5.

KAVITACIJA U HIDRAULINIM TURBINAMA

Kavitacija (lat. cavus prazan, upalj) je dinamiki proces u struji tenosti koji se karaktere
nastajanjem gasno-parnih mjehurova i njihovim nestajanjem. Rije kavitacija je prvi upotrebio Frud
(Froude) 1895. godine. Kavitacija je u stvari proces nastajanja dvofaznog toka u struji fluida, kada
pritisa na nekom mjestu du toka padne ispod kritine vrijednosti pritiska, pri kome za datu
temperaturu, tenost vie ne moe opstati u istom agregatnom stanju pa se pojavljuju parni
mjehurovi. Kritina vrijednost pritiska za vodu je pritisak zasienja vodene pare koji moemo
izraunati iz izraza:




gdje je t temperatura vode u .
Na primjeru strujanja vode kroz cijev sa suenjem objasnit e se nastanak parnih mjehurova u toku
vode. Promjena pritisne energije, kinetike energije i poloajne energije du strujnice s-s za realnu
tenost u odnosu na referentnu ravan O je:

gdje je:

totalni piitisak u taki 0

ukupni hiuiaulicki piitisci i bizine u tackama 0 i X

- koeficijent hidrauikih gubitaka od mjesta O do posmatrane take na

strujnici
Promjena pritiska du strujnice s s (za

) moe se odrediti iz (1):

Pri emu se brzina

moe izraunati u zavisnosti od protoka Q i poprenog preesjeka moe

izraunati pomou izraza

Promjena brzine i pritiska da ta je na slici 5.1.

Sa porastom brzine du strujnog toka opada pritisak. Kada pritisak u strujnom toku padne na
vrijednost pritiska zasienja vodene pare (presjek A) tada se pojavljuju prvi mjehurovi pare (dvofazni
tok) Mjehurovi rastu u zoni

da bi u presjeku B gdje je

mjehurovi naglo nestali

(kolapsirali, implodirali). vremenski interval nestajanja mjehurova je trenutan (1 ) a lokalni pritisak
prema laboratorijskim mjerenjima raste i do 10
9
Paskala da bi nakon implozije ovaj priitisak naglo
opao. Ovaj dinamini proces se stalno ponavlja i pod njegovim dejstvom materijal zidova protonog
trakta se razara kavitaciona korozija.
Slika 5.2 Stvaranje i nestajanje mjehurova snima se super brzim kamerama. Naime stvoreni mjehur
(faza 1) putuje nizvodno pri emu se pri kretanju deformie zbog otpora u spljoteni oblik (faza 2)
nakon toga zauima oblik pri kome mu je omogueno kretanje sa najmanjim otporom (faza 3),
ulaskom u zonu poveanog pritiska

mjehuri kolabira u obliku vrtlonog torusa stvarajui pri

tome mali mlaz koji udara velikom brzinom o zidove trakta stvarajui visoke lokalne pritiske ,pri
viekratnom dejstvu ovih udara materijal trakta trpi zamor i raspada se.
Takoe treba spomenuti da pri kolapsiranju mjehurova dolazi i do znaajnog poveanja lokalne
temperature toplotni efekat a tu je i pojava kiseonika, ugljen dioksida i mnogih drugih sastojaka
koja u metalu izaziva hemijske efekte. Primjeene su i pojave lumiiniscencije (svjetlucanje) to je
svakako vezano za elektrohemijske efekte.
Trenutak pojave kavitacije zavisi od koliine prisutnog vazduha i vrstih estica u vodi tako da se
kavitacija moe javiti na pritiscima neto viim od pritiska zasienja vodene pare

. Kada se izvri
deaerezacija vode (oslobaanje rastvorenog vazduha uz pomo vakuuma) i odstranjivanje vrstih
estica iz vode mogue je formiranje kavitacionih mjehurova odloiti i pri niim pritiscima od

.
Prilikom ispitivanja kavitacionih kararkteristika modela hidraulikih maina neophodno je voditi
rauna o navedeno tako to se obavezno kontrolie sadraj vazduha i gasova u vodi.
Pri snienim prtiscima pojava vazdunih i gasnih mjehurova naziva se gasnom kavitacijom koja
nakon daljeg sniavanja pritiska ubrzava i pospjeuje parnu kavitacviju iji su neeljeni efekti sljedei:
y mijenja strukturu strujanja u obrnutom kolu poto kavitacioni mjehur djelimino ili potpuno
zatvori protoni prostor izmeu lopatica
y pogoravaju se energetske karakteristike turbine i to stepen korisnosti i snaga - snaga se
sniava zbog sniavanja stepena korisnosti, smanjenja protoka, a takoe i neto pada zbog
poveanih gubitaka u kolu
y stvaranje i kolabiranje mjehuria izaziva buku
y implozije oteuju zidove protonog trakta
y kavitacioni udari izazivaju vibracije hidroagregata a i same hidroelektrane.
5.2. ZAVISNOST KAVITACIJE OD STRUJNIH USLOVA U PROTONOM TRAKTU TURBINE
Poto je nastanak kavitacije u uskoj vezi sa uslovima strujanja i veliinama pritisaka koji pri tom
vladaju u protonom traktu turbine potrebno je izvriti proraun strujanja u protonom traktu i
najbitnije u prostoru obrtnog kola turbine, jer se u kou razmjenjuje energija sa fluidom i ostvaruju
najnii pritisci na usisnoj strani U lopatice kola (slika 5.3.b).
Proraun strujanja obavljamo du reprezetantne strujnice s s na kojoj se nalazi taka najmanjeg
pritiska M (sl.7.3). Za take M i 3 na kolu (sl.7.3a) i (sl7.3b) bit e:

gdje je:

- hidrauliki gubitak du strujnice ss od take M do 3.

Bernulijeva jednaina od take 3 do izlaza iz turbine II je obika:

gdje je:

- hidrauliki gubitak u sifonu, ovaj se gubitak za zakrivljene sifone moe izraiti u

obliku:

gdje su:

- koeficijent strujnog otpora a

- komponente apsolutne brzine

na izlazu iz kola
(sl.7.3d) veza izmeu ovih komponenti i brzine je:

Ukupna energija pritiska

na izlazu iz sifona u odnosu na kotu

je:

Povezujui veliine u taki M sa veliinama u taki II koristei izraze (3), (4) i (7) dobija se:

gdje je:

- hidrauliki gubitak u sifonu. Uzimajui u obzir da je

,
izraze (5) i (6) i da je

i uvodei stepen korisnosti sifona

iz (8) slijedi da je:

Ako izraz (10) podijelimo sa jedininim radom dobija se:

Dobijeni koeficijent predstavlja bezdimenzijsku znaicu slinosti raspodjele pritiska po profilu
lopatice i slui za preraunavanje raspodjele pritiska sa modela na prototip i tada vai da je iz (10):

U reprezentantnoj taki M na lopatici moe se javiti pritisak

pri kome se javljaju mjehurovi

vodene pare i tada je iz (10):

gdje je - znaica kavitacijske slinosti kavitacioni koeficijent.
S druge strane pritisak

moe se dovesti u vezu sa

. Iz izraza (7) i (8) odreuje se pritisak

i
oduzima se pritisak

i dobija se:

U jednainu (12)uvodimo energetske veliine nivoa donje vode, pomou jednaine:

gdje su:

- pritisak na nivou B, obino je

, gdje je

- barometarski pritisak i

.
Iz (12) i (13), uzimajui da je

, nakon sreivanja slijedi:

gdje je

- usisna visina (

ili dubina potapanja (

. Bezdimenzijska razlika pritisaka je:

Bezdimenzijska razlika pritisaka

svodi se na razliku dvije veliine i

, pri emu je -
kavitacijski koeficijent instalacije (postrojenja) i odreuje se na osnovu izraza:

i zavisi od pritisaka

i od kote postavljanja turbine

u dnosu na kotu donje vode

,tj. od

, za sluaj kada je

tada izraz (10) koristei (13) postaje:

gdje je indeksom ' oznaena poetna kavitacija i strujni uslovi koji je izazivaju. Najee je pritisak na
povrini donje vode

- barometarski pritisak) a gubitak

pa je:

- je kavitacijski koeficijent turbine i odreuje se na osnovu izraza:

i zavisi od strujnih uslova oko profila, obimskih brzina take M i take izlaza 3 iz kola i hidraulikih
gubitaka od take M do donje vode. Sreujui izraz (19) uzimajui da su

, kao iziraze (5) i (6) dobija se:

Bernulijeva jednaina za relativno strujanje od take M do 3 je:

pod pretpostavkom da je

, koeficijent pritiska

se definie izrazom:

(22)
Za taku M u kojoj vlada minimalni pritisak na lopatici kola , koeicijent pritiska

ima minimanu
vrijednost

tako da je:

Izrazi: (17), (21) i (22) daju mogunost za teorijsko i eksperimentalno odreivanje kavitacijskog
koeficijenta poetne kavitacije pomou raspodjele pritiska po konturi profila za izabrani strujni
presjek obrtnog kola. Vrijednosti

odreuju se proraunom sttrujanja kroz obrtno

kolo i sifon za radnu taku turbine definisane jedininim parametrima (

. Za odreivanje
koeficijenta pritiska

potrebno je znati raspodjelu pritiska p po profilu na osnovu koga se

odreuje raspodjela koeficijenta pritiska

i na mjestu gdje se pojavljuje minimalni pritisak

odreuje se vrijednost

. Za sluaj strujanja kroz obrtna kola aksijalnih turbina

(Kaplanove i cijevne turbine) gdje je

koeficijent pritiska je:

U hidrotunelu mogue je eksperimentalno odrediti vrijednost

. Na slici 5.4. prikazana je

izmjerena raspodjela koeficijenata pritiska

i odreena je minimalna vrijednost

na osnovu
koje se odreuje vrijednost

. Zavisno od vrijednosti pritiska

mogu nastupiti tri sluaja

prema izrazu (15):
y

- nema kavitacije
y

poetna kavitacija (25)

y

- intezivna kavitacija
Vrijednosti zavise od postavljanja turbine u odnosu na donju vodu i od jedininog strujnog rada,
dok vrijednosti

zavise od oblika lopatinih profila i reima strujanja oko lopatica. Kavitacioni

koeficijent se predstavlja i izrazom:

Gdje je: (Net Positive Suction Energy) kavitacijska rezerva odnosno (Net Positive
Suction Head). Kavitacijska rezerva se odreuje na osnovu izraza:

gdje je:

- ukupna energija pritiska u teitu presjeka II i odreuje se na osnovu izraza (7).

Koristei izraz (13) uzimajui da je

, se moe napisati u obliku:

Najei sluaj je

pa je kavitacioni koeficijent konano:

zbog male brzine na izlazu iz sifona uzima se da je

. Izraz (29) prvi je izveo Ditrih Toma pa

pojedini autori umjesto oznake koriste oznaku Th koja je uvedena u Tominu ast (Tomin
koeficijent).
5.2. ODREIVANJE USISNE VISINE
Pri projektovanju hidroelektrane posebno je vano na koju kotu

treba postaviti turbinu kako bi je

obezbijedili od pojave kavitacije. Problem se svodi na odreivanje usisne visine

(dubine
potapanja

). Ako se iskoristi uslov 1. odnosno 2. izraza (25)

koji obezbjeuje strujanje

u turbini bez kavitacije do pojave prvih mjehurova tada je:

(30)
odnosno:

Za sluaj kada je

, bie:

gdje je:

.
Vrijednosti kavitacionog koeficijenta turbine

mogue je odrediti proraunom strujanja kroz kolo

turbine pri emu se koristi izraz (20). Pouzdanije vrijednosti dobijaju se mjerenjem na modelima
turbina pri emu se odreenim postupkom utvruju vrijednosti

, ove vrijednosti se unose u

topografske dijagrame . Kavitacioni koeficijent turbine

moe se odrediti i na osnovu obrasca

dobijenih statistikom obradom rezultata ve izvedenih turbina (ovaj prilaz prvi je predloio apov).
On je utvrdio da se kavitacioni koeficijent turbine

moe iraziti u zavisnosti od specifinog broja

obrtaja

Za Francisove i Kaplan turbine apov je odredio izraz:

Koristei apovljevu ideju nastalo je vie izraza za odreivanje

, razlike u tim izrazima nastaju

zbog korienja razliitih izraza statistikih podataka za Fransisove i Kaplan turbine.
Formula strunjaka iz fabrike LMZ:

Formula strunjaka iz SAD:

Formula japanskih strunjaka:

Formula strunjaka iz fabrike KMW Lindestrom, za Francisove turbine:

Prave vrijednosti

za cjelokupno polje rada najbolje je birati iz topografskih dijagrama turbine. U

ove dijagrame mogu biti unijete vrijednosti

, gdje je vrijednost kavitacijske rezerve

kavitacijskog koeficijenta

. Koja je vrijednost uneena u dijagram mora biti razjanjeno prije

izraunavanja dubine potapanja.
Za cijevne turbine (slika 7.6) dubina potapanja turbine

, odreuje se prema izrazu:

Veliina

definie vertikalno rastojanje mjesta nastanka kavitacije, a rijednost beskavitacijskog

koeficijenta

odreuje se pomou izraza:

Za kaplanove turbine usisna visina turbine se odreuje na osnovu formula (37) i (38) (slika 5.6) pri
emu je

(jer je kod Kaplan turbina

.
Za Fransisove i dijagonalne turbine usisna visina turbine (sl.5.6) se odreuje takoe na osnovu
formula (37) i (38) pri emu je

. Radi umanjenja kavitacijskih oteenja treba poveati

dubinu potapanja (odnosno smanjiti visinu sisanja). Stepen kavitacijskih oteenja moe se prikazati
koeficijenton kavitacijske rezerve koji se definie odnosom

, gdje su :
- kavitacijski koeficijent postrojenja koji se odreuje na osnovu izraza (29) i oznaava kavitacijsko
stanje turbine u pogonskoj taki;

- kritini kavitacijski koeficijent koji se odreuje eksperimentalnim ispitivanjima prema

kriterijumima sa slike 5.11.
Vee vrijednosti koeficijenta kavitacijske rezerve K obezbjeuju manja kavitacijska oteenja turbine.
Vea kavitaciona oteenja javljaju se u zonama veih vrijednosti

.
Uvodei kavitacijski koeficijent , kao znaicu koja opisuje kavitacijsko stanje turbine, D. Toma je
pretpostavio da prototip i model imaju isti kavitacijski koeficijent u nekim radnim takama:

Meutim, zavisno od razlike hidraulikih gubitaka i hidraulikih stepena korisnosti modela i prototipa
logino je pretpostaviti da im se koeficijenti razlikuju. Prva ozbiljna posmatranja ovog problema
izvrio je Nehleba 1952. godine i doao je do zavisnosti :

U ast Nehlebe problem preraunavanja kavitacionog koeficijenta sa sa modela na prototip naziva se
Nehlebinim efektom.
mugljakov je 1956 predloio da se preraunavanje kavitacionog koeficijenta zbog razliitog sadraja
vazduha u vodi izvodi pomou formule:

gdje su: Hp i Hm neto padovimodela i prototipa;

sadraj vazduha u strujnom toku modela i

prototipa;

gdje slovo V predstavlja zapreminu.

Poreenje kavitacijskih koeficijenata vri se u odgovarajuim radnim takama topografskih dijagrama
modela i prototipa slika 7.8.
Pri odreivanju odgovarajuih radnih taaka

one moraju ispunjavati sljedee uslove:

gdje su i otvori sprovodnog aparata i radnog kola.
Dinamika slinost se dopunjuje jednainom koeficijenta pritiska

modela i prototipa:

, gdje je

Bezdimenzijska znaica raspodjele je:

Izraz (44) dibijen je iz izraza (10) koritenjem jednaine (13).Reprezentativan pritisak

je minimalan
pritisak na profili lopatice obrtnog kola.
Analizom strujanja za jednu cijevnu turbinu du reprezentativne strujnice od take 3 do nivoa donje
vode B (Slika 5.8b) doija se traena relacija uslovqa slinosti:

Bernulijeva jednaina za take M i 3 je oblika:

i ta take 3 i B:

Hidraulini gubici

mogu se izraziti u obliku:

i usvajajui realne pretpostavke:

,
dobija se iz (46), (47) i (48):

koristei izraz (24) slijedi:

Iz izraza (50) i (44), nakon sreivanja, dobija se:

gdje je:

- obimska brzina, dok je

- prenik obrtnog kola. Izraz

moe se prikazati u
obliku:

Iz kinematskog uslova slinosti

i tada (51) postaje:

gdje su

konstante.
Poto su bezdimenzijski hidraulini gubici sifona

i kako je u (51) izraz u zagradijednak za

model i glavno izvoenje to slijedi:

gdje je K konstanta.
Primjenjujui izraz (54) za model i prototip dobija se:

(55)

Eliminiui konstantu K iz (55) dobija se zavisnost izmeu

u obliku:

Relacija (56) se koristi za preraunavanje raspodjele pritiska po profilu sa modela na prototip. Kada
minimalni pritisak

na profilu postane jednak pritisku pare

tada bezdimenzijski parametar

pritiska postaje jednak kavitacijskom koeficijentu poetne kavitacije:

U odgovarajuim radnim takama modela i prototipa veza kavitacijskih koeficijenata

je
analogna izrazu (56):

Zavisnost stepena korisnosti od kavitacijskog stanja turbine definisanog kavitacionim koeficijentom
u jednoj radnoj taki T modela ili prototipa (

) moe se prikazati jednom

kontinualnom krivom (slika 5.9.)
Pri velikim vrijednostima kada nema kavitacije stepen korisnosti je konstantan. Sniavanjem
vrijednosti , pri vrijednosti

ojavljuju se prvi mjehurii vodene pare u procjepu izmeu lopatica

kola i kuita, pri vrijednosti pojavljuju se prvi mjehurovi vodene pare u taki M poetna
kavitacija. Do vrijednosti

koja se zove minimum , stepen korisnosti ostaje nepromjenjiv. Izmeu

i mogue je u nekim sluajevima vidjeti i blago poveanje stepena korisnosti (vidjeti sliku 5.10).
Nakon vrijednosti

dolazi do opadanja stepena korisnosti, vrijednost

naziva se kritinim
kavitacijskim koeficijentom i oznaava vrijednost kavitacijskog koeficijenta, pri kojoj stepen korisnosti
opadne za 1 % u odnosu na stepen korisnosti u bezkavitacijskom radu. Daljim sniavanjem
kavitacijskog koeficijenta ispod vrijednosti

koji se naziva standardnim kavitacijskim koeficijentom

dolazi do naglog opadanja stepena korisnosti i ulaska u burnu kavitaciju superkavitaciju.
Karakteristine kavitacijske krive mogu u dijelu

oprimiti razliite oblike kao to je

prikazano na slici 5.10. a vrijednost

se odreuje sa iste slike.

Odon specifinih brojeva obrtaja modela i prototipa je:

Smjenom u izraz (58) dobija se:

Opino se uzima da je

Kao to smo ve napomenuli da je potrebno pri preraunavanju kavitacijskog koeficijenta voditi
rauna i o sadraju vazduha u vodi pri ispitivanju modela i prototipa tako da uz uzimanje spomenutih
pojednostavljenja formula (58) postaje:

Kavitacijski koeficijenti se mogu preraunati formulom (58) u blasti

i uz oprez za

. U
oblasti naglog pada , za vrijednost

preraunavanje nije dozvoljeno sa formulom (61).