SUICID -Latin.

SUI SEBE i OCCIDERE- ubiti -Broj informacija i saznanja o novnom fatalnom inu obrnuto je razmjeran naoj sposobnosti da razumijemo njegovu bit. -Uestalost suicida :poveat e se do 2075god. za 75 % , a kod mladih e se udvostruiti, to znai da e 15%stanovnika Evrope ivot zavriti samoubistvom (Ringel). DEFINICIJE SUICIDA Volter : Suicid je okonanje vlastite mizerije. Milovanovi: Suicid je svjesno i namjerno unitenje sopstvenog ivota,odnosno autodestruktivno ponaanje sa smrtnim ishodom,koje je povezano sa idejom o smrti ,sa svjesnom namjerom - eljom da se umre ,sa svijeu o posljedicama ina koje je izvrila sama rtva. Ispitno pitanje: definicija suicida po Milovanou ? -Svaki drugi autodestruktivni in gdje nije namjera za samounitenje,sopstvenom smru, nije samoubistvo. Miluinski: Samoubistvo je in kojim se ovjek usmrtio, a da je pri tom imao namjenu sebi oduzeti ivot ,pri emu je ta namjera bila, na osnovu njegovog ponaanja, vidljiva za njegovu okolinu. Stengel: samounitavajue ponaanje koje nije povezano sa idejom o smrti nije suicid. -Suicid je oblik komunikacije u asu teke ivotne krize,odgovor na poremeenu globalnu komunikaciju ,izlaz iz realne egzistencijalne krize, apel upravljen jednoj signifikntnoj osobi-blinjem,drutvu.To je krik za pomo koji nastoji proizvesti popustljivo ponaanje signifikatne osobe. ISPITNO PITANJE:ta je to apel funkcija ? Dirkem: Samoubistvo postoji onda kad rtva u trenutku izvrenja ina trebada dokraji njezin ivot sasvim sigurno zna ta iz tog ina proistie. Psihoanalitiki stavovi o hroninom samoubistvu (Meninger): svako ponaanje koje ima za posljedicu samopovreivanje,samounitenje npr. asketizam,alkoholizam.

KONCEPT NORMALNOSTI SAMOUBISTVA Biro(1982): -Statistiki kriterij normalnosti -Bioloki kriterij -Kliniko-psiholoki kriterij -Kriterij normalnosti SUICID KAO SOCIJALNI PROBLEM -Svako samoubistvu ljudi bliski onome ko ga je poinio doivljavaju kao lini gubitak. -Zbog velike rasprostranjenosti suicid se u nekim zemljama moe smatrati socijalnim problemom.

SKALA SUICIDALNE STOPE -Stopa suicida po meunarodnim standardima predstavlja broj suicida na 100.000 ukupnog stanovnitva odreenog podruja u odreenom vremenskom periodu. Skala visine suicidalne stope je : do 4, 9% - vrlo niska od 5- 9,9%- niska od 10- 19,9%- srednja od 20- 24,9 %- visoka vie od 25 % - vrlo visoka najviu stopu samoubistva je imala Maarska, a najniu stopu ima Kosovo.

KARAKTERISTIKE SUICIDALNE POPULACIJE -Sa naunog stanovita, poznavanje struktura suicidanta u odnosu na socijalne i druge karakteristike omoguava provjeru uticaja drutvenih inioci na suicid. -Sa stanovita prevencije, posebno na osnovu ispitivanja socio-demografskih karakteristika mogue je utvrditi faktore suicidalnog rizika, od kojih je najznaajniji pokuaj suicida. -Posebno se prouava rasprostranjenost suicida u odnosu na: -spol -dob -brano stanje -obrazovni nivo profesiju -motiv -godinje doba -nain izvrenja suicida

SUICID I DRUGI OBLICI DEVIJANTNOG PONASANJA -Alkohol: postoji miljenje da je alkolizam forma hroninog suicida. -istraivanja govore da alkoholiari pripadaju rizinoj skupini. -Milinski (1975):jedna treina mukaraca koji su poinili suicid bili su alkoholiari. -Vie od pola osoba mukog spla koji su poinili suicid neposredno je konzumiralo alkohol i oko 27%ena. -Droga :ne postoje jasni i precizni pokazatelji koliko droga utie na stopu suicida izuzev u sluaju kad postoje biljeke,dnevnici i sl.

NAUNO ISTRAIVANJE SUICIDA Za ispit: znati Dirkema! -Sa sociolokog stanovita suicid je proizvod drutva,odnosno poremeenih odnosa izmeu pojedinca i drutva. -Dirkem smatra da se suicid moe posmatrati u okviru skupa samoubistava, a ne kao individualni in i to kroz stopu suicida kojem se mjeri relativni jaina preddispozicije svakog drutva da obezbjedi odreeni broj dobrovoljne smrti. -On je takoer pokazao da uticaji vandrutvenih faktora (psihopatska stanja,rasa,naslje,klima) ili ne postoji ili su vrlo ogranieni. -Uzroci suicida po Dirkemu,mogu biti samo drutveni,a samoubistvo varira obrnuto srazmjerno stepenu integracije drutvenih grupa (politikih, religioznih,porodinih i sl), pa je na osnovu tih drutvenih uzroka i sainio 4 oblika samoubistva : ISPITNO PITANJE: ZNATI 4 OBLIKA SUICIDA PO DIRKEMU ! 1.Egoistino samoubistvo: rezultat gubbitka socijalnih intersa i pojaane insividualizacije zbog oslabljene drutvene integracije. Pojedinac se skroz izdvaja iz grupe,pa se individaualna linost sve vie oslobaa kolektivne linosti. Na ovaj nain Dirkem objanjava vee stope suicida kod protestanata nego kod katolika, neoenjenih nego kod oenjenih, oenjenih bez djece nego kod onih sa djecom. Ovdje pripadaju samoubistva koje poine osobe sa duevnim smetnjama i osobe koje boluje od neke neizljeive bolesti 2.Altruistiko samoubistvo: i ovdje je glavni uzroni faktor integracija, ali prejaka gdje je, za razliku od egoistikog tipa, individualizacija nedovoljena. Ovdje drutvo ,preko sistema vrijednosti i normi ,toliko snano kontrolie pojedinca da mu moe nametnuti ak i smrt. 3.Anomiko samoubistvo:je prozvod poremeaja ili slabljenja regulacione funkcije koju drutvo vri u odnosu na ponaanje pojedinca. Kako ovjek nije u stanju da sam ogranii svoju prirodu, to ini drutvo kao jedina moralna snaga koja je superiornija od pojedinca i tu superiornost pojedinac prihvata. Kada je drutvo poremeeno, najee u uslovima brzih i naglih promjena, ono postaje nesposobno da vri regulacionu funkciju. Vrijednosni sistem gubi znaaj i dolazi do line i drutvene dezorganizacije.

Anomija (bezzakonje, bezvlae) javlja se u svakoj kriznoj situaciji bez obzira da li su to krize prosperiteta ili krize osiromanjenja, nazadovanja. 4.Fatalistiko samoubistvo:prisutno je u onim zajednicama gdje se pretjerano vlada pojedincem, ije aspiracije gue pretjerano ogranienje i disciplina. Ovaj tip samoubistva, je u stvari bijeg od fizikog i moralnog despotizma, uzrokovanog normativnom situacijom kojoj se ne smije protivrjeiti. -Ono to je bitno naglasiti je da nije do kraja jasna razlika izmeu altruistikog i fatalistikog suicida.

POKUAJI SUICIDA Pokuaj samoubistva predstavlja in u kome je postojala svjesna namjera unitenja sopstvenog ivota, ali on nije dovren i u njemu nije nastupila smrt. Ispitno pitanje -Pokuani suicid bez fatalnog ishoda naziva se PRASUICID ili TENTAMEN SUICID, ponekad ga je teko razlikovati od samopovreivanja. -Kao kriterij ozbiljnosti pokuaj suicida i opasnosti po ivot neki autori uzimaju sljedee elemente : 1.potencijalna ugroenost vlastitih tjelesnij funkcija 2.intenzitet suicidalne namjere 3.nemogunost intervencije -U veini fatalnih ishoda prisutna su najmanje 2 od 3 navedena faktora. RAZLIKA IZMEU POKUANIH I POINJENIH SUICIDA -Tu postoji ne samo kvantitativna nego i kvalitativna razlika. Stengel: 1.pokuaj suicida je ei 2.sasatav grupe nejednak u odnosu na spol i dob 3.tendencija pripadnika grupe pokuanih suicida prema prelasku u grupu poinjenih suicida je relativno mala 4.pokuaj suicida donosi krupne promjene u ivotu osobe,naroito u odnosu sa okolinom

OPTE KARAKTERISTIKE POKUANIH SUICIDA -Uestalost -Dob -Spol -Motivi -uzroci

Zakljuak: -Najvie pokuaja suicida poine osobe enskog spola mlae starosne dobi. -Samo mali broj pree u suicid, ali je uvijek vei od opte populacije. - Prema nekim istraivanjima, 10% prasuicidanata izvre suicid -Prema drugim, 1/3 onih koji su poinili suicid barem jednom su to ranije pokuali. -Spadijer: kritino razdoblje je do 4 godine nakon pokuaja -Ringel: ovo razdoblje skrauje na 2-3 godine i navodi da se 10-12% ponovnih pokuaja od ega je 6% fatalnih. PREVENCIJA SUICIDA -Primarna -sekundarna -tercijarna Uspjena prevencija suicida pretpostavlja otklanjanje sljedeih pojava: -tabuiziranje suicida -strah od suicida -velianje suicidalnog ina -moralno osuivanje suicidnog ina i sl. Savremena prevencija:podrazumjeva organizovane slube za prihvat i tretman suicidalno ugroenih osoba u koje spadaju: -Centri za prevenciju suicida -gdje se polazi od pretpostavke da se radi o kratkotrajnom stanju -Krizni centri ili odjeli za pruanje pomoi u krizi -Savjetodavne slube tj.telefonske linije za pruanje pomoi osobama u krizi.

MOBING Prvu definiciju mobinga dao je psiholog Leymann 1984 : Mobing ili psiholoki teror na radnom mjestu odnosi se na neprijateljsku i neetino komunikaciju koja je sustavno usmjerena od strane jednog ili vie pojedinaca prema glavnom jednom pojedincu koji je zbog mobinga gurnut u poziciju u kojoj je bezpomoan i ne moe se odbraniti i dri se u njoj pomoi stalnih mobilizirajuih aktivnosti. Te aktivnosti se odvijaju sa visokom uestalou (barem 1sedmino ili duem razdoblju najmanje 6 mjeseci . Zbog visoke uestalosti i dugog trajanja neprijateljskog ponaanja to dovodi do znaajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje.

OVISNOST O ALKOHOLU

Alkohol je droga koja ubija vie od drugih droga :broj umrlih usljed alkohola 500x je vei od broja umrlih od heroina. Alkohol - jedan od glavnih klinikih problema i zdravlja uope u svijetu, a posebno u razvijenim zapadnim zemljama. WHO (1952) :Alkoholiari su osobe koje prekomjerno uivaju alkoholna pia i postepeno postaju ovisne od alkohola, pri emu ispoljavaju bilo otvorene duevne poremeaje, bilo mantifestacije koje zahvataju njihovo tjelesno i duevno zdravlje, njihove odnose sa drugim ljudima i njihovo dobro socijalno i ekonomsko funkcionisanje. Despotovi i Ignjatovi (1978) prema Milosavljeviu (2003): Alkoholizam hronina progresivna bolest, steena navikom,koju karakterie pretjerana nekontrolisana elja za pijenjem alkoholnih pia u cilju postizanja odreenog subjektivnog stanja zadovoljstva,to za posljedicu ima psihika i fizika oteemka i propadanja. Milosavljevi (2003): Alkolizam-bolest zavisnosti koja je posljedica navike ili navikavanja, to vodi nizu nepovoljnih posljedica: pogoravanju psihikog i fizikog zdravlja, odnosno sa drugim ljudima i poremeajima u funkcioniranju ovjeka kao svjesnog i odgovornog ljudkog bia. ISPITNO PITANJE: ta je alkoholizam ? Zbog izbjegavanja stigmatizacije i prezirih konotacija danas se sve ee u literaturi susree termin SINDROM OVISNOSTI O ALKOHOLU koji sublimira razliite oblike patologije i problema povezanih s alkoholom. ISPITNO PITANJE: ta je sindrom ovisnosti o alkoholu?

Konzumacija alkohola moe imati sljedea 4 oblika : 1.apstinenciju 2.primjerenu i tolerantnu upotreb 4.neprimjerenu upotrebu kod koje nema simptoma ovisnosti -meprmjerenu upotrebu sa simptomima ovisnosti

TA JE ALKOHOL ?

Alkohol etil termentacija eera iz nekoh plodova (ljiva-rakija ;groe-vino; jabuka-jabukovaa;jeem-pivo) -Nejednak postotak alkohola - 10-14% u vinu ;destilacijom ovih pia koncentracija alkohola se poveeva na 60 % do 90 %. Kod nekih vrsta likera koji se dobivaju mijeanjem desrilata i termentiranih pia

ETIOLOGIJA SINDROMA ALKOHOLNE OVISNOSTI

1.Psiholoke teorije -psihoanalitika teorija -psihologija osobenosti 2.Drutveno-kulturne teorije -bihevioristike -kulturno objanjenje -socioloke teorije (drutvena uzroenost):teorija anomije, etiketiranje i potkulture 3.Bioloke teorije

RAZVOJNE FAZE SINDROMA OVISNOTI O ALKOHOLU

E.Lemert : -Predtoksina faza: poviena tolerancija prema alkoholu ;redovnije konzumiranje alkohola;nastanak poetne psihike zavisnosti:osoba se ne smatra alkholiarem -Toksina faza: kompulzivno pijenje; postojanje psihike i fizike ovisnosti ;pad tolerancije;nemogunosti apstinencije;este alkoholne amnezije;gubitak kontrole;prihvatanje alkoholiarske uloge. Milosavljevi (2003): 1.pijenje u drutvu-alkoholne amnezije;ekstravagantno i rasipniko ponaanje i racionalizacija (do 1godine) 2.jutarnje mijenje-egocentrizam, sebinost,poremeaki u odnosima( 1-3 godine) 3. kompulzivno pijenje-Pad tolerancije ;nemogunost apstinencije;psiho-fiziki poremeaji; alkoholne psihoze i poremeaji odnosa i ponaanja. POSLJEDICE ALKOHOLIZMA 1. zdravstvene posljedice -Fizioloke (alkoholna hepatopatija i ciroza jere,bolesti eluca i crijeva) -Psihike (neuropsihijatrijski poremeaji,delirium trenemeus,alkoholno Korsadova psihoza) 2. ekonomske posljedice -Ambivalencija profit -drutveni trokovi posljedica 3.porodine posljedice

ludilo

-suprug/a i djeca 4.profeionalne posljedice -Izostanci s posla,konfliknosti 5.opte socijlane tj. poremeaji odnosa sa okruenjem i sredinom

DRUTVENA REAKCIJA NA ALKOHLIZAM 1. potpuna prohibicija (koja podrazumjeva zabranu i sankcionisanje kako proizvodnje i prometa tako i potronje i uzimanja alkohola) 2. djelimina prohibicija (usmjerena na limitiranje i sankcioniranje prometa alkohola u odreenim vremenskim periodima ili zabranu upotrebe u odreenim drutvenim grupama) 3. Tolerancija prema socijalno prihvatljivom uzimanju alkohola 4. nezainteresovanost

MODELI TERAPIJSKO-REHABILITACIJSKIH TRETMANA 1.Medicinski model posmatra alkoholizam kao bolest koja se lijei u okviru zdravstvenog sistema. -averziona terapija -terapija kontrolisanog pijenja -terapija zasnovana na potpunoj apstinenciji 2.Socio-psiholoki model (usmjeren na drutvene,kulturne,ekonomske,psiholoke faktore alkolizma,ali sa izvjesnim stupnjem moralistikog pristipanja problema) 3.Porodini model/Interakcijski model (pomjeranje fokusa pojedinca na tzv.alkoholiarski sistem) -Intenzivna kombinovana porodina terapija alkoholizma: a.intenzivna faza

b.stabilizaciona faza Da bi bila uspjena svaka intervencija mora biti: -multimodalna -multidisciplinarna -globalna -personalizirana -osjetljiva na motivacijski i kulturni svijet pojedinca

PROSJAENJE

*Defincija prosjaenja Drutvene devijacije koji se sastoji u sticanju materijalnih vrijednosti traenjem od drugih osoba bespovratno,bez pruanja protiv usluga. Kljune karakteristike prosjaenja: -Istorijska uslovljenost -Nain egzistencije -Marginalizacija -Reprodukcija -Socijalna izolacija -Prostorna mobilnost -Rasprostranjenost UZROCI PROSJACENJA 1. Drustveni uslovi 2. Subjektivno-psiholoki 3. Druge devijacije 5. Drustvena reakcija

TIPOVI PROSJAKA U odnosu na drutveni poloaj i stil ivota: 1.Siromasni, socijalno ugroeni prosjaci meu kojima se izdvajaju dva podtipa: a) Sluajni prosjaci b) Prosjaci iz navike 2.Profesionalni prosjaci U odnosu na oblik prosjaenja: a.Individualno prosjacenje b. Grupno prosjaenje c.Kolektivno

DRUTVENA REAKCIJA NA PROSJAENJE Postoji nekoliko tipova drustvene reakcije: 1. Indiferentnost ili nezainteresovanost drustva 2. Tolerancija 3. Prezir i odbacivanje 4. Sankcije

NARKOMANIJA Znati: 1.Ko je narkoman? 2.ta je zloupotreba droge? 3. Tri naina zloupotrebe droge? 4.Razlika izmeu narkomana i narkofila? 5.ta je moralna panika? 6.ta je psihika zavisnost? 7.ta je fizika zavisnost? 8.ta je tolerancija? 9.ta je apstinencionalna kriza? Apstinencionalna kriza je skup simptoma koji se javljaju poslije prekida uzimanje sredstva kome pojedinac ovisen. Ona se javlja i kod alkolizma i kod narkomanije ,odnosno kod zloupotrebe razliitih psihofizikih supstanci.