5 Zidane Konstrukcije Proracun

SVEUILITE U SPLITU GRAEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET
1/35
Doc. dr. sc. Boris Trogrli

Struni studij graevinarstva
kolegij: ZIDANE KONSTRUKCIJE
(Skripta je namijenjena studentima II. god. strunog studija Graevinsko-arhitektonskog fakulteta u Splitu) Akademska godina 2008/2009. Split, sijeanj 2009.
O proraunu zidanih konstrukcija
EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu OPI PREGLED PROJEKTIRANJA I PRORAUNA ZIDANIH GRAEVINA
OPI DIO
2/35
TEKSTUALNI DIO Tehniki opis Gradiva Program kontrole i osiguranja kakvoe Karakteristine vrijednosti djelovanja (stalno, promjenjivo, vjetar, potres) PRORAUN MEUKATNIH KONSTRUKCIJA (leajne reakcije) PRORAUN ZIDANIH ZIDOVA Izraun proraunskih vrijednosti uinaka djelovanja (NSd, VSd, MSd, itd...
GRAFIKI DIO
model
model
A:
model
B:
model
C:
Pojednostavljeni proraunski postupci (ENV 1996-3) + Pravila za "jednostavne zidane zgrade" (ENV 1998-1-3)
PRORAUN TEMELJA
Projektiranje zidanih konstrukcija 1.1 dio: Opa pravila za zgrade Pravila za armirano i nearmirano zie (ENV 1996-1-1)
Histerezisna anvelopa kata (dodatno za horizontalna djelovanja)
Sloeniji proraunski modeli (numerike metode, tapni 2D i 3D modeli, itd...)
EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu TEHIKI OPIS: - Namjena graevine i lokacija (stambena, industrijska,.... ) - Tip nosive konstrukcije (npr: omeeni zidovi od betonskih blokova, a-b ploe kao meukatne konstrukcije,...) - Dimenzije tlocrta, broj etaa, katna visina, ukupna visina, podrum, nadgrae - Opis koncepta nosive konstrukcije, povezanost zidova i meukatne konstrukcije (serklai ili spone),... - Debljine zidova, meukatnih ploa, dimenzije serklaa - Temeljenje (Podaci iz elaborata o prethodnim istraivanjima i drugih elaborata) - Ostale nosive konstrukcije - Opis naina izvoenja. (Posebnosti u izvedbi pojednih elemenata konstrukcije) - Eventualno: probna optereenja, auskultacija - praenje ponaanja graevine i ugradnja senzora, kontrolne preglede, odravanje, itd... U sluaju rekonstrukcije potrebno je prethodno opisati postojee stanje graevine, predviene zahvate rekonstrukcije, rezultati prethodnih ispitivanja, itd....
3/35
EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu GRADIVA: - Vrste zidnih elemenata (opeka, porobeton, beton,...) - Grupa zidnih elemenata (1, 2a, 2b) - trite ? - Normalizirana tlana vrstoa bloka fb (npr.: fb,min=10.0 N/mm2 - okomito na horizontalnu sljubnicu morta i fbh,min=2.0 N/mm2 - usporedno s horizontalnom sljubnicom morta u ravnini zida) - Podaci o klasi vrstoe betona i armaturi za a-b ploe, serklae, temelje, stepenine krakove, podeste i ostale a-b konstrukcije. - Parcijalni koeficijenti sigurnosti za svojstva materijala (propisati RAZRED IZVEDBE i RAZRED PROIZVODNE KONTROLE npr: razred izvedbe: A/B/C razred kontrole proizvodnje: I./II. === > m = 1.7-3.0, (preporueno 3.0) za potres === > m = 1.2-2.0 PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOE: KARAKTERISTINE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA: - Stalno djelovanje (G), promjenjivo djelovanje (Q1), potres (S), tlak zasipa tla (Q2), vjetar (W), itd...
4/35
EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu Radni primjer zidane graevine Tlocrt Presjek
5/35
EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu KARAKTERISTINE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA: Stalno djelovanje (G) i korisno optereenje (Q1) Vjetar (Q2) ...prema odgovarajuim normama
6/35
... iz ega slijedi izraun ukupne teine za proraun na potres W=Gk,j + 2iQk,j = koeficijent uporabnog optereenja; =0.5-1.0 2=koeficijent kvazistalne vrijednosti uporabnog opt; 2=0.3-0.6
EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu KARAKTERISTINE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA: Djelovanje potresa (S):
Ukupna proraunska sila potresa:
7/35
Fb = Sd(T1) * (W/g) * ()
T1 = osnovni period vibracija Sd(T1) = ordinata raunskog spektra Sd(T1) = * ag* S / q ( = 2.5, za priguenje =5%) ag = proraunsko ubrzanje tla (0.1g=VII. zona, 0.2g=VIII.; 0.3g=IX.) S = parametar tla (S=1.0/1.0/0.9, za klasu tla A/B/C) q = faktor ponaanja q = 1.5 za nearmirano zie; q = 2.0 za omeeno zie q = 2.5 za armirano zie = popravni faktor priguenja ( = 0.85-1.00) Period 1. oblika slobodnih vibracija: T1 = Ct * H 3 / 4 Za konstrukcije od zidova:
Ct = 0.075 Ac
Raunski spektar odgovora
Ac =
2 L Ai 0.2 + wi H i =1 n
Ac [m2] = kombinirana raunska povrina nosivih zidova u prizemlju Ai [m2] = raunska povrina presjeka nosivog zida "i" u prizemlju Lwi [m] = duljina nosivog zida u prizemlju u smjeru usporednom s djelovanjem sila, uz ogranienje Lw/H 0.9 H [m] = visina zida (zgrade) Raspodjela horizontalne seizmike sile po visini zgrade: Fi = Fb
z jwj
j
zi wi
EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu KARAKTERISTINE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA:
8/35
PRIMJER: Proraun horizontalne sile potresa za smjer X T1x = 0.18 sec ag = 0.20 g (VIII. zona) q = 2.0 (omeeno zie) S = 1.0 (klasa tla B) Sd(T1x) = 2.5 * 0.2g * 1.0 / 2.0 = 0.25g = 1.00 Fbxd = (0.25g) * (W/g) * 1.00 = 0.25W Razdioba proraunske seizmike sile: Fkxd = Fbxd * (zk*Wk) / (zk*Wk)
EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu
9/35
OPI DIO
10/35
TEKSTUALNI DIO Tehniki opis Gradiva Program kontrole i osiguranja kakvoe Karakteristine vrijednosti djelovanja (stalno, promjenjivo, vjetar, potres) PRORAUN MEUKATNIH KONSTRUKCIJA (leajne reakcije) PRORAUN ZIDANIH ZIDOVA Izraun proraunskih vrijednosti uinaka djelovanja (NSd, VSd, itd...
GRAFIKI DIO
model
model
A:
model
B:
model
C:
PRORAUN TEMELJA
11/35
model A:
G, Q1
ENV 1996-3
ENV 1998-1-3
12/35
model A:
EC6: Uvjeti za Pojednostavljene proraunske postupke za zidane zgrade:

- visina zgrade iznad tla ne premauje 20 m; za zgrade s kosim krovom prosjena visina sljemena i strehe moe se uzeti kao visina zgrade - raspon stropova oslonjenih na zidove ne prelazi [7.0 m] - raspon krova oslonjenog na zidove ne prelazi [7.0 m], osim u sluaju drvene ili eline reetkaste krovne konstrukcije kada raspon ne treba prijei [14.0 m] - svijetla visina kata ne prelazi 3.0 m - jednake debljine zidova - krajnjih oslonaca stropa ili krova - karakteristine vrijednosti promjenjivih djelovanja na stropovima i krovovima ne prelaze 5.0 kN/m2 - zidovi su bono pridrani stropovima i krovom u horizontalnom smjeru pod pravim kutom na ravninu zida, ili stropovima ili krovom ili prikladnim ukruenima npr. serklaima - konani koeficijent puzanja zia ne prelazi 2.0. Pojednostavljeni proraunski postupci za zidane zgrade prema ENV 1996-3 nisu primjenjivi za proraun izvanrednih situacija.
13/35
model A:
Kombinacije djelovanja: samo najnepovoljnije promjenjivo djelovanje sva nepovoljna promjenjiva djelovanja
g,j Gk,j + 1.5Qk,1 g,j Gk,j + 1.35Qk,i
Proraun meukatnih konstrukcija i proraunskog vertikalnog optereenja zida NSd
Preko pripadajuih povrina
Numerikim metodama - pomou raunala
Napomena: Preporuuje se kontrolirati Nsd na svakoj etai
14/35
model A:
Odreivanje proraunske nosivosti na vertikalno optereenje zida NR,d Primjer za zie od blok opeke (tlana vrstoa = 10.0 N/mm2, ispitana u skladu s EN 772-1 ) zidane u mortu M10 normalizirana tlana vrstoa: fb = 10.0x1.10 = 11.0 N/mm2 K = 0.50 (2b grupa zidnih elemenata) Karakteristina tlana vrstoa nearmiranog zia zidanog mortom ope namjene: fk = 0.50 x 11.00.65 x 100.25 = 4.2 (N/mm2) < fb < fm Proraunska vertikalna nosivost:
N Rd =
fk M A
fk A M
faktor smanjenja nosivosti kojim se u obzir uzimaju uinci vitkosti i ekscentrinosti optereenja karakteristina tlana vrstoa nearmiranog zia parcijalni faktor sigurnosti za materijale netto povrina zida
15/35
model A:
Odreivanje proraunske nosivosti na vertikalno optereenje zida NR,d Koeficijent smanjenja nosivosti:
= 0.85 0.0011
Koeficijent n iznosi: 2=0.75 2=1.00 3=
3
hef t ef
hef = n h
koeficijent smanjenja, a oznaka n=2,3,4 ovisi o pridranju zida na 2, 3 ili 4 ruba.
2=0.75
2=1.00
3 = 1.5
L [ 0.75 ] h
4=
4 =
L [ 0.75 ] 2h L 4 = [ 1.00 ] 2h
16/35
model A:
Odreivanje proraunske nosivosti na vertikalno optereenje zida NR,d
17/35
model A:
Pojednostavljena provjera posmine nosivosti zidova:
VSd VRd VRd = 1
(t Lc f vko + 0.4 N Sd )
to vrijedi ako je:
(t Lc f vko ) VRd
t Lc [0.065] f b
gdje je: M = parcijalni koeficijent sigurnosti za materijale Lc = duljina tlanog dijela zida pretpostavljajui linearnu razdiobu naprezanja. Za nearmirani zid Lc=3(L/2-MSd/NSd) proraunski moment savijanja zida, a L duljina zida. fb = normalizirana tlana vrstoa zidnog elementa fvko = poetna posmina vrstoa
L , gdje je MSd
18/35
model A:
EC8: Pravila za jednostavne zidane zgrade:
19/35
model A:
EC8: Pravila za jednostavne zidane zgrade:
20/35
model A:
PRIMJER: Dokaz mehanike otpornosti na djelovanje potresa Sukladno ENV 1998-1-3, ovdje se dokazuje da predmetna graevina udovoljava pravilima "Jednostavne zidane zgrade). 1/ Vrste zidnih elemenata, Najmanja vrstoa zidnih elemenata Mort: Sve sukladnoENV 1998-1-3, toki 5.2 2/ Horizontalni serklai: dimenzije pop. pres: 25x25 cm armatura: npr. 412 (preklop pmin60 cm) + vilice 6/20 cm armaturu sidriti u vertikalne serklae poloaj: u visini m-k 3/ Vertikalni serklai: dimenzije pop. pres: 25x25 cm armatura: npr. 412 (preklop pmin60 cm) + vilice 6/20 cm armaturu sidriti u temelje poloaj - prema nacrtima 4/ Doputeni broj etaa: ag0.20g; omeeno zie ====> 3 etae 5/ Tlocrt zgrade priblino pravokutan: 11.70 x 9.80 m omjer krae/dulje stranice: 9.80/11.70 = 0.84 > 0.25 zidovi dulji od 30% stranice tlocrta: smjer X: 11.70*0.30=3.5 m; zidovi: Zx2; Zx3; Zx4 ; Zx6 smjer Y: 9.80*0.30=2.9 m; zidovi: Zy1, Zy2, Zy3, Zy4, Zy5
smjer X
smjer Y
21/35
model A:
PRIMJER: Dokaz mehanike otpornosti na djelovanje potresa 5/ Tlocrt zgrade - nastavak razmak izmeu krajnjih zidova ukrute: smjer X: razmak izmeu zidova Zx2 i Zx6: L = 9.55 > 0.75*9.75 = 7.3 m smjer Y: razmak izmeu zidova Zy1 i Zy6: L = 11.45 > 0.75*11.45 = 8.6 m udio optereenja kojeg preuzimaju zidovi za preuzimanje potresa: qzp>0.75quk 6/ Povrina horizontalnog presjeka zidova za preuzimanje potresa:
7/ Najvei razmak zidova ukrute: Lu = 5.55 < 7.0 m Zakljuak: Predmetna graevina ima dostatnu mehaniku otpornost na pri djelovanju potresa.
OPI DIO
22/35
GRAFIKI DIO
model
model
A:
model
B:
model
C:
PRORAUN TEMELJA
23/35
model B:
Projektiranje zidanih konstrukcija; 1.1 dio: Opa pravila za zgrade; Pravila za armirano i nearmirano zie; (ENV 1996-1-1)
Kombinacije djelovanja: samo najnepovoljnije promjenjivo djelovanje sva nepovoljna promjenjiva djelovanja g,j Gk,j + 1.5Qk,1 g,j Gk,j + 1.35Qk,i
Odreivanje proraunskog optereenja i proraunske nosivosti - sve prema ENV 1996-1-1: toka 4. Proraun zia Nearmirano zie izloeno vertikalnom optereenju: i,m fk M t
N Sd N Rd
N Rd =
i ,m t f k [kN m] M
faktor smanjenja nosivosti i ili m kojim se u obzir uzimaju uinci vitkosti i ekscentrinosti optereenja karakteristina tlana vrstoa nearmiranog zia parcijalni faktor sigurnosti za materijale debljina zida, uzimajui u obzir dubinu nia u sljubnicama veu od 5 mm
Nearmirano zie izloeno horizontalnom optereenju: VSd VRd fvk t lc M
VRd =
f vk t lc
karakteristina posmina vrstoa nearmiranog zia, prema 3.6.3, temeljena na vertikalnom optereenju kojem se odupire tlani dio zida, zanemarujui bilo koji dio zida vlano napregnut debljina zida, uzimajui u obzir dubinu nia u sljubnicama veu od 5 mm duljina tlanog dijela zida, zanemarujui bilo koji dio zida vlano napregnut parcijalni faktor sigurnosti za materijale, prema 2.3.3.2 k-etaa
Razdioba proraunske seizmike sile - horiz. djelovanje: Fkxd = Fbxd * (zk*Wk) / (zk*Wk); Fkyd = Fbyd * (zk*Wk) / (zk*Wk) Razdioba sila na etai na pojedini zid - sukladno krutosti zida na horizontalni pomak.
24/35
model B:
Proraun horizontalnog optereenja zida VSd Razdioba horizontalne sile Fkxd sukladno krutosti pojedinih zidova na horizontalni pomak.
Poetna krutost zida bez otvora:
Ke =
GA
2 Gh 1.2 h 1 + E L
Primjer: fk = 4.2 MPa; E 1000 fk = 4.2 GPa; G0.70 GPa t = 0.25 m; = 0.83; h = 2.8 m zid: Zx2 L = 8.45 m; A=2.11 m2; Li=1.6 m zid: Zy2 L = 3.00 m; A=0.75 m2
E = modul elastinosti G = modul posmika (GE/6) t = debljina zida h = svjetla visina zida L = duljina zida A = povrina zida (A=tL) = proraunski koeficijent za punu upetost na gornjem i donjem katu = 0.83 za konzolni zid = 3.33 Poetna krutost zida s otvorima za prozore:
Ke =
GA MN = 433 .1 1.2 2.8 1.015 m
Ke =
GA MN = 139 .5 1.2 2.8 1.12 m
0.25 1.6 k1 = 1 = 0.78 0.85 2.11
K e ,otv . = 433 .1 0.78 = 337 .8
MN m
K e ,otv . = K e k 1
t Li k1 = 1 0.85 A
Li = zbroj duljina svih otvora u zidu

A = povrina zida (A=tL)
25/35
model B:
Proraun horizontalnog optereenja zida VSd Izraun sredita krutosti i masa: y eTx xs C.K. Fbyd eTy C.M. Fbxd xi yc,j yi
Uinci uvrtanja: xc,j
ys
(x j * K y , j )
sredite krutosti:
xs =
j
(y j * K x , j )
ys =
j
K y, j
j
K x, j
j
(x j m j )
sredite masa:
xm =
j
(y j m j )
ym =
j
Globalni moment uvrtanja:

TG = Fbxd * eTy + 0.05 L y + Fbyd * (eTx + 0.05 L x )
sluajni ekscentriciteti
mj
j
mj
j
26/35
model B:
Proraun horizontalnog optereenja zida VSd Proraun kuta zaokreta: Jednadba ravnotee:
K y , j * * xc , j * xc , j +
j j
K x , j * * y c , j * y c , j = TG
Zaokret uslijed djelovanja momenta uvrtanja:
Kx,j , Ky,j = krutost zidova na translacijski pomak = nepoznati pomak xc,j , yc,j = udaljenost sredita zidova od sredita krutosti
K y , j * xc2, j + K x , j * yc2, j
j j
TG
Proraun horizontalnog optereenja zida VSd sila na zid 'j' uslijed djelovanja momenta uvrtanja: FTx , j = * y c , j * K x , j ; ukupna sila na j-ti zid (translacija+zaokret): Fbx , j = FHx , j + FTx , j Sluajni ekscentricitet se moe uzeti i prema izrazu:
FTy , j = * xc , j * K y , j
= 1 + 0 .6
x Lc
= koeficijent kojim se mnoe djelovanja na pojedini zid x = udaljenost nosivog zida od sredita zgrade L'c = razmak najudaljenijih nosivoh zidova mjereno okomito na smjer djelovanja potresa
27/35
model B:
Proraunska nosivost na poprenu silu:
VSd VRd
VRd =
f vk t Lc
fvk = karakteristina posmina vrstoa zia, kada na zid djeluje minimalno vertikalno optereenje, ne uzimajui u obzir dio zida koji je naprezan vlano. fvk = fvko + 0.4d ; d=NSd/(t Lc) Lc = duljina tlano naprezanog dijela zida proraunata na osnovi trokutne raspodjele naprezanja za nearmirano zie (bez uzimanja u proraun vlanog naprezanja): Lc=3(L/2-MSd/NSd) L za omeeno zie (uzimanje u proraun vlanog naprezanja - vlane armature u vertikalnom serklau): Lc=(L/2)[1+L NSd/(6MSd)] L
28/35
model B:
Lc = duljina tlano naprezanog dijela zida proraunata na osnovi trokutne raspodjele naprezanja za omeeno zie (uzimanje u proraun vlanog naprezanja - vlane armature u vertikalnom serklau): Lc=(L/2)[1+L NSd/(6MSd)] L ad = proraunska duljina tlanog podruja zia: ad = 0.8Lc ed = proraunski ekscentricitet: ed = L/2-ad/2 = (L-ad)/2 Proraun najveeg proraunskog momenta savijanja pri djelovanju NSd i MSd: Proraun najmanje duljine tlanog podruja:
d =
N Sd f < fd = k tL M
N Sd = fd t ad ,min
N Sd = d t L = f d t ad ,min
Najvei proraunski ekscentricitet:
ad ,min =
d
fd
ed ,max =
L ad ,min L d = 1 2 2 2 fd
2
Najvei proraunski moment:
M Rd = f d t ad ,min ed ,max =
d t L2
1 d fd
Fs
Potrebna armatura vert. serklaa:
As1 = As 2 =
M Sd N Sd z f yd 2 f yd
29/35
model B:
Fs
OPI DIO
30/35
GRAFIKI DIO
model
model
A:
model
B:
model
C:
PRORAUN TEMELJA
31/35
model C:
V=const.
H(t)
Histerezisne petlje ovisnosti horizontalnih pomaka i horizontalnog optereenja H registrirane tijekom ispitivanja seizmike otpornosti zida Ureaj za ispitivanje seizmike otpornosti zidova (ZRMK, Ljubljana)
32/35
model C:
Idealiziranje eksperimentalno dobivene histerezisne anvelope sa elasto-plastinom bilinearnom anvelopom. Elasto-plastina bilinearna anvelopa odreena je poetnom krutou zida, njegovom nosivou i faktorom duktilnosti. poetna krutost zida: K0=Hcr/cr Hcr = sila kod nastanka pukotine u zidu Hu = raunska nosivost zida (dobije se na temelju energetskog kriterija: povrine ispod eksperimentalne i povrina ispod idealizirane histerezisne anvelope trebaju biti jednake. Idealiziranje eksperimentalno dobivene histerezisne anvelope Dovogorno - granini faktor duktilnosti: D = u / e e = Hu / Ke e = pomak zida na idealiziranoj granici elastinosti Ke = efektivna krutost zida
raunska anvelopa idealizirana anvelopa
Odreivanje seizmike otpornosti etae pomou izraunate histerezisne anvelope etae
OPI DIO
33/35
GRAFIKI DIO
model
model
A:
model
B:
model
C:
PRORAUN TEMELJA
34/35
model D:
tapni modeli zidanih zidova Ravninski modeli zidanih zidova
Proraunski model, djelovanje
Pomaci Ravninski modeli zidanih zidova, s linearno elastinim i izotropnim ponaanjem zia su NEODGOVARAJUI zbog: - niske vlane vrstoe zia te stoga jako izraene materijalne nelinarnosti
Razdioba momenata savijanja po visini konstrukcije od zidova
Glavna naprezanja
35/35
model D:
Modeliranje prijenosa sila po zidovima s tlanim dijagonalama
Usporedba razdiobe momenata savijanja u zidovima po visini zgrade
DEM discrete element method (primjer prorauna)

5 Zidane Konstrukcije Proracun

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

5 Zidane Konstrukcije Proracun

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U SPLITU GRAEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET

Doc. dr. sc. Boris Trogrli

kolegij: ZIDANE KONSTRUKCIJE

O proraunu zidanih konstrukcija

Histerezisna anvelopa kata (dodatno za horizontalna djelovanja)

Sloeniji proraunski modeli (numerike metode, tapni 2D i 3D modeli, itd...)

Raunski spektar odgovora

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu KARAKTERISTINE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA:

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

Histerezisna anvelopa kata (dodatno za horizontalna djelovanja)

Sloeniji proraunski modeli (numerike metode, tapni 2D i 3D modeli, itd...)

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

EC6: Uvjeti za Pojednostavljene proraunske postupke za zidane zgrade:

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

g,j Gk,j + 1.5Qk,1 g,j Gk,j + 1.35Qk,i

Proraun meukatnih konstrukcija i proraunskog vertikalnog optereenja zida NSd

Preko pripadajuih povrina

Numerikim metodama - pomou raunala

Napomena: Preporuuje se kontrolirati Nsd na svakoj etai

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

koeficijent smanjenja, a oznaka n=2,3,4 ovisi o pridranju zida na 2, 3 ili 4 ruba.

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

VSd VRd VRd = 1

to vrijedi ako je:

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

EC8: Pravila za jednostavne zidane zgrade:

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

EC8: Pravila za jednostavne zidane zgrade:

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

Histerezisna anvelopa kata (dodatno za horizontalna djelovanja)

Sloeniji proraunski modeli (numerike metode, tapni 2D i 3D modeli, itd...)

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

Nearmirano zie izloeno horizontalnom optereenju: VSd VRd fvk t lc M

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

GA MN = 433 .1 1.2 2.8 1.015 m

GA MN = 139 .5 1.2 2.8 1.12 m

0.25 1.6 k1 = 1 = 0.78 0.85 2.11

K e ,otv . = 433 .1 0.78 = 337 .8

Li = zbroj duljina svih otvora u zidu

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

Uinci uvrtanja: xc,j

Globalni moment uvrtanja:

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

Proraunska nosivost na poprenu silu:

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

Najvei proraunski moment:

Potrebna armatura vert. serklaa:

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

Histerezisna anvelopa kata (dodatno za horizontalna djelovanja)

Sloeniji proraunski modeli (numerike metode, tapni 2D i 3D modeli, itd...)

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

raunska anvelopa idealizirana anvelopa

Odreivanje seizmike otpornosti etae pomou izraunate histerezisne anvelope etae

Histerezisna anvelopa kata (dodatno za horizontalna djelovanja)

Sloeniji proraunski modeli (numerike metode, tapni 2D i 3D modeli, itd...)

EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija O projektiranju i proraunu

Proraunski model, djelovanje