vrste tvari
Bilo koji stupanj organizacije (sreenosti) materije naziva se tvar (ili supstancija). Vrlo se lako moemo uvjeriti da se tvari u prirodi mogu podijeliti u dvije skupine: 1. Homogene tvari 2. Heterogene tvari

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

Homogene tvari

iste tvari

Homogene smjese ili otopine

Elementi

Spojevi

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

28/10/2009

Homogene tvari
su tvari koje su u svakom svom dijeliu iste. Moemo ih podijeliti na: a) iste tvari homogene tvari tono odreenog i stalnog kemijskog sastava i drugih karakteristinih konstantnih svojstava. Npr. isto Fe -

= 7.86 gcm-3; Tt = 1535oC; mekano je i magnetino itd.

b) Homogene smjese ili otopine su homogene tvari sastavljene od smjese istih tvari (morska voda, otopina eera, alkohola itd.). Homogenim smjesama pripadaju i tzv. vrste ili kristalne otopine (zlato za nakit vrsta je otopina srebra u zlatu) i plinske smjese (zrak).
dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

Heterogene tvari
Sastavljene su od meusobno odijeljenih homogenih tvari (granit, mlijeko, dim, magla) heterogene smjese homogenih tvari. Primjeri: granit sastavljen je od 3 homogenih tvari, tvrdih kristalia kremena, sjajnih ljuskica tinjca i bijelih kristalia glinenca dijelova

magla estice tekuine rasprene u plinu

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

28/10/2009

Osnovne karakteristike svake smjese:

sastav smjese je promjenjiv svaka tvar smjese zadrava svoja karakteristina fizikalna i kemijska svojstva svojstva smjese ovise o koliini i o svojstvima tvari koje ju tvore pojedine sastojke moemo odijeliti pogodnim operacijama

Odjeljivanje istih tvari iz njihovih homogenih i heterogenih smjesa naziva se frakcioniranje .

Postupci frakcioniranja: otapanje, filtriranje, sedimentiranje i plivanje, centrifugiranje, dekantiranje, dijaliza, flotacija, magnetsko odjeljivanje, destilacija, kondenzacija, sublimacija, ekstrakcija, frakcijska kristalizacija, frakcijsko otapanje, frakcijska difuzija, termodifuzija, kromatografija.

28/10/2009

Otapanjem se odjeljuju topljive tvari u pogodnom otapalu od neotopljenih filtriranjem, sedimentiranjem ili centrifugiranjem. Filtriranjem se odjeljuju suspendirane tvari (talog) od tekuine ili otopine. Sedimentiranjem i plivanjem odjeljuju se tvari kod kojih je suspendirana tvar znatno specifiki tea, odnosno laka od tekuine. Uzastopni postupak sedimentiranja i odlijevanja tekuine iznad taloga naziva se dekantiranjem. Centrifugiranje centrifugalne sile. je sedimentiranje pod utjecajem

Magnetskim odjeljivanjem odjeljuju se magnetine tvari od onih koje nisu magnetine.

Destilacijom se odjeljuju tekue, lake hlapljive tvari iz otopine, pri emu zaostanu tee hlapive tvari.

Sublimacija je izravan prijelaz iz vrstog u plinovito stanje i obratno (npr. I2, HgCl2). Ekstrakcija se temelji na razliitoj topivosti neke tvari u dva otapala koja se ne mijeaju.

28/10/2009

SVOJSTVA ISTIH TVARI

se mogu podijeliti na fizika i kemijska. Fizika svojstva se oituju pri fizikim promjenama i karakteristina su ako ne ovise o veliini, odnosno stanju razdijeljenja (gustoa, tvrdoa, talite i vrelite, kristalni oblik, kalavost, topljivost, elektrina i termika vodljivost) Boju tvari ne moemo smatrati karakteristinim svojstvom jer ovisi o razdjeljenju (Primjer 1: HgO; krupni kristalii crvene boje, sitni kristalii ute boje; Primjer 2: dijamant). Karakteristina fizika svojstva su karakteristine konstante uz tono odreene vanjske uvjete i agregatno stanje tvari.
dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

Fizika svojstva se mogu podijeliti i na: - intenzivna, koja su neovisna o koliini tvari (talite, vrelite, gustoa itd.) - ekstenzivna, koja ovise o koliini tvari (volumen, masa, energija itd.).

Kemijska svojstva se oituju prilikom kemijskih promjena istih tvari, tj. kada pri kemijskim reakcijama prelaze u neke druge tvari. Npr. eljezo ima svojstvo da se otapa u kiselinama.

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

28/10/2009

Homogene tvari

iste tvari

Homogene smjese ili otopine

Elementi

Spojevi

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

Vrste istih tvari

Analiza Sinteza Element

Spoj

natrijev klorid

natrij + klor

Kemijske spojeve razlaemo kemijskim postupcima na jednostavnije tvari, kemijske elemente.

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

28/10/2009

Kemijski element je jednostavna ista tvar koja se ne moe nikakvim fizikalnim ili kemijskim postupkom razloiti na drugu istu tvar drugog kemijskog sastava (jednostavniju tvar). Kemijskim spojem nazivamo sloene iste tvari koje se mogu kemijskom reakcijom rastaviti na elementarne tvari (analiza), odnosno mogu nastati kemijskom reakcijom iz tih elementarnih tvari (sinteza). Analiza je niz fizikalnih i kemijskih postupaka rastavljanja kemijskog spoja na elementarne tvari, ili postupaka kojima se eli doznati sastav razliitih uzoraka (kvalitativna i kvantitativna analiza). Dobivanje novih tvari iz ve poznatih naziva se sinteza.

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

Kemijskim elementom nazivamo skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru). U elementarnoj tvari spojeni su atomi istog kemijskog elementa. Atom je najmanja estica koja jo zadrava svojstva elementa, a sloene je strukture koja mu omoguuje da se spaja s drugim atomima i tako izgrauje tvari. Udruivanjem istovrsnih atoma nastaju elementarne tvari (kemijski elementi), a udruivanjem raznovrsnih atoma kemijski spojevi. Ovisno o vrsti veze meu atomima elementarne su tvari metali i nemetali (polumetali/metaloidi!).
dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

10

28/10/2009

Do danas je poznato 118 elemenata (92 naeno u prirodi) Elementi u prirodi dolaze u spojevima s drugim elementima ili samorodni: Au, Pt, Hg, Ag, Cu, C, S, N2, O2, plemeniti plinovi. Pri sobnoj temperaturi i tlaku 11 elemenata su plinovi, 2 su tekuine, a sve ostale vrste tvari Svi elementi odnosno njihovi atomi imaju internacionalna latinska imena, a neki i narodna imena Jns Jakob Berzelius predloio je poetkom 19. stoljea kemijske simbole elemenata.

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

Sastav zemljine kore prema F.W. Clarke-u

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

11

28/10/2009

Zakoni kemijskog spajanja po masi

1. Zakon o odranju mase 2. Zakon stalnih omjera masa 3. Zakon umnoenih omjera 4. Zakon spojnih masa

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

Zakon o odranju mase

(A. L. Lavoisier, potkraj 18. st.) Nikakve promjene ne mogu se opaziti u ukupnoj masi svih tvari koje sudjeluju u nekoj kemijskoj reakciji. Zakon je potvrdio H. Landolt poetkom 20. stoljea s tonou mjerenja 1:107. Za potpuno zatvoreni reakcijski sustav vrijedi da je ukupna masa i energija stalna = zakon o odranju materije.

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

12

28/10/2009

Zakoni kemijskog spajanja po volumenu

1. Gay-Lussacov zakon spojnih volumena 2. Avogadrov zakon

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

Gay-Lussacov zakon spojnih volumena

(J. L. Gay-Lussac, 1808. g.) Volumeni plinova koji meusobno reagiraju ili nastaju kemijskom reakcijom odnose se kao mali cijeli brojevi kada su mjerenja obavljena pri stalnom tlaku i temperaturi.
K: 4H20 + 4e 2H2 + 4OH A: 40H 4e O2 + 2H2O
2H20 2H2 + O2

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

13

28/10/2009

Hofmannov aparat

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

Avogadrov zakon
(A. Avogadro, 1811. g.) Najmanje estice nekog plina nisu slobodni atomi, ve skupine malog broja atoma koje je Avogadro nazvao molekulama (lat. molliculus = sitan). Avogadrova hipoteza: Plinovi jednakog volumena pri istoj temperaturi i tlaku sadre isti broj molekula.

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

14

28/10/2009

Iz Avogadrovog zakona mogu se izvui 2 vana zakljuka: 1. Ako plinovi istog volumena sadre isti broj molekula, onda se mase plinova jednakog volumena odnose kao mase molekula tih plinova, odnosno kao Mr tih plinova. 2. Ako razliiti plinovi istog volumena sadre isti broj molekula, onda, i obratno, isti broj molekula bilo kojeg plina zauzima u identinim fizikim uvjetima isti volumen. molarni volumen (Vmo); Vmo = 22,4 dm3 mol-1; Vmo = Vo / n

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnoloki fakultet / Zavod za primijenjenu kemiju

15