KMO

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoli za zahvat: "Ureaj za obradu otpadnih voda Slatina"
Komrad d.o.o.
Svibanj, 2011.
DLS d.o.o. Odjel zatite okolia
M. Baraa 19 (RRA Porin), HR-51000 Rijeka Tel: +385 (0)51 633 400; Fax: +385 (0)51 633 013
e-mail: info.ozo@dls.hr web: www.dls.hr
ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLI ZA ZAHVAT: "UREAJ ZA PROIAVANJE OTPADNIH VODA SLATINA"
Naruitelj:
Komrad d.o.o.
PREDMET:
Oznaka dokumenta:
68-11-AG
Izraiva:
DLS d.o.o. Rijeka
Voditelj izrade:
Igor Meixner dipl.ing.kem.tehn.
Suradnici:
Marko Karai dipl.ing.stro. Adela Grgi dipl.ing.kem.tehn. Ivana Orli Kapovi dipl.ing.pom.prom. Domagoj Krikovi dipl.ing.preh.tehn. Branko Markota dipl.ing.brodogr. Goran Breulj dipl.ing.gra. Daniela Krajina dipl.ing.biol.-ekol. Goranka Aliaji dipl.ing.gra. Ivana Duboveak dipl.ing.biol-ekol.
Datum izrade: Datum revizije:
Svibanj, 2011.
M.P.
Ovaj dokument u cijelom svom sadraju predstavlja vlasnitvo tvrtke Komrad d.o.o., te je zabranjeno kopiranje, umnoavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene suglasnosti odgovorne osobe tvrtke Komrad d.o.o..
Zabranjeno je umnoavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i na bilo koji nain bez prethodne suglasnosti ovlatene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka.
51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr
Stranica 2 od 35
SADRAJ 1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ............................................................................... 4 1.1. NOSITELJ ZAHVATA .......................................................................................................... 4 1.2. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA ........................................................................................ 4 2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .................................................... 5 2.1. LOKACIJA ZAHVATA U ODNOSU NA JEDINICU LOKALNE SAMOUPRAVE I KATASTARSKE OPINE .............................................................................................................................................. 5 2.2. ODNOS ZAHVATA PREMA POSTOJEIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA ........................................ 5 OPIS PODRUJA ZAHVATA I PRIRODNA OSNOVA LOKACIJE .......................................................... 6 3. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEJA ZAHVATA .................................................13 3.1. TOAN NAZIV ZAHVATA ...................................................................................................13 3.2. OPIS GLAVNIH OBILJEJA TEHNOLOKOG PROCESA ..........................................................13 OPIS ZAHVATA .......................................................................................................................13 OPIS TEHNOLOGIJE OBRADE OTPADNIH VODA U SKLOPU UPOV SLATINA ...................................18 3.3. POPIS VRSTA I KOLIINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOKI PROCES ..................................20 3.4. POPIS VRSTA I KOLIINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLI ..................................................................................................................................20 3.5. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA ..............23 PREDVIENI ISKOPI, NASIPAVANJA, ODLAGANJA MATERIJALA I DR. .............................................23 POTREBA KORITENJA PRIRODNIH RESURSA ............................................................................23 POSTOJEA I PLANIRANA INFRASTRUKTURA .............................................................................24 4. PRIKAZ VARIJANTNIH RIJEENJA ............................................................................26 5. OPIS MOGUIH ZNAAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI I RAZMATRANIH MJERA ZATITE OKOLIA ................................................................................................27 5.1. SAETI OPIS MOGUIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI......................................................27 5.2. VJEROJATNOST ZNAAJNIH PREKOGRANINIH UTJECAJA..................................................29 5.3. OBILJEJA UTJECAJA ......................................................................................................29 5.4. PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA, PROCJENA OEKIVANIH OTPADNIH TVARI I EMISIJA ...29 6. POPIS LITERATURE ....................................................................................................32 7. OVLATENJE ...............................................................................................................33 8. PRILOZI ........................................................................................................................35
Stranica 3 od 35
1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

1.1. Nositelj zahvata
Naziv i sjedite:
Komrad d.o.o. Brae Radia 2 33 520 Slatina
Matini broj (MB): OIB:
010032638 96537643037
Ime osobe:
odgovorne Dragutin Vuk
1.2. Izvadak iz sudskog registra
Izvadak iz sudskog registra dan je Prilogom 1.
Stranica 4 od 35
2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVAT A

2.1. Lokacija zahvata u odnosu na jedinicu lokalne samouprave i katastarske opine
Ureaj za proiavanje otpadnih voda Grada Slatine izgraditi e se na podruju Katastarske Opine Slatina i to na k.. 815/1 k.o. Podravska Slatina 1
2.2. Odnos zahvata prema postojeim i planiranim zahvatima

lankom 114. Prostornog plana Virovitiko podravske upanije definirano je da se za sve oneiene otpadne vode koje po svojim svojstvima ne udovoljavaju zahtjevima za isputanje u prijemnik moraju izgraditi ureaji za proiavanje otpadnih voda. U Prilogu 3 dokumenta dat je kartografski prikaz koritenja i namjene prostora iz Prostornog plana ureenja Grada Slatine (Slubeni glasnik Virovitiko podravske upanije 6/06) u mjerilu 1:25000 iz ega je vidljivo da se lokacija predvienog zahvata nalazi na podruju klasificiranom kao vrijedno obradivo tlo. Prilogom 4 dana je Posebna geodetska podloga s prikazom lokacije planiranog zahvata u mjerilu 1: 1000 na kojoj se vidi smjetaj lokacije zahvata u odnosu na njeno okruenje. Potreba izgradnje ureaja za proiavanje, njegova lokacija te ostali relevantni zahtjevi definirani su Prostornim planom ureenja Grada Slatine. Sama lokacija zahvata definirana je lankom 191. PPUG Slatina. Ureaj za proiavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje u Gradu Slatini biti e smjeten sjeveroistono od naselja Slatina, uz kanal Kurjakua. S obzirom na mikrolokacijske i meteoroloke uvjete, pri emu se prvenstveno misli na dominantne sjeverozapadne vjetrove, konfiguraciju terena te udaljenost naselja od lokacije predmetnog zahvata, nije za oekivati da e navedeni objekt predstavljati ograniavajui segment u planiranju razvoja naselja. Iz gore navedenog vidljiva je usklaenost zahvata sa prostorno planskom dokumentacijom Virovitiko podravske upanije i Grada Slatine.
Kopija katastarskog plana i Izvadak iz zemljine knjige priloeni su dokumentu u Prilogu 2. Stranica 5 od 35
Opis podruja zahvata i prirodna osnova lokacije
Poloaj
Grad Slatina nalazi se u sredinjem dijelu Virovitiko-podravske upanije. Sa sjeverne strane granii s Opinom Sopje, sa istone strane s opinama aavica i Nova Bukovica, s june strane sa opinama Voin i Mikleu, a sa zapadne s Opinom Suhopolje. Ovo je drugi po veliini grad u Virovitiko podravskoj upaniji, sa povrinom od 166,75 km2, to predstavlja 8,25% povrine upanije. Prostor podruja Grada Slatine podijeljen je na est statistikih naselja: Baki, Bistrica, Donji Meljani, Goleni, Gornji Miholjac, Ivanbrijeg, Kozice, Lukavac, Markovo, Medinci, Novi Senkovac, Radosavci, Sladojevaki Lug, Sladojevci i Slatina. Na prostoru Grada je prema popisu stanovnitva iz 2001. godine ivjelo 14 819 stanovnika, to ini udio od 15,85% u ukupnom broju stanovnika u Virovitiko podravskoj upaniji.
Postojee namjena prostora

U PPUG Slatine definirano je da e se Ureaj za proiavanje otpadnih voda Slatina smjestiti u sjeveroistonom dijelu Grada na k.. 815/1 k.o. Podravska Slatina uz vodotok Kurjakuu, koji prema Dravnom planu za zatitu voda pripada u II. Kategoriju vodotoka. Povrina koja je namijenjena za izgradnju Ureaja za proiavanje otpadnih voda Slatina je prema PPUG Slatine definirana kao vrijedno obradivo tlo te je u zemljinim knjigama upisana kao oranica s povrinom od 218 435 m2.
Stranica 6 od 35
Slika 1. Satelitski prikaz lokacije k.. 815/1 sa naznaenom pozicijom UPOV Slatina
UPOV Slatina
Geoloke znaajke2
Najstarije stijene su pontske starosti, a predstavljene su razvojem ukastosivih, sivih i smeih pjeskovitih lapora, kalcitinih lapora, uglavnom bez izraene slojevitosti. Samo lokalno se zapaa poveani sadraj kalcita u stijenama koje prelaze i u glinovite vapnence. Pripadnost ovih naslaga odreena je na temelju estih pronalazaka fosila Paradacna abichi, Congeria zagrabiensis, Didacna otiophora i dr. Veliku rasprostranjenost imaju i pleistocenski sedimenti od kojih su najznaajnije jezersko-barske naslage. To su raznobojni lesoliki siltovi s obiljem primjesa feruginozne tvari, arene ilovae i gline. U pojedinim slojevima este su koncentracije eljezno-manganskih konkrecija ili kalcita. Najmlai sedimenti su u holocenu i prema genezi ih se moe svrstati u nekoliko nizova. Razvijeni su sedimenti fluvijatilnog niza, prvenstveno aluvijalni nanosi potoka, movarno barski nizovi i padinski nizovi. U tektonskom pogledu, najmarkantniji element u irem podruju je tzv. glavni uzduni potolinski rasjed. Prema poznatim podacima, radi se o vertikalnom ili subvertikalnom reversnom rasjedu du kojeg je sjeveroistono krilo tijekom tercijara i
Izvor podataka PPUG Slatina Stranica 7 od 35
kvartara postepeno sputalo. Ovo sputanje u kvartaru iznosi oko 150 m. Slatina je smjetena na oba krila ovog rasjeda koji je i danas seizmotektonski aktivan.
Pedoloke znaajke
Lokacije ureaja je predviena sjeveroistono od naselja Slatina. Prema Pedolokoj karti, navedeni teren predstavlja movarno glejno djelomino hidromeliorirano tlo (vidi sliku 2.).
Slika 2. Namjenska pedoloka karta
Lokacija zahvata
Izvor 1. PPUG Slatina
Legenda: 7 - rigolano tlo na praporu 13 - koluvij s prevagom sitnice 22 - kambina tla na pijesku 28 - pseudoglej obronani 9 - lesivirano tlo na praporu 17 - rendzina na laporu (fliu) ili mekim vapnencima 27 - pseudoglej na zaravni 29 - pseudoglej - obronani
43 - movarno glejno djelimino hidromeliorirano tlo 46 - movarno glejno djelimino hidromeliorirano tlo 47 - pseudoglej-glej djelimino hidromeliorirano tlo
Stranica 8 od 35
Seizminost lokacije
Urbanistiko podruje Grada Slatine smjeteno je na granici dvije regionalne tektonske jedinice. Tektonska jedinica Bilogora i tektonska jedinica Dravska graba odvojene su Glavnim potolinskim uzdunim rasjedom pruanja sjeverozapad-jugoistok. Prema Markovi i sur. (1986.) radi se o vertikalnom rasjedu, odnosno sustavu paralelnih rasjeda sa stalnim sputanjem na njegovom sjeveroistonom krilu tijekom tercijara i kvartara. Tektonska jedinica Bilogora je izdignuti blok u odnosu na Dravsku grabu, nastao diferencijalnim kretanjem manjih blokova du rasjednih linija. U ovoj jedinici dominiraju tri smjera rasjeda: rasjedi paralelni glavnom potolinskom rasjedu, dinarskog smjera pruanja; rasjedi okomiti na njih, pribline orijentacije sjeveroistok-jugozapad; rasjedi pruanja sjever-jug. Tektonska jedinica Dravska graba nastala je sputanjem du sjeveroistonog krila Glavnog uzdunog potolinskog rasjeda i izgraena je od debele serije naslaga tercijara i kvartara. Unutar ove jedinice nalazi se manje rasjeda, a najmarkantniji je paralelan Glavnom rasjedu i prua se od Suhopolja do Podravske Slatine. Rijetki su produeci poprenih rasjeda s Bilogore, pruanja jugozapad-sjeveroistok. Prema podacima uinaka dosadanjih potresa u irem okruenju izvrena je seizmika rajonizacija, a prema kojoj se za Grad Slatina procjenjuje intenzitet potresa od VII prema Mercalli-Cancani-Seibergovoj skali potresa.
Hidrogeoloka obiljeja
Hidrogeoloke osobine uvjetovane su litolokim lanovima kompleksa stijena odreene stratigrafske pripadnosti, karakterom propusnosti, izdanosti i provodnosti. Slijedom toga, na temelju litoloko-strukturnih i morfolokih obiljeja terena, odreene su hidrogeoloke karakteristike, na osnovu kojih razlikujemo u irem prostoru Slatine tri hidrogeoloke cjeline i to:
gorske masive Papuk, koje izgrauju paleozojske i mezozojske stijene, a podreeno

tercijarni sedimenti, prigorska podruja, izgraena iz tercijarnih sedimenata, ponekad pokrivena tanjim naslagama kvartara, nizinsko podruje porjeja Drave, izgraeno od krupnozrnog i sitnozrnog klastinog materijala starijeg kvartara koji je esto prekriven glinovito prainastim rjee pjeskovitim mlaim taloinama. Openito se moe rei da su hidrogeoloki uvjeti istovrsni unutar geomorfolokih jedinica/zona. Unutar ''ravniarskog podruja'' nalaze se povrinski tokovi potoka Javorice i Potoani, umjetna jezera na podruju ciglane i mrea melioracijskih kanala. Pretpostavljena razina podzemne vode je horizontalna do blago nagnuta. Posljedica relativno visoke razine podzemne vode su brojna zamovarenja unutar ''ravniarskog podruja'', koja su sanirana odvodnim kanalima. U ''prijelaznoj zoni'' nalaze se tri povrinska toka i to potoci Lukai, Javorica i Potoani. Pretpostavljena razina podzemne vode unutar ove zone je nagnuta prema sjeveroistoku. Uslijed strujanja podzemne vode ovdje su este pojave ispiranje estica tla i stvaranje podzemnih tokova. ''Brdovito-razvedeno podruje'' karakterizirano je razgranatim povrinskim tokovima spomenutih potoka, kanalima povremenih povrinskih tokova i pojavama izvora. Pretpostavljena razina podzemne vode najvia je u dolinama, a postupno se smanjuje prema bilima brda.
Stranica 9 od 35
Vode
Grad Slatina pripada vodnom podruju sliva Drave i Dunava. Unutar ovog vodnog podruja razlikuju se slivno podruje upanijski kanal Virovitica i slivno podruje KaraicaVuica Donji Miholjac. Slatina je naselje kroz koje kroz sredite protie potok Javorica, koji nastaje prikupljanjem voda s Bilogore i Papuka, jugozapadno od Slatine. Potok takoer slui kao znaajni prijamnik oborinskih voda. 2007. godine izraena je brana i retencijsko/akumulacijsko jezero uzvodno od Slatine, kapaciteta 460.000 prostornih metara vode. Na taj nain je prostor Slatine siguran od poplava s podruja Papuka i Bilogore. Veliina sliva Javorice zajedno sa podslivovima iznosi oko 12,5 km. Prosjeni pad sliva iznosi 0,47 %. Javorica na podruju Slatine (nizvodno od veeg dijela naselja) trenutno slui i kao recipijent veeg dijela otpadnih voda grada (zapadnog i sredinjeg dijela). Istoni dio grada odvodi se zasebnim kolektorom u melioracijski kanal Kurjakua III. Ukupna duina kanala I i II reda na podruju grada Slatine iznosi 25,1 km, od ega kanala I reda 8,6 km, a kanala II reda 16,5 km. Vodotok Javorica spada u kanal II reda. Ukupna duina kanala III i IV reda iznosi 139,982 km. Prosjena dubina kanala III i IV reda iznosi 1,5 m, a irina u razini terena 8,0 m. Openito su brojni melioracijski kanali na podruju Slatine, zbog brojnih poljoprivrednih povrina. Osnovna svrha odvodnjavanja je poveanje poljoprivredne proizvodnje na postojeim i novim poljoprivrednim povrinama. Za zatitu od suvinih voda izgraeni su sustavi za odvodnjavanje koji obuhvaaju kanalsku mreu, cijevnu drenau, crpne stanice i objekte na kanalima. Tijekom 2004. godine izvreno je uzorkovanje i analiza otpadnih voda iz sustava javne odvodnje u Gradu Slatini te su isti prikazani u donjoj tabeli.
Tabela 1. Analiza uzoraka otpadne vode iz sustava javne odvodnje Grada Slatine
Parametar Mjerna jedinica pH / BPK-5 mgO2/l KPK mgO2/l Talona tvar ml/l/h Mineralna ulja mg/l Suspendirana mg/l tvar Ukupna ulja i mg/l masti Deterentimg/l anionski
Uzorak k-1 7,44 226 376 0,2 6,2 9,2 13,3 1,9
Uzorak k-2 7,75 159 238 1,2 5,7 3,8 13,9 4,2
Uzorak k-3 7,85 110 123 0 2,3 7,0 6,9 0
Izvor 2. Izvjee o stanju okolia na podruju Virovitiko podravske upanije za razdoblje 2000. 2004. godinu)
Stranica 10 od 35
Klimatoloka obiljeja
Klima Slatine je tipino kontinentalna, no otvorenost prostora uzrokuje i jae varijacije temperature i nestalnost klime. Klimatski uvjeti pod utjecajem su kruenja hladnih polarnih i toplih tropskih zranih masa ije su posljedica este i intenzivne promjene vremena. Prosjeno godinje oborine iznose 600-850 mm. Prosjena godinja temperatura zraka iznosi 10 stupnjeva. U zimskim mjesecima zabiljeene su srednje minimalne temperature od -14 stupnjeva. Ljeta su obino vrlo topla sa sredinjim temperaturama od 34 stupnja. Prema godinjoj rui vjetrova, najdominantniji su vjetrovi na podruju Slatine iz pravca SW, NW i W smjera, s ukupnom vjerojatnou od 41% godinje. U toku zime najdominantniji je vjetar iz SE smjera, jaina kojeg ne prelazi 4 bofora. U toku ljeta podjednaka je uestalost NW i SW strujanja, a u toku proljea i jeseni SW smjera.
Stranica 11 od 35
Slika 3. Godinja rua vjetra
Izvor 3. Hidrometeoroloki zavod SRH Meteoroloki podaci, Zagreb 12/1981.
Stranica 12 od 35
3. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEJA ZAHVAT A

3.1. Toan naziv zahvata
Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08 i 67/09 ), Prilogu II (Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli, a za koje je nadleno Ministarstvo), planirani zahvat spada u kategoriju Postrojenja za obradu otpadnih voda kapaciteta 10.000 ES i vie s pripadajuim sustavom odvodnje.
3.2. Opis glavnih obiljeja tehnolokog procesa

Opis zahvata Sustav prikupljanja otpadnih voda Grada Slatine izveden je kao mjeoviti, tj karakterizira ga zajedniki prihvat oborinskih i sanitamo-fekalnih otpadnih voda. Do danas je u Gradu Slatini ukupno izgraeno 42 km kolektorske i sekundarne kanalizacijske mree sa 4 privremena ispusta i dva sifona s kinim preljevom. Otpadna voda se trenutno prije isputanja u potok Javoricu ne proiava. Potreba izgradnje ureaja za proiavanje otpadnih voda detaljno je definirana u PPUG Slatina gdje se navodi da je cjelokupni sustav kanalizacije zamiljen kao kombinacija mjeovitog i razdjelnog sustava s odvodnjom svih otpadnih voda u pravcu budueg ureaja za proiavanje otpadnih voda koji bi bio smjeten sjeveroistono od naselja Slatina te iz kojeg bi se proiena otpadna voda isputala u kanal Karjakua, prijemnik II. kategorije koji pripada slivu Karaice Vuice. Za potrebe izgradnje UPOV Slatina izraen je Idejni projekt za ishoenje lokacijske dozvole za Ureaj za proiavanje otpadnih voda Slatina koji je koriten kao referentni dokument u ovom poglavlju. Planirana graevina, s okvirnim kapacitetom od 15 000 ES (ekvivalent stanovnika), predstavlja komunalnu infrastrukturu za proiavanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda stanovnitva Grada Slatine i gospodarskih subjekata na predmetnom podruju, obradu pri tome nastalih otpadnih muljeva, te transport i ispust proienih otpadnih voda u kanal Kurjakuu. Na ureaj e biti spojena naselja Kozice, Medinci, Sladojevci i Slatina (ukupno u ovim naseljima prema Popisu stanovnitva iz 2001. godine ivi 12 531 stanovnika to ini 85% od ukupnog broja stanovnika u Gradu Slatini). Graevine koje e initi budui ureaj za proiavanje otpadnih voda, prema namjeni dijele se na: Graevine vezane uz tehnoloki proces proiavanja otpadnih voda: cjevovodi otpadnih i proienih voda, ulazno okno, revizijska okna, kontrolno-mjerno okno, gruba reetka, mjera protoka, 3 bioaeracijska bazena s opremom (2. i 3. Stupanj proiavanja)
Stranica 13 od 35
ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLI ZA ZAHVAT: "UREAJ ZA PROIAVANJE OTPADNIH VODA SLATINA" Graevine vezane uz tehnoloki proces zbrinjavanja vika mulja: spremnici za aerobnu stabilizaciju vika mulja s opremom (aerobni digestori), polja za suenje i skladitenje mulja Graevine s prateim i pomonim sadrajem: upravna zgrada (u kojoj su smjeteni prostorija za boravak osoblja, priruna radionica, sanitarni vor, upravljaka prostorija, kompaktna predtretmanska stanica, centrifuga (spiralna presa) za obradu mulja s jedinicom za doziranje polielektrolita, priruni laboratorij) kolne i pjeake prometnice, parkiralita, trafostanica, prostor za diesel-agregat, ograda oko postrojenja. Situacija planiranog ureaja za proiavanje prikazana je na preglednoj situaciji na posebnoj geodetskoj podlozi u Prilogu 5 ovog dokumenta. Posebnu geodetsku podlogu izradila je tvrtka Geosoft d.o.o. iz Orahovice. Nadzemni dio biolokog dijela ureaja i upravno-pogonske zgrade i objekta za obradu mulja e se svojim oblikovanjem i materijalima uklopiti u sliku naselja.
Opis pojedinih graevina u sklopu zahvata

Okno s grubom reetkom biti e izvedeno kao ukopana zatvorena graevina izraena od armiranog betona, pravokutnog oblika i dimenzija 9 x 2,7 x 3,55 m s reetkom od nehrajueg elika. Reetka e imati glavni (dimenzije kanala 4,0 x 1,5 m) i obilazni vod (dimenzije kanala 4,0 x 0,6 m). Prihvatni spremnik s crpnom postajom e biti izveden kao ukopana graevina (stvarnih dimenzija 15,0 x 20,0 x 6,6 m), otvorena sa zatitnom ogradom visine 1,2 m na pristupnim mjestima. Ovaj objekt je namijenjen za retenciju poveanog dotoka otpadnih voda uslijed oborina, osiguranje hidraulikog optimuma te za akumulaciju otpadne vode za potrebe tehnolokog procesa. Od opreme e se instalirati centrifugalna potopna pumpa namijenjena za prepumpavanje otpadne vode te mijealica izraena od stakloplastike i promjera 2 500 mm koja e osiguravati ujednaen sastav otpadne vode te sprjeavati taloenje. Upravno pogonska zgrada e biti izvedena kao prizemnica, pravokutnog, tlocrtnog oblika s dimenzijama 28,10 x 11,90 x 6,72m. Bruto povrina planiranog objekta bi iznosila 335 m2. U upravnoj pogonskoj zgradi e biti smjetena upravljaka prostorija, kontrolna dvorana, kompaktna predtretmanska stanica, centrifuga, laboratorij, sanitarni vor i priruna radionica sa skladitem. U kompaktnoj predtretmanskoj stanici vriti e se mehaniko ienje otpadne vode u vidu uklanjanja finih neistoa, ulja i masti. Stanica koja e biti izraena od nehrajueg elika, sa dimenzijama 2,7 x 9,5 x 3,1 m, biti e opremljena sa jedinicom za uklanjanje pijeska sa klasirerom, plutajuih ulja i masti i finih neistoa (>6 mm), stepenicom za pristup opremi te mjeraem protoka (u napojnom vodu). Stanicu e napajati pumpe smjetene u prihvatnom spremniku, a izlazni tok otpadne vode kroz stanicu e biti izveden kao gravitacijski.
Stranica 14 od 35
Fina reetka e imati otvore dimenzija 6 mm i na njoj e se uklanjati mehanike neistoe. Izdvojeni otpad e se automatski prebacivati na preanje s ispiranjem sadraja, pri emu e se izdvojena voda vraati u proces, a talog e se iscjeivati i otpremati u kontejner za otpad. Kompaktna predtretmanska stanica e imati horizontalno postavljeni spremnik u kojem e se skupljati pijesak i slini materijal. U istom se e se odvijati linijska ventilacija koja e poboljavati postupak izdvajanja. Provoditi e se i ispiranje pri emu e doi do odjeljivanja organskog sadraja od mineralnog taloga. Talog e se horizontalnom punicom prebacivati prema muljnoj crpki koja e talog odvoditi na cijeenje punim sitom, nakon ega e se tako ocijeeni talog prebaciti u spremnik. Organske tvari (ulja i masti) e se koncentrirati hidraulikim preanjem i posebnom pumpom e se prebaciti u posebni spremnik. Predtretmanska stanica e imati integrirani zaobilazni vod u sluaju potrebe remonta. Cijeli postupak e biti u potpunosti kontroliran i automatiziran. U sklopu upravno pogonske zgrade biti e smjetena i centrifuga (spiralna presa) za odvodnju mulja (Idejnim projektom nije izabrano koji ureaj e biti instaliran). Ovaj segment planiranog ureaja za proiavanje otpadnih voda je namijenjen za odvodnjavanje vika mulja na 20-25% s.t. (suspendirana tvar) te e biti opremljen centrifugom ili presom, vijanom crpkom, meduspremnikom, jedinicom za doziranje polielektrolita te mobilnim kontejnerom za otpad. Uz upravno pogonsku zgradu postaviti e se nezavisni agregat pogonjen dizelskim gorivom (instalirana snaga agregata iznosi 220 kW) s ciljem osiguravanja opskrbe elektrinom energijom UPOV Slatina u sluaju prekida opskrbe elektrinom energijom iz sustava javne mree. Tlocrtne dimenzije ureaja e biti cca 1,5 x 2,5 m, a visina kuita e biti 1,0 m. Agregat e biti smjeten na zatitnoj plohi (AB temelji) dimenzija 2,5 x 4,0 m. Agregat e biti opremljen i zatitnom tankvanom za prihvat dizelskog goriva u sluaju akcidenta. Volumen spremnika za dizelsko gorivo e iznositi 200 litara. Bioaeracijski bazeni (3 bazena) e biti izvedeni kao pravokutni, armirano betonski vodonepropusni te djelomino ukopani otvoreni objekti dimenzija 20,0 x 22,7 x 6,0 m s nadzemnim dijelom visine 1,4 m te s maksimalnom razinom vode u bazenima od 5,5 m. Bazeni e biti na mjestima pristupa ograeni zatitnom ogradom visine 1,2 m. Sukladno svojoj namjeni (2. i 3. stupanj proiavanja voda) opremljeni su mijealicama/aeratorima MA-1/2/3, cjevovodima za dovod zraka, mjernom opremom, pumpama za mulj P-5/6/7, dekanterima za pranjenje D-1/2/3/4/5/6. Tehnologija obrade koja e se primjenjivati jest naelno tehnologija aktivnog mulja u suspendiranom stanju, arna. Predloeni princip je SBR proces (proces sa sekvencijalnim arnim reaktorom) koji koritenjem sofisticiranog sustava kontrole i upravljanja smanjuje operativne trokove rada ureaja i poboljava stabilnost samog biolokog procesa. Obrada e se voditi na nain da se u zadnjoj fazi svakog ciklusa odreeni dio proiene vode isprazni iz bioreaktora, te nakon toga e poinjati novi ciklus pri emu e se u reaktor ubacivati nova koliina otpadne vode. Jedan ciklus obino ima 5 faza. U istom bazenu e se istovremeno i/ili separatno odvijati procesi aeracije te mijeanja (anoksina zona) to e se provoditi na nain da se aeratori za upuhivanje zraka smjeste tako da u rubnim dijelovima bazena ne dolazi dovoljno kisika, ali da se uslijed unosa zraka odvija proces mijeanja.
Stranica 15 od 35
Iz sustava e se nakon faze taloenja izbistreni efluent odstranjivati tzv. sustavom dekantera to ukazuje na konstataciju kako je odstranjivanje efluenta arno. Proces e se voditi kontrolom kisika u biolokom bazenu i/ili kontrolom ORP-a (oksidacijsko-redukcijski potencijal) u istom bazenu kao najnunije minimalne opreme procesnog tipa. Visina sloja mulja e se takoer kontrolirati automatski. Ciklusi obrade se kod sluaja komunalnih otpadnih voda kreu oko 4- 7 sati. Aerobni digestori (2 digestora) e biti izvedeni kao armirano betonski, vodonepropusni, djelomino ukopani otvoreni bazeni dimenzija 10,0 x 22,7 x 6,0 m sa pristupnim stepenicama i zatitnom ogradom visine 1,2 m na mjestima pristupa. Digestori e biti opremljeni sustavom podne aeracije, kompresorskom stanicom B-5/6, mijealicama/aeratorima MA-4/5, cjevovodima za dovod zraka, mjernom opremom, pumpama za mulj P-8/9, dekanterima za pranjenje D-7/8. Namjena aerobnih digestora je stabilizacija vika mulja koji nastaje u procesu bioloke obrade i koji se iz procesa periodiki uklanja, i to kao nedovoljno stabilizirani bioloki mulj. U planu je izvedba 2 aerobna digestora u kojima bi se proces provodio naizmjence. Prvi se digestor puni vikom mulja iz procesa bioloke obrade i u njemu bi se istovremeno provodilo i gravitacijsko uguivanje vika mulja kako bi mu se smanjio volumen, a viak vode (supernatant) bi se odvajao i vraao na ponovnu obradu u prihvatni spremnik. Mulj bi se s oko 0,6-1% suhe tvari uguivao na 4-5% suhe tvari. Istovremeno bi se u drugom digestoru provodila aerobna stabilizacija uz pomo kisika koji bi se upuhivao putem aeratora. Nakon zavretka procesa mulj bi se muljnim pumpama prebacivao na proces odvodnjavanja na centrifugu (spiralnu presu), ili direktno na polja za suenje mulja. Polja za suenje mulja su otvoreni objekti koji e se koristiti za suenje mulja do razine suhe tvari >30-32%, skladitenje mulja u nevegetacijskom periodu (6 mjeseci). Tri polja dimenzija 20,0 x 30,0 x 0,6 m e se izvesti s donjim brtvenim slojem i drenanim sustavom (izvedeni kao HDPE folija/ljunak/pijesak). Mulj e se iz aerobnih digestora prebacivati pumpom na polja za suenje mulja (ili runo iz spremnika mulja nakon preanja) gdje e se mulj procesima evaporacije i cijeenja suiti do 30-32% suhe tvari, izdvojena neevaporirana voda e se vraati u prihvatni spremnik, a mulj bi se periodiki uklanjao s polja runo, ili s utovarivaem. Kontrolno mjerno okno je tipsko kanalizacijsko okno namijenjen uzorkovanju proiene otpadne vode prije ispusta u prijemnik. Biti e izvedeno od armiranog betona, vodonepropusno, ukopano u zemlju, pravokutnog oblika i vanjskih dimenzija 1,0 x 0,5 x 5,3 m. Kanalizacijska i druga okna su tipska okna namjena kojih je interna tehnoloka, oborinska i sanitarna odvodnja unutar parcele ureaja. Sva okna e biti ukopana u zemlju, vodonepropusna te izvedena od armiranog betona. Manipulativne povrine s parkiralitem e biti asfaltirane i izvedene nepropusno, te s odvodnjom prema samom ureaju. Na lokaciji e se zadrati postojea ispusna graevina na kanalu Kurjakua. Prethodno pokretanju rada ureaja izvriti e se kontrola postojeeg cjevovoda i ispusne graevine te ukoliko bude potrebno provesti e se sanacija i osigurati vodonepropusnost.
Stranica 16 od 35
Oko estice na kojoj e se izgraditi ureaj postaviti e se ograda visine 2,0 m izraena od ianog pletiva. Ograda e biti uvrena na eline stupove, na osovinskom razmaku od 2,0 m, ubetonirane u betonske temeljne stope. Na ogradi e se izvesti jedan kombinirani kolno pjeaki ulaz. U donjoj tabeli date su dimenzije objekata u sklopu Ureaja za proiavanje otpadnih voda Slatina (UPOV Slatina).
Tabela 2. Dimenzije objekata u sklopu UPOV Slatina
R.br.
Naziv
1. 2. 3. 4.
5. 6. 7. 8. 9. 11.
Ulazna gruba reetka Prihvatni spremnik s crpnom postajom Upravno pogonska zgrada Procesni blok bioaeracijski bazeni i aerobni digestori Polja za suenje mulja Kontrolno mjerno okno Diesel agregat Kanalizacijska i druga okna Manipulativne povrine s parkiralitima Ograda oko postrojenja
Tlocrtna povrina (m2) 25 321 335 1936,50
Visina iznad razine zemlje (m) 0,20 0,20 6,72 Bazeni 1,00 Bazeni s ogradom 2,50 / 0 1 0 / 2
Dubina ispod razine zemlje (m) 3,35 7,90 Temelji 1,00 5,50
1800 2,25 10 cca 25 cca 10.000 /
0,50 4,3 Temelji 0,9 1,5 - 4 / 0,6 (temelji stupova)
Izvor 4. Idejni projekt za ishoenje lokacijske dozvole za UPOV Slatina
Dokumentacijska osnova koritena prilikom izrade Idejnog projekta

Tehnika dokumentacija Odvodni sustav Slatine (Hidroprojekt, 1972.) - odreen osnovni koncept izgradnje sustava odvodnje Glavni projekt kanalizacije Podravske Slatine (Hidroprojekt, 1982.) - dimenzionirani pojedini kolektori sustava odvodnje Matematiki model kanalizacijskog sustava Grada Slatine (Hidroing, 1999.) - koncept prikupljanja otpadnih voda Slatine i njihovog zbrinjavanja Koncepcijsko rjeenje sustava odvodnje podruja Grada Slatine (IGH, 2008.) koncept rekonstrukcije i dogradnje sustava odvodnje ireg podruja Slatine Idejno rjeenje proiavanja otpadnih voda Slatina (IGH, 2008.) - analiza moguih varijanti proiavanja i prijedlog optimalne varijante.
Stranica 17 od 35
Prostorno planska dokumentacija Prostorni plan Virovitiko-podravske upanije (7avod za prostorno ureenje Virovitiko-podravske upanije, 2000.,2004.,2007.) Prostorni plan ureenja Grada Slatine (Zavod za prostorno ureenje Virovitikopodravske upanije, 2006.) Urbanistiki plan ureenja Grada Slatine (Zavod za prostorno planiranje Osijek, 2006.). Ostala dokumentacija
Plan zatite voda Virovitiko-podravske upanije (Hidroprojekt ing, 2005.)
Opis tehnologije obrade otpadnih voda u sklopu UPOV Slatina Otpadna voda e se do lokacije planiranog ureaja dopremati postojeim ukopanim gravitacijskim cjevovodom K3 (odnosno zavrnom dionicom istog, izmeu vorova K3-1 i K3i) smjetenim na sjevernoj strani graevne estice. Voda iz sustava odvodnje e dolaziti gravitacijski u okno s grubom reetkom (oznaka 4 na prikazu u Prilogu 5) gdje e se vriti odvajanje grubih neistoa >50 mm uz pomo skimera. Izdvojeni otpad e se prikupljati u mobilni zatvoreni kontejner volumena 1,2 m3. Automatska reetka e imati i pomoni kanal u kojem e biti smjetena neautomatizirana reetka na koju e se preusmjeravati tok tijekom kvara ili remonta automatizirane reetke. U okno s grubom reetkom e se ujedno prazniti i sadraj sabirnih i septikih jama. Izmeu okna na sustavu odvodnje i okna s grubom reetkom nalaziti e se okno za skretanje toka gdje e se u sluaju kvara ili remonta ureaja otpadna voda preusmjeravati u preljevno okno (oznaka 2 na prikazu u Prilogu 5) odnosno u ispusni cjevovod. Nakon grube reetke otpadna voda e se gravitacijski uputati u prihvatni spremnik (oznaka 5 na prikazu u Prilogu 5) u kojem e se provodi egalizacija ulaznog toka otpadne vode i retencija za potrebe rada bioloke obrade. Prihvatni spremnik e biti zatvoren i opremljen mijealicom M-1 i crpnom postajom P-1 A/B/C/D koja e se sastojati od 4 centrifugalne pumpe koje e raditi naizmjence i prepumpavati otpadnu vodu preko etiri tlana cjevovoda na daljnju obradu, svaka crpka e imati svoj tlani vod zbog smanjene mogunosti zaepljenja i neovisnosti u radu. Otpadna voda e se iz prihvatnog spremnika pumpati na mehaniku obradu preko mjeraa protoka MP-1/2/3/4. Mehanika obrada e se odvijati na kompaktnoj predtretmanskoj stanici (KPS) koja e biti smjetena unutar upravno pogonske zgrade. KPS radi kontinuirano, ukljuuje ju pokretanje pumpi P-1 A/B/C/D, a gasi je zaustavljanje pumpi P-1 A/B/C/D. Voda e kontinuirano prolaziti kroz KPS i kroz mjerae protoka MP1/2/3/4 do procesnog bloka (oznaka 6 na prikazu u Prilogu 5) kojeg e initi bioaeracijski SBR bazeni i aerobni AD digestori. Isti e se izvesti kao monolitni blok u nizu SBR-SBR-ADAD-SBR kako bi se osigurali mali padovi tlakova u cjevovodima i smanjili trokovi izgradnje.
Stranica 18 od 35
Nakon mehanike obrade otpadna voda e se gravitacijski odvoditi u bioaeracijske bazene SBR- 1/2/3, preko elektromagnetskih ventila koji e regulirati cikluse punjenja bazena. Elektromagnetskim ventilima e se regulirati koji se SBR bazen puni u kojem trenutku, takoer je mogue i istovremeno punjenje bazena. Tehnologija e biti postavljena na nain da jedan ciklus traje 8 sati (u kinom periodu krae, ali ne krae od 5,5 sati) to znai da e pri sunom dotoku postojati 3 ciklusa na dan. Svaki od SBR bazena e biti opremljen mijealicom/aeratorom MA-1/2/3 putem kojeg e se provodi postupak mijeanja i rasprivanja komprimiranog zraka. Tijekom procesa u bazene e se dodavati sredstvo za taloenje fosfora. Mijeanje u bazenima e se odvijati kontinuirano, a stupanj aeracije e se mijenjati ovisno o koncentraciji otopljenog kisika u SBR bazenu. Aeracija e se odvijati putem aeratora B-1/2/3/4 (3 radna + jedno priuvno). Aeratori e biti smjetena na gornjoj plohi procesnog bloka. Aeratori/mjealice e se paliti putem prethodno zadanog programa i procesnog stanja u bazenima. Nakon zavretka faze mijeanja+aeracije slijediti e faza taloenja, u kojoj e se aktivni mulj slijegati na dno bazena. Po zavretku faze slijeganja slijediti e faza pranjenja (sat vremena) preko plutajuih dekantera D- 1/2/3/4/5/6, upravljanih preko vitla sa reduktorom i elektromotorom, ije pokretanje e regulirati prethodno zadani program. Voda koja je proiena istjecati e gravitacijski, prema kontrolno-mjernom oknu (oznaka 3 na prikazu u Prilogu 5), a viak mulja e se prazniti u aerobne digestore AD-1/2 (oznaka 6 na prikazu u Prilogu 5) putem muljnih pumpi P-5/6/7 koje e biti smjetene u SBR bazenima. Oba aerobna digestora e biti opremljena mjealima/aeratorima MA-4/5, dekanterima D-7/8 i muljnim pumpama P-8/9, a proces aeracije e se odvijati putem aeratora B-5/6 smjetenih na gornjoj plohi procesnog bloka. Proces aerobne digestije slui za stabilizaciju vika mulja i smanjenje postotka organske tvari, te uguivanje sadraja mulja s 0,6-1% na 4-5% suhe tvari. Izdvojena voda e se vraati preko D-4/5 gravitacijski u prihvatni spremnik, a stabilizirani mulj e se putem pumpi P-8/9 prebacivati na proces odvodnjavanja na (centrifugu) spiralnu presu koja e biti smjetena u upravno pogonskoj zgradi. Centrifuga (spiralna presa) e se povremeno (po tehnikim zahtjevima) napajati uguenim muljem iz aerobnih digestora, te sluiti za odvodnjavanje mulja do udjela suhe tvari od 20-22%. Proces odvodnjavanja e se osiguravati dodatkom polielektrolita. Odvodnjeni mulj e se prihvaati u mobilne kontejnere te se moe koristiti u poljoprivredi, odlagati na odlagalite neopasnog otpada, a moe se i dodatno odvodniti na muljnim poljima (oznaka 10 na prikazu u Prilogu 5). Mulj e se na muljna polja prebacivati runo (kolicima ili manjim vozilom) ili pumpom. Prema podacima iz Idejnog projekta postotak smanjenja optereenja u odnosu na ulazno optereenje bi se kretao izmeu 70 i 90 %.
Stranica 19 od 35
3.3. Popis vrsta i koliina tvari koje ulaze u tehnoloki proces

U procesu proiavanja otpadnih voda iz sustava javne odvodnje u UPOV Slatina koristiti e se: 1. eljezov (III) klorid (FeCl3) kao sredstvo za uklanjanje fosfora u koliini od cca 19 tona/god. 2. Polielektroliti kao sredstvo za odvodnjavanje mulja u koliini od cca 5 tona/god. 3. Voda za sanitarne i tehnoloke potrebe (ienje dijelova ureaja) u koliini od 100 m3/god. 4. Dizelsko gorivo za pokretanje agregata, koristiti e se povremeno u sluaju prekida opskrbom elektrinom energijom iz javne mree stoga nije mogue procijeniti godinju potronju ovog goriva. Dizelsko gorivo e se skladititi na lokaciji u spremniku zapremine 200 litara.
3.4. Popis vrsta i koliina tvari koje ostaju nakon tehnolokog procesa te emisija u okoli
Proizvodnja otpada Tijekom rada UPOV Slatina oekuje se generiranje sljedeih vrsta otpada: Otpadna ulja i maziva Ambalaa od plastike Zauljene krpe Otpadni mulj Otpad s pjeskolova/mastolova Komunalni otpad Metalni otpad Drveni otpad Ambalaa od papira i kartona
Sav otpad koji nastane na lokaciji e se izdvojeno skupljati u zasebne spremnike, te e se osigurati njihovo pravovremeno pranjenje i odvoz putem pravne osobe ovlatene za te poslove. Spremnici e biti nepropusni, smjeteni na nepropusnoj podlozi i zatvorenom prostoru. Odvodnjeni stabilizirani mulj e se privremeno skladititi na vodonepropusnoj podlozi, u natkrivenom objektu.
Stranica 20 od 35
Konano zbrinjavanje vika dehidriranog stabiliziranog mulja e se provesti sukladno mogunostima primjene, kao npr.: koritenje mulja u poljoprivredi ukoliko sastav i kakvoa mulja udovoljava zahtjevima i uvjetima Pravilnika o gospodarenju muljem iz ureaja za proiavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08), odlaganje na odlagalitu neopasnog tehnolokog otpada
Komunalni otpad e se skupljati u kontejnere i zbrinuti putem nadlenog komunalnog drutva. Opasni otpad e se privremeno skladititi na lokaciji u natkrivenim nepropusnim spremnicima i zbrinjavati putem ovlatene pravne osobe. Sve vrste otpada koje e se generirati nakon pokretanja ureaja za proiavanje otpadnih voda, propisno e se zbrinjavati u skladu sa Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), te nee predstavljati opasnost za zagaenje navedenog podruja.
Oneienje zraka
Jedan od znaajnijih utjecaja na okoli tijekom koritenja sustava odvodnje jest emisija neugodnih mirisa. Prilikom razgradnje fekalnog otpada dolazi do poveane produkcije ugljinog dioksida, amonijaka, sumporovodika i odreene koliine metana koji izlazi zajedno s crijevnim plinovima neugodnog mirisa (merkaptan, indol, skatol) te malih koliina niza kemijskih spojeva koji su posljedica bakterijske bioloke razgradnje fekalija. Neugodni mirisi koji mogu nastati koritenjem sustava odvodnje se oslobaaju na mjestima vrtloenja vode kao to su komore, okna, crpne stanice i slino, na oknu s grubom reetkom, finom situ, kompaktnoj predtretmanskoj stanici te dijelu postrojenja za obradu mulja. Kao to je ranije u dokumentu reeno na lokaciji UPOV Slatina e biti postavljen i agregat koji e se koristiti za proizvodnju elektrine energije u sluajevima prestanka opskrbe elektrinom energijom iz javne mree iz ega proizlazi da bi agregat radio samo povremeno u iznimnim situacijama. Agregat se pogoni dizelskim gorivom pri emu uslijed sagorijevanja goriva u agregatu bi dolazilo do emisije dimnih plinova u zrak pri emu se moe oekivati emisija primarnih estica, ugljikovog monoskida i ugljikovog dioksida te sumpornih i duikovih oksida. S obzirom na instaliranu snagu agregata (220 kW spada u male ureaje za loenje prema lanku 107. Uredbe o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08)) te injenicu da e raditi samo tijekom prekida opskrbe elektrinom energijom iz sustava javne mree emisija oneiujuih tvari iz ovog ureaja nije velika.
Stranica 21 od 35
Oneienje tla
Tijekom rada UPOV Slatina na lokaciji e se nalaziti slijedee tvari ijim se isputanjem moe prouzroiti oneienje tla: dizelsko gorivo, polielektroliti, eljezov (III) klorid, mulj koji zaostaje nakon proiavanja otpadnih voda. Uzevi u obzir sve mjere sigurnosti koje e se primjenjivati na lokaciji ne oekuje se da e doi do oneienja tla ak niti u sluaju akcidentnih situacija. Dizelsko gorivo e se na lokaciji pohranjivati u spremniku zapremine 200 l koji je zajedno s agregatom smjeten u tankvani koja bi u sluaju akcidenta zadrala cjelokupni sadraj spremnika dizelskog goriva. eljezov (III) klorid i polielektroliti e se skladiti u spremnicima odobrenim od proizvoaa te u skladitima izraenim sukladno Zakonu o kemikalijama (NN 150/05, 53/08) te svim pravilnicima i uredbama proizalim iz Zakona. Do oneienja tla moe doi i uslijed proputanja na pojedinim dijelovima opreme ureaja pri emu moe doi do prodiranja oneiene vode i mulja u tlo. Odvodnjeni mulj e se pohranjivati u vodonepropusnim kontejnerima ili na poljima za suenje mulja Polja za suenje mulja e imati donji brtveni sloj i drenani sustav izraen od HDPE-a (polieltilen visoke gustoe), ljunka i pijeska ime se onemoguava prodiranje otpadne vode zaostale u mulju u tlo. Manipulativne povrine e biti asfaltirane, izvedene vodonepropusno te s odvodnjom prema ureaju za proiavanje voda ime se izbjegava i potencijalno dospijee oborinskih voda s navedenih povrina u okolno tlo.
Oneienje voda
Proiena otpadna voda iz UPOV Slatina e se isputati u melioracijski kanal Kurjakua I u slivu potoka Javorica, koji se ulijeva u upanijski kanal, koji se pak ulijeva u Dravu oko 15 km od lokacije ureaja. Sukladno Dravnom planu za zatitu voda (NN 08/99) kanal Kurjakua spada u vodotok II kategorije. Proiena otpadna voda koja se isputa u prijemnik nakon UPOV Slatina treba zadovoljiti propisane vrijednosti i to kako slijedi u donjoj tabeli:
Tabela 3. Granine vrijednosti pokazatelja otpadnih voda nakon proiavanja
Pokazatelj Suspendirana tvar BPK5 (20oC) KPKCr Ukupni fosfor Ukupni duik (organski N+NH4-N + NO2-N+NO3-N)
Granina vrijednost 35 mg/l 25 mgO2/l 125 mgO2/l 2 mg/l 15 mg/l
Stranica 22 od 35
Uzevi u obzir vrijednosti navedene u tabeli 1. ovog dokumenta te s obzirom na stupanj proiavanja UPOV Slatina e zadovoljavati zahtjeve za kvalitetom proiene otpadne vode. U razmatranju utjecaja predmetnog zahvata na recipijent treba uzeti u obzir i injenicu da se je do sada otpadna voda iz sustava javne odvodnje na podruju Grada Slatine isputala u prijemnike bez prethodnog proiavanja pa se s obzirom na reeno moe zakljuiti da e UPOV Slatina pridonijeti smanjenju oneienje prijemnika.
Emisija buke
Buka se na ureaju za proiavanje otpadne vode moe pojaviti uslijed rada kompresorske stanice, aeratora, pumpi, presa, agregata te ostalih ureaja. Uzevi u obzir lanak 5. Pravilnika o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) prema kojem najvia doputena razina vanjske buke na granici estice (estica granii sa zonom namijenjenom samo stanovanju i boravku) ne smije prelaziti 55 dB(A) danju i 40 dB(A) nou. S obzirom na navedeno potrebno je primjenjivati mjere zatite od buke tijekom rada postrojenja.
3.5. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata Predvieni iskopi, nasipavanja, odlaganja materijala i dr. Kod izvoenja zahvata u sklopu radova koje je neophodno provesti doi e do iskopavanja, nasipanja, betoniranja tijekom postavljanja temelja graevina, ukopavanja kanalizacijskih i drugih okana, izgradnje bazena, izvedbe polja za suenje mulja, postavljanja vodovodne i elektroopskrbne instalacije te proirenja pristupne prometnice. Uz spomenuto potrebno je na lokaciji osigurati i privremeno skladitenje iskopanog materijala, kao i graevinskog materijala potrebnog za izvedbu. Tijekom rada UPOV Slatina na lokaciji e se skladititi eljezov (III) klorid i polielektrolit u sklopu upravno pogonske zgrade. Spremnik dizelskog goriva zapremine 200 litara biti e izveden u sklopu agregata smjetenog uz upravno pogonsku zgradu. Na poljima za suenje mulja ili u vodonepropusnim kontejnerima odlagati e se mulj zaostao nakon proiavanja otpadnih voda.
Potreba koritenja prirodnih resursa Od prirodnih resursa u UPOV Slatina koristiti e se voda.
Stranica 23 od 35
Postojea i planirana infrastruktura U Prilog 6 dokumenta priloen je kartografski prikaz postojeeg i planiranog stanja infrastrukturnog sustava na podruju Grada Slatine preuzet iz PPUG Slatina.
Promet
Na podruju grada Slatine zadrava se dominacija cestovnog prometa u odnosu na ostale vidove prometa. Primarna aktivnost na podruju cestovnog prometa treba biti kvalitetno odravanje postojee cestovne mree. Najznaajniji cestovni pravci su dravne ceste D-2, D-34 i D-49. Tijekom gradnje te redovitog rada ureaja za proiavanje istom e se pristupati sa zapadne strane graevne estice preko postojeeg utabanog kolnog puta koji se spaja s produetkom Ulice N..Zrinskog. U sluaju poara istim putem pristupa i vatrogasno vozilo. Prometnicu je potrebno proiriti na 5 m.
Vodoopskrba
Vodoopskrbni sustav grada Slatine snabdijeva se vodom iz crpilita Medinci, s postrojenjem za preradu vode (talonica, filter 2x30 l/s, aeracija deferizacija, dezinfekcija), koje je izgraeno 1980. godine, a puteno u rad 1981. godine, a nalazi se sjeverozapadno od naselja Medinci, u kutu to ga ine ceste D-34 (Miholjac-Medici-Slatina) i LC 40055 (Senkovac-Medinci-Grabi). Prikljuak na javnu vodoopskrbu mreu osigurati e se spajanjem na postojei niskotlani vodoopskrbni cjevovod u Ulici N. ubia Zrinskog. Cjevovod do ureaja poloiti e se u koridor postojeih prometnica paralelno s postojeim cjevovodom od izvorita Medinci do vodospreme u Slatini. Za potrebe rada ureaja za proiavanje dovoljan je cjevovod promjera 2". Investitor e u okviru ishoenja Lokacijske dozvole zatraiti uvjete spajanja na vodoopskrbni sustav i uvjete izgradnje. Unutar lokacije ureaja e se izgraditi prikljuno okno s vodomjerom i interni 2", 3/4" i 1/2" razvod. Tehnoloka potreba za vodom je prvenstveno za potrebe ienja strojeva i opreme. Potreba za vodovodnom vodom iznosi 2,5 l/s. Godinja potronja vode za sanitarne i tehnoloke potrebe moe dosegnuti 100 m3.
Elektroopskrba
Elektroenergetska mrea sadrava objekte na prijenosnim i distribucijskim naponskim razinama. Elektroenergentska mrea za prijenos elektrine energije sadrava samo objekte na 110 kV naponskoj razini. Distribucijska mrea obuhvaa sve distribucijske naponske razine i pokriva podruje Grada.
Stranica 24 od 35
Prijenosna i distributivna mrea elektrine energije u Gradu je razgranata, a visokonaponska mrea uglavnom omoguuje opsluivanje cijelog prostora to su bitne pretpostavke za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom podruju. Prikljuak na javnu elektromreu e se osigurati iz jedne od postojeih trafostanica u Ulici V. Nazora (TS Slatina II 110/35/10(20)kV ili jedna od niskonaponskih TS 10(20)/0,4 kV). U okviru ishoenja Lokacijske dozvole Investitor e zatraiti prethodnu elektroenergetsku suglasnost od nadlene ispostave HEP-a s uvjetima za koritenje prikljuka. Od trafostanice do ureaja poloiti e se NN kabel u koridore postojeih prometnica. Za potrebe opskrbe el. energijom pojedinih dijelova ureaja izgraditi e se interni NN razvod. Za NN razvod e se koristiti kabeli tip PP00 odgovarajueg presjeka, poloeni u rov u zemlji na dubini 0,8 m i na razmaku 0,3 m od kabela vanjske rasvjete. U podruju radne zone predvieno je izvoenje vanjske rasvjete koja e se napajati tipskim kabelom tipa PP00 odgovarajueg presjeka. Za vanjski prostor predvia se polaganje metalnih stupova sa svjetiljkama (150 i/ili 250 W) ili ovjeenje svjetiljki na objekte. Kabeli vanjske rasvjete se polau u rov u zemlji na dubini 0,8 m i na udaljenosti 0,3 m od ruba nogostupa.
TK mrea
Prikljuak na fiksnu telefoniju se nee osiguravati. Za potrebe rada ureaja za proiavanje koristiti e se GSM oprema. Navedeno ukljuuje i ugradnju ureaja za dojavu poremeaja u postrojenju putem mobilne telefonije.
Stranica 25 od 35
4. PRIKAZ VARIJANTNIH RIJEENJA

S obzirom da je kroz PPUG Slatine definirana lokacija te prijemnik UPOV Slatina te da je Idejnim rjeenjem razmatrano vie razliitih tehnologija za proiavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje, a na kraju je izabrana tehnologija obraena u Idejnom projektu varijantna rjeenja nisu razmatrana.
Stranica 26 od 35
5. OPIS MOGUIH ZNAAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI I RAZMATRANIH MJERA ZATITE OKOLIA
5.1. Saeti opis moguih utjecaja zahvata na okoli
Pregled moguih utjecaja tijekom izgradnje zahvata

Tijekom izgradnje zahvata moe doi do oneienja tla, a time i podzemnih voda gorivom, mineralnim uljima i mazivima za podmazivanje graevinskih strojeva i prijevoznih sredstava. No, rizik od takvog zagaenja je, uz pridravanje mjera zatite okolia, vrlo mali. Doi e i do poveanja buke od graevinskih strojeva i prijevoznih sredstava koji e se koristiti za prijevoz graevinskog materijala, kao i do podizanja praine prilikom transporta i nasipavanja, te oneienja zraka poveanim koncentracijama ispunih plinova, koje e biti usko lokalizirano na podruje rada strojeva. Takoer, mogu je utjecaj na prometnice zbog kretanja graevinske mehanizacije za vrijeme izgradnju zahvata, te transporta materijala, jer e kamioni i graevinski strojevi koristiti postojee prometnice za pristup lokaciji. Tijekom izgradnje zahvata bit e povean i promet vozila i druge graevinske mehanizacije koji sudjeluju u izvrenju zahvata, to moe izazvati incidentne situacije (prometne nesree), no pravovremenim obavjeivanjem javnosti i adekvatnim oznaavanjem podruja izvedbe zahvata navedena opasnost biti e minimalizirana. Za vrijeme izvoenja radova oekuje se nastanak komunalnog, te u manjoj koliini opasnog i graevinskog otpada kojeg e biti potrebno propisno zbrinuti. Osim toga na gradilitu e boraviti graevinski radnici, pa je za oekivati i nastanak sanitarno/fekalnih otpadnih voda. Tijekom izgradnje doi e i do privremenog negativnog utjecaja na vizualnu kakvou krajobraza (graevinske dizalice, zatitne ograde i tako dalje e naruavati krajobraznu vizuru. Navedena oneienja su vremenski i prostorno ograniena i ne predstavljaju znaajniji utjecaj na okoli ukoliko se graenje provodi odgovorno uz pravodobno reagiranje uklanjanje uzroka oneienja te potivanje svih relevantnih propisa iz podruja graenja, zatite okolia i zatite na radu.
Stranica 27 od 35
Pregled moguih utjecaja tijekom koritenja zahvata

Tijekom koritenja zahvata za oekivati je generiranje izvjesnih koliina otpada, kako je i navedeno u toki 3.4. ovog dokumenta. S obzirom da e se generirani otpad pravilno privremeno pohranjivati na lokaciji i potom zbrinjavati sukladno zakonskim propisima, a uzimajui u obzir i karakteristike samog otpada koji bi se generirao, ne oekuje se znaajni utjecaj na okoli kako na lokaciji zahvata isto tako ni na lokaciji zbrinjavanja. Tijekom rada ureaja za proiavanje otpadnih voda iz javnog sustava odvodnje realno je za oekivati emisiju neugodnih mirisa sa lokacije. S obzirom na primijenjenu tehnologiju razmatrano oneienje bi bilo lokalnog karaktera. Najblii nastanjeni objekti se nalaze cca 600 700 m zapadno od lokacije zahvata te se ne oekuje znaajniji negativni utjecaj na kvalitetu ivota stanovnika koji obitavaju u tom dijelu Grada Slatine. Takoer tijekom rada ureaja, u iznimnim situacijama kada je onemoguena opskrba elektrinom energijom iz sustava javne mree biti e potrebno istu dobivati sagorijevanjem dizelskog goriva u agregatu smjetenom na lokaciji pri emu e doi do emisije ugljikovog monoksida i dioksida, sumpornih i duikovih oksida te estica u zrak. Ovaj utjecaj bi bio povremen i iskljuivo lokalnog karaktera te nee utjecati na kvalitetu zraka na podruju Grada Slatine. Trenutno se otpadne vode iz sustava javne odvodnje Grada Slatine isputaju u prijemnike bez prethodnog proiavanja pa e samim time izgradnja ureaja za proiavanje doprinijeti poboljanju kvalitete vode u vodotocima na podruju Grada Slatine. Proiene otpadne vode e se iz UPOV Slatina isputati u prijemnik II. kategorije Karjakua pri emu e biti potrebno kontinuirano pratiti kakvou oneiene i proiene otpadne vode na parametre definirane propisima iz podruja zatite voda, a u skladu sa zahtjevima Vodopravne dozvole koju e biti potrebno ishodovati. Uslijed rada kompresora, pumpi, agregata te ostalih ureaja koji e se nalaziti na lokaciji doi e do poveanja emitirane buke. Sukladno Pravilniku o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), najvia doputena razina buke na granici estice ne smije prijei za vrijeme dana 55 dB(A) i 40 dB(A) za vrijeme noi. Iz navedenog razloga na lokaciji e biti potrebno provesti mjere zatite od buke.
Pregled moguih utjecaja nakon prestanka koritenja zahvata

Prestanak koritenja zahvata nije predvien, no ako do njega doe treba zbrinuti sve proizvode i otpade opasne po ovjeka i okoli sukladno zakonskim propisima Republike Hrvatske. Sve ostale aktivnosti vezane uz prestanak koritenja i uklanjanje zahvata treba razraditi u posebnom elaboratu.
Pregled moguih utjecaja u sluaju ekoloke nesree

Do ekoloke nesree moe doi uslijed pucanja spremnika dizelskog goriva ili tijekom punjenja samog spremnika pri emu bi postojala opasnost dospijea predmetnog goriva u tlo. Uzimajui u obzir injenicu da e agregat biti postavljen u tankvani te da e cjelokupna manipulativna povrina biti asfaltirana iako rizik od oneienja tla postoji on nije velik s obzirom na mjere sigurnosti koje e se primjenjivati, a moe se dodatno smanjiti pravilnim odnosno odgovornim ponaanjem korisnika. Prethodno pokretanju rada UPOV Slatina biti e potrebno izraditi Pravilnik o postupanju u sluaju iznenadnog oneienja voda.
Stranica 28 od 35
Do ekoloke nesree moe doi i uslijed proputanja na opremi ureaja za proiavanje otpadnih voda to bi dovelo do oneienja tla otpadnim vodama i muljem iz ureaja. Pravilnom izvedbom svih graevina, koritenjem adekvatnih materijala, redovitim kontroliranjem vodonepropusnosti kritinih dijelova ureaja rizik od ovakvog nepovoljnog dogaaja se znatno smanjuje.
5.2. Vjerojatnost znaajnih prekograninih utjecaja

Ne oekuje se prekogranini utjecaj navedenog zahvata na okoli.
5.3. Obiljeja utjecaja

S obzirom na do sada navedeno u dokumentu moe se zakljuiti da e navedeni zahvat imati znatan pozitivni uinak na okoli tj. doprinijeti e poboljanju kakvoe voda. Negativni utjecaji predmetnog zahvata na okoli u vidu emisije neugodnog mirisa, generiranja otpadnog mulja i poveanja razine emitirane buke biti e lokalnog karaktera, povremeni i kratkotrajni, te se s obzirom na koristi koje se mogu ostvariti zahvatom smatraju prihvatljivima.
5.4. Prijedlog mjera zatite okolia, procjena oekivanih otpadnih tvari i emisija
Mjere zatite okolia tijekom izgradnje zahvata

U cilju spreavanja negativnih uinaka na okoli osnovno je pravilo primijeniti sve mjere koje proizlaze iz vaeih propisa o gradnji objekata, zatite na radu i zatite okolia, a koji se odnose na: optimalnu organizaciju zahvata, koritenje atestirane mehanizacije te planski predvidjeti dovoz materijala i odvoz otpada s lokacije zahvata. Lokaciju zahvata potrebno je obiljeiti i osigurati sukladno svim vaeim propisima. Prije poetka izgradnje potrebno je odrediti odlagalita materijala i otpada, te povrine za kretanje i parkiranje vozila i mehanizacije, kako bi se u najveoj moguoj mjeri smanjio utjecaj na okoli. Sve povrine koje e se koristiti tijekom gradnje nakon zavretka radova treba sanirati, odnosno dovesti u prvobitno stanje. Humusni sloj treba zasebno odloiti i kasnije iskoristiti za potrebe hortikultumog ureenja lokacije zahvata. Prilikom izgradnje humusni sloj treba odstranjivati postupno i koliko je to najnunije da se postojea vegetacija to due ouva te kao takva iskoristi prilikom sanacije lokacije. Materijal iz iskopa treba iskoristiti za zatrpavanje rovova. Preostali viak materijala iz iskopa treba zbrinuti u dogovoru s predstavnicima jedinice lokalne samouprave. Vozila i graevinska mehanizacija koja e sudjelovati u izgradnji zahvata mora biti tehniki ispravna. Za pristup gradilitu e se koristiti samo postojee ceste i putovi kako bi graevinska mehanizacija to manje devastirala postojee prirodne zajednice i na to
Stranica 29 od 35
manjem prostoru promijenila kompaktnost podloge/tla. Pristupne prometnice i manipulativna povrina za vozila u blizini objekta trebaju biti nepropusne, sa rijeenom oborinskom odvodnjom. Za sprjeavanje negativnih uinaka uslijed nastanka sanitarnih otpadnih voda i krutog otpada koji nastaje uslijed radnih aktivnosti na gradilitu, potrebno je postaviti privremene kemijske sanitarne vorove s primjerenim odravanjem i pranjenjem, postaviti dovoljan broj spremnika za kruti otpad, i organizirati njihovo pranjenje putem ovlatenih komunalnih tvrtki. Opasni otpad (mineralna ulja, masti i dr.) je potrebno posebno odvojiti u spremnike namijenjen tim vrstama otpada te zbrinuti putem ovlatenog zbrinjavatelja. Na podruju zahvata po mogunosti treba dovoziti ve gotove graevinske materijale, da bi se sprijeilo nepotrebno stvaranje praine i sl. Zemljane graevinske radove treba provoditi na nain da se sprijei ispiranje tla u vodotok. Kod izgradnje ureaja treba primijeniti graevinske materijale koji nisu topivi u vodi i/ili ne sadre tetne tvari, to se treba dokazati atestima. Za potrebe osvjetljenja gradilita, a s ciljem smanjenja negativnog utjecaja na ivotinje koje obitavaju u blizini lokacije zahvata, treba koristiti rasvjetna tijela sa utom svjetlosti i snopom svijetlosti uperenim prema zemlji. Servis graevinske mehanizacije i strojeva se nee odvijati na lokaciji gradilita. U sluaju opskrbe graevinske mehanizacije (bager, utovariva) gorivom na gradilitu, provodit e se mjere osiguranja od izlijevanja na okolno tlo koritenjem zatitne posude (tankvane) ispod pretakakog mjesta, u koju se moe akumulirati dovoljna koliina u sluaju prolijevanja. Opskrbu graevinske mehanizacije gorivom treba provoditi uz prisustvo odgovorne osobe operatera i prijevoznika te u skladu s ADR propisima. Za sprjeavanje procjeivanja otpadnih voda u tlo i podzemne vode potrebno je izvesti vodotijesne spojeve kanala, okana i spremnika. Nakon zavretka izgradnje ureaja sustav odvodnje je potrebno ispitati na vodonepropusnost, a u sluaju utvrenog proputanja treba provesti sanaciju. Realizaciju zahvata treba izvoditi tijekom radnog dana, izbjegavajui none radove.
Stranica 30 od 35
Mjere zatite okolia tijekom koritenja zahvata

U cilju smanjenja emisije neugodnih mirisa u zrak biti e potrebno provoditi sljedee mjere: Svi dijelovi ureaja u toku otpadne vode i otpadnih muljeva su projektirani na nain da je sprijeeno stvaranje mrtvih kutova odnosno mirnih povrina vode u objektima gdje se voda due zadrava. U zatvorenim objektima e se redovitom ventilacijom odravati koncentracija kisika dovoljna da ne doe do anaerobne razgradnje. U sluaju pojave neugodnih mirisa na bilo kojem dijelu ureaja dodavat e se sredstva za neutraliziranje neugodnih mirisa na bakterijsko-enzimnoj bazi. Sva oprema koja proizvodi poveanu razinu buke (aeratori, KPS, presa) biti e smjetena u zatvorenim i zvuno izoliranim objektima ili kuitima sukladno Pravilniku o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Najvea doputena razina vanjske buke ne smije prelaziti 55 dB(A) danju i 40 dB(A) nou na granici parcele. Potrebno je osigurati dovoljan broj spremnika za opasan i neopasan otpad. Otpadne tvari s reetaka i sita te pijesak iz pjeskolova ureaja za proiavanje u zatvorenim spremnicima predavati ovlatenom skupljau. Masnoe i druge plutajue tvari odvajati u sklopu ureaja i predavati ovlatenom skupljau. Mulj s ureaja za proiavanje treba dehidrirati i stabilizirati na lokaciji ureaja i zbrinuti na jedan od sljedeih naina: 1. Ukoliko mulj s ureaja za proiavanje nakon ispitivanja zadovolji uvjete Pravilnika o gospodarenju muljem iz ureaja za proiavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08) treba ga iskoristiti u poljoprivredne svrhe 2. U sluaju neispunjavanja uvjeta iz Pravilnika navedenog u toki 1. mulj je potrebno zbrinuti na jednom od slubenih odlagalita odnosno u centru za gospodarenje otpadom. Ukoliko se analizom mulja utvrdi da ne zadovoljava uvjete za zbrinjavanje na jedan od dva gore navedena naina potrebno je utvrditi uzrok i ukloniti nedostatke u procesu koji su doveli do odstupanja, a sam mulj zbrinuti sukladno zakonskim propisima Republike Hrvatske. Gdje god je to mogue poeljno je ozelenjavati podruje zahvata koje osim estetskog dojma obavlja ulogu proiavaa zraka, te smanjenje utjecaj buke. Sanitarne otpadne vode nastale boravkom osoblja na lokaciji ureaja tijekom redovitog rada treba prikljuiti i proiavati na ureaju za proiavanje otpadnih voda. Mjere zatite okolia koje je potrebno provoditi biti e navedene i u dozvolama koje e se izdati nositelju zahvata za ureaj za proiavanje otpadnih voda te e se svo daljnje postupanje na lokaciji morati provoditi u skladu s uvjetima navedenim u dozvolama.
Stranica 31 od 35
6. POPIS LITERATURE
1. Prostorni plan Virovitiko podravske upanije (Zavod za prostorno ureenje Virovitiko podravske upanije, 2000., 2004., 2007.) 2. Prostorni plan ureenja Grada Slatine (Sl. glasnik Virovitiko podravske upanije 6/06) 3. Urbanistiki plan ureenja Grada Slatine (Sl. glasnik Virovitiko podravske upanije 2/07) 4. Uredba o procjeni utjecaja na okoli (NN 64/08, 67/09) 5. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) 6. Zakon o vodama (NN 153/09) 7. Zakon o zatiti prirode (NN 70/05, 139/08) 8. Zakon o kemikalijama (NN 150/05, 53/08) 9. Zakon o zatiti okolia (NN 110/07) 10. Dravni plan za zatitu voda (NN 8/99) 11. Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe koje se bave proizvodnjom, prometom ili koritenjem opasnih kemikalija te o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne i fizike osobe koje obavljaju promet na malo ili koriste opasne kemikalije (NN 68/07) 12. Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) 13. Pravilnika o gospodarenju muljem iz ureaja za proiavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08) 14. Pravilnik o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10). 15. Water Treatment Handbook, Gilbert Degremont 16. Skripta Zatita okolia za studente sveuilinog studija graevinarstva; Sveuilite u Rijeci, Graevinski fakultet
Stranica 32 od 35
7. OVLATENJE
Stranica 33 od 35
Stranica 34 od 35
8. PRILOZI
Stranica 35 od 35

KMO

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

KMO

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

KMO

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoli za zahvat: "Ureaj za obradu otpadnih voda Slatina"

DLS d.o.o. Odjel zatite okolia

e-mail: info.ozo@dls.hr web: www.dls.hr

DLS d.o.o. Rijeka

Igor Meixner dipl.ing.kem.tehn.

Datum izrade: Datum revizije:

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Komrad d.o.o. Brae Radia 2 33 520 Slatina

Matini broj (MB): OIB:

odgovorne Dragutin Vuk

1.2. Izvadak iz sudskog registra

Izvadak iz sudskog registra dan je Prilogom 1.

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVAT A

2.2. Odnos zahvata prema postojeim i planiranim zahvatima

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

Opis podruja zahvata i prirodna osnova lokacije

Postojee namjena prostora

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

Izvor podataka PPUG Slatina Stranica 7 od 35

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

Izvor 1. PPUG Slatina

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

gorske masive Papuk, koje izgrauju paleozojske i mezozojske stijene, a podreeno

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

Uzorak k-3 7,85 110 123 0 2,3 7,0 6,9 0

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

Slika 3. Godinja rua vjetra

Izvor 3. Hidrometeoroloki zavod SRH Meteoroloki podaci, Zagreb 12/1981.

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

3. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEJA ZAHVAT A

3.2. Opis glavnih obiljeja tehnolokog procesa

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

Opis pojedinih graevina u sklopu zahvata

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

Tlocrtna povrina (m2) 25 321 335 1936,50

1800 2,25 10 cca 25 cca 10.000 /

0,50 4,3 Temelji 0,9 1,5 - 4 / 0,6 (temelji stupova)

Izvor 4. Idejni projekt za ishoenje lokacijske dozvole za UPOV Slatina

Dokumentacijska osnova koritena prilikom izrade Idejnog projekta

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

Plan zatite voda Virovitiko-podravske upanije (Hidroprojekt ing, 2005.)

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

3.3. Popis vrsta i koliina tvari koje ulaze u tehnoloki proces

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

Granina vrijednost 35 mg/l 25 mgO2/l 125 mgO2/l 2 mg/l 15 mg/l

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

4. PRIKAZ VARIJANTNIH RIJEENJA

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr