1.)Toplotno zraenje Zagrijana tijela emituju elektromagnetno zraenje.

Ono nastaje kao posljedica toplotnog kretanja estica tijela tj. usljed pobudjenja atoma i molekula pri medjusobnim sudarima u procesu toplotnog kretanja. Kirchoffov zakon zraenja Svako tijelo u stanju termodinamike ravnotee na apsolutnoj temperaturi T istovremeno emituje i apsorbuje elektromagnetno zraenje jednake energije. Za takvo ravnoteno stanje Kirhof je naao sljedei zakon I = B(, T ). a Ovaj zakon kae da odnos inenziteta emitovanog zraenja u odnosu na jedinini interval talasnihduina i apsorpcione sposobnosti tijela, na temperature T i za odredjenu talasnu duinu , ne zavisi od prirode tijela ve da je isti za sva tijela i da je jednak univerzalnoj funkciji temperature i talasne duine. 2.)Stefan-Boltzmanov zakon Diferenciranjem Plankove funkcije po temperaturi a potom njenom integracijom za sve talasne duzine od 0 do dobija se ukupan intenzitet zraenja apsolutno crnog tijela B(T). Na ovome su radila dvojica naunika tefan i Bolcman nezavisno jedan od drugog i doli su do istog izraza: B(T)= T4 gdje je tefan-Bolcmanova konstanta i iznosi = 5,67 10-8 W m2 K4 .Ovaj izraz predstavlja tefan-Bolcmanov zakon koji glasi: Ukupna (integralna) emisiona mo apsolutno crnog tijela je proporcionalna etvrtom stepenu njegove apsolutne temperature.

Wienov zakon Do ovog zakona je doao diferenciranjem Plankove funkcije po talasnoj duini. Kada je izvod izjednaio sa nulom dobio je izraz za talasnu duinu max koja odgovara maksimumu intenziteta zraenja max = b/T, gdje je b Vinova konstanta koja iznosi b=2,897 10-3 K m. Prema ovom zakonu talasna duina koja odgovara maksimumu intenziteta zraenja apsolutno crnog tijela je obrnuto srazmjerna njegovoj temperature. Planckov zakon

2h c2 hc 5 e kT - 1 8 gdje je T apsolutna temperatura, c brzina svjetlosti (c=3 10 m s-1) a k Bolcmanova konstanta koja iznosi k=1,38 10-23 J K-1. Gore navedeni izraz predstavlja Plankov zakon zraenja za apsolutno crno tijelo i povezuje emisionu sposobnost tijela sa talasnom duinom i temperaturom. B (T) =

3.)Kvanti ELM zraenja. Fotoni. Kvant, u fizici, oznaava nedeljivu, dakle, najmanju koliinu energije koja se javlja u elementarnim procesima. Foton je elementarna estica, kvant elektromagnetnog zraenja (u uem smislu svetlosti). To je estica bez mase mirovanja koja moe postojati samo ako se kree brzinom svetlosti. Naelektrisanje fotona je takoe jednako nuli. Prema Ajntajnovom tumaenju, fotoni(paketi svetlosne energije elektromagnetnog zraenja, koji nastaju kada oscilatori materije koja emituje svetlost, skokovito menjaju vrednost svog energetskog stanja)

4.)Fotolektrini efekt je pojava da se pod uticajem elektromagnetnog zraenja iz metala oslobaaju elektroni. X-zraci 1895. otkrio ih Konrad Rontgen (nazvao ih x-zrakama). X-zrake su elektromagnetski valovi ija je sumjerljiva periodinosti u kristalu- nevidljive, a ire se brzinom svjetslosti, ogib se dogaa samo u kristalu, moe doi i do loma i do odbijanja; prodire kroz tvari (medicina) 5.)Comptonov efekt Za razliku od fotoefekta gdje fotoni (kvanti) elektromagnetnog zraenja predaju cijelokupnu svoju energiju elektronu, postoji i efekat rasejanja fotona na slobodnim (slabo vezanim) elektronima, tzv. Komptonovo rasejanje. ='-=h/mec(1-cos) me-masa elektrona h/mec=0.00243nm- Comptonova talasna duina

Komptonov efekat je dokaz kvantnei estineprirode elektromagnetnih talasa -energija je kvantovana veliina, a fotoni (kao kvazi-estice) poseduju izvesni impuls p, koji se u sudaru sa materijom menja.

6.)Zakonitosti atomskih spektara. Atomski spektri su posledica prelaska elektrona izmeu razliitih elektronskih energetskih stanja okarakterisanih kvantnim brojevima.Utvreno je da atom ne moeemitovati zraenje prelaskom sa bilo kojeg poetnog na bilo koje krajnje stanje. Za neke parove stanja, takvi prelazi su zabranjeni, a za neke -dozvoljeni.Kvantno-mehanikim proraunima su dobijena opta pravilakoja ukazuju na mogue prelaze elektrona. To su tzv. pravila izbora.Jednoelektronski prelazise mogu vriti izmeu stanja sa proizvoljnim vrednostima glavnog kvantnog broja n, jer su pravila izbora ograniena samo na orbitalni i magnetni kvantni broj. Atomski spektri koji su posledica promene stanja vie elektronasloeniji sui opisuju se pravilima izbora koji u sebe ukljuuju dodatne uslove.

7.) I Borov postulat: - elektron se giba oko jezgre po strogo odreenim stazama i pri tom kruenju ne emitira elektromagnetsko zraenje i ne gubi energiju. II Borov postulat: Atom emituje ili apsorbuje energiju u vidu kvanata elektromagnetnog zraenja h prilikom promene stacionarnog stanja, tj. prelaska elektrona izmeu razliitih orbita. hv=En-Em 8.)Bohrova teorija vodikovog N. Bohr je 1913. razvio fizikalnu teoriju vodikovog atoma iz koje je mogue izvesti Rydbergovu empirijsku formulu za linijske spektre vodikovog atoma. Bohrov se model zasniva na planetarnoj slici atoma, po kojoj elektron krui u Coulombskom potencijalu oko pozitivne jezgre. Bohrov model, dakle, vrijedi, osim za vodikov atom, i za atome odnosno ione sline vodiku.

9.)Valna priroda estica Valne duljine rendgenskih zraka pravilno se mijenjaju s rastuim atomskim masama Moseleyev zakon 1913. De-Broglieva hipoteza De Broglie primjenjuje dvojnu prirodu svijetlosti na elektron, odnosno materiju energija vala E = hn energija estice E= mc2 De Broglieva jednadba za foton l = h /(mc) za elektron ili bilo koju esticu l = h /(mv) =c/v

valovi materije nisu elektromagnetni valovi, nikad se ne odvajaju od estice, brzina im je manja od brzine svjetlosti i nije stalna. 10.)Sastav i karakteristike atomske jezgre Atomsko jezgro) je centar atoma, ogromne gustine koji se sastoji od nukleona - protona i neutrona. Broj protona u atomskom jezgru se zove atomski broj, i odreuje kom hemijskom elementu atom pripada (na primer vodonik, ugljenik, kiseonik, itd.). Broj neutrona odreuje izotop elementa. Protoni i neutroni imaju skoro jednake mase, i njihov zajedniki broj maseni broj, je priblino jednak atomskoj masi atoma (svaki izotop elementa ima jedinstvenu atomsku masu)

11.)Masa i energija veze jezgra Masa atoma je praktino u celosti koncentrisana u atomskom jezgru, jer su mase protona i neutrona oko 1836 puta vee od mase elektrona. Svaki fiziki sistem, pa i atomsko jezgro, uvek spontano tei da se nae u stanju sa najniom energijom. Energija veze po nukleonu najmanja je kod najlakih jezgara, a najvee vrednosti dostie u intervalu atomskih brojeva 28<A<138. Defekt mase Pojava koja se sastoji u tome da je masa svake atomske jezgre manja od zbroja masa njezinih sastojaka (protona i neutrona). Defekt mase se objanjava primenom relativistike relacije E=mc2: deo mase mirovanja nukleona utroi se za ostvarivanje veza jezgra. 12.)Radioaktivnost je spontano emitiranje alfa-estic i beta-estic iz tvari, esto praeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri emu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobaa energija u obliku kinetike energije emitiranih estica ili energije elektromagnetskih valova a svaka atomska jezgra ima karakteristino vrijeme poluraspada. 13.)Zakon radioaktivnog raspada odreuje kako se smanjuje broj neraspadnutih jezgri zadane radioaktivne tvari tokom vremena.

gdje je No broj jezgri u poetnom trenutkut=0 , a N broj jezgri koje se jo nisu raspale u trenutku t. Aktivnost uzorka s N jezgri, konstante raspada jednaka je: A=N Jedinica za aktivnost je bequerel, a oznaka jedinice je Bq. . 14.)Nuklearne reakcije je reakcija u kojoj uestvuju jezgra atoma. Takoe moemo rei da su nuklearne reakcije transformacije atomskih jegara pri uajamnim djelovanjima sa drugim esticama,kao to su alfa-estice,protoni,neutroni i druge,ili jednog jegra sa drugim jegrom Fisija fizikalni je pojam koji oznaava "razbijanje" atomske jezgre na dvije ili vie novih atomskih jezgri. Pri tome obino dolazi i do oslobaanja neutrona, gama-zraenja te alfa- i beta-estica. Pri fisija jezgri tekih elemenata oslobaa se energija u obliku gama-zraenja i kinetike energije produkata. Fuzija proces u kome se vie nuklearnih jezgra spaja pri emu se stvara tee nuklearno jezgro. To je praeno oslobaanjem ili absorpcijom energije u zavisnosti od mase ukljuenih nuklearnih jezgra.

15.)Laser naziv je za optiku napravu koja emitira koherentni snop fotona.Za razliku od svjetlosti koju emitiraju uobiajeni izvori, kao to su arulje, laserska je svjetlost redovito gotovo monokromatina, tj. samo jedne valne duljine (boje) i usmjerena je u uskom snopu. Snop je koherentan, to znai da su elektromagnetski valovi meusobno u istoj fazi i ire se u istom smjeru.

Princip rada lasera laserska zraka se proizvodi fenomenom stimulirane emisije. Kao prvi uvjet emisije fotona je Bohrov uvjet: laserski medij mora sadravati energijske razine ija energija (razlika energija) odgovara energiji emitiranih fotona. Drugi uvjet je da veina atoma (ili molekula) bude u pobuenom stanju. Laserska zraka se moe proizvesti jedino ako stimulirana emisija dominira nad apsorpcijom i spontanom emisijom zraenja. To se postie inverzijom napuenosti atoma u laserskom mediju: broj atoma u pobuenom stanju mora biti vei od broja atoma u osnovnom stanju.