Utjecaj vale na usta konja

Autor: Marija idara, Dubrovaka 16, 31000 Osijek, Hrvatska, mdjidara@gmail.com

to je to vala?
vala je naprava ili instrument izraen od metala, gume, koe ili nekog drugog materijala, te se koristi u dananjem svijetu kao jedno od sredstava pomou kojega se upravlja konjem. Ne zna se tono kada je ona bila izmiljena niti tko ju je osmislio, ali sudei po jednostavnosti njezinog izgleda i primjene, nije trebalo puno razmiljati kako bi se netko dosjetio takve naprave. Poznato je da su narodi koji su ivjeli davno prije nas tisuama godina poznavali valu. to je vala tanja tj. Ima manju povinu, kaemo da je otra, a to je deblja tj. Ima veu povrinu, tada kaemo da je mekana. Najtvrim valama se ipak smatraju one koje na sebi imaju poluge pomou kojih se vri pritisak na razne dijelove konjske glave. Cijela tisuljea smtarano je da se konja moe kontrolirati i komunicirati s njime jedino pomou vale. Danas je ope poznata i priznata injenica da je to potpuna neistina. Drevni narodi poznavali su umijea komuniciranja sa konjima bez ikakvih pomagala, te su tako jahali u mnogim vojnim pohodima i bitkama. Njima vala oito nije bila alat za komuniciranje. Razlog zato je vala toliko opeprihvaena u svijetu je taj to ona djeluje linijem lakeg otpora, tj. Uzrokujui bol i nelagodu konju, tjera ga da se pokorava te je na taj nain manipuliranje mnogo lake i ne iziskuje puno truda, niti mentalno naprezanje jahaa. Danas se na tritu konjike opreme sve vie i vie moe nai u ponudi oglavina bez vale u mnogo varijanti po nainu izrade. Uglavnom sve djeluju na isti princip i mnogo su humanije nego klasine oglavine, mada ni one nisu ugodne, ali naspram vala ne izazivaju toliku neugodu, koja s druge strane ne unitava tijelo konja. Pitanje koje se esto postavlja u krugovima konjara kada je rije o vali i njezinom efektu, je da li konj pati? Svi e vam sa sigurnou potvrditi da konj uope ne pati, ve osjea blagu nelagodu nesvjesni da to nije tako. Pravi stari konjari koji su trenirali u starim poznatim kolama jahanja dobro znaju to je vala i koju mo ona posjeduje. Konj definitivno pati i sa najmanjim trzajem vale u njegovim ustima, ali naalost poto nije u stanju toliko oito pokazati svoje osjeaje, mnogi konjari godinama ive u zabludi. Tu se takoer namee i pitanje zato konj uporno trpi takvu bol, ukoliko ona postoji, te se tu zatvara zaarani krug koji se vrti u nedogled. Bol kao glavno i jedino sredstvo sve dok je ova metoda rada prihvaena kao konstanta, a komunikacija jaha konj je nemogua bez nje, postoje teke abnormalne promjene koje se pojavljuju u konjskom organizmu. U veini razudbi koje su pravljene na leinama nekada sportskih konja, tragajui za bilo kakvim posljedicama koritenja standardne opreme, pronaeni su mnogobrojni hematomi. Svi oni bili su rezultat konstantne upotrebe vale u ustima konja. Naizgled nepovezive ozljede i bolesti kod konja usko su bile povezane sa samim koritenjem vale. Hematomi su pronaeni oko parotidne lijezde, u nepcu, pronaeni su smrskani dijelovi kostiju glave i vrata, oteene membrane koje slue da tite kraljeninu modinu u vratu te mnogo drugih ozljeda. Vrena mjerenja i eksperimenti sa valom na modelima konjskih glava dali su podatke, koji su se na prvi mah inili netoni. Mjerenja su ponavljana mnogo puta iznova i iznova, dok znanstvenici nisu bili potpuno sigurni u tonost brojanih vrijednosti. Vrijednost jaine prosjenog pritiska obine vale u ustima konja iznosila 300 kg/cm. Pritisak od takozvanih njenih ruku iznosio je otprilike 120 130 kg/cm i to ravno na podruje na kojemu se nalazi ivac. Znanstvenici su takvu vrstu boli opisali kao posebno otru, areu i paralizirajuu. Glavni pritisak vale djeluje na mjestima u konjskim ustima gdje se nalazi jezini ivac plexus (100 kg/cm). Razni lanci koji se nalaze izvan usta konja, a takoer su dijelovi vale djeluju na druge ogranke trigeminalnih ivaca (lijeb ispod brade). injenica je da konjska vilica moe podnijeti mnogo jai pritisak od navedenog, ali nije pitanje o stupnju napravljene tete, ve o stupnju boli koju konj osjea, a koja je uzrokovana koritenjem standardne sportske opreme. Udarci u zube, usne, potiskivanje konju jezik u njegovo grlo, ozljede epiglotisa su takoer rezultat djelovanja vale. Eksperimenti su donijeli brojane vrijednosti koje se lako mogu pretvoriti u tjelesne osjeaje. Ovo daje otvoren dokaz da je bol u ustima intenzivnija, ea, vie hipnotizirajua, nego estoka bol poput one u lijezdi koja se raspada i u kraljecima koji se mrve (takoer posljedica djelovanja vale). Prema tome konj se pokorava. Veterinari kukaviki ute. Oni ive od sporta. 99% njihovi glavni klijenti, profit, povezanost i uspon u karijeri su u sportu.

Literatura koritena za ovaj seminarski rad je tekst Aleksandra Nevzorova Lets dot the is and cross the ts, napisan na temelju istraivanja vrenih od strane strunjaka: R. Cook, prof. vet. med., ugledni kirurg (USA); H. Strasser, dr.vet.med. (Njemaka); S. Skinner, dr.vet.med. (USA); E. De Buckeler, dr.vet.med. (Engleska); I. Colloredo Mannfeld, dr.vet.med. (Austria); profesor Zelenevskij, direktor odjela za anatomiju na akademiji veterinarske medicine, i mnogi drugi. Istraivanja su takoer vrena od strane Nevzorov Haute Ecole istraivakog centra, zajedno sa strunjacima iz ureda za forenziko medicinsko istraivanje u St. Petersburgu; profesor V. D. Isakov, dr.med.. zamjenik direktora Ureda za forenziko medicinska istraivanja za odjelu za strunjake; profesor B. E. Sysoev, dr., medicinski istraiva vie kategorije, kandidati medicinske znanosti, i balistiki istraivaki odjel: S.M. Logatkin, kandidat za medicinsku znanost, pukovnik medicinske slube, zamjenik efa labaratorija za testiranje oruja, proveli su istraivanje o efektu vale na ivce glave konja. Svi rezultati dobijeni tijekom ispitivanja i eksperimenata su potvreni i ovjereni velikim brojem autopsija (postmortalne analize i razudbe).