Prouavajui svete spise raznih religija pitao sam se, je li ba svaka rije i slovo u njima sveto, kao to to tvrde

vjernici raznih religija. Pitao sam se, je li jedna religija ispravna, a ostale pogrene, ili pak ima poneko zrnce religijske istine u svakoj od religija. Tako sam, pokuavajui izdvojiti ono to je bitno, podvlaio reenice koje su mi se inile vrijednima, dok bih ono to mi se uinilo spornim, pogrenim ili ak neetinim takoer oznaio i izdvojio. Tako su nastala dva djela, jedno Mudre izreke iz svjetskih religija, a drugo pod naslovom Kontroverze svetih spisa. U ovom postu objavljujem prvo djelo, koje praktiki predstavlja samu sr svakog od uenja velikih svjetskih religija.

Hebrejska religija
Onaj tko je spor na gnjev, bolji je od monoga, i onaj tko upravlja svojim duhom, od onog tko osvoji grad. Tko ismijava siromane, osramouje njegova Stvoritelja; a onaj tko se raduje tuoj nesrei, nee ostati nekanjen. Ako netko vraa zlo za dobro; zlo nee otii od njegove kue. Tko ne eli uti pla siromanih, plakat e i sam, ali ga nitko nee uti. Onaj tko sije nepravdu ponjet e duboku alost, a iba njegova gnjeva nestat e. Nemoj rei: uinit u mu kako je on uinio meni; Bog e platiti svakom ovjeku prema njegovu djelu. Ako je tvoj neprijatelj gladan, daj mu kruha za jelo; i ako je edan, daj mu vode za pie; jer e zgrnuti ugljen uareni na njegovu glavu, a Gospodin e te nagraditi. Nemoj nagliti svojim usnama, i srce tvoje neka ne uri izgovoriti ti pred Bogom, jer je Bog na nebu, a ti si na zemlji i zato neka bude malo tvojih rijei. Tko jamu kopa, u nju e upasti, a tko razvaljuje ogradu, ugrist e ga zmija. Onaj koga Gospodin voli, toga i prekorava, isto kao otac sina koji mu je drag. Mrnja izaziva svae, a ljubav pokriva sve grijehe. Bolje je jelo od zelja gdje je ljubav, nego od ugojena vola gdje je mrnja. Otvoreni prijekor bolji je od tajne ljubavi. Voli Gospodina Boga svojeg iz sveg srca, iz sve due i sve snage svoje. Voli blinjeg kao sebe samoga. ovjek ne ivi o kruhu samome, ve o svakoj rijei koja dolazi od usta Gospodinovih. Ako prizove mudrost i podigne svoj glas k razumu; ako traga za njim kao za srebrom i skrivenim blagom, tad e razumjeti strah gospodinov i nai e znanje Boje. ena lijepa a bez razboritosti zlatna je brnjica u gubici svinji. Pametan ovjek skriva znanje, a srce bezumnih razglaava bezumlje. Ima zlata i mnogo bisera, ali su mudre usne najdragocjeniji nakit. Bolje je dijete siromano a mudro nego car star a bezuman, koji se vie ne moe pouiti. Rijei mudrih uju se u tiini bolje nego vika onog to zapovijeda meu ludima. Bolja je mudrost od ubojita oruja, ali jedan grjenik kvari mnogo dobra. Mrtve muhe uzrokuju neugodan vonj apotekarsog ulja, tako ini i malo ludosti onom tko je mudar i tovan.

Misli na Stvoritelja u svojoj mladosti, i imat e utjehu u starosti. Kada dolazi oholost, dolazi i sramota, a u skromnih je mudrost. Oholost dolazi pred pogibelj, i ponosit duh pred propast. Kao to je izaao iz utrobe nag, tako ovjek i odlazi; i nita ne nosi u ruci svojoj. Ima onih koji se prave bogati a nemaju nita, i onih koji se prave siromani a imaju veliko blago. Sladak je san onome koji radi, jeo malo ili mnogo, a sitost bogatom ne da spavati.

Kranstvo
Kakvim sudom sudite, onakvim e vam suditi; i kakvom mjerom mjerite, onakvom e vam se mjeriti. Ako opratate ljudima njihove grijehe, oprostit e i vama va nebeski otac. Prvo izvadi brvno iz svog oka, pa e onda jasno vidjeti, da moe izvaditi trun iz oka svoga brata. Kako elite da ljudi vama ine, inite i vi njima. Nikom ne vraajte zlo za zlo. Nikome se ne osveujte, ve ostavite mjesta Bojem gnjevu. U vaem gnjevu ne grijeite, neka sunce zae dok ste jo gnjevni. Ne inite nita iz sebine ambicije ili isprazne tatine, ve budite skromni i cijenite one koji su bolji od vas. Svatko bi trebao biti brz u sluanju, spor u govoru i spor u ljutnji, zato jer ljutnja ne donosi pravedan ivot kakav Bog eli. Ljubav ne ini zla blinjem; stoga je ljubav ispunjenje zakona. Ljubav je strpljiva, ljubav je ljubazna; ne zavidi, nije hvalisava ni ohola. Nije gruba, samodopadna, ne ljuti se lako, nije zlopamtilo. Ljubav se ne raduje nepravdi, ve istini. Uvijek vjeruje, nada se, ustrajna je. Znanje ovjeka nadima, no ljubav ga izgrauje. Savrena ljubav izgoni strah iz ovjeka. Tko se boji, nije savren u ljubavi. Tko krto sije krto e i ponjeti, a tko sije velikoduno, on e i ponjeti velikoduno. Nigdje nije prorok bez poasti osim u svom gradu, meu svojom rodbinom i u svom domu. Skupljajte sebi blago na nebu, gdje ga ni moljac ni hra ne oteuju i gdje lupei ne provaljuju ni kradu. Ne dajte svetinje psima, ne bacajte bisere svinjama. Svako se drvo prepoznaje po svojim plodovima. Gdje ti je blago, tamo e ti biti i srce. Tijelo je roeno od tijela, ali je duh roen od Duha. Mudrost ovoga svijeta je ludost u Bojim oima. Kloni se praznih razgovora, jer oni pomau jedino bezbonosti. Nita nije nemogue onome koji vjeruje. Nitko tko ne primi kraljevstvo Boje poput djeteta, nee u njega ui. Tko hoe biti prvi, prvo mora biti posljednji od svih i svima sluga. Tko god se uznosi, bit e ponien, a tko god se ponizi, bit e uzvien. Kakva je korist ovjeku ako dobije cijeli svijet, ako naudi svojoj dui? Lake je devi proi kroz iglene ui, nego bogatome ui u kraljevstvo Boje. Ne moete u isto vrijeme sluiti Bogu i Novcu. Bog je izabrao one koji su siromani u oima svijeta da budu bogati u vjeri i naslijede kraljevstvo.

Blagoslovljeni su oni koji su progonjeni zbog svoje pravednosti jer je njihovo kraljevstvo nebesko. Patnja izgrauje strpljenje; strpljenje karakter a karakter nadu. Bolje je patiti u injenju dobra nego u injenju zla.

Islam
Lijepa rije i isprika vrijedniji su od milostinje koju prati vrijeanje. Lijepo je od vas kada javno dajete milostinju, ali je za vas bolje ako je dajete sirimasima kada nitko ne vidi, i on e prijei preko nekih vaih postupaka. Onaj tko poini grijeh na svoju ga je tetu poinio. Lijepa je rije kao lijepo drvo: korijen mu je vrsto u zemlji, a grane prema nebu; ono daje plod u svako doba koje njegov Gospodar odredi. Ne dri svoju ruku stisnutom, a ni posve otvorenom da ne bi zasluio prijekor i ostao bez iega. Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa e ti dumanin tvoj odjednom postati prisni prijatelj. Tko ini dobro, ini na svoju korist, a tko ini zlo, na svoju tetu. Nee odgovarati onaj koji istom mjerom uzvrati na pretrpljenu nepravdu, a odgovarat e oni koji tlae ljuide i bez ikakva razloga red na zemlji remete; njih eka bolna patnja. Bogu je mrsko kad ljudi govore rijei koje ne prate djela. Bog daruje znanje onom kome hoe, a onaj kome je znanje darovano darovan je neizmjernim blagom. Onaj tko se iseli iz zemlje radi Boga, nai e na Zemlji mnogo mjesta, usprkos svojih neprijatelja, i slobodu. Ne moe ovjek ostvariti sve to poeli; Bogu pripada i onaj i ovaj svijet. Onaj koga Bog ostavi bez podrke nee poslije njega imati nikoga da ga podri. Ne hodaj po zemlji nadmeno, jer zemlju ne moe probiti ni brda u visinu dostii. Iz oholosti, ne okrei od ljudi svoje lice i ne idi zemljom nadmeno, jer Bog ne voli ni gordog ni hvalisavog. U hodu budi odmjeren, a u govoru ne budi grlat; ta najneugodniji glas je revanje magarca! Kada ovjeku Bog podari mladost, postaje nezahvalan i uzoholi se, a kad ga nevolja dotakne, onda se dugo moli. ovjeku ne dosadi potraga za bogatstvom, a kada ga zadesi neimatina, onda zdvaja i gubi nadu. Onome tko bude elio nagradu na onom svijetu bit e mu umnogostruena, a onome tko bude elio nagradu na ovom svijetu bit e mu dana, ali mu nema udjela na onom svijetu. Tko krtari, na svoju tetu krtari, jer je Bog bogat, a ljudi su siromani. Srea koja se ovjeku dogodi, dolazi od Boga, a nesreu koja ga zadesi sam je zasluio. Bog zaista nee nikakvu nepravdu uiniti ljudima, ljudi je sami sebi ine. Strpljivo podnositi i pratati tako treba mudar postupati.

Hinduizam

ovjek ispravno ini samo onda kada se bavi djelatnou, a ne plodom koji ta djelatnost moda nosi. Za onoga koji je osloboen straha, strasti, brige, srdbe, koga patnja ne alosti, kog uici ne vesele i prolazi ravnoduno izmeu privlanosti, za takvoga velimo da je mudar u svom srcu i da je postojana duha. ovjek, koji svoje misli svraa na osjetilne stvari, poinje osjeati i privlanost spram tih stvari. Ta privlanost raa elju, a iz elje izvire strast. Samo onaj ovjek koji naputa sve svoje elje, svladava sve svoje poude, tko sav ivot ivi mirno, nesebino, portvovno: samo taj u mir ulazi. Mudrac obavlja djela tako da djelima ne doputa da ga veu i privlae imajui samo elju da pomogne svemu svijetu. Svecem nazivamo onog koji u svom ivotu nit to mrzi, nit to eli, te je sasvim osloboen od parova suprotnosti. Tko naputa privlanosti nije uprljan grijehom, takvoga se grijeh ne hvata, kao to se ni kap vode lopou za list ne hvata. Tko tei za nasladama, postie prolaznost! Svi ljudski poduhvati zasjenjeni su manama, kao to je sjajna vatra zasjenjena tamnim dimom. Neznanje ovjeka zarobljava, a znanje oslobaa. Neznanje je i korijen zla. Mudar se ne alosti ni zbog onih koji ive, niti zbog onih koje je ugrabila kruta ruka smrti. Onaj tko je uravnoteen u radosti i bolu i postojan u svom duhu, taj je zreo za besmrtnost. to se god na svijetu rodi sve to mora i umrijeti, a sve to god umre mora se opet roditi. Djelatnost je uvijek nia od pravog znanja, stoga neka isto znanje bude uvijek tvoje utoite! Kome razum nastoji udovoljiti osjetilima, tome je duh slian brodu bez kormilara, koji plovi burnim morem, te ga vihor u propast baca. Mudri kau da je ogromna snaga u osjetilima, ali da je u ovjeku ipak jaa snaga duha, a od ove snage duha da je jaa mo budnosti; tko je jai od tog svega, taj je Vrhovni nad svima. Onaj tko u djelatnosti vidi puku nedjelatnost, a djelatan moe biti u obinom mirovanju, taj je od svih najmudriji! Uistinu, na itavom svijetu ne postoji sredstvo koje bolje isti nego to je prava mudrost! Tko se duhu tui i salijee ga slabostima, duh e mu neprijateljstvo uzvratiti neprijateljstvom. Isto uvijek istom ide! ovjek uvijek ide onom kom njegovo srce tei, onom to mu odgovara, onom s im je istovjetan. Kradljivac je pravi onaj tko uiva dobro svijeta, a bogovima ne vraa ono to je njima duan! Onaj tko ima vjeru, njom stjee pravu mudrost, a i onaj mudrost stjee, koji vlada osjetilima, tko jednom mudrost stekne, taj uskoro ulazi u mir vrhovni.

Budizam
Dobroinitelj se raduje na ovom i drugom svijetu. Budite hitri u dobru o odvratite svoj razum od zla. Jedna smislena rije koja smiruje onoga koji je uje, bolja je od tisuu besmislenih izreka. Nenasiljem prema svemu to ivi ovjek postaje plemenit. Netko moe u bitci savladati tisuu ljudi tisuu puta, ali onaj tko svlada sebe ostvario je savladati velianstveniju pobjedu. Ne ljutite se na raun kritike, niti budite zadovoljni kad vas hvale, jednostavno prepoznajte ono to je ispravno i objasnite ono to je pogreno u gleditima drugih.

Pakosnik koji vrijea kreposnika nalik je ovjeku koji istee vrat pljujui u nebo, upljuvak ne blati nebo, vraa se na lice pljuvatelja. Neka ovjek nadvlada mrnju ljubavlju, neka nadvlada zlo dobrim, neka nadvlada pohlepu dareljivou, a laljivca istinom. Postoji mana vea od svih ostalih mana, a to je neznanje. Obuzdani um donosi sreu. ovjek koji vjeba spokojstvo duha, koji je smiren, ponizan, obuzdan, ist, i koji vie ne zapaa tue mane, pa bio on odjeven u odjeu raskoi, taj je sveenik i isposnik. Onaj, u koga ima istine, vrline, samilosti, obuzdanja, umjerenosti, koji je ist i mudar njega nazivamo starjeinom. Neka mudar ovjek odbaci malu ugodu i potrai veu. Ozbiljnost je put u besmrtnost, lakoumnost je put u smrt. ovjek nije svetac zato to odrava zavjet utnje, ako je inae budalast i neznalica; ve zato to je mudar i kao na jeziku vage izabire dobro, a izbjegava zlo. Da ne poini nikakav grijeh, da ini dobro i um svoj proisti, to je nauk svih probuenih. Ovisno o patnji iznie vjera. Ovisno o vjeri iznie radost. Ovisno o radosti iznie ushit. Ovisno o ushitu iznie mirnoa. Ovisno o mirnoi iznie blaenost. Ovisno o blaenosti iznie usredotoenost. Ovisno o usredotoenosti iznie znanje i vienje stvari kakvima doista jesu. irom su otvorene dveri koje vode u besmrtno stanje. Najsavrenija je rtva ona, koja se sastoji u prakticiranju etike, meditacije i Mudrosti. Nema meditacije bez mudrosti i nema mudrosti bez meditacije. Duhovno prijateljstvo predstavlja ne pola, ve cijeli duhovni ivot. Sve se zbiva uslijed uzroka. to god da nastaje, na kojoj god razini nastajalo, nastaje ovisno o uvjetima, a u odsutnosti tih uvjeta prestaje postojati. Prolaznost je priroena svim uvjetovanim stvarima. Poljodjelci odvode vodu kuda im drago; strelari savijaju lukove, stolari zaobljuju trupce, mudri ljudi sebe oblikuju. ovjek nije uen zato to mnogo govori; onaj tko je strpljiv, osloboen mrnje i straha, njega nazivamo uenim. Mudri ljudi, misleni, postojani i jakim moima obdareni dostiu Nirvanu, najveu sreu. Loe je ivjeti nikome ne iskazujui poast kao nadreenome. Ako neto oboavate, ono to oboavate nuno je vie od vas. Ugodna je vrlina koja traje do u starost, ugodna je vjera duboko ukorijenjena: ugodno je biti razuman, ugodno je izbjei grijesima. Zaista mi ivimo sretno, premda nita ne nazivamo svojim! Mudar ovjek zna da su osjetilne naslade kratke i da donose bol. Mnoga patnja raa se iz zlobe, iz glupih uvreda da bi se zadovoljila ispraznost i sebian ponos.

Bahai
Neka svi narodi svijeta postupaju jedni prema drugima u radosti i harmoniji. Bratimite se s ljudima iz svih religija u veselju i s ljubaznou. Cijenite vae neprijatelje isto kao prijatelje, zlonamjerne kao i dobronamjerne i shodno tomu, postupajte prema njima s nakloniu. Ne pripisujte nita ivoj dui to ne biste pripisali sebi i ne govorite o onom to i sami ne inite.

Ne govorite o manama drugih, molite se za njih i pomognite im s obazrivou da ih isprave. Gledajte uvijek na dobro, a ne na zlo. Ako ovjek ima deset dobrih osobina i jednu lou, cijenite tih deset i zaboravite na onu jednu. Iskrenost jest temelj svih ljudskih vrlina, bez nje nemogu je napredak i srea due na ovom kao i na onom svijetu. Dobrobit osobe ne ovisi samo o njenom ponaanju, ve i o ponaanju njegovih blinjih. Ako netko od njih poini pogreku, trpe svi, no ako netko uini neto dobro, svi uivaju u tome. Tama pohlepe i zavisti slabi svjetlost due isto kao i tamni oblaci sunevu svjetlost. Nemojte se hvaliti ljubavlju prema vaoj zemlji, radije se hvalite ljubavlju prema blinjem. Vi ste svi plodovi istog stabla. Ne ponosite se ljubavlju prema vaoj zemlji, radije se ponosite ljubavlju za cijeli ljudski rod. Moramo biti kao jedna dua u razliitim tijelima, zato jer to vie volimo jedni druge, blie smo Bogu. Rijei koje nisu oivljene ljubavlju, nemaju smisla. Nije zlo voljeti samog sebe, ve ne voljeti druge i Boga. Nema te politike alkemije koja je u stanju nainiti zlatno drutvo od pojedinaca nainjenih od olova. Razliite boanske religije, to u svetosti oituju Boga, u stvarnosti su jedna religija, unato tome to imaju razna imena i nazivlja. Ono to uraa sukobima izmeu religija, nacija i rasa jest nerazumijevanje. Kada se ovjek prikloni materijalizmu, sputa se sa svog visokog poloaja na poloaj koji je ispod ivotinjskog, u njihovu carstvu. Tijelo mora biti posluan sluga dui, a ne njen gospodar. Sa znanou ovjek postaje gospodar materije, s neznanjem njezin rob. Duhovno zdravlje jest donositelj tjelesnog zdravlja. Tolerancija jest dobar sedativ, no ne i radikalan lijek protiv vjerskih raskola, zato jer ne moe odstraniti uzroke. Ljudski rod je kao ptica s dva krila. Jedno su mukarci, a drugo ene. Samo kad su oba vrsta i oivljena zajednikom snagom, mogue je da ptica poleti u visine. Znanje je ne samo krilo ovjeku, ve i ljestve koje omoguuju njegov duhovni uspon. Ona religija koja nije uzrokom ljubavi i jedinstvu, zapravo i nije religija. Sve rase, narodi, vjere i klase dijele meu sobom u jednakoj mjeri velikodunu dareljivost Nebeskog oca, jedina razlika jest u vjernosti i tovanju boanskog zakona. Radosti raja su duhovne radosti, a paklene patnje su patnje nasavrenosti. Zlo je samo odsutnost, ili nedovoljni stupanj dobrog, dakle jedan nerazvijeni stadij. Veliki proroci i osnivai religija su savrena ogledala s kojih se Boja ljubav i mudrost odraava na ljudski rod. Rije Boja jest jedna, a poslanika je mnogo: to je isto svjetlo u mnogim svjetiljkama. Velika tragedija religije jest u tome to ljudski rod pamti poslanika, a zaboravlja poruku koju nosi. Najvei dar od Boga jest inteligencija i ovjek je mora upotrijebiti u otkrivanju istine. Molitva onog koji iskreno voli cijeli ljudski rod nije upravljena k tome da on sam izbjegne siromatvo, bolesti i nesree, ve da se cijeli ljudski rod izbavi od neznanja, greaka i zlobe koji se neumitno dogaaju. Bog razumije sve, ali on sam ne moe biti shvaen. Doista je potrebno da ovjek bude zadovoljan neovisno o okolnostima; na taj nain sebe titimo od nesrea i patnji. Biti potrebit u svemu osim u Bogu je doista predivan dar, jer e vas na kraju uiniti bogatim u Bogu. Najvrjedniji pojedinci u jednom drutvu su oni koji nose najvei teret.

Proroci pate zbog grijeha drugih i izabiru patnju zbog ljubavi za druge. to je ovjek vie propatio, vie e stei duhovnih vrlina.

Taoizam
ovjek pun vrlina sjedinjen je s vrlinom. Ne postoji vei grijeh od preputanja sebe strastima. Tko sadi u vrlini nee biti iskorijenjen. Pomou umjerenosti ovjek dolazi opet natrag u svoje prapoetno stanje cjelovitosti i istoe. Tko lako obeava, rijetko e odrati svoju rije. Ako ubijemo bez krvnika, to je kao da gradimo bez zidara. Ako gradimo umjesto zidara, ruke rijetko ostaju neozlijeene. Mudar ovjek djeluje i ne skree na sebe panju drugih ljudi. Mudar ovjek ivi u svijetu skromne povuenosti, ali njegovo srce zrai simpatijom za sve ljude. Tko ne potuje svog uitelja i ne cijeni ono iz ega crpi, vara samog sebe iako se smatra mudrim. Putovanje dugo tisuu milja zapoinje jednim korakom. Biti skroman kada je napravljeno dobro djelo i kada se slava blii, put je prema Nebu. Tko samoga sebe uzdie, bit e ponien. Budi umjeren u govoru i sauvaj samoga sebe. Veliko bogatstvo omoguava veliki gubitak. Mudar ovjek nita ne sakuplja: to vie napravi za druge to vie ima.

Konfucijanizam
Dri vjernost i iskrenost temeljnim prvim naelima. Kada vidimo ovjeka s manama, valja nam se okrenuti sebi i preispitati se. Veliki ovjek eli biti spor na rijeima, ali brz na djelu. Ono to ne elim da drugi meni ine, ne elim ni ja initi drugima. Veliki je ovjek zadovoljan i potpuno miran; mali je ovjek uvijek napet. U svome vladanju potrebno je izbjegavati silovitost i omalovaavanje, u svojoj naravi traiti iskrenost i u svome govoru izbjegavati podlost i prostotu. Ako baci oko na sitnu korist, prijei postignue velikih stvari. Veliki ovjek je dostojanstven, ali nije ponosan. Mali ovjek je ponosan, ali nije dostojanstven. Ako ovjek njeguje staro znanje tako da neprestano u njemu pronalazi i neto novo, on bi mogao postati uiteljem drugih. Dijelu ovjeanstva koji je iznad prosjenosti, moe se govoriti o viim stvartima, ali se ne moe govoriti onome koji je ispod prosjenosti. ovjek vrline, elei unaprijediti vlastiti karakter, unapreuje karaktere drugih, a elei sam uspjeti, pomae drugima da uspiju. Ui tako kao da nikada nee stii do kraja; kao da si u strahu da e to znanje izgubiti. Mudri su lieni smetenosti, ljudi vrlina briga, a hrabri straha. Ako radi ono to mora biti uinjeno, neka ti to bude najvanije; neka ti uspjeh i nagrada budu na drugom mjestu.

Ne poduavati ovjeka kojeg se moe poduiti jest gubitak ovjeka. Ako pak razgovaramo s ovjekom s kojim se ne moe razgovarati, nae rijei odlaze u prazno. Mudrac ne gubi niti ovjeka niti rijei. Veliki ovjek je zabrinut hoe li stii do istine, on ne brine o siromatvu koje bi ga moglo snai. Greke Velikog ovjeka mogu se usporediti s pomrinom Sunca i Mjeseca. Dok pomrina traje svatko ih vidi, ali jednom kada ona nestane svatko opet gleda u njega s potovanjem. Onaj tko se ogrijei protiv Neba, nema boga kojem e se moliti. Dobar ovek nije zabrinut zbog toga to ljudi ne znaju za njega, nego da ne bi propustio priznati njihove zasluge. Ne brini o tome to nisi na visokom poloaju, radije brini o tome da svoju ulogu igra ispravno.