KOLA PROMATRANJA U PRIRODI

SADRAJ PTICE

Tko nam to pjeva prije svitanja Kako pjevaju slavuji Pjev i zov Kako prepoznati pticu po pjevu Promatranje ptica i uoavanje detalja njihova tijela Upadljivi mujaci i neupadljive enke Lastavice i piljci Ptice i boje njihova perja Ptice crnoga, bijeloga i sivoga perja Ptice arenoga perja Ptice koje vole livade i polja Ptice koje vole vodu i ribnjake Ptice grabljivice Ptice stanarice Ptice selice

OBLACI I VIJEME

Vrste oblaka i visine na kojima se pojavljuju Imena oblaka Kartice za prepoznavanje oblaka Predvianje vremena

LEPTIRI

Tri para nogu, dva para krila Dug put od jajeta do leptira Gusjenica Kukuljica Promatranje leptira i uoavanje detalja arenci Okai Lastinrepci Bijelci Plavci Prelci Debeloglavci Sovice Medonjice Ivanjske ptiice Ljiljci Jako uveane slike

POGLED U NONO NEBO

Nebo i nebeska svjetla Zvijea koja se u nas vide cijele godine Zvijea: najstarija i najvea slikovnica na svijetu Orijentacija pomou zvijezde Sjevernjae Prie o zvijeima koja se vide na jesenjem nebu Prie o zvijeima koja se vide na zimskom nebu est sjajnih zvijezda zimskog esterokuta Prie o zvijeima koja se vide na proljetnom nebu Prie o zvijeima koja se vide na ljetnom nebu Tri sjajne zvijezde ljetnoga trokuta Za one koji ele vie Planisfera - vrtea karta neba

DRVEE I GRMLJE

Promatramo igliaste i ljuskaste listove Promatramo sastavljene listove listopasnoga drvea i grmlja Promatramo listove, plodove i koru pitomoga kestena, bukve, brijesta i graba Promatramo listove i irove raznih vrsta hrastova Promatramo listove, stabla i koru breze, topole, jablana i vrbe Promatramo listove i plodove lipe, javora, klena i gloga Promatramo listove i plodove drijena i lijeske Knjige za one koji ele vie

PTICE

TKO NAM TO PJEVA PRIJE SVITANJA

U proljee i rano ljeto budi nas pjev ptica. Poinju prije svitanja kao da pozdravljaju dan koji se budi. Zapravo, rije je o neem drugom. Mujaci ptica pjevica svojim pjevom upozoravaju druge mujake da se ne pribliavaju njihovu teritoriju. Istovremeno, pjevom alju poziv enkama. enke ptica iz glasnoe pjeva, te raznolikosti i bogatstva melodije procjenjuju snagu mujaka da obrani svoj teritorij i pomogne u zajednikoj brizi o podmlatku. Slavuj je najpoznatija naa ptica pjevica. Pjeva uglavnom nou, iako ga se moe uti i danju kad je tiho i mirno. Pjeva od poetka proljea do lipnja. Zatim prestaje pjevati. U naim s krajevima zadrava do kraja ljeta, a onda s ostalim pticama selicama kree na zimovanje u Afriku. Meu pticama pjevicama su i vrane, iako njihov pjev nikako ne moemo nazvati lijepim i usporediti ga s vjetim pjevaima poput slavuja.

VELIKI SLAVUJ fi lip fi lip fi lip tarak tarak tarak diderot diderot diderot tak tak tak tjr tjr tjr taterak taterak taterak bol bol bol teceret teceret teceret david david david vat vat vat ahir dahir dahir djije djije djije dyjh dyjh dyjh trrr trrr trrr crtcrtcrtcrtc... MALI SLAVUJ fid fid fid krr krr ci ci dorido ririderit tci tci tci lololo ly fid a ckvo ckvo ckvo tirrirrirri daci daci daci rrrrrrrrrrr a tcurrurrurrurrci cak cak cak cak cak cak cak cak cak cirrrrrirrir cirrhadi tif tif tif dif dif dif dif di gio tirrirrierrie dorido rididerit Puno je jednostavnije snimiti ptiji pjev, nego ga pokuati zapisati slovima. Za svaki snimljeni zvuk zapii kad je i gdje snimljen, pa ga kasnije usporediti s pjevom na CD-uz prirunik o pticama. Unato svim dananjim tehnikim pomagalima, esto nije lako podrediti iji smo to pjev snimili, jer su neke ptice sjajni imitatori. Ne samo da odlino oponaaju pjevanje drugih vrsta ptica, nego umiju oponaati i druge ivotinje, mogu imitirati lajanje pasa, kreketanje aba, zvukove raznih strojeva, zvonjavu telefona...

KAKO PJEVAJU SLAVUJI

Prije dvjestotinjak godina prouavatelji ptica nisu imali ime snimiti slavujev pjev, pa su ga zapisivali slovima i slagali u stihove i strofe. Proitaj kako je jedan veliki njemaki znanstvenik, poznavatelj ptica, krajem 19. stoljea zapisao pjev velikoga i malog slavuja.

slavuj,16 cm

PIJEV I ZOV
Ptice se glasaju na dva naina: pijevom i zovom. Pjesme nekih vrsta mujaka su pravi mali koncerti. Ima ptica pjevica koje cijeloga ivota ue nove pjesme i obogauju svoj repertoar. Druga je vrsta ptijega glasanja zov. Zovom se ptice glasaju cijele godine. To je kratak zvuk kojim jedne drugima prenose neke poruke.

vrabac, 14,5 cm Vrapci su veoma drutvene ptice esto ih ujemo kako meusobno neto ivkaju. ivkanje nije pjevanje, nego zov pomou kojega vrapci na svoj nain razgovaraju.

KAKO PEPOZNATI PTICU PO PJEVU

U pijevu ptica moe naprosto uivati i sjedeu u svom dvoritu ili u nekom parku. Meutim, eli li nauiti i prepoznavati pijev pojedinih vrsta ptica, potrebno je prilino strpljenja i vremena. Evo uputa: 1. Nabavi prirunik o pticama uz koju je priloen CD sa snimljenim iglasanjem svake pojedine vrste ptica. 2. Odaberi u knjizi samo nekoliko vrsta ptica stanarica najeih u tvome kraju i nekoliko puta poslua njihovo glasanje CD-a te ga pokua zapamtit i razlikovati.

grlica gugutka 32 cm

Grlica gugutka je ptica iji je pijev vrlo lako prepoznati. po glasanju koje zovemo gugutanje. Grlica gugutka je ptica stanarica. ivi uz naselja, u gradskim parkovima i drvoredima, a vrlo je esta na selima.

Na naslovnici ovoga prirunika je slika eljugara kojeg u narodu nazivaju jo i i tiglic ili grdelin. To je jedna od naih najmanjih ptica, dug je samo 12 cm. eljugar je ptica stanarica.

4. Kod kue u miru proui mjesta koja si oznaio/oznaila u svojoj biljenici. Ako je rije o nekom grmlju, potrai u priruniku koje bi to mogle biti ptice na tome mjestu i u to doba godine. Neke ptice pjevaju 3. Izai nekoliko puta tijekom dana s tla, neke samo s drvea. Sve e to otkriti u priruniku i ti e ti podatu etnju u prirodu u svojoj blioj ci pomoi da ve unaprijed pretpostavi ije e to glasanje sluati. okolici zato da otkrije mjesta gdje se ptice ee zadravaju i kada 5. Opremi se za prvo ozbiljno sluanje ptica. Ako e ih sluati ujutro, ih se najbolje moe uti. Zapii dok je jo rosa, obuj cipele koje se ne e smoiti, ponesi rezervne au biljenicu koja su to mjesta i rape i umetni koji komad odjee u ruksak da ti ne bude hladno. Ponesi skicirraj ih ako je potrebno da bi ih diktafon ili neki drugi ureaj kojim e snimati glasanje ptica. Zapii kasnije mogao/mogla pronai. Za- gdje si snimio koji zvuk i u koje je to doba dana bilo. Zapii i datum. pii gdje se uju pojedinane ptice, Sve e ti to pomoi da odredi kojoj je ptici pripadao glas koji si snimio/ a gdje mnotvo njih. snimila.

PROMATRANJE PTICA I UOAVANJE DETALJA GRAE NJIHOVA TIJELA

Velika ptica (38 cm). Ima vitko tijelo, kratak, ali otar i snaan kukasto savijen kljun te snane kande. Takav kljun i kande govore nam da je ptica grabljivica.

Velika ptica (41cm). Ima snano tijelo, malu glavu s visokim elom smjetenu na izduljenom vratu, kratak kljun i male kande.

Srednje velika ptica (22 cm) vrlo duga repa, duljega od tijela (s repom je duga 46 cm). Vrat joj je kratak, glava malena. Ima mali, iljati kljun, duge noge i male kande.

Velika ptica (46 cm). Ima veliku glavu i snaan, dugi kljun koji je s gornje strane luno savijen, a na vrhu je iljast. Ima snane noge dugih potkoljenica. Gornji dio nogu obrastao je perjem.

Srednje velika ptica (23 cm) . Ima okruglu glavu i dug, iljast kljun koji je malo savijen prema gore. Noge su joj kratke i snane, a kande imaju snaan stranji prst, za penjanje po kori drvea.

Srednje velika ptica (33 cm) velike glave, kljuna blago luno svinutoga s gornje strane. Ima snano tijelo, dug rep i duga krila. Kad miruje, krila su joj odignuta od repa.

Manja ptica (19 cm). Ima kratak kljun, dug rep pri kraju rascijepljen u obliku izguljenoga slova W. Krila su joj duga i kad miruje, odignuta su od repa..

Mala ptica (14 cm). Izgleda kao da nema vrat nego joj je velika glava nasaena izravno na tijelo. Kljun joj je malen, tanak i zailjen. Ima vrlo duge potkoljenice i male kande.

Mala ptica (14 cm). Nema izraen vrat. Kljun joj je tanak i vrlo zailjen, blagi izvijen prema gore. Ima vrlo kratak rep. Kande su joj duge s jakim stranjim prstom. Vrlo lako tri po stablu, esto i niz koru drvea.

Mala ptica koja je s vrlo dugim repom duga 18 cm. Ima dui, vrlo tanak kljun, izduljeno tijelo i tanke noge vrlo dugih potkoljenica.

Manja ptica (18 cm). Ima izrazito snaan, debeo i kratak kljun, zailjen na vrhu. Ima veliku glavu i snaan vrat. Kande su joj malene, a rep vrlo kratak.

Vrlo malena ptica (11,5 cm). Ima snaan kratki kljun, veu glavu. Noge su joj izrazito kratke s dugim, tankim kandama i dugim stranjim prstom.

UPADLJIVI MUJACI I NEUPADLJIVE ENKE

Katkad je perje mujaka i enki kod istih vrsta ptica toliko razliito da ope ne bismo ni pomislili da je rije o istoj vrsti. Mujaci su upadljivih boja kako bi privukli enke za parenje, a perje enki usklaeno je s bojom okoline kako bi bile to neupadljivije i tako zatitile sebe i svoje mlade.

divlja patka - mujak, 58 cm divlja patka - enka s paiima

LASTAVICE I PILJCI
Lastavice se gnijezde iskljuivo uz ljudske nastambe, pa obino mislimo da te ptice svi dobro prepoznajemo. Meutim, nije ba tako: esto ih mijeamo s piljcima. U emu je razlika? Lastavice su ptice vrlo dugog raljastog repa i dugih krila. Perje im je na leima tako tamnomodre boje da se ini gotovo crnim. Na elu i bradi perje im je smee, podbradak crn, a prsa i trbuh bijeli. Piljci su crno-bijele ptice raljastoga repa. Vrlo su sline lastavicama, ali puno manje od njih, kraega repa, bijeloga podbratka i nogu obraslih bijelim perjem.

PTICE I BOJE NJIHOVA PERJA

Najjednostavnije je ptice promatrati u svome dvoritu, pogotovo ako ima postavljene dobro posjeene hranilice i pojilice za ptice. Kad ide u prirodu promatrati ptice dobro bi bilo ponijeti svoj dalekozor i foti ili kameru, ali obvezno ponesi biljenicu, gumicu, iljilo, olovke i bojice. eli li nauiti prepoznavati ptice, bilo bi mudro nauiti skicirati pticu u profilu, pticu okrenutu prema sebi i pticu okrenutu leima - ba kao to vidi na crteima desno. Ni u jednome od ti poloaja ne moe uoiti sve are i boje perja neke ptice, potrebna su ti sva tri poloaja da moe dobro opisati pticu kako bi u priruniku ili na internetu otkrio/otkrila o kojoj je vrsti rije. Promatrajui ptice u prirodi, lako e izmijeniti oblik kljuna, duljinu repa i ostale detalje na svojoj skici.

lastavica, 19 cm lastavica, 19 cm

piljak, 11,5 cm

Kad pticu gleda iz profila, uoava oblik njezina kljuna, glave, ali i boju njezina ela, obraza, brade, podbratka, prsa i trbuha, te boju krila.

Kad je ptica okrenuta prema tebi, dobro joj pogledaj lice i perje oko oiju i kljuna, perje prsa i trbuha. Neke ptice imaju prugu oko oiju, neke imaju prugu nalik na obrve, brkove, bradu...

Kad ti je ptica okrenuta leima, dobro vidi perje zatiljka, lea, krajeva krila i repa.

PTICE CRNOGA - BIJELOGA - SIVOGA PERJA

bijela pastirica, 18 cm

siva vrana, 47 cm

kos, 25 cm svraka, 46 cm

avka, 33 cm

labud, 150 cm

labud, 150 cm

kukavica, 33 cm gaac, 46 cm

gaac, 46 cm

galeb, 60 cm

divlja guska, 85 cm

bijela aplja, 60 cm

roda, 104 cm

PTICE ARENOGA PERJA

zimovka, 15 cm

velika sjenica, 11,5 cm plavetna sjenica, 11,5 cm batokljun, 18 cm zelendur, 14,5 cm zeba, 15 cm crvenda, 14 cm rusi svraak, 17 cm

veliki djetli, 23 cm

utarica,11.5 cm

brgljez, 14 cm eljugar, 12 cm krstokljun, 15-17 cm

ojka, 34 cm

PTICE KOJE VOLE LIVADE I POLJA

PTICE KOJE VOLE VODU I RIBNJAKE

pepelica, cm

fazan, 89 cm

vodomar, 17 cm

eva,17 cm kormoran ili vranac, 70 - 120 cm

PTICE GRABLJIVICE

kobac, 38 cm

sivi sokol, 34-58 cm uara, 57-73 cm kanjac, 51-57 cm

jastreb, 49-53 cm

crna lunja, 60-66 cm

jastreb, 49-53 cm

orao tekavac, 69-91 cm

bjeloglavi sup,100 cm

PTICE STANARICE
Ptice stanarice cijele godine borave u istome kraju, ne kreu na redovne sezonske selidbe. Stanarice su: brgljez aplja avka fazan galeb grlica gugutka jastreb kobac orao plavetna sjenica siva vrana sivi uk sjenica dugorepa sokol kanjac svraka velika sjenica veliki djetli vrabac
I kad je najgora zima, snijeg i led na velikim deponijima, gradskim odlagalitima smea, ptice mogu pronai obilje hrane. Uz deponije se zato cijele godine mogu promatrati velika jata ptica, uglavnom galebova. rijeni galeb

Neke stanarice su skitalice: ne sele se daleko, ali kreu se u irem podruju od obinih stanarica. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske vidimo neke ptice, na primjer zebe, cijele godine. Meutim, to nisu iste zebe. Zebe iz naih kontinentalnih krajeva odskitaju zimi u Dalmaciju, a zebe iz hladnijih dijelova Europe doskitaju na njihova stanita. Slino je i s drugim skitalicama. Skitalice su: batokljun crvenda divlja patka gaac kos vjetrua zeba zelendur
vjetrua

Ptice stanarice najlake je promatrati i snimati kad nam dolete na hranilice i pojilice. Hranilice i pojilice treba smjestiti tako da ih je s nekog prozora lako neprimijeen promatrati i snimati. Za dobru fotografiju ptice potrebno je puno strpljenja. Katkad tek nakon nekoliko sati snimanja dobije dobru i otru fogtografiju.

Zabavno je promatrati i snimati vjeverice dok kradu sjemenje iz hranilica za ptice.

Kuicu ili hranilicu za ptice moe napraviti od otpadnih materijala: drvenih kaeta za voe ili plastinih boca. Zaobli rubove da se ptice ne ozlijede i svakako dodaj tapi na kojemu e ptica stajati dok se hrani. Stare mreaste najlonske arape napunjene sjemenkama takoer mogu posluiti kao hranilica za ptice, isto kao i iarke u koje pozabada razno sjemenje. Sjenice e se zimi skupljati u tvome dvoritu ako na grane objesi komad konopa s nanizanim komadiima goveeg loja ili peka. Ne zaboravi ljeti, za velikih vruina, u svoje dvorite ili na balkon postaviti pojilice za ptice. Imat e ih prilike promatrati i snimati dok piju i dok se kupaju.

sivi uk

PTICE SELICE
Ptice selice svake godine u isto vrijeme putuju na povoljnije stanite, i u isto vrijeme lete nazad. Veina selica u naim krajevima provodi ljeto, gnijezdi se, podigne mlade, a ujesen odlijee u toplije krajeve, uglavnom u Afriku. Zimi k nama na zimovanje dolijeu selice iz Sjeverne i Istone Europe (iz skandinavskih zemalja i iz Sibira). Od 370 vrsta ptica koliko ih je zabiljeeno u Hrvatskoj, polovica su ptice selice. Veina ptica selica ugroene su i zatiene vrste. U nas se gnijezdi ak 78 ugroenih vrsta ptica. Neke od najpoznatijih ptica selica koje u odreeno godinje doba moemo vidjeti u Hrvatskoj su: crnokapa grmua eljugar iopa vorak drozd cikelj golub grivnja kukavica labud lastavica piljak rioglavi svraak roda rusi svraak slavuj ljuka vijoglav zlatna vuga zvidak utarica

Nai ornitolozi (strunjaci koji se bave izuavanjem ptica) jo od 1910. godine prstenuju ptice selice kako bi mogli pratiti njihove selidbene putove i odmorita. Na tankom i laganom etalnom prstenu koji se stavlja oko ptije noge, ornitolozi utiskuju dogovorene ifrirane znakove koji im omoguuju da prate kretanje prstenovane ptive.

ljuka Onitolozi su 2007. godine na prsten jedne enke ljuke privrstili odailja kako bi pratili njezin let od Aljaske do Novoga Zelanda. Zahvaljujui tome odailjau otkrili su nevjerojatan podatak: ta je ptica preletjela 11.500 kilometara bez zaustavljanja i odmora.

Seoba je u dananje vrijeme postala izuzetno stresan i opasan pothvat za svaku pticu. ovjekov odnos prema prirodi razlog je to su ptice postale dezorijenitrane i zbunjene zbog nepredvidivih vremenskih prilika. Osim toga, naseljavanjem i ureivanjem obala, krenjem uma, isuivanjem movara i intenziviranjem poljoprivrede, ptice smo liili njihovih prirodnih hranidbenih stanita. Zagadili smo im vodu i zrak. Orijentaciju ptica ometamo zraenjima iz dalekovoda, prejakim nonim osvjetljenjima, a posebice reklamnim laserskim svjetlima nad disko klubovima i pomodnim duanima. Krivolovci love i ubijaju cijela velika jata ptica koja jedre na termalima (stalnim zranim strujama). Ptice su ugroene i ratovima koji se vode na njihovim selidbenim putovima na Bliskome istoku i u Africi. Drugi vikend u svibnju svjetski je Dan ptica selica. Toga se dana organizira mnotvo aktivnosti iji je cilj da ljude upozore na ugroenost ptica i potaknu ih na promjenu ponaanja prema okolini.

Zlatna vuga Zlatna vuga izuzetno je plaha ptica i teko ju je snimiti. U naim je krajevima postala vrlo rijetka. Dolijee nam u sredinom travnja, a odlijee ve u kolovozu.

OBLACI I VRIJEME

13 km 12 km 11 km 10 km 9 km 8 km 7 km 6 km 5 km 4 km 3 km 2 km NIMBOSTRATUSI 1 km 0 km KUMULUSI STRATOKUMULUSI STRATUSI ALTOSTRATUSI ALTOKUMULUSI CIROSTRATUSI CIRUSI

KUMULONIMBUSI

CIROKUMULUSI

VRSTE OBLAKA I VISINE NA KOJIMA SE POJAVLJUJU

Oblaci najblii tlu su oblaci niskog kata, oni se diu do visine do 2 km. U tu skupinu oblaka pripadaju stratusi, stratokumulusi i nimbostratusi. U srednjem su katu (na visinama od 2 do 6 km) altokumulusi i altostratusi. Mnotvo tih oblaka obino na nebu tvori uzorak u obliku brazde, pa nebo ima valovit izgled. U najgornjem sloju (od 6 do 12 km) nalaze se cirusi, cirokumulusi i cirostratusi. To su tanki slojevi oblaka od ledenih kristalia, na kojima se prelama Suneva svjetlost i stvara zanimljive svjetlosne efekte. Kumulusi i kumulonimbusi su tako debeli oblaci da se za njih esto ne moe utvrditi u kojem su katu.

IMENA OBLAKA
Tri su glavne vrste imena oblaka: cirus (uperak vune ili vlakna), stratus (sloj ili pokrov) i kumulusi (gomila, gruda). Rije altus u imenima oblaka oznaava da se nalaze visoko. Rije nimbus oznaava da iz njih pada kia. Kombiniranjem tih rijei, nastala su sva ostala imena oblaka.

KARTICE ZA PREPOZNAVANJE VRSTA OBLAKA

Na svakoj se kartici nalazi ime oblaka, slika, kratak opis i popis za provjeru karakteristika. Na sva pitanja u prvom dijelu popisa za provjeru odgovori moraju biti DA. Pitanja u drugom dijelu popisa za provjeru pomoi e ti da otkloni nedoumice kad je rije o slinim vrstama oblaka i prepozna o kojem je tono oblaku rije.

KUMULUSI

Grudasti oblaci otih obrisa, nabrekli, odozdo tamni, a Suncem obasjani dijelovi bljetavo su bijeli. To su najljepi oblaci na nebu.

ALTOKUMULUSI

Bijelo-sivi oblaii, grudasti, okruglasti. Djelomino ili potpuno pokrivaju nebo u ravnomjernom ili blago prugastom sloju. Potpuno zaklanjaju Sunce, ali svjetlost prosijava kroz oblak.

Je li dan sunan? Je li oblak nisko na nebu? Podsjea li te na veliku grudu vate? Je li uglavnom bijel sa sivim dnom? Kad digne ruku iznad glave, je li debljina oblaka otprilike debela kao tvoja aka? Jesu li razmaci meu oblacima nepravilni? Jesu li gornji rubovi oblaka jasno definirani? Jesu li oblaci odijeljeni jedan od drugoga?

Izgledaju li kao mali, pravilno razmaknuti kumulusi? Jesu li okupljeni u skupinama? Podsjeaju li te na stado ovica?? Kad digne ruku iznad glave, je li debljina oblaka optrilike debela kao tvoj palac? Kakve su boje? (Ako su blistavo bijeli i veliki otprilike kao tvoj nokat, vjerojatnije je rije o cirokumulusima.) Izgledaju li rubovi oblaka mekani i zasjenjeni ili su otri i jasni? (Trebali bi biti otri ak i kad su oblaci spojeni.)

STRATUSI

Niski, plosnati, magliasti sivi sloj oblaka koji prekriva cijelo nebo. Katkad je sloj tako tanak da se kroz njega vidi obris Sunca ili Mjeseca. Magla je stratus koji je polegao na zemlju.

ALTOSTRATUSI

Jednolini, ravnojerni debeli sloj oblaka koji potpuno pokriva nebo i zaklanja Sunce. Ako je sloj oblaka tanji, Sunce se vidi kao da se gleda kroz mlijeno staklo.

Je li oblak siv? Je li oblak nisko na nebu? Je li nalik na sivu deku koja pokriva cijelo nebo? Je li bezoblian i jednolik? Kako izgleda baza oblaka (dio okrenut prema zemlji)? (Ako nije jednolika, nego grudasta ili proarana sjenama onda je rije o stratokumulusu. Lii li na maglu, sumaglicu, smog? Sipi li kiica, rosi li?

Jesu li oblaci sivi ili plavosivi? Jesu li srednje visoko na nebu? Izgledaju li glatko? Pokrivaju li vei dio neba Jesu li meteorolozi prognozirali kiu? Vidi li svoju sjenu? (Ako vidi, onda je rije o cirostratusima.) Vidi li krug oko Sunca? (Ako vidi, onda je rije o cirostratusima.)

CIRUSI

Paperijasti, vlaknasti, koprenasti ili upavi oblaci bijeloga sjaja. U suton mijenjaju boju, pa ovisno o boji sunca postaju uti, naranasti ili ruiasti. Jesu li oblaci bijeli? Jesu li visoko na nebu? Podsjeaju li te na pramenove, vlakna, uperke? Jesu li pramenovi, vlakanca ili uperci spojeni jedni s drugima ili su smostalni? (Ako su jedinstveni, spojeniu veliki vlaknasti proziran mlijenobijeli veo, onda je rije o cirostratusima. ) Bacaju li ti oblaci sjenu na Zemlju? (Ako da, nije rije o cirusima, oni nikad ne bacaju sjenu.)

CIROSTRATUSI

Prozrani, mlijenobijeli, koprenasti oblaci. Djelomino ili potpuno pokrivaju nebo. Tanki su i puni ledenih kristalia pa se na njima javlja halo (krug oko Sunca).

Jesu li prozini, mlijenobijeli? Jesu li visoko na nebu? Pokrivaju li poput vela nebo ili dio neba? Moe li kroz njih vidjeti Sunce ili Mjesec? Vidi li svoju sjenu? Vidi li kroz njih halo (krug) oko Sunca? Kakve je boje nebo? (Cirostratusi su katkad tako tanuni da se ini kao da nema oblaka. Ako nebo nije jasno plavo, to je vjerojatno zbog sloja prozirnih cirostratusa. )

Trag koji na nebu ostaje iza mlaznih zrakoplova zapravo je cirusni oblak. Nastaje smrzavanjem vodene pare iz zrakoplova u ledene kristalie.

CIROKUMULUSI

Visoki, mali bijeli, mekani oblaii izgledaju poput stada ovaca. U suton se esto oboje utim, crvenim, ruiastim ili ljubiastim svjetlom koje se prelama na njihovim ledenim kristaliima.

STRATOKUMULUSI

Sivo bijeli, grudasti, slojeviti oblac ikoji zastiru nebo kao krpe ili veliki pokrivai. Donji dio (baza) im je taman.

Jesu li oblaii bijel? Jesu li oblaci visoko na nebu? ine li nakupinu slinu stadu ovica ili neki trakasti uzorak na nebu? Kad digne ruku iznad glave, jesu li veliine tvoga nokta? Imaju li sjenu? (Ako nemaju, rije je o altokumulusima.) Mijenjaju li boju ovisno i boji zalazeega Sunca? Vidi li se kroz sloj oblaka obris Sunca ili Mjeseca?

Jesu li oblaci sivi i grudasti? Jesu li nisko na nebu? Izgledaju li kao loptice od vate ? Pokrivaju li vei dio neba Jesu li odvojeni jedni od dugih ili su sljubljeni? (Ako su odvojeni, rije je o kumulusima.) Je li baza oblaka (dio okrenut prema zemlji) grudasta i proarana sjenama? (Ako nije, onda je rije o stratusima.)

NIMBOSTRATUSI

Gusti, zbijeni sivi ili tamnosivi sloj oblaka koji potpuno zaklanja Sunce. Baza oblaka (donji dio) izgleda malo rasplinuto jer stalno pada kia ili snijeg.

KUMULONIMBUSI
Olujni, grmljavinski, teki, gusti oblaci, jako debeli, esto nalikuju na kule ili na nakovanj. Gornji im je dio u obliku nakovnja ili perjanice, obino je zaleen i blista na Suncu Ima li oblak tamnu bazu (donji dio)? Oblikuje li kule i tornjeve na nebu? Pljuti li kia? Pada grmi li ili sijeva? Pada li tua? Pojavljuje li se nakon kie na nebu duga? (Nakon kumulostatusa nema duge.) Pada li sitna kia koja ne pravi mjehurie u baricama? (Ako da, rije je o nimbostratusima. )

Jesu li oblaci tamnosivi? Jesu li nisko ili srednje visokon na nebu? Zakrivaju li cijelo nebo Je li teko jasno vidjeti bazu oblaka? Pada li mirna kia, sipi li? Moe li vidjeti Sunce? (AKroz nimbostratuse se ne vidi Sunce.) Grmi li, sijeva, pada li tua? (Ako da, onda je rije o kumulonimbusima.)

PREDVIANJE VREMENA
Meteorologija je znanost koja promatra i prouava promjene vremena oko nas, npr. vjetrove, vrste oborina, oluje... Promjene vremena utjeu na ljude i njihove aktivnosti. Zato se meteorologija bavi i prognoziranjem vremena. Prognoziranje je vremena sloen posao koji se temelji na brojnim promatranjima, mjerenjima, snimanjima i usporeivanjima podataka. Meteorolozi se pritom slue raznim alatima, od onih najjednostavnijih, poput kiomjera, do satelitskih ureaja koji snimaju Zemljinu atmosferu kruei visoko na nebu. LASTAVICE Uoi nevremena, zrak se ispuni vlagom. Zbog vlage u zraku nabreknu i oteaju njena krila sitnih kukaca, pa oni lete sasvim nisko nad tlom ili nad vodom. Lastavice koje se tim kukcima hrane tada odjednom imaju obilje lako dostupne hrane: i one nisko lete, irom otvore kljun skupljajui kukce. PIJETLOVI Pijetlovi kao da imaju neki svoj unutarnji sat jer nou triput pjevaju. Prvi put oko ponoi, drugi put prije zore, a trei put u zoru. Ako pijetlovi odjednom zapjevaju danju za lijepoga vremena, slute kiu. Ako pijetlovi odjednom zapjevaju za tmurna i oblana vremena, znak je to da kie ipak ne e biti. Od prastarih vremena ljudima je bilo vano pratiti vrijeme da bi znali odrediti pravi trenutak za poslove na polju. Promatrajui vremenske prilike vrlo davno su nauili da im u predvianju vremena mogu pomoi brojni sitni znakovi u prirodi, posebice promjene u ponaanju ivotinja i biljaka. Knjiga Kad laste nisko lete poznatoga meteorologa Milana Sijerkovia prava je zanimljiva riznica puke meteorologije. Savjeti za predvianje vremena na ovim stranicama preuzeti su iz te knjige. VRAPCI I vrapci osjeaju vlagu u zraku prije kie i reagiraju na nju promjenom ponaanja. Za suhoga i stabilnoga su vremena ivahni, brbljavi i rado se okupljaju na drveu u velikim, glasnim jatima. Prije kie, meutim, vrapci se osamljuju te miruju sjedei nakostrijeeni i utljivi. GALEBOVI Ribari i pomorci primijetili su da po ponaanjzu galebova mogu predvidjeti promjene vremena. Kad je vrijeme stabilno, galebovi se sputaju na vodu i plivaju bez obzira na udaljenost od obale. Meutim, uoi nevremena s jakim vjetrom galebovi se sasvim priblie obali: plivaju uz obalne stijene ili gacaju po pliaku.

VRANE Promatrajui ponaanje vrana, ljudi su nauili itati njihova predvianja vremena. Kad se zimi vrane skupe u velika jata i krue nad zemljom, znak je da e uskoro snijeg. Kad ljeti vrane visoko lete, sve do podnica oblaka, znak je da nadolazi nevrijeme.

PELE Pelari su promatrajui ponaanje pela uoili znakove kojima pele predviaju vrijeme. Pele ujesen ureuju ulaze u svoju konicu ovisno o tome kakvu zimu oekuju. Osjete li pele da e zima biti duga i hladna, neuobiajeno debelim slojem voska obljepljuju ulaze kako bi zatitile unutranjost svoje konice od prekomjernoga hlaenja.. MASLAAK Ako su ute cvjetne glavice maslaka zatvorene iako je dan sunan, znak je da e uskoro kia. Ali ako su, unato oblanome nebu otvorene - znak je da kie ne e biti. I po ocvjetalome maslaku tj. po maslakovu plodu moe se predvidjeti promjena vremena. Kad je suho i ljepo, sjemenke se daju lako otpuhati. Uoi pogoranja vremena gotovo ih je nemogue otpuhati. SMREKA Smreka uoi kie sputa grane, a podie ih prije dolaska lijepoga vremena. BOR Borovi eeri su za sunana vremena iroko otvoreni, a kad zaprijeti kia i pogoranje vremena, ponu se zatvarati.

IAK Bodlje na ikovoj cvjetnoj glavici za sunana su i lijepa vremena rairene i nakostrijeene. Tada je iak gotovo nemogue dodirnuti ili ubrati golim rukama. Meutim, kad zrak uoi pogoranja vremena postane vlaan, ikove se bodlje vrsto priljube uz cvjetnu glavicu pa iak ne bode. BAGREM Bagrem u vrijeme cvjetanja vrlo lijepo mirii. Pred kiu, cvjetovi jo intenzivnije zamiriu jer poinju izluivati jo vie nektara. Taj jaki miris poput magneta privlai pele. Stara poslovica kae: Ako pele bagrem oblijepe, ne idi u umu, kie prijete.

velika preljevnica

veliki topolnjak

crvenooki parnasovac

LEPTIRI

Na slikama vidi svih est zatienih vrsta leptira u Republici Hrvatskoj.

mala preljevnica lastin rep prugasto jedarce

TRI PARA NOGU, DVA PARA KRILA...

Leptiri su kukci. Tijelo im se sastoji od glave, prsa i zatka. Imaju tri para nogu i dva para velikih krila. Na glavi su im dva sloena oka, dva ticala i dugako sisalo kojim upijaju hranu.
gornji par krila ticala

DUG PUT OD JAJETA DO LEPTIRA

Odrasli leptiri ive vrlo kratko, neke vrste tek nekoliko sati, a oni dugovjeniji nekoliko tjedana. Cilj je njihova ivota poloiti jaja i osigurati nastavak vrste. Leptirice polau jajaca na lie ba one vrste biljaka kojima e se njihove gusjenice najradije hraniti. Tako neki leptiri polau jaja na iroke listove kupusa, a drugi na uske borove iglice. Leptirova su jajaca omiljena hrana pticama. Zato ih leptirice nastoje to bolje sakriti s donje strane lista. Ako ih dobro sakriju, iz jajaaca e za se nakon tri do pet dana izlei gusjenice. Ljuica u koju se gusjenica zamotala zove se zapredak. Gusjenica zaahurena u zapretku zove se kukuljica. Zapredci obino vise na granicama nalik na suhi list, esto su zamotani i skriveni u listu, a katkad su zakopani u zemlju. Na taj se nain kukuljica uva od ptica.

dugako sisalo donji par krila

GUSJENICA
Smisao ivota svake gusjenice je da se prejeda i da raste. im se izlegu iz jajaca jest pojedu list na kojem su se izlegle. Zatim krenu nemilosrdno brstiti sve to se zeleni. Od obilja hrane naglo rastu. Njihova vanjska, zatitna koa ne moe rasti, pa je gusjenice nekoliko puta tijekom svoga ivota moraju odbaciti. im prerastu staru, naraste im nova, vea koa. Odrasle se gusjenice poinju omatati tvrdom ljuicom i u njoj se zaahure.

KUKULJICA

Izvana gledajui, kukuljica miruje. Meutim, unutra, u zapretku, dogaa se jedna od najljepih arolija prirode: neugledna gusjenica nestaje, cijelo se njezino tijelo mijenja, polako joj rastu krila i ona se poinje preobraavati u leptira. Kad preobrazba zavri, leptir probije rupicu na zapretku i polako se izvlai iz njega. U poetku su mu krila jo mokra i slabana, pa ne moe letjeti. Tada je lak plijen pticama. Na slici je zapredak u kojem je donedavno bila kukuljica koja se preobrazila u leptira.

PROMATRANJE LEPTIRA I UOAVANJE DETALJA

Veliki areni leptir (do 8,5 cm). U usporedbi s tijelom, krila su mu vrlo velika. Donje krilo s vanjske strane ima valoviri rub, a vrh ima oblik lastavijeg repa.

Veliki areni leptir (do 7 cm). Gornja su krila dua od donjih. Vrhovi gornjih krila imaju roi. Donja krila imaju valovito odrezan luk i zavravaju roiima.

Srednje veliki leptir (do 6 cm) jednobojan, s ponekom pjegicom. Ima kratka ticala. Ima okruglasta krila koja se na vrhovima suavaju u roi.

Mali leptir (do 3,5 cm) jednobojan, s pjegom na gornjem krilu. Gornja su mu krila dua od donjih. Donja su krila okruglasta, a vrh im zavrava roiem.

Srednje veliki leptir (do 6 cm), aren s izraenim uzorkom. jednobojan, s ponekom pjegicom. Ima vrlo duga ticala. Ima okruglasta donja krila.

Srednje veliki leptir (do 6,5 cm), s dvjema pjegama i obojenim vrhom gornjeg krila. Ima vrlo izduljen zadak, dug skoro do dna donjeg krila.

Veliki areni leptir (do 7 cm). Ima izrazito debelo i zdepasto tijelo i dlakava savijena ticala. Krila su mu mala u odnosu na tijelo i duguljasta.

Mali leptir (do 3 cm) s uzorcima na gornjim krilima. Ima jako debela, dlakava ticala.

Mali leptir (do 4 cm) s uzorcima na gornjim krilima i obrubom na donjim. Krila su mu malena u odnosu na veliko, debelo tijelo. Ticala su mu duga.

Mali leptir (do 3,5 cm) s uzorcima na gornjim krilima, Krila su mu mala u odnosu na veliko tijelo, jako izduena. Donja su krila u obliku trokuta. Ima duga ticala u obliku kijae.

Srednje veliki leptir (do 5 cm) s prugicama na gornjim krilima. Krila su mu izrazito malena u odnosu na ogromno tijelo koje zavrava dugakim zatkom.

ARENCI

danje paune

Svi leptiri imaju dva para krila prekrivenih dlaicama u obliku ploica, dlakavo tijelo i vrlo slabo pokretljivu glavu. Leptiri arenci posebni su po uzorcima i bojama svojih krila. Na slikama koje prikazuju crnkastoga arenca i veliku preljevnicu lako je uoiti da je gornja strana krila puno sjajnija i izraenijih boja od donje strane krila. Kod svih je leptira tako: dok lete, gornjom stranom krila nastoje zbuniti i uplaiti svog glavnog neprijatelja (ptice). Donjom se stranom krila nastoje prilagoditi okoliu. Kad miruju, areci sklope krila i dre ih podignutima. Dnevno pune, ljepokrilni admiral i strikovac su leptiri selci, oni poput ptica selica u proljee dolijeu u nae krajeve. Paune je prvi proljetni arenac: moe ga se vidjeti ve od oujka. Ostali arenci poinju letjeti najee od lipnja i ljete ljeti. Stirkovca i ljepokrilnoga admirala moe vidjeti najdue: sve do listopada.

crnkasti arenac

srebrnopisana sedefica

ljepokrilni admiral velika preljevnica

mala ria

mala preljevnica strikovac obini arenac

OKAI

Okai su najbrojnija skupina leptira u naim krajevima. Ime su dobili po pjegama u obliku oka. Mirnijih su boja nego arenci. Poput arenaca, i oni dre podignuta sklopljena krila kad miruju. Najraniji oka je umski ahovac koji se pojavljuje ve u svibnju. To je ujedno i oka koji najdulje leti: sve do rujna. Ostali lete samo od lipnja do kolovoza.

pjegavac

okasti smeckar

umski ahovac volovsko oko

LASTI NREPCI

Svi ovdje prikazani lastinrepci zakonom su zatieni. To su veliki leptiri. Poinju letjeti rano: ve u travnju, a esto ih moemo vidjeti sve do kolovoza.

crvenooki parnasovac lastin rep

prugasto jedarce

BIJELCI

Bijelci su mali i srednje veliki leptiri. Ime su dobili po bijeloj boji koja prevladava na njihovim krilima. Obini je uak najneobiniji leprir u naim krajevima po tome to ivi najdue od svih leptira i leti cijele godine I ostali bijelci poinju letjeti rano, ve od travnja. Prodrljive gusjenice bijelaca esto su vrlo tetne: gusjenice kupusova bijelca mogu unititi cijelo polje kupusa.

obini uak

zorica

kupusov bijelac

PLAVCI

obini plavac - enka

Plavci su mali leptiri ija je gornja strana krila jednobojna, a donja puna pjega. Kao i kod ostalih leptira, boje i uzorci na krilima mujaka puno su izraajniji nego na krilima enki. Plavci poinju letjeti u lipnju i lete obino do kolovoza, iako ih se katkad moe vidjeti ak do rujna i listopada.

vatreni buka

mujak (lijevo) i enka obinog plavca

PRELCI

Prelce je lako prepoznati po upavim, perastim ticalima. Prelci su uglavnom mali leptiri. Izuzetak je samo veliko nono paune, najvei leptir u naim krajevima. Raspon njegovih krila moe biti do 33 centimetra. To je jedini ovdje prikazani leptir iz velike skupine nonih leptira. Ima puno vie vrsta nonih leptira od onih koji lete danju. Prelci svojom bojom nastoje biti to neuoljiviji. Kad miruju, pokriju se krilima kao krovom. Gusjenice prelaca opasne su tetoine: unitavaju cijele nasade voaka i cijele ume. Borov prelac pravi gnijezda na drveu i u nj odlae jajaca. Njegove gusjenice u dugakim kolonama izlaze iz gnijezda spremne obrstiti borove iglice i unititi cijelu umu. Te gsjenice lue otrovne sokove koji u ljudi izazivaju alergije. Jedina ptica koja jede gusjenice prelaca je kukavica.

ljivin prelac

veliko nono paune

kolona gusjenica borova prelca

DEBELOGLAVCI

SOVICE

Debeloglavci su sitni leptiri vrlo snanoga tijela i savijenih ticala koja zavravaju kukicom. To su jedini leptiri koje moe uti: zuje kad brzo lete. Sljezov pjegavi debeloglavac leti samo od travnja do lipnja. Ostale vrste debeloglavaca lete i do kraja kolovoza.

sljezov pjegavi debeloglavac

Sovice su mali leptiri koji imaju snana tijela, relativno uska krila i nitasta ticala. Kad miruju, krila su im polurairena. Veina sovica su leptiri selci. Pojavljuju se u napim krajevima u travnju i obino lete do kraja listopada.

arena djetelinska sovica

MEDONJICE

IVANJSKE PTIICE

Medonjice su srednje veliki leptiri izrazito crvenih, crnih i bijelih uzoraka na krilima. Time upozoravaju ptice da nisu jestivi. Mujaci imaju perasta ticala, a enke obina. Kad miruju, preklope gornja krila jedno preko drugoga, a kad su u opasnosti, malo ih razmaknu i pokau donja crvena krila kojima upozoravaju da su otrovni. Lete od srpnja do rujna.

smea medonjica

Ivanjske su ptiice leptiri vrlo snanoga tijela, kijaastih ticala i izrazito uskih krila. ritom, donja su im krila znatno kraa od gornjih. Uglvnom posjeuju cvjetove iaka. Kad miruju sklope krila na isti nain kao i medonjice. Lete od lipnja do kolovoza.

ivanjska ptiica

LJILJCI
Ljiljci su leptiri koji imaju najzdepastija tijela i najmanja krila u odnosu na tijelo. I njima su, kao i ivanjskim ptiicama, donja krila znatno kraa od gornjih. Sisalo ljiljaka dulje je nego u ostali hleptiri pa ne moraju uope sletjeti na cvijet da bi sisali nektar iz njega, mogu sisati u letu. Obina golupka leti u predveerje, ali mnotvo ostalih ljiljaka su noni leptiri. Obino ih zovemo nonim leptiricama. Nou ih privlai toplina pa krue oko upaljenih arulja.

JAKO UVEANE SLIKE

obina golupka

Na slici su prikazane ljuskaste dlaice kojima su prekrivena leptirova krila. Sloene su poput crijepa na krovu. Sjaj i boja leptirovih krila ovise o prelamanju i odbijanju svijetlosti na tim ploicama.

Leptiri imaju sisalo kojim siu nektar iz cvijea. Kad se leptir ne hrani, sisalo je smotano kao na slici. Nemaju svi leptiri sisalo: postoje vrste leptira koji ive tako kratko da se uope ne moraju hraniti. Njihovo je sisalo zakrljalo.

DRVEE I GRMLJE

PROMATRAMO IGLIASTE I LJUSKASTE LISTOVE

Granica s dugim, igliastim listiima. Po dva listia rastu zajedno. Takvo lie ima bor.

Granica sa srednje dugim, igliastim listiima koji rastu u upercima. Takve granice ima ari.

Granica s kratkim, igliastim listiima koji rastu u pojedinano na dvjema stranama granice. Takvo lie ima jela.

Granica s kratkim, Granica s ljuskastim igliastim listiima koji listiima. Takve granice rastu u pojedinano u imaju tuja i empres. krug oko cijele granice. Takvo lie ima smreka.

tuja

Borove iglice stoje po dvije u jednome rukavcu. Duge su od 4 do 8 cm i do 2 mm iroke. Zailjene su i blago savijene. iarke su jajastoga oblika, 3-8 cm dugake.

Ari je jedino drvo s igliastim liem kojemu lie u jesen sasvim otpadne. Iglice aria rastu u upercima, katkad po 20-40 u jednome uperku. Vrlo su tanke i njene, svijetlo zelene, duge oko 3 cm. iarke su guduljaste, 2-4 cm duge.

jela

smreka

Jele i smreke lako je razlikovati po rasporedu listia na granici: u jela su iglice u dva reda, a u smreke su oko cijele granice. iarke su im sline, valjkaste, vrlo duge, do 18 cm. Meutim, razliito rastu: jeline su iarke uspravne, rastu prema gore, a smrekine vise.

empres

PROMATRAMO SASTAVLJENE LISTOVE LISTOPADNOGA DRVEA I GRMLJA

Neparno perasto sastavljen list 9 do 25 eliptinih listia. Rub listia je gladak. Takav list ima bagrem.

Neparno perasto sastavljen list s pet jajolikih, na vrhu uiljenih listia. Rub listia je stino nepravilno nazubljen. Takav list ima bazga.

Neparno perasto sastavljen list sa sjedeim, duguljasto upiljenim i napiljenim listiima. Takav list ima jasen.

List dlanasto sastavljen od 5-7 okruglasto jajolikih listia, na vrhu uiljenih, a na rubu stino napiljenih. Listii su bez peteljki, a sredinji je najkrupniji. Duina mu moe biti do 20 cm. Takav list ima divlji kesten.

Bagrem je visoko drvo, naraste 20 - 30 metara. Ima jake i dugake bodlje. Cvate u svibnju, poslije listanja. Tada ima velike, visee grozdove bijelih, izrazito mirisnih cvjetova. Plod bagrema je plosnata, duguljasta mahuna duga 5-10 cm.

Bazga je grm ili stablo koje moe narasti do 7 metara. Ima jake i dugake bodlje. Cvate u svibnju i lipnu velikim bijelim cvatovima jakoga mirisa. U rujnu joj dozrijevaju plodovi - bobice tamnomodre, gotovo crne boje. Svi su dijelovi bazge ljekoviti, ona je jedna od naih najljekovitijih biljaka.

Jasen je stablo koje moe narasti do 35 metara. Listovi su mu dugi do 25 cm, a sastoje se obino od 11 listia. Ispod jasenova stabla i oko njega tlo je obino pokriveno jasenovim plosnatim sjemenkama.

Divlji kesten je stablo koje moe narasti do 30 metara. Ima vrlo pravilnu, zaobljenu kronju. U svibnju i poetkom lipnja cvjeta velikim grozdovima bijelih mirisnih cvjetova koji na granama stoje poput uspravnih metlica. Plod divljega kestena ima debeli mesnati ovoj s rijetkim, otrim i snanim bodljama.

PROMATRAMO LISTOVE, PLODOVE, SJEMENKE I KORU PITOMOG KESTENA, BUKVE, BRIJESTA I GRABA

grab, plod bukva pitomi kesten brijestt

Pitomi kesten ima duguljaste, bodljasto pilaste listove. Pojka im je duga 1030 cm, peteljka oko 5 cm. S donje su strane lista jasno istaknue ile. Pitomi kesten cvate u lipnju, a kesteni dozrijevaju u jesen.

Bukva ima irokojajaste listove cjelovitoga ruba. Lisna je peteljka esto tamne boje. Plod bukve je bukvica u kojoj su dvije trokutaste sjemenke. Bukva je najrasprostranjenija umska vrsta u Hrvatskoj. Lako ju je razlikovati od drugoga drvea po glatkoj i sivoj kori stabla.

List brijesta ima dvostrukopilasti rub i kratku peteljku. List je hrapav. Plojka lista je asimetrina: polovice joj nisu jednako velike. Plod brijesta je orai smjeten usred okrugloga krilca. Dozrijevaju i otpadaju s drvea ve u svibnju i lipnju.

List graba jajolik je i uiljen. Izrazito je reljefan, rebrast, sjajan, s 11-15 jako urezanih postranih. Rub lista je nazubljen. Grab cvjeta u resama. Plod mu je orai smjeten na priperku troprstastoga oblika. Kora stabla je sivkasta, tanka i slabo ispucala.

PROMATRAMO LISTOVE I IROVE RAZNIH VRSTA HRASTOVA

U Hrvatskoj raste vie vrsta hrastova: hrast lunjak, hrast kitnjak, hrast cer. Hrastovi uglavnom imaju lie s dublje ili plie urezanim renjevima. Plod svih vrsta hrastova je ir. Svaka vrsta hrasta ima drukije irove.

ir hrasta lunjaka

ir hrasta kitnjaka

ir hrasta cera

Hrast lunjak raste u nizinama. Ima Hrast lunjak raste u duguljaste irove koji vise svaki na breuljkastim krajevima. Po nekoliko irova zajedsvojoj dugoj stapci. no sjede na vrlo kratkim stapkama.

Hrast cer raste u breuljkastim krajevima. aice njegovih irova su bodljikave.

U primorskome dijelu Hrvatske rastu hrast crnika i hast medunac. Hrast crnika ili esvina jedini na vazdazeleni hrast: zadrava lie cijele godine.

hrast medunac

vazdazeleni hrast crnika ili esvina

Nalije lista hrasta medunca je sivkasto od dlaica kojima je gusto obraslo.

Hrastovi koji rastu na osami razvijaju veliku, iroku kronju.

PROMATRAMO LISTOVE, STABLA I KORU BREZE, TOPOLE, JABLANA I VRBE

topola, detalj kore

breze

Breza ima vitko deblo, a grane tanke i objeene. Kora mladih breza je bijela i glatka, a kod starijih ima tamne pukotine. Kora se katkad ljuti u listiima tankim poput papira. Breza cvjeta resama i u proljee i u jesen. Plodovi su joj siuni oraii s krilcima.

Listovi topole trokutasti su, uiljeni, nepravilno nazubljeni i nesimetrini. Mladi su listovi dlakavi s obje strane, stariji su s lica glatki i tamnozeleni, a s nalija dlakavo bijeli. Kora je svijetla i ispucana u donjem dijelu debla. Topola cvjeta u svibnju, a plod toboli dozrijeva u lipnju. Kad pukne iz njega se ire bezbrojne sjemenke s dlaicom nalik na pamune niti.

vrbe

jablan

Jablan je lako prepoznati po izrazito visokoj valjkastoj kronji. Njegove grane rastu uvis priljubljene uz stablo.

Vrbe imaju duguljasto lie, najire u sredini s finim sitno pilastim rubovima i kratkom peteljkom. Listovi su s lica srebrnozelene boje, a s nalija srebrnasti ibarunasti zbog sitnih dlaica kojima su obrasli. Vrbe u oujku cvjetaju macama, a plod im je toboli pun siunih sjemenki. Vrbe uvijek rastu uz vodu.

PROMATRAMO LISTOVE I PLODOVE LIPE, JAVORA, KLENA I GLOGA

lipa

javor

glog klen klenov plod

glogov cvijet

javorov plod

lipin cvijet

lipin plod

Lipa ima srcolike listove, uiljene na vrhu, na bazi nesimetrine, a po rubovima sitno napiljene. U lipnju lipe cvjetaju mirisnim blijedoutim cvjetovima. Plod im je orai s letnim listiem.

Javor ima prepoznatljive peterokrpaste listove s uiljenim krajevima renjeva. Listovi su mu na dugim peteljkama. S lica su tamnozeleni, a s nalija sivozeleni i dlakavi du ila. Cvjeta u travnju i lipnju velikim grozdovima utozelenih cvjetova. Plod mu je krilati pucavac koji se kad dozrije raspada na dvije perutke s po jednom sjemenkom.

Klen ili poljski javor slian je javoru. Ima peterokrpaste listove, ali tupo zaobljene na vrhovima. Listovi su mu koasti i goli, s lica sjajno tamnozeleni, a s nalija modrozeleni. List klena vie je nego dvostruko manji od lista javora. Cvijeta istovremeno kad i javor, a cvijet i plod slini su cvijetu i plodu javora.

glogov plod

Glog je trnoviti grm koji moe biti visok do 5 metara. Listovi su mu peterokrpasti, katkad trokrpasti, iroko zaobljeni. Cvjeta u svibnju, a ujesen rodi jestivim crvenim plodovima gloginjama.

PROMATRAMO LISTOVE I PLODOVE DRIJENA I LIJESKE

KNJIGE ZA ONE KOJI ELE VIE

Knjige o flori (biljnome svijetu) Hrvatske, flori Medvednice i flori Jadranske obale i otoke omoguit e ti da se upozna s najeim drveem, grmljem i cvijeem Hrvatske i pojedinih njezinih dijelova.

lijeskin plod lijeskin cvijet drijenov cvijet

Drijen je do 5 metara visok grm ili stablo ije grane imaju otro i dugako trnje. Listovi drijena su jajasti, jako zailjeni, cjelovitoga ruba, s jasno uoljivim ilama. I s lica i s nalija obrasli su rijetkim, prileglim dlakama. Od veljae do travnja cvjeta svjetlucavo utim cvatovima s dugakim pranicima. Plod drijena je drijenak, dozrijeva ujesen. Jestiv je, kiselkast i vrlo zdrav.

Lijeska je do 5 metara visok grm. Ima okruglaste ili srcolike listove, dvostruko nazubljene. Listovi su s obje strane mekano dlakavi, a peteljka im je kratka. Muki cvjetovi lijeske su duge rese koje se oblikuju ujesen, a otvaraju se i poinju praiti polen ve od sijenja. enski su cvjetovi sitni i neugledni, nalik na pupove. Cvjetaju u travnju i svibnju. Plod lijeske je orai koji zovemu ljenjak.

Biljke Velebita i umberka predstavljene su u posebnim knjigama (monorafijama). Ide li na izlet na Velebit ili na umberak, svakako ih ponesi sa sobom. Skupljanje, preanje, uvanje i razvrstavanje biljaka u herbarije jedan je od najstarijih hobija zaljubljenika u prirodu, botaniara i travara. Sve to ti je potrebno za taj hobi pronai e u ovim prirunicima.

POGLED U NONO NEBO

NEBO I NEBESKA SVJETLA

Teko je danas zamisliti s koliko su divljenja i strahopotovanja nai predci u pradavna vremena (kad su jedino jedino Mjesec i zvijezde osvjetljavali noni mrak) gledali nebo. Nebo im je bilo prvi veliki udbenik u kojemu su traili odgovore na vana pitanja o kojima im je ovisio ivot. Zvijezde i Mjesec pomogli su im da se naue orijentirati na svojim putovanjima kopnom i morima, da naprave prve kalendare i prve satove. Najvanija zvijezda na naemu nebu je Sunce, naa najblia zvijezda, najsjajnija, ona koja nam daje danje svjetlo, toplinu i bez koje ne bi bio mogu ivot na Zemlji. Najsjajnije nebesko tijelo na nonome nebu je Mjesec, veliki mrani kamen koji krui oko Zemlje. Mjesec nema svoga svjetla. Ono to nam svijetli zapravo je odbljesak Sunca na kamenoj povrini Mjeseca. Zvijezde koje vidimo na nonome nebu zapravo su jako udaljena Sunca. Neka svijetle jae, neka slabije, neka manje, a neka vie trepere. Gledajui zvijezde, ljudima se od davnina inilo da su zvijezde rasporeene u neke manje skupine. ak im se inilo i da te skupine zijezda oblikuju neke likove. Ti zamiljeni likovi kojima se povezuju susjedne zvijezde u neku skupinu zovu se zvijea. Zvijeima su stari astronomi poeli davati imena po likovima iz grke i rimske mitologije. Kad bismo cijelu no promatrali nebo, imali bismo dojam da se zvijezde i zvijea polako okreu iznad nae glave, kruei u smjeru kazaljke na satu oko zvijezde Sjevernjae. Prati svijetloplavi trag na slikama. To je Kumova Slama ili Mlijeni put, svijetliji dio nonoga neba. Na sredini slika je zvijezda Sjevernjaa oznaena crvenim kruiem, a zelenim su crtama spojena zvijea koja su joj najblia. Prati slike redom i uoi kako se sve polako okree i krui oko zvijezde Sjevernjae.

ZVIJEA KOJA SE U NAS VIDE CIJELE GODINE

Zvijea su zamiljeni oblici u kojima nam se ini da su povezane neke zvijezde. Neka se zvijea na nebu vide cijele godine, a neka se vide samo u odreena godinja doba. Najvanija zvijezda koju cijele godine vidimo na naem nebu je zvijezda Sjevernjaa. Oko nje se smjestilo pet zvijea koja takoer vidimo cijele godine. To su zvijea Veliki Medvjed, Mali Medvjed, Cezej, Kasiopeja i Zmaj.

ZVIJEA: NAJSTARIJA I NAJVEA SLIKOVNICA NA SVIJETU

Glavni bog Zeus imao je bezbroj ljubavnica Jedna od njih bila je lijepa Kalisto. S njom je imao sina. Da zatiti ljubavnicu i sina od bijesa svoje ljubomorne supruge Here, Zeus ih je pretvorio u zvijea Velikog i Malog Medretvorio orio vjeda.

Cefej i Kasiopeja bili su etiopski kralj i kraljica, roditelji princeze Andromede. Kraljica Kasiopa uvrijedila je boga mora tvrdei da je njezina ki Andromeda ljepa od svih njegovih keri zajedno. Bog mora je zato poslao udovinog kita da uniti Etiopiju.

Junak Kadmo lutao je svijetom traei sestru koju je Zeus oteo. Svladao je otrovnoga zmaja i posadio njegove zube. Iz njih su iznikli ratnici s kojima je osnovao grad Tebu.

ORIJENTACIJA POMOU ZVIJEZDE SJEVERNJAE

Zvijezda Sjevernjaa cijele je godine glavni noni orijentir naega neba. Nalazi se iznad Sjevernoga pola i pokazuje smjer sjevera. ini nam se da se Sjevernjaa ne pomie, da je uvijek negdje u sredini neba, a da se sva zvijea polako okreu oko nje u smjeru kazaljke na satu. Dio Velikog Medvjeda podsjea na seoska kola, pa je u naemu narodu za taj dio zvijea uobiajen naziv Velika Kola. Mala Kola na je narodni naziv je za Maloga Medvjeda. Sjevernjaa je krajnja zvijezda u rudu Malih Kola.

Kasiopeja i Cefej su zvijea uvijek jedno do drugoga. Jednostavno ih je pronai pomou Velikih Kola. Slijedimo li zamiljen crtu koja kree od prednjega dijela Velikih Kola i prolazi kroz Sjevernjau naii emo do Kasiopeje, zvijea u obliku dvostrukoga slova v. Slijedei zamiljenu crtu od stranjega dijela Velikih Kola preko Sjevernjae, stii emo do Cefeja ijih je pet najsjajnijih zvijezda rasporeeno u obliku kuice. Glava Zmaja sastavljena je od etiriju zvijezda, kao kod kola. Tijelo mu je zmijoliko i dugako i protee se izmeu Velikih i Malih Kola.

PRIE O ZVIJEIMA KOJA SE VIDE NA JESENJEM NEBU

RIBE

Pegaz je bio krilati konj roen iz krvi udovita koje se zvalo Meduza. Meduza su umjesto kose iz glave rasle zmije, a tko bi je god pogledao pretvorio bi se u stijenu. KIT

PEGAZ

Morski bog Neptun, ljut na kraljicu Kasiopeju, poslao je stranoga kita da uniti Etiopiju. Bio je spreman potedjeti zemlju samo ako mu rtvuju etiopsku princezu Andromedu. Zato su Andromedu zavezali za stijenu kraj mora da je rastrga udovini kit. Spasio ju je Perzej koji se na Pegazu upravo vraao s glavom ubijene Meduze u torbi. Kad je ugledao udovinoga kita, izvukao je Meduzinu glavu iz torbe, udovite ju je pogledalo i okamenilo se. Tri zvijea: Pegaz, Andromeda i Perzj nalaze se jedno do drugoga na nebu. Perzej se ne vidi na jesenjem nebu, vidljiv je kasnije, zimi.

ANDROMEDA

U davna vremena divovi su zaratili s bogovima. Strano stoglavo udovite Tifon krenulo je na bogove. Da se zatite, bogovi se nabrzinu pretvore u razne ivotinje i razbjee se. Boginja Venera i njezin sin Kupidon ba su se kupali u jezeru kad je Tifon naiao. Pretvorili su se u ribe.

PRIE O ZVIJEIMA KOJA SE VIDE NA ZIMSKOM NEBU

Orion je bio sin Neptuna, boga mora i ratnice Amazonke. Od majke je naslijedio vjetinu gaanja lukom i strijelom pa je postao najvjetiji lovac na svijetu. Na alost, bio je i umiljen: hvalio se da nema te ivotinje koju ne moe ubiti. Dijana, boginja lova bila je zbog toga ljuta na njega, pa je poslala malog korpiona da ga ubije. da joj pomogne. Orion nije ni vidio korpiona od ijeg je otrovnog uboda umro. Veliki i Mali Pas dobili su imena po Orionovim psima.

Bog Zeus pretvoren u bijeloga bika oteo je feniku princezu Europu, preplivao s njom Sredozemno more i stigao na grki otok Kretu. Tamo je ponovno uzeo svoj boanski lik i Europu uinio jednom od svojih ljubavnica. Koija je dobio ime po atenskome kralju, sinu boga vatre, prvome ovjeku koji upregao konje i natjerao ih da vuku kola.

Priu o Perzeju ispriali smo zajedno s priom o Andromedi i Pegazu.

Kastor i Poluks bili su blizanci. Imali su istu majku, Ledu, ali su bili sinovi dvojice oeva. Kastor je bio sin smrtnika, spartanskoga kralja. Poluksov je otac bio bog Zeus, zato je Poliks bio besmrtan. Kastor i Poluks bili su nerazdvojni, zajedno su se borili i uvali jedan drugoga. Kad je Kastor umro, Poluks je bio toliko tuan da se odrekao svoje besmrtnosti jer nije elio nastaviti ivot bez brata.

EST SJAJNIH ZVIJEZDA ZIMSKOG ESTEROKUTA

Orion je najsjajnije zvijee zimskoga neba. Niz od tri sjajne zvijezde ini Orionov pojas. Najsjajnija zvijezda je uz Orionovu petu. Po toj se zvijezdi moe orijentirati: tono u pono, ona pokazuje smjer juga. Ta je zvijezda jedna od 6 zvijezda zmiskoga esterokuta. Uz zvijee Orion nalazi se i zvijee Bika. Oron je uvijek okrenut prema Biku, kao da se eli boriti protiv njega. U zvijeu Veliki Pas nalazi se najsjajnija zvijezda na nebu, zvijezda Sirius. To je bila najvanija zvijezda u ivotu starih Egipana jer su po njoj raunali vrijeme poplava rijeke Nil, vrijeme sjetve i vrijeme etve. Zvijee Mali Pas ima samo dvije zvijezde, ali jedna od njih je vrlo sjajna. Zove se Prokion. est najsjajnijih zvijezda iz Blizanaca, Koijaa, Bika, Oriona, Velikog Psa i Maloga psa ine takozvani zimski esterokut.

Zvijee Bika jedno je od najveih zvijea naega neba. Vidljivo je samo zimi. U tome se zvijeu nalaze Plejade ili Vlaii, mali, sjajni skup ijih se sedam najsjajnijih zvijezda moe vidjeti golim okom.

PRIE O ZVIJEIMA KOJA SE VIDE NA PROLJETNOM NEBU

Zvijee Lav jedno je od 12 zvijea zodijaka (ivotinjskoga kruga), zvijea koja su smjetena na putanji po kojoj se prividno giba Sunce, Mjesec i veina planeta Suneva sustava. Uz 12 zvijea zodijaka po kojima su dobili imena horoskopski znakovi, na toj je putanji jo jedno zvijee, Zmijonosac. Pojava Lava na nebu znak je pobjede nad Bikom i zimom i najava proljea. Zvijee Volar ime je dobilo po rataru koji u proljee ore svoje njive pomou sedam snanih bikova predoenih zvijezdama s rube Velikih kola. Volara su stari narodi smatrali uvarem stada zvijezda oko Sjevernoga pola.

Zvijee Djevica nije dobilo ime po jednoj slavnoj enskoj junakinji, nego po mnogima. Evo nekih od njih: Atena je bila grka boica mudrosti i pravednoga rata. ene je nauila presti i tkati, a mukarce je pouila lonarstvu, brodogradnji i drugim obrtima. Perzefona (rimska Prozerpina) bila je prelijepa Zeusova ki u koju se zaljubio Had, bog podzemlja. Ugrabio ju je s povrine zemlje, odnio u svoj mrak i uinio je svojom enom. Demetra, boginja zemlje, plodnosti i ita bila je Perzefonina majka. Kad je saznala da joj je Had ugrabio ker zatvorila se u svoje odaje i tako zaustavila rast biljaka i razmnoavanje ivotinja ucijenivi tako Zeusa da kazni Hada i oslobodi Perzefonu. Na kraju je naeno polovino rjeenje: Perzefona je pola godine u podzemlju (tada na zemlji vlada zima). Dok je Perzefonana zemlji, sve raste, buja i razmnoava se.

PRIE O ZVIJEIMA KOJA SE VIDE NA LJETNOME NEBU

Orao je bio Zeusov pomonik. Nosio je njegove munje i gromove. Prema drugoj legendi, orao eljeznoga kljuna svaoga je dana dolijetao do okovanoga Prometeja, kljuvao i pojeo njegovu jetru. Prometeju bi svake noi narasla nova jetra. Prometejeva je kazna bila vjena. Na tako orkutnu kaznu kaznio ga je Zeus zato to je ukrao vatru bogovima i odnio je ljudima. Pria o imenu zvijea Labud pria je o prijateljstvu. Featon je bio vanbrani sin boga Sunca. Uspio je naloliti oca da mu na jedan dan prepusti upravljanje Sunevim kolima na nebu. Nije posluao oeva upozorenja da ne iba konje i dri se staze, pa je pao u more. Njegov najbolji prijatelj uporno je zaranjao u vodu pokuavajui ga pronai i spasiti. Zeus je Featonova prijatelja nagradio tako to ga je pretvorio u Labuda.

Lira napravljena od kornjaina oklopa bila je dar Apolona, bog Sunca svome sinu Orfeju, genijalnome glazbeniku i pjevau. Orfejeva pjesma smirivala oluje i nevremena, a najokrutnije je divlje ivotinje inila krotkima i umiljatima.

TRI SJAJNE ZVIJEZDE LJETNOGA TROKUTA

Tri najsjajnija zvijea ljetnoga neba su Labud, Lira i Orao. Njihove najsjajnij zvijezde ine takozvani ljetni trokut.

ZA ONE KOJI ELE VIE

Andromeda na HR2

Ve godinama svakoga utorka u 20.35 na Drugom programu Hrvatskoga radija emitira se Andromeda, izuzetno zanimljiva emisija o astronomiji.

praksu. Jedina kola u Hrvatskoj koja na krovu ima svoju vlastitu zvjezdarnicu je Gimnazija u Poegi. Proguglaj malo po njihovim web stranicama.

Planetarij u Tehnikome muzeju u Zagrebu

Astronomska drutva i njihove web stranice

Posjet planetariju je izuzetan doivljaj. Sjedi u velikoj kupoli na ijem je zaobljenom svodu projicirano cijelo zvjezdano nebo. Nebo polako krui nad tvojom glavom, a voditelj planetarija tumai ti to vidi i pomae da se snae u tome to gleda. I sve je to popraeno predivnom klasinom glazbom. Svakako si priuti taj utak.

Planetarij u Rijeci

I u Rijeci postoji planetarij, nedavno otvoren i vrlo moderno ureen. Stolci nak ojima sjedi nagnuti su pod kutem od etrdesetak stupnjeva tako da odjednom vidi cijelo nebo. Astronomija je znanost koja se bavi opaanjem i objanjavanjem pojava izvan Zemlje i njezine atmosfere. Predmet njezina prouavanja su zvijezde, planeti, crne rupe i drugi objekti u svemiru, njihov nastanak, razvoj i svojstva. Iako se astronomi za svoja opaanja slue izuzetno snanim teleskopima i drugim monim ureajima na Zemlji i u svemiru, astronomijom se moe poeti baviti i bez takvih pomagala. Ni prvi veliki astronomi nisu imali drugih pomagala osim svoga otroga vida. Zgodan poetak je knjiga Nae nono nebo.

Zvjezdarnice i njihove web stranice

Zvjezdarnice su sjajno mjesto na kojem e si, ako je nebo vedro, moi priutiti i pogled kroz pravi teleskop, upisati mali teaj astronomije ili posluati neko zanimljivo predavanje. Zagrebaka zvjezdarnica ima svoju e-kolu astronomije, a zvjezdarnica na Vinjanu ima svoje edukativne kampove. Najmodernija hrvatska zvjezdarnica otovrena je nedavno u isti, u mjestu koje se zove Vidulini. Zagrebaki fakultet Geodezije ima svoju zvjezdarnicu na Hvaru gdje njihovi studenti idu na

U astronomskim se drutvima skupljaju i strunjaci astronomi, ali i obini zaljubljenici u astronomiju. Na njihovim web stranicama pronai e mnotvo zanimljivih podataka o onome to u ovom trenutku moe vidjeti na nebu, rasporede i teme predavanja o astronomiji, teajeve i ljetne kole, karte neba, naputke i nacrte po kojima moe samostalno napraviti svoju planisferu, svoj sunani ili svoj zvjezdani sat, memorijske kartice za lake pamenje zvijea ... Najvee je Hrvatsko astronomsko drutvo u Zagrebu. Meutim, u brojnim drugim hrvatskim gradovima takoer postoje astronomska drutva. Nabrojat emo sam neka, abecednim redom: Beli Manastir, akovec, Daruvar, Donji Miholjac, Kapela, Koprivnica, Korenica, Kutina, Mali Loinj, Pitomaa, Pula, Rijeka, Split, ibenik, Valpovo, Vinkovci, Virovitica, Vinjan, rnovo... Zaviri na njihove web stranice i uivaj.

PLANISFERA - VRTEA KARTA NEBA

Jednostavno je napraviti svoju planisferu, vrteu kartu neba. Sastoji se od dva dijela: karte neba s oznaenim mjesecima i danima u mjesecu te okvira na kojem su oznaeni sati i horizonti.

Kako e napraviti svoju planisferu

1. Fotokopiraj ove stranice, moe ih dati i uveati na A3. 2.Izrei krug sa kartom neba. 3. Izrei okvir i prozori u okviru. 4. Umetni kartu neba u okvir.

Kako se koristi planisferom

Okrei kartu neba tako da spoji dananji datum sa satom na okviru planisfere. U prozoriu e vidjeti dio neba sa zvijeima koja se u ovome trenutku vide na nebu. Digni planisferu iznad glave, okreni se prema horizontu koji eli promatrati i pokuaj na nebu prepoznati uzorke zvijea s planisfere.

Planisfere s interneta
Planisferu s ovih stranica pronai e na stranicama http://www.adkoprivnica.hr. Na stranici http://nebo.znanost.org potrai link na karte neba i dobit e planisferu koja se zove Nebo na poklon.