REPUBLIKA MINISTARSTVO HRVATSKA ZNANOSTI, PORTA KLASA: 602-03/08-05/00069 URBROJ: 533-09-09-0004 Zagreb, 20. sijenja 2009.

OBRAZOVANJA

Na temelju lanka 27., Stavka 12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine, broj 87/08) dravni tajnik elimir Janji, prof., donio je ODLUK U o donoenju nastavnog plana i programa za nastavni predmet Katoli ki vjeronauk za etverogodinje srednje kole I. Ovom odlukom donosi se nastavni plan i program za nastavni predmet Katoliki vjeronauk za etverogodinje srednje kole. II. Sadraji nastavnog plana i programa nastavnog predmeta Katoliki vjeronauk za etverogodinje srednje kole sastavni su dio ove odluke i postaju dio izmijenjenih i dopunjenih nastavnih planova i programa za stjecanje srednje strune spreme u etverogodinjim srednjim kolama III. Ova odluka i nastavni plan i program nastavnog predmeta Katoli ki vjeronauk za etverogodinje srednje kole bit e objavljena na mrenim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. IV. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a primjenjivat e se od 2009./10. kolske godine.

DRAVNI K elimir prof. Janji

TAJNI

Republika Hrvatska Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

HRVATSKA KONFERENCIJA

BISKUPSKA

NACIONALNI KATEHETSKI URED

PLAN I PROGRAM KATOLIKOGA ZA VJERONAUKA ETVEROGODINJE SREDNJE KOLE

Zagreb, 2009.

UVOD Slijedom brzih promjena nae drutvene, kulturne, religiozne, pastoralne i kolske situacije u zadnjih se nekoliko godina osjeala potreba obnove i dorade dosadanjega Programa nastave katolikoga vjeronauka za etverogodinje srednje kole. Poglavito se to odnosi na bolje usklaivanje nastavnoga programa s razvojnim izazovima mladenakoga odrastanja, intelektualnog i afektivnog dozrijevanja uenika, s njihovim ivotnim pitanjima, interesima i odgojno-obrazovnim potrebama na podruju religioznosti i vjere, sa samim profilom kolskoga vjeronauka i s evangelizacijskom zadaom Crkve. Doraivanje, prilagodba i obnova postojeih vjeronaunih programa trajan je zadatak nae Crkve u traenju prikladnih odgovora na uvijek nove i razliite individualne, crkvene, kulturne i drutvene situacije uenika. Vjeronaunim programom ona daje smjernice i odreuje prikladne putove religioznoga odgoja i obrazovanja mladih u kontekstu suvremene kole i drutvenoga okruenja u kojemu uenici ive. Katoliki vjeronauk u srednjoj koli po svojoj naravi i zadai tei cjelovitu odgoju i promaknuu ljudske osobe kao pojedinca i lana drutvene zajednice. U okviru srednjokolskog obrazovanja on osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva iz drutveno-humanistikog podruja te promie njihovo religiozno i socijalno sazrijevanje. Uenicima omoguuje i pomae da objektivno i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim ivotnim iskustvom, na osobnoj i zajednikoj razini, upoznaju i doive katoliku vjeru, da steknu znanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, njezina povijesnog hoda i utjecaja na ljudsko drutvo. Pomae im da prepoznaju njezin doprinos opeprihvaenim ljudskim vrednotama, da uoavaju i znaju obrazloiti njezine specifinosti te da kroz dijalog s vjerskim sadrajima, vrednotama i stavovima i sami postanu humanije osobe. Vjeronauk im, u meupredmetnoj korelaciji sa sadrajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta, eli pruiti cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu ive, otvarajui osobito pitanja smisla ivota koja tek na obzorju transcendencije i govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu kolski se vjeronauk, potujui odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i demokratske kole, sustavno uobliuje u kolski kurikulum kao i drugi nastavni predmeti, uvajui dakako svoju vjersku, odgojnu i obrazovnu posebnost. Dok se uenicima, s jedne strane, nastoji pruiti uvid u pitanja smisla i usmjeravanja ivota i u cjelovito poznavanje katolike vjere, njezine tradicije i vjersko-odgojne posebnosti, istodobno im se eli pomoi da razviju vlastite duhovne sposobnosti, etiko-moralnu svijest i moralne vrijednosti, izgraen kritiki odnos prema ivotu i svijetu. Osim izgradnje vlastite osobnosti i osposobljavanja za ivot u svijetu, Crkvi i drutvu, mlade se eli odgajati za potovanje i iskreni dijalog s razliitim religijama i svjetonazorima, potujui njihova uvjerenja, stavove i tradicije. U skladu s tom zadaom, uenici trebaju upoznati razliite oblike religioznog govora te kranskoga naina izraavanja, osobito katolikoga, u prvom redu Bibliju i glavne dokumente Crkve. Katoliki vjeronauk u koli ostvaruje i promie cjelovit odgoj mladih, kako po svom sadraju i didaktikim usmjerenjima tako i po svojim odgojno-obrazovnim ciljevima, vodei se naelom dvostruke vjernosti: v jernosti Bogu i ovjeku. Zato vjeronauk u srednjoj koli pomae uenicima, koji kao pojedinane linosti i osobnosti prolaze kroz odluujue razdoblje svoga odrastanja i odreenja, da postupno i sustavno upoznaju povijesno-kulturalnu stvarnost u kojoj ive, ope etike i moralne probleme suvremenoga ovjeka i drutva te cjelovit nauk, naela i vrjednote Katolike crkve. On im takoer eli pomoi da postupno oblikuju vlastite spoznaje i osobnu moralnu svijest te da tako postanu osposobljeni za

poznavanje i vrednovanje ovjeka i svijeta, povijesnih injenica, izvora, razliitih podruja i dimenzija ivota, razliitih vrsta govora i naina religioznog izraavanja. Katoliki vjeronauk u koli, po svom temeljnom sadraju, odgojnoj i obrazovnoj zadai, najprije se usredotouje na osobu Isusa Krista u otajstvu Presvetoga Trojstva. Jednako tako usredotouje se na povijest spasenja, osobito na Kristovo otkupiteljsko djelo, nauk i tradiciju Katolike crkve, na njezine povijesne kulturalne i umjetnike izriaje, kao i na ukupan prinos kranske vjere koji uenike vodi prema njihovoj punoj ljudskoj i kranskoj zrelosti. Cilj mu je omoguiti cjelovit i skladan odgoj ljudske osobe koja je sposobna kritiki promiljati duhovnu, kransku, kulturnu, tradicijsku i ukupnu stvarnost koja ju okruuje. Taj cilj omoguuje ueniku da slobodno, svjesno i odgovorno donosi osobnu odluku, oblikuje osobne stavove vjere, da postigne vana ivotna uvjerenja i moralne vrjednote po kojima moe ostvariti miran, radostan i plodan ivot u ljudskoj i crkvenoj zajednici. Ovaj Program katolikoga vjeronauka za etverogodinje srednje kole poveznica je vjeronaune tradicije i viegodinjeg iskustva vjeronaune nastave u koli, a plod je suradnje brojnih teolokih i pedagokih strunjaka i srednjokolskih vjerouitelja. U njega su ugraene suvremene katehetske smjernice Crkve, zahtjevi kurikularnoga programiranja, a ucijepljena su i postignua suvremenoga kolskog odgojno-obrazovnog programiranja vjeronaune nastave na europskom prostoru. Zato Program ne nudi neto posve novo, nego se nove spoznaje i potrebe na podruju vjerskoga odgoja nastoje skladno ugraditi u gotovo dvadesetogodinje iskustvo nastave vjeronauka u naim srednjim kolama nakon demokratskih promjena. Nakana nam je skladnije povezati vjeronaune sadraje s odgojno-obrazovnim postignuima te potrebama i interesima uenika u sadanjem vremenu, i tako im omoguiti to potpuniji vjerski odgoj, bolje poznavanje kranske vjere i bogate batine Katolike crkve. Nakana nam je takoer da uenici, imajui u vidu cjelinu kolskoga odgoja i obrazovanja, prepoznaju i pronau odgovore na vana ivotna pitanja kako bi se to bolje osposobili za svjestan, kritiki i uravnoteen susret i dijalog s razliitim podrujima ljudskoga znanja i kulture to ih obrauju drugi kolski predmeti. Program jednako tako promie i razvija duh meuljudskoga, meureligijskoga i meukulturnoga susreta, tolerancije, dijaloga i ekumenizma. Taj se duh oituje kako u programskom sadraju tako i u odgojnim ciljevima i ponuenim prijedlozima za metodiko oblikovanje vjeronaune nastave. Pritom se ne naglaava samo kognitivna i fenomenoloka razina upoznavanja religijskih injenica, nego se istovremeno potie i promie usvajanje dijalokih stavova potovanja, kritika prosudba, promjena perspektive te razliiti pristupi religijskim injenicama radi stjecanja odgojnih uinaka. Takvi pristupi takoer potiu nastavnikovo vrjednovanje i uenikovo samovrjednovanje vlastitog napretka i zalaganja koje treba biti to obuhvatnije, a samim time i objektivnije i svrsishodnije. U ovom Programu katolikoga vjeronauka za etverogodinje srednje kole nisu izravno navedene posebnosti pojedinih srednjokolskih smjerova i okolnosti uenika. Stoga je razvidno da se Program ne moe jednako ostvarivati u raznim vrstama srednje kole, poglavito gimnazije ili srednje strukovne kole. Kako je u stvaranju izvedbenoga i operativnoga Programa nezaobilazna uloga nastavnika, neophodno je sve sastavnice ovoga programa prilagoditi uenicima, vrsti kole i broju godinjih sati. U tom radu trebat e imati u vidu sadraj i doprinos drugih nastavnih predmeta da bi se to bolje strukturirali sadraji i odredili odgojno-obrazovni ciljevi. Katoliki vjeronauk kao nastavni predmet u gimnazijama i etverogodinjim strukovnim srednjim kolama omoguuje uenicima stjecanje religioznih sposobnosti koje obuhvaaju:

 razumijevanje ovjeka kao religioznoga bia i otvorenost za religiozno tumaenje stvarnosti; sposobnost cjelovita pristupa religioznoj, religijskoj i vjerskoj stvarnosti; posvjeivanje vlastite religioznosti i vjere i sposobnost njezina izraavanja na osobnoj i zajednikoj razini; upoznavanje kranstva, osobito katolike vjere, nositeljice povijesti i kulture hrvatskoga naroda te drugih naroda na ovim prostorima, te njezinu nezamjenjivu ulogu u suvremenom drutvu; poznavanje sadraja kranske vjere kao orijentacije u vlastitome tumaenju svijeta i spremnost na sueljavanje s tim sadrajima; prepoznavanje kranske vjere kao autentinoga odgovora na pitanje ivotnoga smisla, usmjeravanja i oblikovanja ivota; poznavanje religioznoga govora i sposobnost komunikacije vjere; sposobnost kritikoga propitivanja i prosudbe razliitih oblika religioznoga i vjerskoga miljenja i ponaanja; upoznavanje s drugim religijama, konfesijama i svjetonazorima, promicanje ekumenskog zajednitva, te usvajanja stava tolerancije, dijaloga i suradnje s drugima i drugaijima; Imajui u vidu bitne kompetencije, oito je da vjeronauk gradi mostove prema drugim nastavnim predmetima i njihovim sadrajima, te da tematizira izazove suvremenoga svijeta i kulture u kojoj mladi ive, kako bi im pomogao u vlastitome promiljanju, pozicioniranju i zauzimanju kranskih stavova. Program za svako godite donosi pet ili vie tematskih cjelina , a svaka od njih podijeljena je na nekoliko tem . Nastavni sadraj svake teme kratko je opisan i moe se obraivati u vie nastavnih jedinica ili nastavnih sati. U svakoj temi posebno su istaknuti a kljuni pojmovi koji poblie odreuju sadrajnu strukturu teme i njezine bitne sadraje radi vertikalnog i horizontalnog usklaivanja tih sadraja kako se ne bi nepotrebno ponavljali ili preiroko obraivali. Bitan dio Programa su odgojno-obrazovna postignua koja omeuju temu, odreuju njezine ciljne i sadrajne naglaske i usmjeruju tijek nastave prema njezinim obrazovnim i odgojnim ishodima. Budui da su nastavni ciljevi formulirani u obliku postignua koja se oekuju od uenika na kraju odgojno-obrazovnoga procesa, oni ujedno slue kao smjernice za vrjednovanje . Zato ih se ovaj puta ne donosi kao zasebni element programa. Treba imati na umu da se vrjednovanje uenja i nastave te praenje i ocjenjivanje uenika dogaa kroz itav nastavni proces te se ne smije svesti na tradicionalno zakljuno ispitivanje i ocjenjivanje. Praenje, vrjednovanje i ocjenjivanje obuhvaa sva podruja ciljeva odnosno odgojno-obrazovnih postignua: kognitivno, afektivno i operativno. Kljuni pojmovi u isto vrijeme nastavnicima pruaju osnovne smjernice za metodiko oblikovanje teme i konkretizaciju okvirnih sadraja. Tomu pridonose i prijedlozi za metodiku obradu teme koji se ovdje donose egzemplarno kao mogui poticaji, a nastavnici e u dobroj pripravi i praktinoj izvedbi primijeniti razliite suvremene didaktiko-metodike pristupe, oblike, metode i sredstva vjeronaune nastave. Za ostvarivanje vjeronaunih ciljeva u procesima uenja i pouavanja nije dostatno nastojanje oko sustavna izlaganja i usvajanja jasnih i temeljenih sadraja katolike vjere. Vano je nadasve omoguiti sposobnost razvijanja i primjene mnogostrukih didaktikih procesa i metoda aktivnog uenja, problemske, heuristike, stvaralake i suradnike nastave, promicanja kritikog prosuivanja i zauzimanja stajalita, usvajanja stavova, propitivanja i usvajanja vrjednota i uvjerenja. Takvoj sveobuhvatnoj didaktikoj obradi nastavnih sadraja pomae predloen didaktiki instrumentarij s mnogim biblijskim, doktrinarnim, literarnim, dokumentarnim, slikovnim i 4

drugim poticajima te osnovna literatura navedena na kraju ovog Programa. Dok e nastavnici jednom prilikom koristiti razne biblijske, crkvene, povijesno-kulturne ili druge prikladne dokumente, drugi e put rabiti priloge iz dnevnog, tjednog ili mjesenog tiska, kao i one koji su plod pojedinanog ili grupnog istraivanja unutar samog predmeta vjeronauka ili su nastali u multidisciplinarnom odnosno interdisciplinarnom procesu povezivanja sadraja i perspektiva razliitih nastavnih predmeta. U tako koncipiranom i skladnom nadopunjavanju razliitih predmeta i sadraja, eli se uz kransku i katoliku dimenziju, promicati cjelovit odgoj uenika. U odnosu na dosadanji Program nastave katolikoga vjeronauka za etverogodinje srednje kole , neke su promjene u pojedinim goditima u ovome Programu minimalne, u nekima su vie prilagoene sadanjim potrebama mladih, imajui osobito u vidu smjernice novijih katehetskih dokumenata i suvremene religijskopedagoke literature. Neke vanije promjene odnose se osobito na etvrti razred srednje kole. U tom zavrnome razredu uenici se ve nalaze u zavrnoj fazi mladenatva i zaokruuju vlastiti pogled na svijet. Zato je vano da vjeronauk jo jednom dublje, potpunije i kritinije nego ranije, tematizira pitanje Boga i kranske vjere u suvremenome svijetu, da naglasi specifinost biblijske slike i iskustva Boga, da govori o kranskoj vjeri u ovjekove posljednje stvar(nost)i, ali i da istakne kranski stav prema podruju ljudskoga rada i stvaralatva te izazovima znanstveno-tehnikoga i tehnolokoga napretka. Govor o sakramentima Crkve koji se do sada, zbog nekih praktinih i dijelom pastoralnih razloga, obraivao u etvrtome razredu, rasporeen je kroz tri vjeronauna godita (drugo, tree i etvrto). Taj govor skladno je ugraen u odgovarajue teme i tematske cjeline: sakramenti kranske inicijacije i sakrament svetoga reda u tematsku cjelinu "ivot s Crkvom i u Crkvi" (2. razred), sakrament enidbe u tematsku cjelinu "Muko i ensko stvori ih" (3. razred), sakrament bolesnikoga pomazanja u tematsku cjelinu "Dostojanstvo ljudskoga ivota" (3. razred), a sakrament pokore u tematsku cjelinu "Biblijska slika Boga i iskustvo Boga" (4. razred). Uenici na taj nain mogu, budui da ve poznaju temeljne injenice o pojedinim sakramentima, na nov i posve ivotan nain upoznati duhovnu i ivotnu snagu i vrijednost sakramenata u konkretnome kranskom ivotu. Govor o savjesti obrauje se temeljito i premjeta iz drugoga razreda u trei, jer se tada programski obrauju teme kranskoga morala. Novi religiozni pokreti i sljedbe obraeni su unutar tematske cjeline "Suvremeni ovjek pred pitanjem Boga" u etvrtome razredu. Zato se umjesto tih sadraja u zadnjoj tematskoj cjelini drugoga razreda govori o kranskoj molitvi i liturgiji (posebno o mladima i liturgiji) te o dobrovoljnome sluenju koje proiruje obzorja ivota. U prvome je razredu tematska cjelina "Tajna stvaranja - govor znanosti i govor vjere" premjetena na kraj, kako bi se tematska cjelina "Kranska objava i Sveto Pismo" obraivala ranije zbog korelacije s drugim predmetima na koju su upozoravali vjerouiteljice i vjerouitelji. Trei je razred poneto rastereen, jer je tematska cjelina o socijalnome nauku Crkve premjetena u etvrto godite i ugraena u govor o "Ljudskome radu i stvaralatvu". Ta tematska cjelina daje uenicima potrebne spoznaje i odgovore na podruju ljudskoga rada i stvaralatva, kao i za nastavak kolovanja i usavravanja na razliitim podrujima ivota. Program se, kao i dosadanji, vodi naelom korelacije teolokih i antropolokih zahtjeva, nastojei u izboru i obradi tema pojedinih godita i srednje kole kao cjeline, uvaavati teoloke zahtjeve i egzistencijalnu vanost sadraja za uenike, pratei i promiui proces njihova opeljudskoga i vjernikoga razvoja i sazrijevanja. Program u sebi ve sadri sve potrebne elemente i naela na kojima se temelji aktualna reforma srednjokolskoga obrazovanja: otvorenost za suradnju i korelaciju s drugim predmetima, stjecanje kljunih

kompetencija i usmjerenost na odgojno-obrazovne ishode vane i za unutarnje i za vanjsko vrjednovanje obrazovanja, te temeljna usmjerenja moguih projektnih i drugih inovacijskih modela nastave. Na reviziji dosadanjega i izradi ovoga Plana i programa katolikoga vjeronauka za etverogodinje srednje kole uz strunjakinje i strunjake iz religijske pedagogije i katehetike radili su i brojni srednjokolski vjerouitelji i vjerouiteljice. Na razliitim seminarima za vjerouitelje i katehetskim kolama zadnjih je godina u miljenjima i argumentiranim diskusijama vjerouiteljica i vjerouitelja vie puta oitovana potreba i zahtjev za revizijom dosadanjega vjeronaunog programa za etverogodinje srednje kole, osobito s obzirom na etvrto godite. O tom je pitanju voena sustavna rasprava na posljednje dvije katehetske ljetne kole za srednjokolske vjerouitelje, iji su rezultati - osobito miljenja istaknutih crkvenih teologa i profesora, kao i sinteze rada vjerouitelja - u ovome Programu nali svoje mjesto. Prijedlog tematsko-sadrajnoga dijela novoga Programa bio je kroz vie mjeseci postavljen na mrenoj stranici Nacionalnoga katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije s pozivom vjerouiteljima i vjerouiteljicama kao i svim zainteresiranim strunjacima i strunjakinjama da oituju svoja miljenja, zapaanja i prijedloge, to su neki od njih i uinili. Prihvaena su ona pristigla promiljanja i sugestije za koje se smatralo da kvalitetno pridonose boljem ciljno-sadrajnom, odgojno-obrazovnom i didaktikom strukturiranju Programa. Treba imati u vidu da se vjeronauk, u skladu s postojeim dokumentima, naelno izvodi po dva kolska sata tjedno od prvog do etvrtog razreda. Kako preduvjeti provedbe dva sata vjeronauka tjedno nisu ostvareni u svim kolama, Program je nuno prilagoditi postojeoj satnici. Zato se u Programu donosi i nastavni plan kojim se predlae okvirna satnica tematskih cjelina za njegovu cjelovitu provedbu, a vjerouitelji e, u skladu s time, satnicu prilagoditi godinjem programu svoje kole. Osim predviena vremena za obradu pojedinih tematskih cjelina, treba imati u vidu da se navedena satnica odnosi i na elemente vrjednovanja, to ukljuuje vjebanje i ponavljanje kako bitnih sadraja pojedine nastavne teme tako onda i cijele tematske cjeline. Sada ovaj Plan i program predajemo vjerouiteljima u koli s nadom da e pridonijeti kvalitetnijem ostvarenju smjernica Crkve o vjerskom odgoju mladei u sustavu javnih kola, pomoi jo boljoj didaktiko-metodikoj organizaciji i provedbi vjeronaunih ciljeva te pridonijeti osuvremenjenju kole i ispunjenju njenih zadaa u dananjem drutvu. Nadamo se da e pridonijeti i kvalitetnoj realizaciji vjeronaunih udbenika i drugih didaktikih sredstava za vjeronauk u srednjoj koli.

NAST AVNI PLAN

PREGLED TEMATSKIH CJELINA I TEMA PO RAZREDIMA

PRVO GODITE SREDNJE KOLE I. tematska cjelina U POTRAZI ZA SMISLOM IVOTA Teme (14 sati) 1. U vrtlogu svijeta i ivota 2. Upoznaj samoga sebe Vlastitosti ljudske osobe 3. Smisao i besmisao ivota 4. Kranska vjera kao odgovor smisla 5. ivjeti kao protagonist ivotna uporita II. tematska cjelina OVJEK - RELIGIOZNO BIE Teme (18 sati) 1. Vjera - iskonska ljudska potreba 2. ovjek je po naravi religiozan 3. Razvoj religije 4. Politeistike religije i religije koje ne poznaju pojam osobnoga Boga ili boanstva 5. Monoteistike religije 6. Posebnost kranstva u odnosu na druge religije III. tematska cjelina KRANSKA OBJAVA I SVETO PISMO Teme (12 sati) 1. Kranska objava i njezino prenoenje 2. Biblija kao pisana Boja rije i pristup Bibliji 3. Biblijski govor o Bogu 4. Biblija u ivotu krana IV. tematska cjelina ISUS KRIST - VRHUNAC OBJAVE Teme (18 sati) 1. Isus - povijesna osoba 2. Isusov lik 3. Navjetaj kraljevstva Bojega 4. Isusovo otkupiteljsko djelo 5. Isus Krist - pravi Bog i pravi ovjek 6. Zajednitvo s Kristom 8

V. tematska cjelina TAJNA STVARANJA - GOVOR ZNANOSTI I GOVOR VJERE Teme (10 sati) 1. Prirodoznanstvena tumaenja nastanka svijeta 2. Biblijsko-vjerniki pristup stvaranju 3. Odnos vjere i prirodnih znanosti

DRUGO GODITE SREDNJE KOLE I. tematska cjelina SLOBODA IZBOR I ODGOVORNOST Teme (14 sati) 1. Mladi ovjek u hodu prema slobodi i zrelosti 2. Ususret drugome 3. U potrazi za vrjednotama II. tematska cjelina IVOT S CRKVOM I CRKVI

Teme (18 sati)

1. Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi 2. Sakramenti kranske inicijacije darovi milosnoga ivota i zajednitva 3. Slube i karizme u Crkvi slobodno i radosno ivljenje Evanelja 4. Jedna Crkva u mnotvu Crkava prema punom zajednitvu 5. Marija uzor vjere i majka Crkve III. tematska cjelina ZAJEDNICA KOJA OSLOBA A I SLUI POVIJEST CRKVE Teme (28 sati) 1. Susret s antikim svijetom evaneoska sloboda i muenitvo 2. Kranstvo na hrvatskome jezinom prostoru u srednjem vijeku 3. Crkva u srednjem vijeku od duhovnog i kulturnog procvata do ratova i raskola 4. Crkva kranskoga sluenja siromanima - dominikanci i franjevci (13.-14. st.) 5. Crkva u doba humanizma promicanje vjere, tradicije i kulture 6. Vrijeme dubokih podjela reformacijska kriza i obnova Crkve 7. Crkva i moderno doba duhovni, prosvjetni i kulturni preporod 8. Crkva u suvremenom svijetu sluiteljica ovjeka i ovjeanstva

IV. tematska cjelina S CRKVOM NA PUTU VJERE I SLOBODE - MOLITVA, SLAVLJE, SVJEDOENJE Teme (12 sati) 1. Molitva Crkve, osobna i zajednika molitva 2. Slaviti ivot u crkvenom zajednitvu i slavljima 3. Dobrovoljstvo kao oblik opeljudskog i kranskog sluenja

TRE E GODITE SREDNJE KOLE I. tematska cjelina KR ANSKO POIMANJE OVJEKA Teme (6 sati) 1. ovjek kao stvorenje i slika Boja 2. Isusov put kao paradigma kraninova puta II. tematska cjelina OVJEK - MORALNO BIE Teme (16 sati) 1. ovjek - polazite etikog razmiljanja 2. Kriteriji dobra i zla 3. Odnos vjere i morala 4. Savjest - norma etikog djelovanja 5. Savjest pred zakonom i suvremenim etikim pitanjima

III. tematska cjelina LJUBAV PREMA BOGU I BLINJEMU - TEMELJI KR ANSKE MORALNOSTI Teme (16 sati) 1. Bog temelj kranske moralnosti 2. Objavljeni moralni zakon temeljni zakon 3. Znakovi ljubavi prema Bogu 4. Zlo i grijeh prijestup istinske ljubavi prema Bogu i blinjemu 5. Evaneoski zakon ljubavi

10

IV. tematska cjelina "MUKO I ENSKO STVORI IH" Teme (14 sati) 1. ovjek - ena i mukarac 2. Obitelj u Bojem naumu 3. enidba - sakrament brane ljubavi i zajednitva 4. Roditelji i obitelj - odgovorno roditeljstvo V. tematska cjelina DOSTOJANSTVO LJUDSKOGA IVOTA

Teme (14 sati)

1. Svetost i dostojanstvo ljudskoga ivota 2. ivotom obdareni i u ivot pozvani 3. uvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe izazovi znanosti 4. Dostojanstvo osobe pred stvarnou patnje, bolesti i smrti VI. tematska cjelina IVJETI U ISTINI Teme (6 sati) 1. Hoditi u istini 2. Istina e vas osloboditi

ETVRTO GODITE SREDNJE KOLE

Teme (16 sati)

I. tematska cjelina SUVREMENI OVJEK PRED PITANJEM BOGA

1. Potekoe suvremenoga ovjeka s Bogom - izazov nevjere 2. Suvremena religioznost i njezina pitanja 3. Traganje za iskustvom svetoga i "nova religioznost" 4. Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu 5. Dokazi o Bojoj opstojnosti II. tematska cjelina BIBLIJSKA SLIKA BOGA I ISKUSTVO BOGA Teme (14 sati) 1. Bog u svjedoanstvu vjere Staroga zavjeta 11

2. Bog u svjedoanstvu vjere Novoga zavjeta 3. Kransko iskustvo Boje prisutnosti u skrivenosti 4. Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga 5. Bog u iskustvu kranskih svetaca i svjedoka vjere III. tematska cjelina LJUDSKI RAD I STVARALATVO

Teme (15 sati)

1. ovjek sustvaratelj 2. Kranski pogled na rad 3. Ope dobro, pravda i solidarnost 4. Etika poslovanja 5. Kransko zauzimanje za mir IV. tematska cjelina IZAZOVI ZNANSTVENO-TEHNIKOG NAPRETKA Teme (14 sati) 1. Budunost i mo znanja 2. Informatizacija i globalizacija 3. Znanost u slubi poboljanja ivota 4. Briga za okoli 5. Zajednitvom do napretka V. tematska cjelina KRANSKA NADA U BUDU NOST Teme (13 sati) 1. Svjetovna oekivanja budunosti 2. Eshatoloki i apokaliptiki tekstovi u Bibliji 3. ovjek pred pitanjem svretka 4. Kranska nada u dovrenje: novo stvorenje, uskrsnue i ivot vjeni

12

NASTAVNI PROGRAM PRVO GODITE SREDNJE KOLE I. tematska cjelina U POTRAZI ZA SMISLOM IVOTA

TEME 1. U vrtlogu svijeta i ivota - Pitanja mladih u vrijeme odrastanja. - Zato uope neto postoji? - Odakle dolazimo? - Kamo idemo? - Koja je budunost svemira, svijeta, ovjeka? Kljuni pojmovi: tajna postojanja, misterij ovjeka, temeljna pitanja, budunost ovjeka, budunost svijeta. Odgojno-obrazovna postignua: poznavati neka bitna ivotna pitanja i njihovu ivotnu vanost; razumjeti temeljne odgovore na pitanja: odakle smo, kamo idemo i koja je budunost svemira, svijeta i ovjeka?; spremnost prihvaanja vlastitog mjesta u svijetu i otvorenost trajnom traenju odgovora i uporita na temeljna pitanja smisla ivota. Prijedlozi za metodiku obradu: tko smo, odakle dolazimo, kamo idemo? (usp. U. De Vanna, S adolescentima , str. 128-129.); kritiki analizirati i interpretirati knjievne tekstove ivotnoproblemske tematike i voditi razgovor o dobivenim rezultatima; odgovoriti na pitanje: imam li ja budunost? pismeno izrei iskustva vezana uz pitanje smisla, odnosno uz granine situacije ljudskog ivota. 2. Upoznaj samoga sebe Vlastitosti ljudske osobe - Ja sam jedinstvena osoba. - Moju originalnost Netko je projektirao. - Upoznati i prihvatiti samoga sebe. - Znati da sam ljubljen/a kao osnova povjerenja u ivot. - Trebamo ljubav i priznanje. - Samopotovanje i zahvalnost. Kljuni pojmovi: osobnost, ljudska osoba, jedinstvenost ljudske osobe, samopotovanje, ljubiti i biti ljubljen. Odgojno-obrazovna postignua: navesti bitna obiljeja ljudske osobnosti; otkriti jedinstvenost i originalnost svake ljudske osobe; razumjeti vlastite sposobnosti razmiljanja, doivljavanja i odluivanja; prihvatiti sebe kao jedinstvenu osobu pozvanu na zajednitvo i suradnju s drugim osobama. Prijedlozi za metodiku obradu: glazbeno-egzistencijalna igra upoznavanja; intervju partnera; napisati vlastiti portret na temu: ovjek je jedino bie koje moe rei "ja"; fotogovorom pospjeiti upoznavanje sebe i drugih (simbolika fotografija) te voditi razgovor na temu prepoznavanja razliitih karakternih osobina; pisanje kratkih razmiljanja na temelju aforizama ili nekih epiteta koja mi se najee pridjevaju; izrada kataloga poeljnih karakternih i ljudskih osobina i opredjeljenja koji mi mogu pomoi u prihvaanja sebe sama kao i uzajamnog potovanja, zahvalnosti i priznanja drugih ljudi. 3. Smisao i besmisao ivota - Iskustvo ivotnog smisla (iskustvo radosti, sree, uspjeha, ispunjenog ivota).

13

- Iskustvo besmisla ivota - ovjekova potreba za smislom i ugroenost smisla u iskustvima ovjekovih granica (bolest, nesrea, nepravda, trpljenje, smrt...). - to ljudskom ivotu daje smisao, a to ga ini besmislenim. Kljuni pojmovi: smisao i besmisao ivota, iskustvo patnje i sree, granina pitanja smisla, svjetonazor. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti povezanost svagdanjeg ivota s pitanjem smisla ivota; prepoznati kriterije na temelju kojih ivot izgleda smislenim ili besmislenim; opisati tumaenja razliitih znanosti (filozofije, psihologije, medicine) i svjetonazora o patnji i smislu ivota; otkriti vanost osobnog napora u traenju ivotnog smisla, nade i optimizma. Prijedlozi za metodiku obradu: prikazati kratki filmski isjeak ili dijapozitive (npr. "Zato umrijeti u dvadesetoj?" ili "Smisao postojanja - odnos s drugima") s voenim razgovorom i prosudbom uoenih mogunosti primjene na ivot; stvaranje problemske situacije i diskusija na temu smisla i besmisla ivota s pitanjima bolesti i trpljenja, zdravlja i sree; kritiko itanje tekstova, razmiljanja i poruka o smislu ivota; oblikovati ljestvicu vrjednota. 4. Kranska vjera kao odgovor smisla - Razlikovanje izmeu trenutanog smisla (ugodno iskustvo u svakodnevici), djelominog smisla (prijateljstvo, angaman) i opeg smisla. - Bog kao pretpostavka sveopeg smisla: smisao i za "besmisleni" ivot. - Zajednica kao put do iskustva smisla. - Povezanost pitanja smisla ivota i smrti (razliite interpretacije: smrt kao kraj ivota; reinkarnacija; uskrsnue i ivot vjeni; kranska nada onkraj smrti). Kljuni pojmovi: trenutani i opi smisao, Bog smisao ivota, smrt, reinkarnacija, kranska nada, uskrsnue i ivot vjeni. Odgojno-obrazovna postignua: razlikovati trenutani, partikularni i univerzalni smisao; prepoznati povezanost izmeu pitanja o smislu i pitanja o Bogu; poznavati razliite poglede i odgovore na pitanje smrti radi ispravne spoznaje o ovjekovoj besmrtnosti. Prijedlozi za metodiku obradu: pribiranje ivotnih iskustava i voeni razgovor na temelju konkretnih ivotnih primjera o razlici izmeu trenutanog i opeg smisla; pripremljena rasprava na temu: to znai umrijeti? (usp. U. De Vanna, S adolescentima , str. 88.), str. 6972.; analiza i interpretacija biblijskih, kranskih i nekranskih pristupa problemu smrti i ivota nakon smrti; pismeno izraziti iskustva vezana uz pitanje smisla, odnosno uz granine situacije ljudskoga ivota; voditi razgovor o suprotnostima izmeu kranskog shvaanja ivota nakon smrti, vjeri u uskrsnue mrtvih i kranskoj nadi u odnosu na govor o reinkarnaciji; napraviti plakat na temu uskrsnua i vjenog ivota (Kristova obeanja i vjera krana u uskrsnue i vjeni ivot). 5. ivjeti kao protagonist ivotna uporita - ivot satkan od mnotva izbora. - Ne zadovoljiti se ivotom od danas do sutra. - Stvarati nacrt vlastitog ivota (Prispodoba o talentima Mt 25, 14-30). - ivotni ciljevi u skladu sa ivotnim smislom. - ivjeti kao protagonist - ivot kao dar i zadatak. Kljuni pojmovi: ivotna uporita, talenti, protagonist, nacrt ivota, ivot dar i zadatak. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti vanost kritike prosudbe razliitih ponuda koje donosi ivot i zauzimanja vlastitog stava i izbora; poznavati vlastite talente i sposobnosti; spremnost na izgradnju osobnog ivota, vlastitog ivotnog projekta i boljeg svijeta. Prijedlozi za metodiku obradu: analizirati, interpretirati i dramatizirati prispodobu o talentima; napraviti kratki sastav na misao I. Andria, "Ja moram nou da se diem..." (usp. T. Ivani, Susret sa ivim Bogom , str. 37); voenim razgovorom traiti uporine toke u

14

stvaranju nacrta vlastitog ivotnog puta i ostvarenja; oblikovati hijerarhiju ivotnih izbora i ciljeva i odrediti zadatke za njihovo postignue; opisati obiljeja mlade osobe kao protagonista u izvrenju vlastitog dara i zadatka. II. tematska cjelina OVJEK - RELIGIOZNO BIE TEME 1. Vjera - iskonska ljudska potreba - ovjek ima razliite potrebe, od naravnih do steenih i nametnutih. - Mnoge ivotne stvarnosti prihvaamo na temelju povjerenja (nije mogue sve iskusiti i provjeriti). - Meuljudski odnosi temelje se na povjerenju vjera kao temeljno iskustvo. - Vjera i povjerenje naspram sumnje i nevjere. Kljuni pojmovi: naravne potrebe, povjerenje, sumnja, vjera, nevjera, iskustvo vjere. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da se sav ljudski ivot temelji na vjerovanju i povjerenju; poznavati glavna obiljeja vjere u Boga; otvorenost izgradnji vlastitog odnosa prema Bogu, prema vjeri, prema religioznom fenomenu uope. Prijedlozi za metodiku obradu: pronai to vie rijei koje u sebi imaju korijen "vjera"; problemsko sueljavanje i diskusija na temu: je li mogue ivjeti bez povjerenja u ljude, od roditelja i prijatelja do nepoznatih ljudi?; kritiko prosuivanje pripadnih tekstova i voeni razgovor s temom: mladima se ponekad ini da su slobodniji bez "tereta" vjere. Je li doista tako? 2. ovjek je po naravi religiozan - Pokuaj definiranja religije (pojam, sastavnice, oznake u bitnim crtama). - ovjekov pogled ne zaustavlja se kod vidljiva i opipljiva svijeta (ovjek postavlja religiozna pitanja i otvara se otajstvu Nevidljivoga). - Misterij ivota religioznost kao sveopa pojava. - Kakav je odnos ovjeka prema Bogu (religija, magija, ateizam kao svjetonazor). Kljuni pojmovi: ljudska narav, misterij Boga, religioznost, religija, magija, ateizam, vjera u Boga. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti pojam religije; navesti kljune odrednice religije; navesti osnovne pojavne oblike religioznosti; otkriti religiozno obiljeje ljudske naravi; zakljuiti koja su temeljna pitanja na koja religija nastoji dati odgovor; spremnost na izgradnju zrele religioznosti otvorene Bojim poticajima i pozivu na ivot pun smisla. Prijedlozi za metodiku obradu: pronai primjere religioznosti suvremenog ovjeka. Uoiti razliku izmeu prave i krive religioznosti; analizirati ovjekovu religioznu e u Iv 4, 1-42 (Isus i Samarijanka); analizirati i kritiki prosuivati mogunost spoznaje Boga posredstvom vidljiva svijeta prema Rim 1, 18-32; rad u grupi ili u paru na temu "Moj odnos prema Bogu"; napisati pojedinani odgovor na navedenu temu: Bog ili svjetlo idola? 3. Razvoj religije - Pojavni oblici religioznosti (vjerovanje, obred, molitva, rtva, moral). - Pretpovijesno i povijesno razdoblje te izvorni monoteizam. - Naravna i nadnaravna objava. - Objava Boga u povijesti Posebnosti biblijske i kranske objave. Kljuni pojmovi: naravna objava, nadnaravna objava, kranska objava, izvorni monoteizam, vjerovanje, obred, moralni ivot. Odgojno-obrazovna postignua: zakljuiti koja su temeljna pitanja na koja religija nastoji dati odgovor; uoiti razvojni put religije kroz povijest; protumaiti razliku izmeu naravne i

15

nadnaravne Objave; odrediti koje su to Objavljene religije; nabrojiti velike svjetske religije; otkriti vanost i smisao religijskih obreda, molitve, rtve Prijedlozi za metodiku obradu: asocijacijska vjeba, prouavanje povijesnih zemljovida s podatcima o razvoju ljudske povijesti, religioznosti i civilizacije; navoenje i tumaenje rijei vezanih uz svijet religije (npr. obred, molitva, rtva, vjerovanja...).; itanje i interpretacija tekstova; izrada plakata; fotogovor. 4. Politeistike religije i religije bez boanstva i osobnoga Boga - Hinduizam drevna indijska religija (povijest, utemeljitelj, sv. spisi, nauk, kult, moral). - Istonjaka duhovnost i filozofija: budizam, konfucijanizam i taoizam (povijest, utemeljitelj, sv. spisi, nauk, kult, moral). Kljuni pojmovi: monoteistika religija, politeistika religija, vjerovanja bez pojma osobnog Boga ili boanstva, hinduizam, budizam, konfucijanizam, taoizam. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti razliku izmeu monoteistikih i politeistikih religija; navesti vjerovanja i svjetonazore dalekog Istoka koji ne poznaju pojam osobnoga Boga ili boanstva; poznavati neke temeljne znaajke istonjakih religija; razumjeti odnos pojedinih velikih religija prema socijalnoj, kulturnoj i politikoj stvarnosti. Prijedlozi za metodiku obradu: napraviti usporednu liniju razvoja svjetskih religija i civilizacija; izraditi tabelu slinosti i razlika politeistikih religija; voeni razgovor o povezanosti religijskih tradicija s kulturom velikih naroda koje su kolijevka velikim religijama; istraivanje nekih bitnih obiljeja tih religija; pripovijedanje i izlaganje; izrada plakata ili mentalne mape. 5. Monoteistike religije - idovstvo (povijest, utemeljitelj, sv. spisi, nauk, kult, moral). - Kranstvo (povijest, Kr istovo poslanje i nauk, sv. spisi, nauk, kult, moral). - Islam (povijest, utemeljitelj, sv. spisi, nauk, kult, moral). Kljuni pojmovi: monoteistike religije, religije Knjige, idovstvo, kranstvo, islam. Odgojno-obrazovna postignua: imenovati tko je zajedniki praotac triju velikih monoteistikih religija; nabrojiti i objasniti temeljne odrednice idovstva: sv. spisi, vjerovanje, kult i moral; navesti slinosti i razlike izmeu Pashe i Uskrsa; navesti temeljna razdoblja idovske povijesti; nabrojiti i objasniti temeljne odrednice Islama: utemeljitelj, sv. spisi, vjerovanje, kult i moral; navesti i objasniti pet stupova islama; poznavati bitna obiljeja Kranstva, od Krista objavitelja i njegova nauka, do drugih monoteistikih obiljeja kranske religije; izgraivati stav potovanja duhovnih vrijednosti razliitih religija, kultura i civilizacija. Prijedlozi za metodiku obradu: pronai primjere i mjesta susreta s vjernicima idovima i muslimanima; izraditi tabelu slinosti i razlika monoteistikih religija; pripremiti i organizirati posjet zajednici neke od objavljenih religija. Istraivanje; izlaganje; razgovor; prouavanje zemljovida; itanje i interpretacija tekstova; izrada plakata; upoznavanje i interpretacija molitava i pjesama iz idovstva i islama; dijamontae; fotogovor. 6. Posebnost kranstva u odnosu na druge religije - religijski pluralizam i kranstvo (sveope Boje oinstvo). - Kristova posebnost (Kristovo boanstvo, utjelovljenje, otkupljenje). - Odnos Crkve prema nekranskim religijama (meureligijski dijalog, potovanje i tolerancija). Kljuni pojmovi: jedincatost kranstva, Kristovo boanstvo, Krist jedini Posrednik, Nostra aetate, religijski pluralizam, meureligijski dijalog.

16

Odgojno-obrazovna postignua: izdvojiti temeljne injenice kranske vjere objavljene u Isus Kristu i razumjeti koja je posebnost kranstva u odnosu na druge monoteistike religije; nabrojiti etiri osnovna oblika dijaloga s nekranskim religijama; usvojiti stav potovanja prema drugim religijama; razvijati sposobnosti meureligijskoga dijaloga te uvaavanja tuih stajalita i miljenja na podruju vjere i ivota. Prijedlozi za metodiku obradu: analizirati i kritiki prosuivati pojedine ulomke dokumenta "Nostra aetate" odgovarajui na pitanje: to Crkva kae o drugim religijama?; shematski prikazati temeljne spoznaje o religioznosti i obraenim religijama; voeni razgovor o stoernim injenicama kranstva i njihovu znaenju za konkretan ivot krana; usporedno itanje i vrjednovanje biblijskih i drugih knjievnoumjetnikih tekstova; filmovi; fotogovor. III. tematska cjelina KRANSKA OBJAVA I SVETO PISMO TEME 1. Kranska objava i njezino prenoenje - Kranska objava dijalog Boga i ovjeka, Boji govor i ovjekov odgovor, Boji odgovor na temeljna ovjekova pitanja. - Javna i privatna objava, nadahue, prosvjetljenje, mistina vienja. - Usmena predaja prethodi Pismu. - Starozavjetna objava i njezine vlastitosti. - Novozavjetna objava - Isus Krist, punina i vrhunac Objave. - Cjelovito prenoenje i tumaenje Objave (Crkveno uiteljstvo i objava). Kljuni pojmovi : Boja objava, javna i privatna objava, prenoenje objave, nadahnue, mistino vienje, Krist punina objave. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti pojam Objave; navesti primjere nadnaravne Objave iz Staroga i Novoga zavjeta; prepoznati naine prenoenja Objave; uoiti i objasniti razliite vrste i obiljeja Objave; razumjeti Boju Objavu kao zahtjev koji trai ovjekov slobodni odgovor; shvatiti ulogu crkvenog Uiteljstva u tumaenju Objave i s povjerenjem oslukivati njegove poticaje. Prijedlozi za metodiku obradu: Izraditi povijesnu liniju najvanijih dogaaja biblijske objave; u skupnom radu analizirati tekst Dei Verbum 7 i izdvojiti bitne oznake kranske objave; biblijskim primjerima pokazati da je usmena predaja iva stvarnost koja prethodi Svetom pismu i potom pisanoj predaji; radom u skupinama analizirati i prosuditi razlike izmeu javne i privatne objave, prosvjetljenja i mistinih vienja stavljajui ih u kontekst dananjih fenomena ukazanja i mistinih iskustava. 2. Biblija kao pisana Boja rije i pristup Bibliji - Biblija - nadahnuta Boja rije ljudima. - Knjiga vjernikog iskustva i istina vjere. - Pristup Bibliji: - utjelovljenje u jezik i kulturu (povijesni, zemljopisni i kulturni okvir); - slojevitost nastanka biblijskih knjiga (razvoj religiozne misli i vjere); - razliitost knjievnih vrsta i oblika. - Struktura i kanon Biblije. - Biblija je klju za razumijevanje povijesti, umjetnosti, uljudbe. Kljuni pojmovi: Biblija pisana Boja rije, Biblija nadahnuta knjiga, biblijski jezik, knjievne vrste i oblici. Odgojno-obrazovna postignua:protumaiti tvrdnju Biblija je rije Boja ; prepoznati Bibliju kao temelj kranske vjere; objasniti pojam, nastanak, strukturu, povijesni i zemljopisni okvir

17

Biblije; navesti autora Biblije, jezike kojima su pisane biblijske knjige (u izvorniku) i neke najvanije prijevode (LXX, Vg.); navesti podjelu biblijskih knjiga prema nekim glavnim knjievnim vrstama; prepoznati i primijeniti nain citiranja biblijskih knjiga, poglavlja i redaka. Prijedlozi za metodiku obradu: asocijacije, voeni razgovor i tumaenje pojma nadahnua Svetoga Pisma; pronalaenje tipinih oznaka hebrejskog jezika i stila u knjizi Postanka; analiza i interpretacija razliitih biblijskih knjievnih vrsta i oblika; suoblikovanje biblijskog teksta i viedimenzionalno tumaenje Biblije; analiza i kritika prosudba biblijskih mjesta koja neke sekte krivo tumae; izraditi zemljopisnu kartu nekih vanijih biblijskih mjesta i krajeva; skupna analiza nekih poznatijih umjetnikih djela nadahnutih Biblijom (u knjievnosti, likovnoj i glazbenoj umjetnosti, arhitekturi) 3. Biblijski govor o Bogu - Obraditi nekoliko vanih pojmova i slika: istina, mudrost, pravednost, milosre, ljubav i vjernost. Kljuni pojmovi: Bog je istina, mudrost, pravednost, milosre, ljubav i vjernost. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i naznaiti biblijsku poruku kroz odnos ovjeka i Boga te meuljudske odnose u nekoliko tema: istina, pravednost, milosre, ljubav i vjernost. Prijedlozi za metodiku obradu: analiza, interpretacija i aktualizacija izabranih biblijskih tema i tekstova te oblikovati pitanja za biblijski kviz; pronai biblijske tekstove koji govore o Bojim vlastitostima i Bojem pozivu ovjeku na istinu, pravednost, milosre, ljubav i vjernost te analizirati njihove poruke s primjenom na ivot prikladnim biblijskim metodama. 4. Biblija u ivotu krana - Bog i danas govori po Pismima. Aktualnost biblijske poruke. - itanje Svetog Pisma u liturgiji i svakodnevnom ivotu krana. - Razliiti oblici osobnog i zajednikog itanja i razmatranja Boje rijei. Kljuni pojmovi: Biblija knjiga vjere i ivota, Biblija u osobnom ivotu i liturgiji, itanje i meditiranje Svetog Pisma, Biblija u knjievnosti i umjetnosti. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati Bibliju kao istinu vjere u kojoj ovjek trai i pronalazi odgovore na najvanija egzistencijalna pitanja; poznavati vrijednost itanja Svetog Pisma u liturgiji i svakodnevici; razumjeti proetost suvremene kulture biblijskim motivima i navesti primjere iz knjievnosti, umjetnosti, arhitekture; otvoriti se poticajima Duha koji dolaze itanjem i razmatranjem Boje rijei sadrane u Bibliji. Prijedlozi za metodiku obradu: praktini rad s Biblijom: kako pronalaziti biblijska mjesta i kako itati Bibliju, osobno i u zajednici; radom u skupinama prikazati konkretnu mogunost organiziranja i rada biblijskih skupina i kruoka; meditacija odabranog biblijskog teksta uz prikladnu glazbu; usporedna analiza i interpretacija tematski bliskih biblijskih i knjievnoumjetnikih tekstova. IV. tematska cjelina ISUS KRIST - VRHUNAC OBJAVE TEME 1. Isus - povijesna osoba - Kranski izvori. - Nekranski izvori. - Osnovne povijesne injenice o ivotu Isusa iz Nazareta. Kljuni pojmovi: Isus - povijesna osoba, nekranski izvori, kranski izvori, povijesni izvori i podaci o Isusu.

18

Odgojno-obrazovna postignua: razlikovati nekranske i kranske izvore koji govore o Isusu kao povijesnoj osobi; uoiti vanost i podudarnost nekranskih i kranskih izvora o Isusu; prepoznati koji izvori prikazuju Isusa Krista kao pravog Boga i pravog ovjeka; navesti osnovne povijesne injenice o Isusu iz Nazareta Prijedlozi za metodiku obradu: radom u skupinama analizirati i izdvojiti poruku teksta Lk 2, 1 i Lk 3, 1-3. (to doznajemo o Isusovoj povijesnosti?); usporedno analizirati neke vanije nekranske i kranske izvore o Isusu i izdvojiti bitne povijesne injenice; potraiti u dodatku Novog zavjeta kronoloku tablicu i pronai osobe koje su navedene u Lukinu tekstu, kritiki ih smjetajui u povijesni okvir; napraviti povijesnu kronologiju dogaaja Isusova ivota; pogledati i razgovarati o kratkoj video-projekciji o Isusovu ivotu; napraviti otuivanje motiva iz Isusova ivota, odnosno uklapanje tradicionalnog likovnog prikaza Isusova ivota u suvremeni likovni ambijent ili obrnuto. 2. Isusov lik i tajna njegove osobe - Isusovo ime. - Stil i program djelovanja. - Tajna Isusove osobe Kljuni pojmovi: Isus, Mesija, Isus Krist, Gospodin, Sin ovjeji, Spasitelj. Odgojno-obrazovna postignua: Objasniti znaenje Isusova imena (najee nazive) i prepoznati Isusov stil i program djelovanja; uoiti ljudske crte Isusove osobe, nain pristupa i postupanja prema ljudima ime je neodoljivo privlaio; otkriti posebnost Isusova lika koji ostaje trajni izazov i nadahnue za vlastiti ivot. Prijedlozi za metodiku obradu: - voeni razgovor na temu: kako u mojoj okolini ljudi gledaju na Isusa i je li on moda posljednji "tabu" o kojem se ne govori?; napraviti vlastitu "sliku o Isusu"?; ostvariti perspektivno biblijsko pripovijedanje o Isusu s aspekta nekog lika koji je Isusa dobro poznavao (npr. apostoli Petar i Ivan); u skupnom radu interpretirati rijei poznatog knjievnika: "Zapad je izgubio Krista i zbog toga umire, jedino zbog toga". (Dostojevski); pogledati kod kue film o Isusu i nakon toga o njemu razgovarati (npr. F. Zeffirelli, Isus iz Nazareta ). 3. Navjetaj kraljevstva Bojega - Izrael oekuje Kraljevstvo Boje. - Poruka o Kraljevstvu Bojem ispunjenje je iskonskih ovjekovih tenji za mirom, slobodom, pravednou i ivotom. - Kraljevstvo Boje oznaava novi svijet koji ovjek ne moe nainiti sam, nego ga samo Bog moe dati. - Kraljevstvo Boje nije neko mjesto stanovanja nego novi odnos. To je svijet pravednosti, istine, radosti, mira, blagostanja. - Isusovo navjetanje i djelotvorno uprisutnjenje Kraljevstva Bojega (prispodobe, udesa) - Blaenstva kao program kraljevstva Bojega. Kljuni pojmovi: Kraljevstvo Boje (milost, istina, pravda, ljubav i mir), Govor na Gori Manifest Boje vladavine, ve i jo ne Kraljevstva Bojega, prispodobe o Kraljevstvu, udesa. Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti pojam Kraljevstva Bojeg ; uoiti Kristovu poruku (Kraljevstvo Boje) kao ispunjenje temeljnih ovjekovih tenji; povezati Isusov govor o Kraljevstvu s njegovim udesima (djelovanjem u korist ovjeka), poznavati temeljne poruke Isusova Govora na Gori; pobuditi stav otvorenosti i prihvaanja Isusove poruke s Gore u osobnom i drutvenom ivotu.

19

Prijedlozi za metodiku obradu: - u skupnom radu analizirati neke suvremene poruke i glasove na razliitim podrujima ivota koji ovjeku nude uspjeh, sreu i blagostanje te nainiti kriterije pristupa tim glasnicima i porukama i s obzirom na njihovu vjerodostojnost, snagu i ostvarenje; kritiki prosuditi kriterije razlikovanja i prihvaanja Boje rijei i Boje poruke meu tolikim rijeima i ponudama; pisanje vlastite prispodobe o Kraljevstvu Bojem ili eseja na temu: Kako zamiljam Boje kraljevstvo istine, pravde, ljubavi i mira?; kreativni rad: mladi u ostvarenju Kraljevstva Bojeg u obitelji, koli i gradu; analiza i prosudba izabranih poruka na Gori i njihova aktualnost za nae vrijeme; grafiko oblikovanje poziva Govora na gori; pisanje kratkog sastava na neku od poruka Govora na Gori 4. Isusovo otkupiteljsko djelo - Razlozi Isusove smrti (idovski razlozi i razlozi rimske vlasti). - Isusova muka i smrt. - Smisao Isusove smrti (otkupiteljska smrt). - Uskrsnue i ukazanja Uskrsloga. - Isusovo uskrsnue - poetak sveopeg uskrsnua. - Isus Krist, Spasitelj i otkupitelj ovjeka i svijeta. Kljuni pojmovi: Isusova smrt i uskrsnue, ukazanje Uskrsnuloga, Krist Otkupitelj, Krist Spasitelj; otkupiteljska rtva (djelo), sveope uskrsnue. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti razlog i smisao Isusove smrti; objasniti Isusov stav bezuvjetnog prihvaanja svakog ovjeka; razumjeti to znai ivjeti u skladu s vjerom u Isusa Krista ; razumjeti Kristovo uskrsnue kao poetak i zalog sveopeg uskrsnua; osjetiti radost Uskrsa i graditi vlastiti ivot u vjeri i nadi Kristova uskrsnua. Prijedlozi za metodiku obradu: usporedba biblijskih tekstova o Kristovoj smrti i uskrsnuu i izdvajanje razloga njegove smrti; prosuditi okolnosti i smisao Kristove muke i smrti u svjetlu tadanjih drutvenih, politikih i vjerskih okolnosti; problemski diskutirati na temu: to bi bilo da nije Kristova uskrnua?; usporediti neke spoznaje o Torinskom platnu i evaneoske izvjetaje o Isusovoj smrti; 5. Isus Krist - pravi Bog i pravi ovjek - Isus Krist, ispunjenje mesijanskih oekivanja. - Boji sin i jedini posrednik izmeu Boga i ljudi (Dj 4,12). - Utjelovljenjem se Isus sjedinio sa svakim ovjekom i ponudio mu spasenje. - Nicejsko-carigradsko vjerovanje (Isus Krist u vjerovanju Crkve). Kljuni pojmovi: Sin Boji, jedini Posrednik, pravi Bog, pravi ovjek, Nicejsko-carigradsko vjerovanje. Odgojno-obrazovna postignua: spoznati najdublju istinu o Isusu Kristu: on je pravi Bog i pravi ovjek; razumjeti da je Isus Krist jedini posrednik izmeu Boga i ljudi - jedini Spasitelj i otkupitelj; razumjeti vrijednost spasenja ovjeka, stvorenja i svijeta, ostvarenog u Isusu Kristu. Prijedlozi za metodiku obradu: izdvojiti i analizirati biblijske mesijanske tekstove i pronai mesijanska obeanja; izdvajanje, analiza i tumaenje temeljnih istina vjere u Kristovo ovjetvo i boanstvo prema Nicejsko-carigradskom vjerovanju; problemski analizirati i kritiki prosuditi vjeru Crkve: Krist je jedini Spasitelj svih ljudi; napisati pismo Kristu kojim se izrie vlastito povjerenje u Njega te vjera u Njegovo boanstvo i ovjetvo. 6. Zajednitvo s Kristom - Isusova prisutnost danas: u Crkvi, sakramentima, Bojoj Rijei, blinjemu. - Pripadnost Kristu i nasljedovanje Krista. Isus Krist u ivotu kranina.

20

- Isus oslobaa od idola (vlast, imetak, uitak, slava...). - Isus poziva na ivot u punini. Kljuni pojmovi: stvarna Kristova prisutnost, otajstvena prisutnost, sakramentalna prisutnost, Kristova rije, Kristova osloboditeljska prisutnost, nasljedovanje Krista. Odgojno-obrazovna postignua: poznavati naine Kristove otajstvene prisutnosti u sakramentima, Crkvi i svijetu, osobno se suoiti s Isusom Kristom i njegovom porukom; graditi put, stavove i krjeposti vlastitog nasljedovanja Krista. Prijedlozi za metodiku obradu: razgovor o mogunostima svakodnevnog susreta s Kristom i analizirati mogunosti susreta s njim u sakramentalnoj stvarnosti, u molitvi, u obitelji i koli, u susretima s ljudima, osobito potrebnima; analizom dokumentarnih i simbolikih fotografija prosuivati razne ivotne situacije i oblike ovisnosti, ropstva i idola; navesti mogunosti i putove izlaska iz krize i ropstva ovisnosti; oblikovati nacrt vrjednota koje oslobaaju, vode istinskom ivotu, pripadnosti Kristu i nasljedovanju njegova puta; prikladnom pjesmom izraziti spremnost hoda Kristovim putem. V. tematska cjelina TAJNA STVARANJA - GOVOR ZNANOSTI I GOVOR VJERE TEME 1. Prirodoznanstvena tumaenja nastanka svijeta - udesnost, veliina i ljepota stvorene zbilje. - Veliki prasak, teorija evolucije. - Prag hominizacije (nastanak ovjeka). - Znanstvene teorije o postanku svemira i ovjeka nisu konane, one se mijenjaju i dopunjuju. Kljuni pojmovi: nastanak svijeta, prirodoznanstvene teorije, Veliki prasak, evolucija, hominizacija. Odgojno-obrazovna postignua: razlikovati prirodoznanstveni i biblijski pristup stvarnosti i stvaranju svijeta i ovjeka; poznavati znanstvene teorije o postanku svemira; uoiti i razumjeti razliite pristupe o nastanku ovjeka; otkriti kozmiku i duhovnu jedinstvenost i neponovljivost svakog pojedinog ovjeka kao ljudske osobe. Prijedlozi za metodiku obradu: analizirati i kritiki prosuditi razliite pristupe i teorije o nastanku svijeta i ovjeka; skicirati teorijsku liniju evolucije i tono u njoj odrediti ovjekovo mjesto; prouiti otkria fiziara S. W. Hawkinga i izdvojiti bitne spoznaje; skicirati na plakatu razne teorije o nastanku svijeta i svemira. 2. Biblijsko-vjerniki pristup stvaranju - Metaforiki i simboliki govor Biblije. - Poruka Prvog biblijskog izvjea o stvaranju (Post 1, 1-2, 4a). - Poruka Drugog biblijskog izvjea o stvaranju (Post 2, 4b-25). - Stvaranje je neprestano Boje djelovanje: sav je svemir trajno ovisan o Bogu. - ovjek slika Boja, ovjek sustvaratelj. - Pierre Tailhard de Chardin: evolucija i dovrenje svega u Kristu. Kljuni pojmovi: metaforiki i simboliki govor, Boje stvaranje, ovjek slika Boja, ovjek sustvaratelj. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i objasniti biblijski govor o postanku svijeta i ovjeka prema Post 1,1-2,4 b; protumaiti znaenje pojma ovjek slika Boja; razumjeti trajnost procesa stvaranja i ulogu ovjeka kao sustvaratelja; razumjeti Boju nakanu da je svijet povjeren ovjeku na odgovorno upravljanje; navesti primjer poznatih znanstvenika koji su bili osvjedoeni vjernici.

21

Prijedlozi za metodiku obradu: - iznositi asocijacije na pojam "stvaranje"; odgovoriti na pitanje: stvara li ovjek?; "Vrua stolica" - interioriziranje i produbljivanje teme (usp. F. W. Niehl 212metoda, 185); pronai odreene "neloginosti" i nejasnoe u biblijskim tekstovima o stvaranju (npr. redoslijed stvaranja i sl.) i kritiki odgovoriti mogu li se najnovija znanstvena dostignua o postanku i razvoju svemira pomiriti s Biblijom; voeni razgovor o ovjeku - slici Bojoj, njegovoj vrijednosti i pronai primjere nijekanja i ugroavanja slike Boje u ovjeku; u pismenom radu razmiljati o sebi kao traitelju na temelju teksta: "Eh, da mi je razumjeti svijet oko nas, kako i zato postoji, valjda bih tada dokuio i smisao vlastita postojanja, odnosno pronaao vrstu toku svoje egzistencije"? (Arhimed) 3. Odnos vjere i prirodnih znanosti - Odnos vjere i znanosti kroz povijest. - Znanosti imaju svoja podruja, ciljeve i dosege. - Vjera ima svoje podruje, ciljeve i dosege. - Vjera i razum misaona odgovornost vjere. - Velikani vjere i znanosti. Kljuni pojmovi: prirodne znanosti, humanistike znanosti, vjera, razum, znanje, mudrost. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti podruje prirodnih znanosti i podruje vjere; poznavati pojam, naine i metode znanstvenih spoznaja i njihove granice; otkriti dodirne toke znanosti i vjere; razumjeti nepostojeu dvojbu "vjera ili znanost" i uoiti vanost njihova uzajamnog prihvaanja i nadopune u otkrivanju cjelovite slike svijeta i ovjeka. Prijedlozi za metodiku obradu: stvaranje problemske situacije i diskusija na temu: mogu li prirodne znanosti odgovoriti na pitanja iz duhovnog podruja; voeni razgovor na temu odnosa prirodnih i humanistikih znanosti dosezi i granice; analizirati i protumaiti odnos vjere i razuma, vere i znanosti; napraviti plakat s katalogom velikih prirodoznanstvenika i teologa i njihovim mislima o odnosu vjere i prirodnih znanosti.

DRUGO GODITE SREDNJE KOLE I. tematska cjelina SLOBODA IZBOR I ODGOVORNOST TEME 1. Mladi ovjek u hodu prema slobodi i zrelosti - Adolescencija vrijeme odrastanja (fiziki, psihiki, emocionalni, socijalni i duhovni razvoj) - Tenja za zrelou, samostalnou i slobodom: elim biti netko. - Nepostojani osjeaji Sve me pogaa (u obitelji, drutvu vrnjaka). - Ne mogu vjerovati tako kao do sada. - Sloboda i odgovornost. - Mo Isusove slobode. Kljuni pojmovi: ljudska zrelost, adolescencija (odrastanje), sloboda, samostalnost, odgovornost, Isusova sloboda. Odgojno-obrazovna postignua: navesti imbenike koji utjeu na razvoj osobnosti; objasniti razliku izmeu zrele i nezrele osobnosti; navesti najee potekoe adolescentne dobi (u odnosu prema prijateljima, vrnjacima, odraslima, kolskim obvezama, suprotnom spolu...);

22

razumjeti obitelj kao temelj za razvoj osobnosti; razlikovati naine shvaanja slobode; otkriti bioloku, psiholoku i drutvenu uvjetovanost slobode; razlikovati slobodu "od" i slobodu "za"; razumjeti povezanost slobode i tolerancije; objasniti razliku izmeu vanjske i unutarnje slobode; shvatiti slobodu kao ovjekov poziv i vrhunsko ostvarenje; otkriti i prihvatiti Isusa kao istinskog osloboditelja. Prijedlozi za metodiku obradu: vezani ueniki razgovor i prosudba razliitih modela zrelosti i uspjeha u ivotu s pitanjima: Tko je, kada i kako odrastao?; analizirati nekoliko medijskih promidbenih poruka s prosudbom o tome li mogue ostati slobodan i biti vezan za osobe i stvari; napraviti program sretne i uspjene obitelji; voeni razgovor o mogunostima i granicama nae slobode; analizirati slobodu "od" i slobodu "za" prema Gal 5, 13-26; analizirati tekstove o ponudi Isusove slobode (rad u grupama): Mt 4, 1-11; Mt 12, 9-14; Iv 10, 14-18; Mk 7, 1-22.; napraviti pisani tekst ili likovnu ilustraciju o tome to mi omoguuje, a to onemoguuje punu slobodu. 2. Ususret drugome - Vrjednota prijateljstva; - zapreke prijateljstvu; - kako ga ostvariti? - Otkrie ljubavi; - privlanost, flert, zaljubljenost i zrela ljubav; - kako izgraditi svoj odnos prema drugom spolu; - ljudska spolnost u slubi ljubavi i ivota. Kljuni pojmovi: prijateljstvo, ljubav, flert, zaljubljenost, ljudska spolnost, ivot u ljubavi. Odgojno-obrazovna postignua:otkriti vanost prijateljstva za osobno dozrijevanje; objasniti ulogu prijateljstva u procesu razvoja osobnosti; razumjeti to pomae ostvarenju prijateljstva, a to ga onemoguuje; navesti obiljeja i razlike izmeu zaljubljenosti i zrele ljubavi; protumaiti vanost zrele ljubavi kao norme ljudske spolnosti i odnosa meu spolovima; otkriti duboku povezanost ljudske spolnosti, zrele ljubavi i odgovornosti u intimnom zajednitvu i stvaranju novog ivota. Prijedlozi za metodiku obradu: programirano konfliktno igranje uloga meu prijateljima; napraviti test prijateljstva i igru povjerenja; voeni razgovor o potrebi pravog prijatelja i zaprekama prijateljstvu; provesti asocijaciju na rije ljubav i problemski voditi diskusiju o razlici izmeu ljubavi, flerta i zaljubljenosti; prikupiti materijale iz novina i asopisa za mlade i izraditi plakat s porukama koje im oni nude na podruju ljubavi, spolnosti i osjetilnosti; prosuditi tekstove nekih zabavnih pjesama s porukom ljubavi; analizirati shvaanje spolnosti i ljubavi u Bibliji prema Post 1, 27 i Post 2, 21-25; analizirati i kritiki produbiti oznake ljubavi prema 1 Kor 13, 4-8.; izraditi skicu stupnjeva u sazrijevanja u ljubavi, od privlanosti i flerta do prave ljubavi koja je u slubi radosti i ivota. 3. U potrazi za vrjednotama - Tradicionalne vrjednote na ispitu. - Utjecaj skupine vrnjaka. - to nam sve nude mediji? - Opasnost bijega: put prema ovisnostima (droga, duhan, alkohol). - Izbor trajnih vrjednota. - Obiljeja ljudske i kranske zrelosti. Kljuni pojmovi: vrjednota, trajne vrjednote, bijeg u ovisnosti (droga, duhan, alkohol), ljudska zrelost, kranska zrelost. Odgojno-obrazovna postignua: usporediti i kritiki prosuivati vladajue vrjednote u obitelji i izvan nje; razumjeti povezanosti izmeu adolescentne krize i razliitih oblika bijega

23

od stvarnosti (droga, alkohol); prepoznati trajne ivotne vrjednote i znati napraviti izbor i ljestvicu vrjednota, ljudskih i kranskih. Prijedlozi za metodiku obradu: asocijacija na pojmove tradicionalno i moderno i rasprava na temu: moe li mladi ovjek uvati i obdravati tradicionalne vrijednosti i biti moderan; prikupljanje i analiza tekstova iz asopisa i novina s nakanom prosudbe o tome jesmo li ovisni o medijima, manipuliraju li nama i kakav utjecaj na nas imaju razliite poruke, idoli i modni trendovi; voeni razgovor o tradicionalnim vrjednotama koje se gaje u obiteljima i u naem narodu; otkriti dobre i loe strane medija i suvremenih ponuda, osobito onih koje vode razliitim ovisnostima (droga, alkohol); istraiti najtee vrste ovisnosti u svome gradu (statistiki podaci, analiza, uzroci); napraviti ljestvicu vrjednota koje vode ljudskoj i kranskoj zrelosti. II. tematska cjelina IVOT S CRKVOM I U CRKVI TEME 1. Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi - Apostolsko iskustvo zajednitva s Isusom kao znak okupljanja zajednice spasenja (npr. Mk 2,13-17). - ini kojima je Isus ustanovio Crkvu. - Dogaaj Pedesetnice. - Novozavjetne slike Crkve i njihovo znaenje za razumijevanje Crkve (Zajednitvo svetih, Narod Boji, Tijelo Kristovo, Hram Duha Svetoga). - Crkva u ispovijesti vjere: jedna, sveta, katolika i apostolska. - Znakovi vjernike pripadnosti Crkvi (dar, poziv i poslanje) Kljuni pojmovi: ustanovljenje Crkve, Crkva jedna, sveta, katolika i apostolska, slike Crkve Narod Boji, Tijelo Kristovo, Zajednitvo svetih. Odgojno-obrazovna postignua: - razumjeti kako Crkva shvaa samu sebe; navesti ine kojima je Isus ustanovio Crkvu; prepoznati znaenje susreta s Uskrslim i dogaaja Pedesetnice za nastajanje prve Crkve; razumjeti bitna obiljeja Crkve: jedna, sveta, katolika i apostolska; razlikovati 4 bitne oznake Crkve: sluenje, zajednitvo, slavljenje i navijetanje (svjedoenje) vjere. Prijedlozi za metodiku obradu: asocijacije i voeni razgovor o pojmu Crkva; analizirati ponuene tekstove Evanelja i iz Djela apostolskih te pronai mjesta ustanovljenja Crkve i rekonstruirati ivot prve Crkve; u pripremljenoj diskusiji otkriti slinosti, razlike i potekoe ivota prve Crkve i Crkvu u dananjem vremenu; asocijacije na novozavjetne slike Crkve i pojanjenje nekih vanih obiljeja (kua Boja, zajednitvo svetih, Narod Boji, Tijelo Kristovo); protumaiti kranske istine o Crkvi da je jedna, sveta, katolika i apostolska. 2. Sakramenti kranske inicijacije darovi milosnoga ivota i zajednitva - Krtenje kao sakrament pritjelovljenja Crkvi (znaenje, znakovi, novo roenje u Kristu, vrste krtenja, udionitvo u Mistinom Tijelu Crkvi, svjedoenje krtenja) - Sakrament potvrde (darovi Duha Svetoga, znakovi kranske zrelosti; znaenje potvrde u ivotu vjernika rast i hod u vjeri, izgradnja crkvenoga zajednitva, kransko svjedoenje vjere) - Euharistija (utemeljenje euharistije - pashalna veera i "lomljenje kruha", euharistija kao rtva: spomen in i predanje, obred Svete Mise i Misa kao slavlje zajednitva s Bogom i braom; euharistija kao izvor i vrhunac svega kranskoga ivota i kao zalog buduega ivota.

24

Kljuni pojmovi: kranska inicijacija, krtenje, potvrda, euharistija, sakramentalni znakovi, sakramentalni ivot, kumovi kod primanja sakramenata krtenja i potvrde. Odgojno-obrazovna postignua: poznavati biblijske temelje sakramenata inicijacije; shvatiti otajstveno milosno obiljeje sakramenata inicijacije i njihovih obrednih znakova u liturgiji Crkve; razumjeti doktrinarni izriaj otajstvenog znaenja pojedinih sakramenata kranske inicijacije (krtenje, potvrda, euharistija) za ivot krana u osobnom, crkvenom i drutvenom ivotu; uoiti unutranju povezanost sakramenata, sakramenta krtenja, potvrde i euharistije u izgradnji kranskoga ivota i svjedoenja; razumjeti vanost euharistije za ivot Crkve i svoj vlastiti ivot; otkriti i prihvatiti svoje mjesto u Crkvi i svoju odgovornost za Crkvu. Prijedlozi za metodiku obradu: obraditi biblijsku podlogu sakramenata kranske inicijacije krtenje, potvrdu i euharistiju, te na produbljen nain otkriti sakramentalne znakove i potrebu sakramentalnog ivota vjernika; podijeliti uenicima zadatak (rad u grupama) da pronau tekstove iz "obrednika" sakramenata inicijacije: analiza i razgovor; istraivati doktrinarne sadraje pojedinih sakramenata i otkrivati otajstva vjere koja oni u sebi sadre; projicir ati dijafilm i potom razgovarati o znaenju i upotrebi vode, ulja, kruha i vina u ljudskom ivot te ih povezati sa simbolikom tih tvari u sakramentima; u tablicu s tri stupca ispuniti rubrike za svaki od sakramenata inicijacije: predvoditelj slavlja, naini slavlja, mjesta slavlja te rjeenja usporeivati, nadopunjavati i ispravljati; pronai tekstove iz "obrednika" sakramenata inicijacije: analiza na satu; izrada osobne "mape" primanja sakramenata inicijacije (fotografije, i dr.); razgovor o vanosti kumstva kod sakramenta krtenja i potvrde; anketa, iznoenje vlastitih miljenja i voeni razgovor o pohaanju svete mise i primanju svete priesti: uestalost, glavna motivacija (ne)prieivanja; 3. Slube i karizme u Crkvi slobodno i radosno ivljenje evan elja - ivot Prve Crkve kao primjer Crkvi za sva vremena. - Uloga apostola u prvoj Crkvi - svjedoci i poslanici Uskrsloga. - Crkva kao zajednitvo: kolegij (zbor) biskupa i Petrova sluba, nove slube, strukture upnih, biskupijskih i papinskih vijea, vjernike zajednice i crkveni pokreti. - Sakrament svetog reda i hijerarhijski ustroj Crkve. - Odnos karizmatinosti i institucionalnosti u Crkvi. - Radikalno ivljenje Evanelja - evaneoski savjeti kao dar Duha Svetoga Crkvi. - Vjernici laici u Crkvi poziv i poslanje (podruja laikog djelovanja u Crkvi i drutvu). Kljuni pojmovi: sluenje, karizma, institucionalna Crkva, zajednitvo u Crkvi, crkveni pokreti, vjernici laici u Crkvi, sakrament svetog reda. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti univerzalnost Crkve i razlikovati veze jedinstva Crkve; razlikovati slube i karizme u Crkvi i navesti primjere jednog i drugog; uoiti krsno i sluiteljsko dostojanstvo, mjesto i zadau mukarca i ene u ivotu Crkve; poznavati mjesto i ulogu laika u ivotu Crkve; nabrojiti i poznavati osnovna obiljeja 3 stupnja svetoga reda; uoiti vanost i potrebu vjernike molitve i zalaganja za duhovna zvanja. Prijedlozi za metodiku obradu: prikazivanje filma i razgovor o vanim dogaajima nastanka Crkve (video-projekcija iz serije "Anno Domini"); analiza i interpretacija biblijskih tekstova o ulozi apostola Petra i drugih apostola u prvoj Crkvi; prikupljanje materijala i izrada plakata s prikazom evangelizacijskog ustroja i poslanja Crkve, od Pape i crkvenog Uiteljstva do sveenika i laika u upnim zajednicama; prikazati strukture upnih vijea i bazinih zajednica; protumaiti znaenje pojmova karizmatinost i institucionalnost Crkve i prikazati crkveni ustroj i strukture; izlaganje s tumaenjem slube, jedinstva i razlika izmeu pape, biskupa, sveenika i vjernika laika u Crkvi; poblie upoznati i objasniti narav i znaenje sakramenta svetog reda i hijerarhijski ustroj Crkve; - podijeliti referate (anketa: razgovor sa

25

sveenikom; izlaganje prema Dekretu o odgoju i obrazovanju sveenika, ); voditi diskusiju o mjestu i ulozi vjernika laika u ivotu Crkve i drutva i odrediti podruja laikoga djelovanja. 4. Jedna Crkva u mnotvu Crkava prema punom zajednitvu - Univerzalnost Crkve - Crkva otvorena svim narodima i kulturama. - Misije i evangelizacija. - Veze jedinstva Crkve: jedna vjera, slavljenje svih sakramenata, hijerarhijsko ustrojstvo Crkve predvoene Petrovim nasljednikom. - Ranjeno zajednitvo i poziv na njegovu obnovu. - Ekumensko nastojanje oko jedinstva Kristove Crkve. Kljuni pojmovi: misije, evangelizacija, univerzalnost i jedinstvo Crkve, zajednitvo, ekumenizam. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti prisutnost Crkve u svim kulturama i narodima i shvatiti njezinu univerzalnost s obzirom na njezino spasenjsko poslanje; uoiti znakove i poznavati podruja misijskog i evangelizacijskog djelovanja Crkve; objasniti pojam Crkv e kao zajednitva prema Drugom vatikanskom saboru; objasniti pojam, vanost i ciljeve ekumenizma; osjetiti potrebu vlastitog angairanja na polju ekumenizma i moliti za jedinstvo svih krana. Prijedlozi za metodiku obradu: analizirati biblijske tekstove i crkvene dokumente o poslanju i zadai Crkve u svijetu, meu razliitim kulturama i narodima; upoznati razliite kranske Crkve koje su prisutne u naem mjestu i/ili blioj okolini; odrediti bitna obiljeja i veze jedinstva Kristove Crkve; analizirati dekret o ekumenizmu "Unitatis redintegratio" Drugoga vatikanskog sabora; naznaiti bitne korake u ekumenskom nastojanju oko jedinstva Kristove Crkve. 5. Marija uzor vjere i majka Crkve - Marija u Bojem planu spasenja. - Marija uzor vjere. - Marija majka Crkve i suradnica u djelu otkupljenja. - tovanje Blaene Djevice Marije u liturgiji i u Crkvi (u Hrvata). Kljuni pojmovi: Marija uzor vjere, Marija - Majka Crkve, liturgijsko tovanje Marije. Odgojno-obrazovna postignua: otkriti Marijinu ulogu i mjesto u povijesti spasenja; poznavati odlike Marijine vjere po kojima je uzor vjeri Crkvi i svim vjernicima; razumjeti Marijinu ulogu u Kristovu ivotu i djelu Kristova otkupljenja; navesti neke oblike tovanja Marije u liturgiji i u Crkvi, osobito u hrvatskome narodu; otkriti Marijino mjesto u svom vlastitom ivotu i slijediti primjer njezine vjere i povjerenja u Boga. Prijedlozi za metodiku obradu: navesti i interpretirati neke biblijske i otake tekstove te tekstove crkvenih dokumenata o Marijinoj ulozi u povijesti spasenja; pravljenje plakata s vanijim imenima koje Crkva pridaje Mariji; promatranje i interpretacija slika s marijanskom i mariolokom tematikom, uz katalog pitanja i voeni razgovor o prikupljenim podatcima; pisanje kratkog eseja o Mariji; izrada zemljovidne karte Crkve u Hrvata s nekim vanijim marijanskim svetitima i titulama koje joj se u njima pridaju. III. tematska cjelina ZAJEDNICA KOJA OSLOBA A I SLUI POVIJEST CRKVE TEME 1. Susret s antikim svijetom evan eoska sloboda i muenitvo - irenje kranstva. - Moralno-religiozni ivot.

26

- Vrijeme progona i vrijeme slobode. - Monatvo. Kljuni pojmovi: irenje kranstva, progon i sloboda Crkve, vjerski i moralni ivot prvih krana, monatvo. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati obiljeja i strukturu prve kranske zajednice; prepoznati ulogu i znaenje ivota i djelovanja sv. Pavla; prepoznati potekoe s kojima se susretala prva Crkva u svom okruenju (meu idovima, u susretu s antikim svijetom i u Rimskom carstvu); razumjeti uzroke, posljedice i znaenje progona Crkve u Rimskom carstvu; objasniti pojam muenitva i nabrojiti najpoznatije ranokranske muenike na naim prostorima; objasniti znaenje cara Konstantina i cara Teodozija za povijest Crkve. Prijedlozi za metodiku obradu: analizirati biblijske tekstove o irenju prve Crkve i Pavlovu misionarenju; voeni razgovor o prilikama u kojima se dogaalo irenje kranstva; promatranje zemljovida i skiciranje mentalne mape Pavlovih putovanja u nastojanju oko irenja kranstva; pripovijedanje i izlaganje o ranokranskim muenicima na hrvatskom prostoru; film o povijesnim dogaanjima iz ranokranskih vremena na hrvatskim prostorima; izrada plakata; izrada umne mape. 2. Kranstvo na hrvatskom jezinom podruju u srednjem vijeku - Seoba naroda i njihov ulazak u Crkvu. - Korijeni kranstva na dananjem hrvatskom jezinom prostoru prije dolaska Hrvata. - Vjerovanja starih Hrvata. - Dolazak i pokrtavanje Hrvata pokrtavanje iz tri sredita: Rima, Bizanta i Akvileje. - Nastajanje hrvatske drave i veze s papom (641, 679, 879, 1075. g.). - Glagoljatvo i irilometodska batina. Kljuni pojmovi: seoba i pokrtavanje poganskih naroda, vjera starih Hrvata, pokrtavanje Hrvata, veze hrvatske drave s Papom, glagoljatvo, irilometodska batina. Odgojno-obrazovna postignua: navesti glavna vjerovanja starih Hrvata prije pokrtenja (staroslavenska vjerovanja); objasniti proces pokrtavanja Hrvata i razvoj kranstva na naem prostoru; razumjeti znaenje veza s papom za nastajanje hrvatske drave; prepoznati povezanost poetaka pismenosti u Hrvata s Crkvom (glagoljica); Prijedlozi za metodiku obradu: prouiti sudski zapisnik o Kvirinu Sisakom koji je pogubljen za vrijeme cara Dioklecijana (usp. . Kusti, Mali klju povijesti Crkve u Hrvata , str. 235-236); pronai i analizirati narodne pripovijetke koje govore o vjerovanju starih Hrvata; posjetiti po mogunosti neke ranokranske spomenike na naim prostorima; napraviti pano sa fotografijama i crteima starohrvatskih crkvica; gledanje isjeka povijesnodokumentarnog filma HTV-a, Kranstvo i Hrvati. 3. Crkva u srednjem vijeku od duhovnog i kulturnog procvata do ratova i raskola - Benediktinski samostani - rasadita znanja i kulture. - Udaljavanje Istoka i Zapada. - Prodor Islama i kriarski ratovi. - Inkvizicija. - Crkva i drava. Kljuni pojmovi: sv. Benedikt i benediktinci, redovnitvo, Istoni raskol, prodor Islama, kriarski ratovi, inkvizicija. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati pojavu i razvoj redovnitva, osnivanje kola i sveuilita, promicanje pismenosti i kulture, ukidanje ropstva, laiku investituru i Grgurovsku obnovu kao najvanije doprinose Crkve u srednjem vijeku; upoznati vjerodostojne injenice i razumjeti problematiku kriarskih ratova i inkvizicije kao tamne strane Crkve srednjega

27

vijeka; kritiki i objektivno protumaiti pozitivne i negativne strane Crkve u srednjem vijeku; navesti uzroke i razumjeti posljedice Istonog raskola 1054. godine; navesti temeljna obiljeja Pravoslavlja i razlike u odnosu na Katoliku Crkvu; razvijati sposobnost uvaavanja tuih stajalita i miljenja; uoiti odgovornost sviju za zajedniki ivot u drutvu i Crkvi Prijedlozi za metodiku obradu: Istraivanje tekstova i dokumenata; voeni razgovor o razlozima udaljavanja Istoka i Zapada te raskola meu kranima; pripovijedanje i izlaganje; diskusija (parlaonica); film; izrada plakata; izrada umne mape. 4. Crkva kranskoga sluenja siromanima - dominikanci i franjevci (13.-14. st.) - Ustanove kranske solidarnosti. - Siromatvo kao evaneoski ideal. - Dominikanci i franjevci. - Biskup Kaoti - organizator visokog kolstva u Hrvatskoj. Kljuni pojmovi: evaneosko siromatvo evaneoski ideal, prosjaki redovi, sv. Dominik i dominikanci, sv. Franjo i franjevci, visoko kolstvo u Hrvatskoj, biskup Kaoti. Odgojno-obrazovna postignua: poznavati neke naine i oblike organiziranja po kojima se Katolika Crkva brinula za siromane, bolesne, odbaene; otkriti ulogu prosjakih redova u navjetanju i svjedoenju evanelja u doba krize Crkve; poznavati ulogu dominikanaca i franjevaca u ivotu Crkve u hrvatskome narodu; poznavati ulogu Crkve u organiziranju visokog kolstva u Hrvatskoj, osobito biskupa Kaotia. Prijedlozi za metodiku obradu: voeni razgovor o ulozi Crkve u pomaganju ljudima, osobito siromanima i brigu Crkve i drave za njih; na temelju dokumenata analizirati razloge krize Crkve i ivota krana navedenog razdoblja, pripovijedanje i izlaganje povijesnih dogaaj i injenica o djelovanju dominikanaca i franjevaca u naim krajevima; diskusija (parlaonica); izrada plakata; izrada umne mape; gledanje isjeka povijesno-dokumentarnog filma HTV-a, Kranstvo i Hrvati. 5. Crkva u doba humanizma promicanje vjere, tradicije i kulture - Zanimanje za knjigu. - Marko Maruli i njegov utjecaj na europsku duhovnost. - Islamizacija na naim prostorima. - Uloga Crkve, osobito franjevaca u ouvanju vjere na hrvatskom jezinom prostoru Kljuni pojmovi: humanizam, Marko Maruli, islamizacija, dominikanci, franjevci i svjetovni sveenici u vremenu Otomanske okupacije. Odgojno-obrazovna postignua:otkriti vanost opismenjavanja i knjige za duhovni i kulturni ivot naroda, upoznati ulogu Marka Marulia u stvaranju hrvatskoga i europskoga humanizma; poznavati osnovne injenice iz razdoblja islamizacije hrvatskih i katolikih prostora, navesti neke podatke o ulozi Crkve, sveenika i redovnika u ouvanju vjere i kulture hrvatskoga naroda u doba Otomanske okupacije; uoiti vanost poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih, nacionalnih, vjerskih, povijesno-kulturolokih) te poznavanja i potovanja drugih vjera i kultura. Prijedlozi za metodiku obradu: istraivanje povijesnih dokumenata i injenica; upoznavanje s djelom Marka Marulia za vjerski i kulturni ivot naroda; analiza nekih dokumenata, pripovijedanje i izlaganje povijesnih dogaaja i injenica oko islamizacije naih prostora; analiza i interpretacija povijesnih i knjievno-umjetnikih tekstova; diskusija (parlaonica); film; izrada plakata; izrada umne mape; osobna istraivanja uenika i pisanje kratkih referata o pojedinim temama. 6. Vrijeme dubokih podjela reform acijska kriza i obnova Crkve - Znakovi promjena.

28

- Religiozna kriza. - Protestantska reformacija. - Tridentski sabor i obnova Crkve. Kljuni pojmovi: kriza Crkve na Zapadu, Protestantska reformacija, Martin Luther, Zapadni raskol, Tridentinski sabor, obnova Crkve. Odgojno-obrazovna postignua: navesti uzroke te objasniti tijek i ishode Zapadnog raskola; nabrojiti reformatore i objasniti glavne crte njihova nauka (Martin Luther, Jean Calvin, Urlich Zwingli); opisati nastanak i specifinosti anglikanske Crkve; razumjeti znaenje Tridentskog sabora u obnovi Crkve nakon reformacije; upoznati znaajnu ulogu isusovaca u sveopoj obnovi Crkve i opisati misijski pokret u obnovi Crkve. Prijedlozi za metodiku obradu: predstavljanje i istraivanje vanijih injenica i dokumenata; voeni razgovor o uzrocima i posljedicama protestantske reformacije; pripovijedanje i izlaganje; analiza i interpretacija tekstova; diskusija (parlaonica); izrada plakata; izrada umne mape; gledanje isjeka povijesno-dokumentarnog filma HTV-a, Kranstvo i Hrvati. 7. Crkva i moderno doba duhovni, prosvjetni i kulturni preporod - Novi odnosi drave i Crkve. - U vrtlogu prosvjetiteljstva. - Proces sekularizacije. - Prosvjetiteljska uloga Crkve u hrvatskom narodu: - Prva hrvatska gramatika isusovca Bartola Kaia; - Literarno stvaralatvo i znanost (Andrija Kai Mioi, Juraj Habdeli, Ivan Lukai, Ruer Bokovi); - Organizacija visokog kolstva (Zadar - dominikanci, Zagreb - isusovci, Lepoglava - pavlini); - Crkva u narodnom preporodu (Maksimilijan Vrhovac, kard. Juraj Haulik, Juraj Dobrila i dr.). - Zbivanja u Crkvi na hrvatskome govornom podruju u 19. stoljeu. Kljuni pojmovi: prosvjetiteljstvo, sekularizacija, prosvjetiteljska uloga Crkve u Hrvata; Crkva u narodnom preporodu, Crkva u 19. stoljeu, crkveni velikani duha i uma. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti situaciju Crkve u vrijeme Francuske revolucije ; poznavati djelovanje i potekoe Crkve u doba prosvjetiteljstva, humanizma i renesanse (Deizam, racionalizam, sekularizacija, liberalizam, ateizam); prepoznati neke zasluge pojedinaca iz redova Crkve u naem narodu na razliitim podrujima drutvenog ivota (Augustin Kaoti, Andrija Kai-Mioi, Josip Juraj Strossmayer, Bartol Kai, Ruer Bokovi, Stjepan Glava, Juraj Haulik) Prijedlozi za metodiku obradu: istraivanje, analiza i interpretacija izabranih povijesnih tekstova i dokumenata; izrada plakata i mentalne mape o vanijim povijesnim dogaajima i injenicama; prouiti statut katedralne kole u Zagrebu iji je utemeljitelj bio bl. Augustin Kaoti (usp. F. anjek, Kranstvo na hrvatskom prostoru , str. 174-177.); pripremiti referate o doprinosu dominikanaca, isusovaca i pavlina u razvoju visokog kolstva u Hrvatskoj; gledanje isjeka povijesno-dokumentarnog filma HTV-a, Kranstvo i Hrvati. 8. Crkva u suvremenom svijetu sluiteljica ovjeka i ovjeanstva - Nova misaona strujanja (liberalizam, marksizam, ateizam). - Zanijekani ovjek i progonjena Crkva (u totalitarnim reimima u 20. stoljeu). - Hrvatski katoliki pokret u 20. stoljeu (A. Mahni). - Progonjena Crkva u Hrvata (Kardinal Stepinac: simbol muenike Crkve). - Briga Crkve za raseljenu Hrvatsku i ouvanje nacionalne opstojnosti. - Crkva u slobodnoj dravi: novo proljee i odgovornost Crkve.

29

Kljuni pojmovi: liberalizam, marksizam, totalitarni reimi, progonjena Crkva u Hrvata, raseljena Hrvatska, Crkva u slobodnoj dravi. Odgojno-obrazovna postignua:prepoznati doprinos Crkve u razvoju znanosti i demokracije te njezino zalaganje za socijalnu pravdu; nabrojiti novine koje u Crkvu donosi II. vatikanski sabor; razumjeti razloge stradanja Crkve u vrijeme totalitarnih sustava (nacizam, komunizam) i tijekom Domovinskog rata; nabrojiti hrvatske svece i blaenike. Prijedlozi za metodiku obradu: analiza videoprojekcije: "Katolika crkva u Hrvata", Kranska sadanjost, Zagreb; upoznavanje bitnih injenica Hrvatskog katolikog pokreta i voeni razgovor o ulozi Crkve u duhovnom, kulturno i moralnom ivotu naroda; analizirati neke govore kardinala Stepinca u vrijeme Drugoga svjetskog rata; prouiti propovijed pape Ivana Pavla II. prigodom proglaenja blaenim kardinala Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici 3. 10. 1998.; izrada mape s prikazom Katolike Crkve u hrvatskom narodu i Katolike Crkve u Hrvatskoj; analiza uloge Svete Stolice u priznanju hrvatske neovisnosti; gledanje isjeka povijesno-dokumentarnog filma HTV-a, Kranstvo i Hrvati. IV. tematska cjelina S CRKVOM NA PUT U VJERE I SLOBODE MOLITVA, SL AVLJE, SVJEDOENJE TEME 1. Molitva Crkve, osobna i zajednika molitva - molitva kao izraz vjere i tovanja Boga (zajedniko obiljeje religija) - molitva u Starome zavjetu - molitva psalama i vrste molitve (prozbena, zahvalna, hvalbena) - Isus molitelj ui svoje uenike moliti (Oe na) - molitva u ivotu prve Crkve i Crkve kroz povijest (odabrani primjeri) - molitva Crkve danas - liturgijska i privatna molitva, osobna i zajednika molitva - osnovne kranske molitve - kranska tradicija meditacije i razmatranja - molitva u iskustvima duhovnih pokreta - molitva osvjetljava ivot. Kljuni pojmovi: molitve Bogu, molitva u religijama, vrste molitve, Isus molitelj, Oe na, liturgijska molitva, privatna molitva, osobna i zajednika molitva, asoslov naroda Bojega, meditacija i razmatranje. Odgojno-obrazovna postignua: navesti definiciju molitve i razumjeti molitvu kao temeljni ljudski stav pred Bogom; na primjerima psalama raspoznati vrste molitve; otkriti vanost molitve u Isusovu ivotu; razlikovati liturgijsku i privatnu molitvu; navesti osnovne kranske molitve; razumjeti povezanost molitve i ivota; razumjeti i doivjeti kransku meditaciju kao dublji oblik molitve; obrazloiti vanost osobne molitve tijekom dana, tjedna i u kranskoj zajednici; opisati neke molitvene izriaje i geste; razvijati osjeaj za duhovnu dimenziju postojanja i razvijati sposobnosti gledanja, doivljavanja i kontemplacije (naglasiti vanost mira i samoe u ljudskom ivotu ). Prijedlozi za metodiku obradu: na primjerima otkrivati zajednike i razlikovne elemente molitve u religijama; pronalaenje i analiza psalama; pronalaenje tekstova o Isusu kao molitelju; itanje i analiza molitava i molitvenih obrazaca; voeni razgovor o potrebi, vanosti i praksi molitve u kranskom ivotu; analiza i interpretacija tekstova o molitvi i molitvenih tekstova; pantomima i scensko prikazivanje molitvenih gesta; pisanje i izgovaranje molitve;

30

meditacija uz promatranje reprodukcija i glazbenu pratnju; izrada mentalne mape; sluanje meditativne crkvene glazbe. 2. Slaviti ivot u crkvenom zajednitvu i slavljima - ovjekova potreba za zajednitvom i slavljem - Druenja i slavlja mladih. - Iskustvo zajednitva u kranskim zajednicama mladih. - hodoaa, krini put i put svjetla, glazbeni festivali, portska okupljanja - Liturgija mladih i liturgija upne zajednice. Kljuni pojmovi: crkvena slavlja, liturgija, liturgijska slavlja mladih, liturgija upne zajednice. Odgojno-obrazovna postignua:uvidjeti i objasniti zato je ovjeku za ivot i vjeru potrebna zajednica; otkriti povezanost slavlja i druenja; poznavati naine crkvenog organiziranja, druenja i slavlja mladih vjernika; otkriti crkveno zajednitvo kao put mladenakog vjernikog ivota; prepoznati vanost doprinosa mladih u crkvenim i liturgijskim slavljima Crkve. Prijedlozi za metodiku obradu: izmjena iskustava, analiza novinskih tekstova i poruka mladima te voeni razgovor o potrebi druenja meu mladima; itanje s analizom i interpretacijom odabranih tekstova; promatranje i interpretacija fotografija; likovno i pismeno izraavanje; izrada plakata, razgovor o preprekama i potekoama u meusobnim susretima; scensko izraavanja; rjeavanje problemskih situacija; istraivanje mogunosti druenja meu mladim kranima i izrada zidnih novina. 3. Dobrovoljstvo kao oblik opeljudskog i kranskog sluenja - Sve vano u svijetu dogaa se zato to netko ini vie nego to mora. - Isusov primjer sluenja nadahnjivao je brojne krane kroz povijest. - Dobrovoljno kransko sluenje danas - primjeri i svjedoanstva. - Dobrovoljstvo kao put ljubavi i stvaranja boljega svijeta. - Zajedno sa svim ljudima dobre volje. - Mogunosti dobrovoljnog sluenja mladih. - U socijalnim ustanovama, u kampovima, u siromanijim zemljama. . Kljuni pojmovi: kransko sluenje, dobrovoljstvo (volontarijat), mladenaka drutva dobrovoljstva (volontera). Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati biblijsko utemeljenje i mogunosti dobrovoljnog kranskog sluenja; razumjeti i opisati Isusov primjer sluenja i radikalnost toga sluenja; otkriti i poznavati razliite oblike kranskog sluenja kroz povijest, osobito brigu Crkve za mlade, naputene, siromane i potrebite; poznavati oblike dobrovoljnog sluenja mladih u razliitim socijalnim ustanovama; prihvatiti dobrovoljnost i dobrovoljno sluenje drugima kao izraz vlastitog ivotnog i vjernikog opredjeljenja; razvijati sposobnost za drutveni angaman, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u ivotu drutva (osuda nepravde, borba za pravdu) te spremnost izgradnje ovjenijeg drutva. Prijedlozi za metodiku obradu: problemsko pitanje i diskusija o spremnosti dananjih ljudi na sluenje drugima: sluenje ili briga samo za sebe (sebinost); analiza i tumaenje biblijskih tekstova koji govore o Kristovu i kranskom primjeru sluenja potrebnima; promatranje i analiza sadraja dokumentarnih i simbolikih fotografija o problemima socijalnog siromatva i mogunostima pomaganja; igra uloga, promjena perspektive u interpretaciji sadraja dokumentarne i simbolike fotografije; napraviti skicu o tome kako postati lan dobrovoljnih udruga mladih i to se moe initi; izrada plakata na temu dobrovoljstva.

31

TREE GODITE SREDNJE KOLE I. tematska cjelina KR ANSKO POIMANJE OVJEKA TEME 1. ovjek kao stvorenje i slika Boja - Biblijsko poimanje ovjeka i njegova aktualnost. - ovjek kao osoba i subjekt: - ovjek kao jedinstvo tijela, due i duha; - dostojanstvo ljudske osobe i njezina prava. - ovjek kao bie odnosa: - ovjek kao povijesno bie i bie komunikacije; - ovjek kao spolno bie (cjelovito gledanje na spolnost) - ovjek kao drutveno bie (obitelj, zajednica, drutvo); - ovjek kao kulturno i politiko bie. - ovjek usmjeren prema transcendenciji. - U traganju za "domovinom" (u napetosti izmeu grijeha, otkupljenja i dovrenja). Kljuni pojmovi: ovjek osoba i subjekt, slika Bo ja, dostojanstvo ljudske osobe, ovjek jedinstvo duha, due i tijela, ranjeni i spaeni ovjek, besmrtnost. Odgojno-obrazovna postignua:- shvatiti da iza shvaanja ovjeka postoje prijeporna pitanja koja imaju ideoloka, politika, drutvena i kulturna obiljeja; uoiti neke razliite i rairene poglede na ovjeka u odnosu na kransku sliku ovjeka; objasniti znaenje ovjeka kao osobe i subjekta na temelju biblijskog teksta (Post 1, 26); prepoznati u biblijskoj slici ovjeka uporite za meuljudske odnose; objasniti razliku izmeu biblijskog i suvremenog poimanja ovjeka; razumjeti teoloko-antropologijsko poimanje ovjeka kao stvorenog, ranjenog, spaenog, etikog i besmrtnog bia. Prijedlozi za metodiku obradu: identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija; voeni razgovor i diskusija o razliitim obiljejima ljudske osobe; kritiko itanje i interpretacija biblijskih i drugih tekstova s usporednim promatranjem i analizom dokumentarne i simbolike fotografije i ilustracija; pribiranje i vrjednovanje novinskih isjeaka, iskustava i primjera iz ivota koji tematiziraju ovjeka kao osobu, njegovo dostojanstvo i poslanje i zajedniki kritiki odabir bitnih potreba i obiljeja ovjeka; igra uivljavanja u razliite ivotne situacije s traenjem odgovora na vana ivotna pitanja; pisanje kratkog eseja. 2. Isusov put kao paradigma kraninova puta - Obraditi neke vanije biblijske teme kao poticaje za nasljedovanje Krista - Oznaiti neka bitna obiljeja kraninova puta: strahopotovanje, milosre, pomirenje, ljubav, pravednost. Kljuni pojmovi: volja Boja, milosre, opratanje, pomirenje, pravednost, kranska ljubav. Odgojno-obrazovna postignua: otkriti vanost izgradnje kranskoga ivota u stavu povjerenja u Boga koji ljubi ovjeka i eli mu postignue punine ivota; spoznati da naa volja nije uvijek u suglasnosti s Bojom voljom; upoznati Kristov nain vrenja volje Oeve i otkriti vlastiti put vrenja volje Boje; izdvojiti i opisati neka vana obiljeja kranskog ivota po kojima ovjek u vlastitom ivotu i u svijetu moe ostvariti Boju volju promiui milosre, pomirenje, ljubav i pravednost. Prijedlozi za metodiku obradu: evokacijski razgovor i igra asocijacija; istraivanje; izlaganje s tumaenjem glavnih pojmova; analiza, kritika prosudba i interpretacija biblijskih tekstova; identifikacijski razgovor i stvaranje kataloga pitanja s problemskom situacijom o vrenju volje Boje u osobnom ivotu i ivotu zajednice; promjena perspektive i pisanje suprotnoga teksta: volja Boja moja volja; voeni razgovor s tumaenjima pojmova

32

milosre, opratanje, pomirenje, pravednost, ljubav; pravljenje nacrta vlastitog ivota suobliena volji Bojoj; izrada mentalne mape ili izrada plakata. II. tematska cjelina OVJEK - MORALNO BIE TEME 1. ovjek - polazite etikog razmiljanja - Razliita poimanja, slike i definicije ovjeka, te povezanost svjetonazora s antropolokim pristupom ovjeku: biologija, filozofija, psihologija, sociologija, teologija, literatura i umjetnost. - ovjek kao etiko bie, svjesno svoga djelovanja (actus hominis, actus humanus). - ovjek kao moralni subjekt i kao moralni objekt. Kljuni pojmovi: ovjek - etiko bie, ovjek - moralno bie, moralni subjekt, moralni objekt, moralna naela, moralna odgovornost. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati razliite definicije ovjeka u specifinom poimanju pojedinih znanosti o ovjeku; razumjeti pojmove etika, moral i kranski moral. Prijedlozi za metodiku obradu: prosudba razliitih pristupa i slika o ovjeku koje stvaraju razliite znanosti; postavljanje problema i rasprava o svijetu mladih: imati ili ne imati etike i moralne norme, prihvaati ili odbacivati moral; odabir dokumentarnih i simbolikih fotografija s moralnom tematikom i rasprava o njihovim porukama u poveznici s etikim i moralnim normama i ivotom; intervju uenika ili druge osobe o unaprijed pripremljenoj temi s moralnom problematikom; voenim razgovorom i tumaenjem usvojiti osnovne etike pojmove. 2. Kriteriji dobra i zla - Bioloka etika (selekcija, mutacija, preivljavanje). - Filozofska etika (ljudska narav kao polazite i kriterij etikog djelovanja). - Senzualizam (dobro je to odgovara osjetilima). - Pragmatizam (normativna mo injeninog stanja). - Diktatura veine. - Utilitarizam. - Ideoloka etika (dobro je to odgovara sustavu). - Pravni pozitivizam (dobro je to propisuje zakon). Kljuni pojmovi: dobro, zlo, ljudska narav, univerzalna naela; senzualizam, pragmatizam, utilitarizam. Odgojno-obrazovna postignua: navesti uvjete o kojima ovisi moralnost ovjekovih ina (shvaanje dobra i zla te njihove razlike, sloboda, spoznaja i prirodni zakon kao univerzalna norma); prepoznati drutvene utjecaje na oblikovanje kriterija odreivanja dobra i zla. Prijedlozi za metodiku obradu: problemsko razmatranje razliitih etikih pristupa i etikih teorije o ovjeku, ljudskoj naravi i djelovanju, kriterijima dobra i zla; usporedno itanje i analiza tekstova s porukama koje nude neke etike teorije i pristupi; sueliti ljestvicu opeprihvaenih vrjednota s nekim etikim ponudama (pragmatizam, utilitarizam); napraviti pojedinane, a potom zajednike kriterije za vrjednovanje dobra i zla i uiniti usporednu prosudbu. 3. Odnos vjere i morala - Obiljeja moralnosti: - moralnost - izvanjska i unutarnja; - naela djelovanja: autonomno, heteronomno, teonomno; - moralnost kao drutvena stvarnost.

33

- Odnos naravi i milosti (prirodni i objavljeni moralni zakon). - Odnos vjere i morala. Kljuni pojmovi: narav i milost, prirodni i objavljeni moral, izvanjska i nutarnja moralnost, autonomna moralnost, vjera i moral. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti razliku izmeu prirodnog i objavljenog moralnog zakona; uoiti postojanje objektivnih moralnih normi; objasniti povezanost vjere i morala; poznavati obiljeja ljudske moralnosti, izvanjska i unutarnja, te naela moralnog djelovanja; razumjeti i usvojiti naela moralnog djelovanja; uoiti bitnu poveznicu izmeu vjere i morala i upoznati njihovo znaenje za istinski kranski ivot. Prijedlozi za metodiku obradu: analizirati u skupnom radu neke zapovijedi, naredbe, pravila i norme iz svakodnevnog ivota: uoiti koje su od njih moralne norme, a koje nekoga drugoga tipa; analizom biblijskih i drugih tekstova upoznati i izdvojiti obiljeja ljudske moralnosti i naela moralnog djelovanja koja imaju obiljeja objektivnih moralnih normi; voditi razgovor o poveznici vjere i morala u kranskom moralnom ponaanju i svakodnevnom ivotu; problemski otvoriti pitanje odnosa vjere i morala u kranskom ivotu, i odgovoriti na pitanje: je li moralno ponaanje dananje mladei i odraslih u skladu s kranskim moralom? 4. Savjest - norma etikog djelovanja - Pojam "dobra" i pojam "vrjednote": - ljestvica vrjednota; odnos vrjednota i dobra u sebi - Pojam i znaenje krjeposti, temeljne krjeposti. - Pojam i znaenje savjesti: - savjest u civilizacijama i kulturama antike; - savjest u Svetom pismu Staroga zavjeta i Novoga zavjeta; - savjest u starokranskih pisaca; - savjest u nauku Drugog vatikanskog koncila. - Vrste savjesti i odgoj savjesti - savjest usklaena s moralnim vrjednotama. Kljuni pojmovi: dobro i vrjednota, savjest, glas savjesti, sloboda savjesti, kolebljiva, popustljiva i laka savjest, iskrena i sigurna savjest, krjepost, temeljne krjeposti. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati razliku izmeu pojmova "dobro", "vrijednost" i vrjednota; razumjeti i objasniti pojam kranske krjeposti; objasniti pojam savjesti i razumjeti nunost njezinog usklaivanja s moralnim vrjednotama; navesti oblike (vrste) savjesti i njihovo shvaanje u biblijskim tekstovima, kranskim spisima i Uiteljstvu Crkve. Prijedlozi za metodiku obradu: u voenom razgovor analizirati svakodnevne pojave iskrivljavanja vrjednota i pridavanja "dobrima" drugaijih "vrijednosti" nego to to njihova "prirodna svrha" zahtijeva; izraditi tabelu razliitih vrjednota prema kategorijama: materijalne vrijednosti, duhovne i moralne vrjednote, estetske, psihike stvarnosti; u biblijskim i otakim tekstovima te dokumentima Uiteljstva pronai i analizirati vrste savjesti te traiti naine njihova usklaivanja s dobrom i moralnim vrjednotama; u voenom razgovoru odrediti pojam i vrste savjesti te mogunost djelovanja u skladu s time u svakodnevnom ivotu. 5. Savjest pred zakonom i suvremenim etikim pitanjima - Savjest i zakon. Pitanje temeljnog etikog konsenzusa u pluralnom i sekularnom drutvu. - Zlatno pravilo kao vrhunac humanistike etike. - Univerzalna etika i svjetske religije. Kljuni pojmovi: savjest i zakon, humanistika etika, univerzalna etika, etiki konsenzus, moralne vrjednote, moralne norme, Zlatno pravilo.

34

Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati izvore moralnosti ljudskih ina (sloboda, objekt, nakana, okolnosti); navesti Zlatno pravilo moralnosti i prepoznati ga kao vrhunac humanistike etike; prepoznati slinosti temeljnih moralnih zahtjeva u svjetskim religijama. Prijedlozi za metodiku obradu: problemski stvoriti dvojbu o potrebi potivanja i sluanja glasa vlastite savjesti pri donoenju odluka u vanim ivotnim zgodama ili se ponaati prema trenutanoj koristi, probitku ili situaciji; analizirati Zlatno pravilo kao vrhunac humanistike etike i odrediti njegove granice; grupni rad na temu: "Moralne norme velikih svjetskih religija" u svrhu otkria shvaanja moralnosti u razliitim kulturnim i religioznim sredinama, uoavajui razliitosti i slinosti moralnih normi i dileme oko stvaranja univerzalne etike koju danas neki zastupaju i promiu. III. tematska cjelina LJUBAV PREMA BOGU I BLINJEMU - TEMELJI KR ANSKE MORALNOSTI TEME 1. Bog temelj kranske moralnosti - Bog - Najvie Dobro. - Bog kao savreno "dobro" u sebi, izvor i svrha postojanja svakoga "dobra". - Moralnost i plan spasenja: volja Boja i put osobne sree. - Moralnost i odgovornost: dati Bogu odgovor, otvorenost Duhu Bojemu. - Krist - mjera kranske moralnosti. Kljuni pojmovi: Bog najvie Dobro, Bog temelj kranske moralnosti, starozavjetni moral, novozavjetni moral, Kristov moral, kranski moral. Odgojno-obrazovna postignua:razumjeti tvrdnju da je ovjeku Bog najvie Dobro; shvatiti da se na Bogu koji je najvie Dobro temelji kranski moral; otkriti i shvatiti odnos izmeu kranskog morala i ovjekove moralne odgovornosti u vrenju ljudskih ina; upoznati obiljeja pojma vriti volju Boju i njegovo znaenje za kranski ivot; objasniti tvrdnju da je Isus Krist mjera kranske moralnosti. Prijedlozi za metodiku obradu: prikazivanje razliitih vrsta ljudskog zla i grijeha pomou novinskih izvjea i dokumentarne fotografije; pripremljena diskusija o Bogu kao najviem Dobru i ljudskoj slobodi pred pitanjem izbora izmeu dobra i zla s temom: je li ovjek odgovoran za dobro i zlo koje ini?; itanje, analiza i interpretacija biblijskih tekstova u kojima se pokazuje Boji plan s ovjekom u vrenju i dobra postignuu osobne sree; skupni rad i voeni razgovor na temu ovjekove sposobnosti izbora i moralne odgovornosti u biranju izmeu dobra i zla, dobrih postupaka i loih postupaka, pravednih i nepravednih ina; analiza biblijskih tekstova s katalogom pitanja te skupno prikupljanje podataka o Kristovim moralnim naelima kao temelju kranskoga morala; pravljenje plakata o temeljnim naelima kranskoga morala. 2. Objavljeni moralni zakon temeljni zakon - Potreba zakona u ljudskom ivotu (vrste zakona). - Dekalog - objavljeni Boji zakon - potreba ranjenog ovjeka. - Dekalog i prirodni moralni zakon (uloga razuma i slobode). - Boji zakon: unosi red i sklad u odnosu prema Bogu i ovjeku. (istaknuti neke: tovanje pravoga Boga, promicati istinu i ljudski ivot, potovati roditelje, potivati tue vlasnitvo). Kljuni pojmovi: Dekalog objavljeni Boji zakon, prirodni moralni zakon, tovanje Boga, potovanje ovjeka, ljudska prava. Odgojno-obrazovna postignua: otkriti postojanje objektivnih moralnih normi u osobnom ivotu i drutvu; razumjeti vanost osvarenja reda, pravila i pravednih zakona u meuljudskim

35

odnosima i u drutvu; otkriti i poznavati Dekalog, objavljeni Boji zakon, kao naravni temelj ljudskog moralnog postupanja i ivota; uoiti i objasniti ulogu razuma i slobode u vrenju Dekaloga i prirodnog moralnog zakona; Prijedlozi za metodiku obradu: asocijacije na rije moral i zakon; voenje pripremljene rasprave o vanosti potivanja moralnih normi i zakona u svakodnevnom ivotu s temom: Zakon je za ljude Zakon je protiv ljudi; rad u skupinama s temom i poticajnim pitanjima o razliitim normama i zakonima u svakodnevnom ivotu da se uoi njihova ivotna vanost i nunost; usporediti Dekalog s poveljama o pravima ovjeka i nekim sustavnim normama o ovjeku i njegovim pravima; analizirati i interpretirati izabrane biblijske tekstove koji pokazuju put promicanja kranskih moralnih naela, sklada i sree u ljudskoj zajednici: tovanje pravoga Boga, promicanje istine i ljudskog ivota, potovanje roditelja, potivanje tueg vlasnitva. 3. Znakovi ljubavi prema Bogu - Vjera u pravoga Boga i tovanje imena Bojega (svetost). - Povrede vjere (praznovjerje, idolopoklonstvo, gatanje, magija). - Sumnje, krize i kunje vjere - mogunost nove, vre i postojanije vjere. - Povrede ljubavi prema Bogu: bogohula, psovka, kriva zakletva. - Izrazi ljubavi prema Bogu (klanjanje, molitva, rtva, obeanja/zavjeti). - tovanje dana Gospodnjeg (nedjelja liturgijskog zajednitva, neradni dan, slobodno vrijeme). Kljuni pojmovi: vjera u Boga, vrsta i postojana vjera, praznovjerje, idolopoklonstvo, gatanje, magija, bogohula, psovka, ljubav prema Bogu, klanjanje Bogu, Dan Gospodnji. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti vjeru kao nadnaravni Boji dar i ovjekov odgovor koji ukljuuje svjesno i slobodno predanje Bogu; prepoznati sadraj i vanost prve Boje zapovijedi; razumjeti klanjanje, molitvu, rtvu i zavjete kao izraze ljubavi prema Bogu; razumjeti znaenje i navesti oblike povrede vjere; navesti neke povrede ljubavi prema Bogu; razumjeti znaenje i oblike slavljenja dana Gospodnjeg u kranskom ivotu. Prijedlozi za metodiku obradu: postaviti problemsko pitanje o vjeri i praznovjerju meu mladima i o tome voditi diskusiju; ne temelju konkretnih primjera voditi razgovor o povredama vjere u Boga (praznovjerje, gatanje, magija) i o povredama ljubavi prema Bogu, osobito psovkom, bogohulom i zaklinjanjem; pronai biblijske tekstove o pravovjernom tovanju Boga i odnosu prema svetinjama; meditativno promiljanje nad tajnom imena dragih osoba, svojih blinjih i nad Bojim imenom; napraviti mentalnu mapu o nainima iskazivanja ljubavi i zahvalnosti Bogu (klanjanje, molitva, euharistijsko slavlje); provesti anketa: "za" ili "protiv" nedjeljne euharistije i voditi razgovor o dobivenim porukama; radionica: "Vikend"; priaonica: "Mladi i slobodno vrijeme. " 4. Zlo i grijeh prijestup istinske ljubavi prema Bogu i blinjemu Prisutnost zla i grijeha u ovjeku i svijetu. - Zlo, grijeh i Boje milosre. - Teine grijeha: smrtni i laki grijeh. - Osobni grijesi i strukture grijeha. - Od grijeha do obraenja i pomirenja. Kljuni pojmovi: zlo, grijeh, smrtni grijeh, laki grijeh, osobni grijeh, strukture grijeha, obraenje, Boje milosre, pomirenje. Odgojno-obrazovna postignua:Kritiko uoavanje prisutnosti dobra i zla, stvarnosti grijeha u svijetu te raznih pokuaja negiranja grijeha; poznavanje razlike o teini grijeha, izmeu smrtnoga i lakoga grijeha te razliku izmeu osobnoga grijeha i strukture grijeha; otkriti grijeh kao prijestup ljubavi prema Bogu i blinjemu; spoznati da Boje milosre i pratanje

36

nadilazi ljudsko zlo i grijeh i da je Bog pravedni Sudac i milosrdni Otac; usvojiti svijesti o potrebi za priznanjem vlastite krivnje kod poinjenog grijeha i o potrebi trajnog obraenja; otkriti da put obraenja trai opredjeljenje za dobro i dobrog Boga te meusobno pratanje i pomirenje s ljudima; Prijedlozi za metodiku obradu: slikovito predoiti uinak grijeha na ovjekovu osobnost (razlomljena linost: slagalica koja se ne da sloiti); potraiti primjere pokuaja prebacivanja krivnje na drugoga ili na drutvo; izabranim (dija)filmovima predoiti utjecaj zla i irenje zla u svijetu (nasilje, nebriga, korupcija); analiza biblijskih tekstova o grijehu i obraenju, interpretacija likova (podjela uloga); voeni razgovor i tumaenje pojmova smrtni i laki grijeh, osobni grijeh i strukture grijeha; improvizirati predstavu o Kristu koji lijei, ozdravlja i pomiruje s Bogom; analiza novozavjetnih tekstova: Isusova mo nad zlom (grijeh, bolest) i nad Zlim; napraviti nacrt potrebnih koraka na putu pomirenja, od obraenja do pomirenja s Bogom i blinjima. 5. Evaneoski zakon ljubavi - Kristove zapovijedi ljubavi - temelj kranskog morala i put sree. - Novost i snaga kranske ljubavi (philia, eros, agape). - Govor na Gori (Blaenstva) - etika Bojega kraljevstva. - Novost govora o ljubavi prema neprijatelju. - Ljudska suradnja u ostvarenju Kraljevstva Bojega. Kljuni pojmovi: Kristov Zakon ljubavi, kranska ljubav, philia, eros, agape, ljubav prema neprijatelju. Odgojno-obrazovna postignua: opisati temeljno znaenje evaneoskog pojma ljubavi, osobito Zapovijed ljubavi; shvatiti da je kranska moralnost "vieg reda" - suobliiti se Isusu Kristu, a ne tek "red ljudske naravi"; otkriti novost, razine i obiljeja kranskog shvaanja ljubavi u pojmovima philia, eros i agape; usvojiti potrebu nasljedovanja Krista i izgradnje vlastitoga kranskog moralnog djelovanja po evaneoskom zakonu ljubavi. Prijedlozi za metodiku obradu: asocijacije i iznoenje vlastitog miljenja o ljubavi; usporedni rad s biblijskim tekstovima o Kristovu govoru o ljubavi prema blinjima i prema neprijatelju: Mt 5, 43-48 i 22, 36-40 te Iv 15, 16-19; komentirati tvrdnju: "Ljubi i radi to hoe" (sv. Augustin) i zlatno pravilo ivota: "Sve dakle, to elite da ljudi vama ine, inite i vi njima" (Mt 7,12); meditativno razmatranje nad otajstvom kranske ljubavi; pisanje eseja o Razinama kranskog shvaanja ljubavi s osvrtom na konkretan mladenaki izazov i ivotni projekt; pisanje dijaloga ili novinskog izvjea o potrebi cjelovita i ispravna shvaanja pojma ljubavi meu mladima.

IV. tematska cjelina "MUKO I ENSKO STVORI IH" TEME 1. ovjek - ena i mukarac - Spol, spolnost, seksualnost. - Razvoj shvaanja spolnosti kroz povijest. - Kransko utemeljenje pravednog odnosa prema spolovima. - Isto dostojanstvo u razliitosti osoba i spolova. Kljuni pojmovi: mukarac, ena, spolnost, seksualnost, kransko shvaanje spolnosti. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti poruku Drugog biblijskog izvjea o stvaranju ovjeka kao temelj kranskog poimanja ovjeka kao mukarca i ene; prepoznati razliku

37

izmeu spola i spolnosti (seksualnosti); razumjeti povezanost pojmova dostojanstvo, odgovornost i spolnost; razumjeti kransko shvaanje spolnosti. Prijedlozi za metodiku obradu: pribiranje i analiza poruka i tekstova iz dnevnog tiska (novine i asopisi osobito za mlade), posebno rubrika "o ljubavi" te "pitanja i savjeti"; identifikacijski i voeni razgovor, izdvajanje i tumaenje bitnih pojmova; mukarac, ena, spol, spolnost, seksualnost; kritiko itanje i interpretacija biblijskih i drugih tekstova o kranskom utemeljenju i cjelovitu pristupu ljudskoj spolnosti u povezanosti s promatranjem i interpretacijom fotografija (reprodukcija); pisanje eseja o dostojanstvu mukarce i ene, njihovoj spolnoj razlici i njihovu uzajamnom nadopunjavanju; izraditi kola na temu: "tipian mukarac i tipina ena"; u skupnom radu istraiti i na plakatu izloiti aspekte dostojanstva mukarca i ene i temeljna obiljeja kranskog pristupa spolnosti i seksualnosti izmeu mukarca i ene. 2. Obitelj u Bojem naumu - Narav i smisao braka i obitelji. - Povrede dostojanstva braka i obitelji: preljub, rastava, mnogoenstvo, slobodna veza, rodoskvrnue. - Suvremeni modeli obitelji i kranski model - Dunosti i prava lanova obitelji. Kljuni pojmovi: brak, obitelj, preljub, rastava, slobodna veza, model kranske obitelji, dunosti i prava u obitelji. Odgojno-obrazovna postignua:razumjeti narav i smisao braka i obitelji; Prijedlozi za metodiku obradu: stvaranje problemskog pitanja o vanosti braka i obitelji danas s pripremljenom diskusijom na tu temu; razgovor o ivotu u braku i obitelji na temelju dokumentarne fotografije, isjeaka iz novina i prikladnih tekstova koji tematiziraju svakodnevni obiteljski ivot; analizirati i interpretirati biblijske tekstove: Post 1,76-29; 2,1825; 1 Kor 6,12-20; analizirati posljedice preljuba, rastave, slobodnih veza i dr. te utvrditi kriterije kranskog moralnog pristupa tim povredama braka i obitelji; orisati neke modele dananjih obitelji i usredotoiti se na izgradnju modela kranske obitelji; napraviti plakat s pravima i dunostima lanova obitelji. 3. enidba - sakrament brane ljubavi i zajednitva - Poziv na ljubav i sebedarje. - enidba kao sakrament. - enidba u Bojem planu spasenja. - Uvjeti za valjano sklopljen brani savez. - Pavlova i Petrova povlastica. - Brana ljubav i zahtjevi branoga ivota. - Priprava za brak - vrijeme zarunitva. - Nerazrjeivost enidbe u braku vjernosti i ljubavi. - Otvorenost ivotu kao sudjelovanje u stvoriteljskom Bojem inu. Kljuni pojmovi: enidba, sakrament enidbe, valjana enidba, brani savez, nerazrjeivost enidbe, Pavlova i Petrova povlastica, zarunitvo, priprava za brak. Odgojno-obrazovna postignua:navesti i objasniti biblijsko utemeljenje sakramenta enidbe; razumjeti sakrament enidbe kao otvorenost ivotu i sudjelovanje u Bojem stvarateljskom inu; navesti preduvjete za valjano sklapanje sakramenta enidbe i put priprave za sakramentalni brak. Prijedlozi za metodiku obradu: - razgovarati o naravi ljudske spolnosti i odnosu spolova na antropolokoj razini (kritiki analizirati tekstove i lanke iz nekih asopisa); itati i analizirati biblijski tekst (Knjiga Postanka) te odrediti narav i dostojanstvo enidbu u Boji naum s

38

ovjekom; upoznati i definirati bitne injenice ustanovljenja sakramenta enidbe (Kana, Mt 19) i protumaiti uvjete za valjano sklopljenu enidbu; analizirati tekstove i razgovarati o nauku sv. Pavla o enidbi i protumaiti Pavlovu i Petrovu povlasticu; ostvariti problemsku diskusiju i voeni razgovor o "modi" razvoda braka: argumenti "za" i "protiv" te o modi ivljenja bez braka ili o "braku na pokus"; posvijestiti narav istinske ljubavi i nunost rjeavanja problema uz pomo Boga i molitve; analizirati Pismo biskupa Hrvatske o obliku sklapanja enidbe, vremenu zarunitva i potrebi prikladne priprave za sakramentalni brak; izabrati i komentirati odabrane poruke i aforizme o veliini i tajni braka i ljubavi uz glazbu; pogledati video-film o sakramentu enidbe (izdava: Kranska sadanjost, Zagreb) i razgovarati o njegovoj poruci. 4. Roditelji i obitelj - odgovorno roditeljstvo - Raanje djece poziv i dobro suprunika. - Planiranje obitelji. - Briga roditelja za cjelovit odgoj djece. - Djeca i obitelj - dobro Crkve i drutva. Kljuni pojmovi: roditelji, raanje djece, planiranje obitelji, odgovorno roditeljstvo, cjelovit odgoj djece. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i objasniti odrednice odgovornog roditeljstva; navesti i razumjeti povrede protiv dostojanstva spolnosti, braka i obitelji; upoznati crkveni nauk o odgovornom planiranju i raanju djece; otkriti vanost cjelovita odgoja djece emu pripada i vjerski odgoj; upoznati vanost brige za djecu i obitelj kao temelj osobnog i drutvenoga dobra i napretka. Prijedlozi za metodiku obradu: stvaranje problemske situacije i pripremljena diskusija na temu: dijete je dar - dijete je teret; pribrati razne novinske isjeke s porukama o raanju djece i napraviti zemljovid svoje zemlje s brojem umrlih i roenih te godine; voditi razgovor na temelju dobivenih rezultata; analizirati tekstove koji govore o odgovornom roditeljstvu i planiranju obitelji te izdvojiti poruke i o njima razgovarati; izraditi male seminarske radnje prema: Humanae vitae, Pismo pape obiteljima, Familiaris Consortio, Mulieris dignitatem ; V. tematska cjelina DOSTOJANSTVO LJUDSKOGA IVOTA

TEME 1. Svetost i dostojanstvo ljudskoga ivota - Vrijednost, svetost i nepovrjedivost ljudskoga ivota - Biblijsko utemeljenje (SZ i NZ). - ivot je najvee dobro. Ljudski ivot je svet. Bog je jedini gospodar ivota. ovjek je uvar ivota. Kljuni pojmovi: ivot najvee dobro, svetost i dostojanstvo ljudskoga ivota; Bog gospodar ivota, bioetika naela, Hipokratova prisega. Odgojno-obrazovna postignua:poznavati biblijske temelje o vrijednosti i svetosti ljudskoga ivota; objasniti temeljni kranski stav prema ljudskom ivotu (nepovredivost i svetost); upoznati i razumjeti bitna bioetika naela; poznavati znaenje Hipokratove prisege. Prijedlozi za metodiku obradu: produbljeno kritiko itanje, analiza i razgovor o biblijskim temeljima svetosti ljudskoga ivota; stvaranje problemske situacije i diskusija na temu: tko je gospodar ljudskog ivota Bog ili ovjek?; analiza lanka 5 i 25 Ope deklaracije o pravima ovjeka OUN; analiza Ustava i dravnih zakona koji govore o pravu na ivot i dostojanstvu osobe; u skupnim radovima upoznati i analizirati neka bioetika naela u poveznici s konkretnim pitanjima; itanje i analiza Hipokratove prisege.

39

2. ivotom obdareni i u ivot pozvani - Ljudski ivot kao dar - poetak ljudskoga ivota. - ovjek kao osoba od trenutka zaea do prirodne smrti. Povrede ljudskoga ivota: pobaaj, eutanazija, ubojstvo, samoubojstvo. - Transplantacija i doniranje ljudskih organa. - Promicanje ljudskoga ivota. Kljuni pojmovi: zaee ljudskoga ivota, dar i nepovredivost ivota, pobaaj, eutanazija, ubojstvo, samoubojstvo, transplantacija ljudskih organa, bolesti ovisnosti. Odgojno-obrazovna postignua: poznavati bitna obiljeja ljudske osobe po kojima je ovjek jedinstveno i nepovredivo bie; razumjeti i usvojiti stav zatite ovjeka kao osobe od zaea do prirodne smrti, navesti i objasniti povrede ljudskoga ivota (ubojstvo, pobaaj, samoubojstvo, eutanazija); navesti stav Katolike crkve o pobaaju i razloge zbog kojih odobrava transplantaciju organa; prepoznati opasnosti manipulacije u transplantaciji organa; navesti i objasniti uzroke i posljedice najuestalijih autodestruktivnih ponaanja mladih: bolesti ovisnosti. Prijedlozi za metodiku obradu: stvaranje problemske situacije i diskusija o ljudskom ivotu s temom: ivot kao slobodan izbor i dar ili sluajnost; analiza teksta i voeni razgovor: "Fetus je osoba" (A. Kurjak); u skupnom radu obraditi neke temeljne biblijske tekstove i tekstove iz dokumenata Katolike Crkve o nepovredivosti ljudskog ivota; skupni rad s temom: Sadanje prijetnje ljudskom ivotu (EV 7-22); gledanje prikladnog filma za ovu mladenaku dob i voeni razgovor na temu: Abortus- Video-kaseta: Halo ja sam tu (izdava: Kranska sadanjost, Zagreb); voeni razgovor o dostojanstvu ljudskoga ivota i Bojoj zapovijedi "Ne ubij"; diskusija o transplantaciji i doniranju ljudskih organa; analiza i intepretacija teksta Evangelium vitae br. 53-77. 3. uvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe izazovi znanosti - Cjelovitost ljudske osobe (jedinstvo tijela, due i duha). - Izazovi suvremene znanosti i znanstvenih istraivanja na ovjeku. - Bioetika. Kloniranje, teorija genoma, umjetna oplodnja. - Potivanje tjelesne cjelovitosti. Kljuni pojmovi: znanstvena istraivanja, ljudsko zdravlje, bioetika, biogenetika, kloniranje, umjetna oplodnja, tjelesna cjelovitost. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti promicanje ljudskoga ivota kao kransku obvezu; objasniti pojam i navesti podruja kojima se bavi bioetika; razumjeti i navesti razloge zbog kojih sve to je znanstveno mogue na podruju biogenetike (genom, kloniranje, matine stanice) nije i moralno dopustivo; navesti i objasniti razloge zbog kojih sve to je znanstveno mogue na podruju reproduktivne biologije (umjetna oplodnja) nije i moralno dopustivo; navesti naine na koje treba uvati i promicati vlastito i tue zdravlje (ishrana, odijevanje, higijena, kretanje...). Prijedlozi za metodiku obradu: prikupljanje podataka i analiza razliitih tekstova i informacija o ljudskom zdravlju i problematici kloniranja, umjetne oplodnje, potovanja tjelesne cjelovitosti i ljudskoga ivota; stvaranje problemske situacije i rasprava diskusija s temom: Je li kloniranje moralno dopustivo?; tumaenje osnovnih pojmova, kritiko tumaenje prikupljenih injenica o bioetici, kloniranju i umjetnoj oplodnji; istraivanje i kritika analiza biblijskih, doktrinarnih i drugih tekstova u kojima Crkva izlae svoj nauk o navedenim pitanjima; pisanje kratkog eseja o dostojanstvu, neponovljivosti i potovanju ljudske osobe. 4. Dostojanstvo osobe pred stvarnou patnje, bolesti i smrti - Skrb za ljudsko zdravlje briga za bolesne i nemone.

40

- Isusova briga za bolesne. Apostoli nastavljaju Isusovo djelo. - Sakrament bolesnikog pomazanja. - Spasenjsko djelovanje pomazanja bolesnih. - Slavlje sakramenta pomazanja. - Sakrament ivota, a ne "sakrament smrti". Kljuni pojmovi: bolest i nemo, kranska skrb za bolesne i nemone, bolesniko pomazanje, sakrament bolesnikog pomazanja, sakrament ivota. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti probleme suvremenoga svijeta koji donose siromatvo, bolesti i umiranje djece; upoznati biblijske tekstove o Isusovoj posebnoj brizi i skrbi za siromane i potrebne; poznavati naine na koje Crkva danas promie brigu za bolesne i nemone; otkriti donekle zaboravljeno znaenje sakramenta bolesnikog pomazanja u ivotu krana; razumjeti povezanost sakramenta bolesnikog pomazanja i skrbi za zdravlje i ivot ovjeka; poznavati biblijsko utemeljenje, znaenje i uinke sakramenta bolesnikog pomazanja; opredjeljenje za siromane i ugroene i spremnost pomaganja potrebitima. Prijedlozi za metodiku obradu: empatiko uivljavanje u drugoga i njegove potrebe: prepoznavanje osjeaja, potreba, oekivanja, problema i sl.; navesti primjere doprinosa poznatih krana u skrbi za bolesne i potrebite (majka Tereza, Albert Schweitzer i dr.); voenje dijaloga: Tko je moj blinji?; analizirati tekst: B. Z. agi, "Preferencijalna opcija za siromane"; aktualizacija (posadanjenje) biblijskih tekstova koji govore o brizi za siromane, nemone i potrebne. VI. tematska cjelina IVJETI U ISTINI TEME 1. Hoditi u istini - Istina temelj povjerenja i ivota meu ljudima. - Bog izvor svake istine. - Povrede istine: la, lano svjedoenje i krivokletstvo. - Odnos prema istini u drutvu i medijima. Kljuni pojmovi: istina, Bog izvor istine, istinoljubivost, la, lano svjedoenje, krivokletstvo, istina u medijima, istina u drutvu. Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti vanost iskrenosti i istinoljubivosti meu ljudima; razumjeti negativne posljedice lanog svjedoenja, lai i krivokletstva za osobu i drutvo, individualnu i drutvenu teinu razumjeti; spremnost zauzimanja za istinu na osobnoj i drutvenoj razini; upoznati opasnost prikrivanja istine, lanog prikazivanja injenica i zloporabe istine koja se dogaa preko masovnih medija. Prijedlozi za metodiku obradu: igra asocijacija na rije istina i hoditi u istini; prikupljanje razliitih novinskih tekstova i poruka o svakodnevnim ivotnim pitanjima i temama i kritika analiza o istinitosti i cjelovitosti informacija koje nam prenose; stvaranje problemske situacije i diskusija o suprotnostima: istina i la u osobnom i drutvenom ivotu?; skupni rad i kritika analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova o cjelovitu pristupu istini i kriterijima razluivanja istine od lai; analiza i tumaenje bitnih pojmova u poveznici s njihovim znaenjem u svakodnevnom ljudskom i kranskom ivotu: la, lano svjedoenje, krivokletstvo, istinitost, istinoljubivost, igra uloga; pisanje kratkog eseja. 2. Istina e vas osloboditi - Kranski pristup istini. - Isus Krist punina Istine! - Isusov put istine svakodnevno svjedoenje i snaga muenitva za istinu.

41

Kljuni pojmovi: Krist punina Istine, Isusov put istine. Odgojno-obrazovna postignua: poznavanje temeljnih obiljeja istine; razumjeti kranski moralni pristup istini; upoznati Krista kao potpunu Istinu koja oslobaa; prihvatiti Isusov primjer i put ivljenja i promicanja istine. Prijedlozi za metodiku obradu: kritiki istraiti i analizirati Kristov pristup istini i izraditi nacrt kranskoga puta u Kristovoj istini i slobodi.

ETVRTO GODITE I. tematska cjelina SUVREMENI OVJEK PRED PITANJEM BOGA TEME 1. Potekoe suvremenoga ovjeka s Bogom - izazov nevjere - Od sekularizacije do sekularizma. - Suvremeni oblici ateizma. - Ateistika interpretacija religije. - Relativiziranje vrjednota. Kljuni pojmovi: sekularizacija, ateizam, relativizam, religiozna ravnodunost. Odgojno-obrazovna postignua: propitati uzroke potekoa s vjerom u Boga kod suvremenoga ovjeka; navesti i protumaiti uzroke religioznog indiferentizma (utilitarizam, hedonizam, konzumerizam, relativizam); razlikovati i objasniti pojmove sekularizacija i sekularizam; prepoznati i razlikovati suvremene oblike ateizma; prepoznati utjecaje ateistike interpretacije religije u svom okruenju. Prijedlozi za metodiku obradu : razgovarati o znaenju Boga u konkretnim ivotima ljudi iz vlastitog okruenja; scenski ili pantomimom prikazati znaenja pojmova utilitarizam, hedonizam, konzumerizam, relativizam, religiozni indiferentizam ; navesti primjere za svaki oblik ateizma; analizirati tekstove klasiara kritike religije (Feuerbach, Marx, Nietzsche, Freud); napisati vlastiti osvrt na njihovu kritiku religije. 2. Suvremena religioznost i njezina pitanja - Rezultati empirijskih istraivanja. - Deklarativna i funkcionalna religioznost. - Religioznost u ozraju subjektivizma. - Tipini oblici iskrivljenih predodb o Bogu: funkcionalni Bog, moralistiki Bog, bezazleni Bog, patrijarhalni Bog itd. - Sloboda i problem vjere. - Povratak religioznog pitanja i traganje za religioznim iskustvom. - Posebnost i autentinost kranskog duhovnog iskustva. Kljuni pojmovi: religiozni subjektivizam, slike o Bogu, kransko duhovno iskustvo. Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i kritiki propitati rezultate sociolokih istraivanja religioznosti u Europi i na hrvatskom govornom podruju; razlikovati deklarativnu i funkcionalnu od istinske religioznosti; prepoznati utjecaje postmoderne kulture (subjektivizam, fragmentarnost, trenutanost) na ovjekovu religioznost; ralaniti odnos vjere i slobode te slobode i ovisnosti kod suvremenoga ovjeka; prepoznati nove oblike pojavljivanja religioznih pitanja; objasniti posebnost i autentinost kranskoga duhovnog iskustva; promiljati vlastiti odnos prema Bogu i prepoznati razliite utjecaje na njega

42

(pozitivne i negativne); navesti i objasniti oblike i uzroke iskrivljenih predodb o Bogu; pojasniti vlastitu predodbu o Bogu kroz sueljavanje s kranskim i nekranskim iskustvima i interpretacijama Boga. Prijedlozi za metodiku obradu : analizirati rezultate empirijskih istraivanja o religioznosti u Europi i u Hrvatskoj; usporediti obiljeja religioznosti i crkvenosti u Hrvata u razliitim sredinama te istaknuti prednosti i nedostatke; pronai primjere dananjih naina oitovanja potrebe za religioznim i pseudoreligioznim; pronai na internetu kontekste u kojima se pojavljuje pojam duhovno/duhovnost ; saeto prikazati odrednice kranskog duhovnog iskustva; pronai razliite predodbe o Bogu na primjerima iz knjievnosti te ih usporediti s biblijskom objavom i iskustvom Boga; pokuati opisati vlastitu sliku o Bogu. 3. Traganje za iskustvom svetoga i "nova religioznost" - Novo religiozno traganje kao stvarnost i pitanje. - New Age, novi religiozni pokreti i sljedbe. - Sveto u novoj religioznosti i ambivalentnost religioznog iskustva. - Izokretanje religije u ideologiju, religiozni fanatizam i fundamentalizam. - Sektatvo i kriva svijest o izabranju. - Religioznost kao puki osjeaj (feeling). Kljuni pojmovi: novi religiozni pokreti, sljedbe, religiozni fanatizam, religiozni fundamentalizam. Odgojno-obrazovna postignua: navesti bitna obiljeja novih religioznih pokreta i sljedb te ih vrjednovati iz kranske perspektive; razlikovati autentinu religioznost od religioznog fanatizma i fundamentalizma; razumjeti da se religija odnosi na itava ovjeka (spoznajna, doivljajna i djelatna dimenzija) te uoiti opasnost iskljuivosti bilo koje dimenzije; uoiti opasnost relativiziranja vlastitog religioznog opredjeljenja pod pritiskom pluralizma religioznih praksa. Prijedlozi za metodiku obradu : prikupiti iskustva osoba koje su bile u nekoj sljedbi i koje su je napustile; saeti glavna obiljeja novih religioznih pokreta i sljedba; tabelarno prikazati razliku upotrebe Biblije i meditacije u kranstvu i u nekim religioznim sljedbama i pokretima;. 4. Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu - Bog i zlo u svijetu. - Podrijetlo zla u svjetlu kranske vjere. - Boji odgovor na problem zla i patnje - spasenje u Kristu. Kljuni pojmovi: podrijetlo zla, teodiceja, spasenje, otkupljenje, pashalno otajstvo. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati problem zla i patnje u svijetu kao klasino pitanje koje izaziva sumnju u Boju svemo, dobrotu i pravednost; suoiti se s kritikom religije i propitati vlastite stavove; prepoznati povezanost ovjekove slobode i Bojeg doputenja zla i patnje prema Post 2; objasniti Kristov put kroz muku i smrt do uskrsnua kao Boji odgovor na problem patnje; razumjeti da je pridruivanje Kristovu pashalnom otajstvu kranski nain sueljavanja sa zlom i patnjom. Prijedlozi za metodiku obradu : pogledati isjeke dokumentarnih filmova o svjedoanstvima ljudi koji su proli teke patnje u ivotu (rat, glad, bolest, neimatina) i razabrati sluajeve u kojima je patnja oslabjela i u kojima je ojaala vjeru; meditativno promiljati o vlastitom suoavanju sa zlom i s patnjom; pronai sliku koja izraava prevladavanje zla i patnje; pronai biblijske tekstove o Jobovu prihvaanju patnje i o Kristovu prihvaanju muke i smrti za spas ovjeanstva; nainiti prezentaciju koja izraava kranski pristup problemu zla i patnje.

43

5. Dokazi o Bojoj opstojnosti - Teleoloki, kozmoloki, antropoloki dokazi. - Bog - uvijek drukiji. Kljuni pojmovi: racionalna spoznatljivost Boga, dokazi o Bojoj opstojnosti, kozmoloki dokaz, antropoloki dokaz. Odgojno-obrazovna postignua: promiljati o odnosu vjere i razuma; uvidjeti racionalno i emocionalno znaenje razumskog utemeljenja vjere za vlastiti ivot; navesti i objasniti dokaze o Bojoj opstojnosti; uoiti da Bog nadilazi sve ljudske predodbe. Prijedlozi za metodiku obradu : pronai slinosti i razlike o odnosu vjere i razuma u kranstvu i drugim religijama na temelju odabranih tekstova; izloiti dokaze o Bojoj opstojnosti po skupinama; opisati razlike izmeu vlastite religioznosti u djetinjoj dobi i danas; pronai pjesnike i biblijske tekstove koji govore o tome da je Bog uvijek drukiji od naih oekivanja. II. tematska cjelina BIBLIJSKA SLIKA BOGA I ISKUSTVO BOGA TEME 1. Bog u svjedoanstvu vjere Staroga zavjeta - Spoznaja Boga u Starom zavjetu - kroz povijesne i drutvene mijene: - Abrahamov plemenski Bog; - Mojsijev Bog saveza; - Eshatoloko-univerzalistika slika Boga kod proroka. - Bitna obiljeja starozavjetne slike o Bogu. - Polarnost izmeu Boje blizine/prisutnosti i nemogunosti raspolaganja Bogom. - Boja osobnost i transcendentnost - objava Bojeg imena u Izl 3,13 sl. - Boje saveznitvo i vjernost kao dar i obveza. Kljuni pojmovi: povijesnost objave Boga, povijesnost spoznaje Boga, Abraham, Mojsije, proroci, starozavjetno poimanje Boga, Savez s Bogom, ime Boje. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti procesualnost i povijesnost objave i spoznaje Boga u Bibliji; razumjeti i objasniti proces spoznaje Boga u Starome zavjetu kroz povijesne i drutvene mijene, od Abrahamova plemenskog Boga do univerzalnog Boga kojega navjeuju proroci; navesti i objasniti bitna obiljeja starozavjetne slike o Bogu, osobito na temelju objave Bojeg imena (Izl 3,13-15); razumjeti Izraelovo iskustvo saveznikog odnosa Boga i naroda te Boga i pojedinca kao trajni model povezanosti ovjeka s Bogom. Prijedlozi za metodiku obradu : u natuknicama saeti svoja dosadanja znanja o Abrahamu, Mojsiju i prorocima (u skupinama); shematski prikazati irenje obzorja u procesu spoznaje Boga u Starom zavjetu; usporediti znaenje imena u naoj i u semitskoj kulturi; usporediti razliita itanja tetragrama JHVH; meditativno ponirati u znaenje objave Boga i Bojeg imena u Starom zavjetu za vlastiti ivot; potraiti knjievna svjedoanstva suvremenog idovskog iskustva Boga. 2. Bog u svjedoanstvu vjere Novoga zavjeta - Novost Isusove slike Boga u njegovu navijetanju i djelovanju: - Isusovo apsolutno povjerenje u Oca (Abba); - Svojim djelovanjem u prilog ovjeku Isus uprisutnjuje Boga. - Novozavjetna vjera u Isusa kao Sina Bojega: - Isus - sredite same poruke i objava Boga; - Isusova univerzalnost spasenja i meureligijski dijalog. - Objava Trojednoga Boga.

44

Kljuni pojmovi: Isusova objava Boga, Abba, Isusovo boansko sinovstvo, Bog Isusa Krista i druge religije, pluralistika teologija religija, Presveto Trojstvo. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti i objasniti novost i jedinstvenost slike Boga kojega objavljuje Isus kroz svoje propovijedanje i djelovanje; uoiti i objasniti novozavjetno svjedoanstvo Isusova posebnog sinovstva u odnosu prema Bogu; navesti i protumaiti novozavjetna svjedoanstva vjere u Isusa kao Sina Bojega; razumjeti znaenje pojmova ontoloko i funkcionalno sinovstvo; otvoriti se Bojem univerzalnom oinstvu po Isusu i bratsko-sestrinskoj povezanosti meu ljudima; navesti i objasniti razliita gledanja na znaenje Isusa Krista u odnosu na druge religije (ekskluzivizam, inkluzivizam, pluralistika teologija religija) te razumjeti sredinjost Isusa Krista za krane; prepoznati kljune momente objave trojedinoga Boga u Novome zavjetu. Prijedlozi za metodiku obradu : na temelju umjetnike slike Isusa koji propovijeda na gori napisati najvanije poruke kojima on objavljuje Boga ljudima; izabrati i potpisati tekst pod slike na kojima Isus objavljuje Boga svojim djelovanjem u korist ovjeka; pronai novozavjetne tekstove koji oituju Isusov poseban sinovski odnos prema Bogu; pogledati isjeak iz filma "Pasija" u kojemu Isus na aramejskom jeziku zaziva Boga s Abba; napraviti prezentaciju u kojoj se navode posljedice Bojeg univerzalnog oinstva za tvoj odnos prema drugima; na internetu pronai u kojim se sve kontekstima govori o meureligijskom dijalogu i kako se pritom govori o Isusu; pogledati sliku freske na kojoj se Duh Sveti prikazuje kao enski lik i razgovarati o opravdanosti takovoga prikazivanja. 3. Kransko iskustvo Boje prisutnosti u skrivenosti - Boja skrivenost i susretljivost - Putovi kranskog iskustva Boga: - Rije Boja; - Molitva; - Sakramenti; - Crkva - zajednica vjere; - Blinji; - Dogaaji vlastitoga ivota. Kljuni pojmovi: kranski putovi susreta s Bogom, Rije Boja, itanje Biblije, molitva, sakramenti, crkveno zajednitvo, ljubav prema blinjemu, propitivanje ivota u svjetlu vjere. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti i navesti mogunosti i naine kraninova susreta s Bogom danas; razumjeti Rije Boju kao povlateno mjesto susreta s Bogom; razumjeti molitvu kao vrijeme osobnog i zajednikog susreta s Bogom; razumjeti sakramente kao djelotvorne znakove susreta s Bogom; razumjeti Crkvu kao nezaobilazno mjesto kranskoga susreta s Bogom; razumjeti da kranin u blinjemu prepoznaje i susree Boga; uiti prepoznavati Boga po dogaajima vlastitoga ivota. Prijedlozi za metodiku obradu : na temelju evaneoske perikope o dogaaju Emausa izvesti zakljuke o Bojoj skrivenoj prisutnosti meu nama danas; izloiti svoja dosadanja iskustva osobnog i zajednikog itanja Biblije; analizirati podatke religijskog istraivanja o poznavanju i itanju Biblije kod kranskih vjernika; razgovarati o ideji organiziranja Biblijske veeri ili Biblijske noi (cjeloveernje ili cjelonono itanje Svetoga pisma); prikupiti molitve koje za te imaju posebno znaenje; shematski prikazati znaenje sakramenata za kranski ivot; odgovoriti na pitanje zato bez Crkve nema pune vjere u Krista; pronai novozavjetne tekstove u kojima se Isus poistovjeuje s blinjim; napisati vlastitu biografiju kao povijest Bojeg djelovanja u tvom ivotu. 4. Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga - Iskustvo grijeha i spasenja u Bibliji.

45

- Sakramentalna praksa pomirenja kroz povijest. - Pomirenje danas. - Nazivi i bitni elementi sakramenta pomirenja. - Uinci sakramenta pomirenja. Kljuni pojmovi: Boje milosre, iskustvo i posrednitvo Bojeg milosra, sakrament pomirenja, nazivi sakramenta pomirenja, obraenje, ispovijed, oprotenje, pokora. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti vanost Bojega milosra u biblijskoj objavi i shvaanju Boga; objasniti narav i vanost sakramenata kao znakova susreta s Bogom i ljudima za kranski ivot; protumaiti posrednitvo Boje milosti po sakramentu pomirenja; doivjeti Boga kao onoga koji pratanjem spaava i daje mogunost novoga poetka; upoznati vanost sakramenta pomirenja u Crkvi kroz povijest i danas; navesti i protumaiti znaenje razliitih naziva sakramenta pomirenja (obraenje, ispovijed, oprotenje, pokora, pomirenje); navesti bitne elemente i uinke sakramenta pomirenja. Prijedlozi za metodiku obradu : provesti anketu o tome to ljudi danas smatraju grijehom; analizirati biblijske tekstove koji svjedoe o Bojem milosru i pratanju; potraiti umjetniki prikaz nekog prizora Bojeg pratanja i analizirati ga; razgovarati o iskustvu ljudske potrebe da se ispovjedi i pone iznova; u razliitim molitvenicima pronai ispite savjesti i pomou njih sastaviti ispit savjesti za mlade. 5. Bog u iskustvu kranskih svetaca i svjedoka vjere - Iskustvo Boga u ivotu sv. Augustina. - Iskustvo Boga u ivotu sv. Franje Asikoga. - ivot i djelo male Isusove sestre Magdalene. - (fakultativno: bl. Edith Stein, bl. Ivan Merz). - Osobitosti i zajednika obiljeja u razliitim iskustvima Boga. Kljuni pojmovi: sveci, svjedoci vjere, sv. Augustin, katekumenat, sv. Franjo Asiki, mala sestra Magdalena, ivot s Bogom. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati kransko iskustvo Boga na primjerima ivota svetaca i svjedoka vjere; upoznati glavne crte ivotopisa sv. Augustina i njegova puta s Bogom; navesti slinosti Augustinova odlaenja od Boga i traenja Boga s primjerima osoba iz vlastite sredine; upoznati glavne odrednice ivota sv. Franje Asikoga i njegova ivotnog puta s Bogom; prepoznati aktualnost Franjine duhovnosti danas; upoznati bitne crte ivotopisa male sestre Magdalene Hutin; prepoznati aktualnost njezina nenametljivog svjedoanstva ivota s Bogom u islamskom kontekstu; prepoznati zajednika obiljeja iskustva Boga u kranskih svetaca i svjedoka vjere; vjebati se odgovarati na Boji poziv u vlastitom ivotu. Prijedlozi za metodiku obradu : nacrtati kartu Sredozemlja u Augustinovo vrijeme i unijeti geografske odrednice njegova ivota; razgovarati o slinosti Augustinova puta vjere s primjerima osoba iz vlastite sredine; napisati intervju sa sv. Monikom ili sa sv. Ambrozijem o sv. Augustinu; izabrati za sebe znakovite reenice iz Augustinovih Ispovijesti; pogledati isjeak iz filma o ivotu sv. Franje; posjetiti franjevaki samostan i propitati se o ivotu i karizmi sv. Franje; posluati Franjinu Pjesmu stvorova i analizirati je; razgovarati o aktualnosti svjedoanstva i pristupa male sestre Magdalene danas, osobito u islamskom okruenju; u nekoliko kljunih pojmova saeti zajednike crte iskustva Boga u ivotu svetaca i svjedoka vjere. III. tematska cjelina LJUDSKI RAD I STVARALATVO TEME 1. ovjek sustvaratelj

46

- Poziv i zanimanje - slinosti i razlike. - Poziv na ivot i ivotno poslanje: - krsni poziv; - posebni pozivi. - Rad kao ostvarenje ljudskoga bia i pravo na rad. Kljuni pojmovi: poziv, ivotno poslanje, kranski poziv, brani poziv, duhovni poziv, zanimanje, rad, pravo na rad, enciklika Radom ovjek (Laborem exercens). Odgojno-obrazovna postignua: objasniti razliku i odnos izmeu poziva (zvanja) i zanimanja; prepoznavati povezanost vlastitih sposobnosti i sklonosti sa ivotnim pozivom; posvijestiti zadatke koji proizlaze iz krsnog poziva; upoznati razliite pozive u Crkvi; uoiti ovjekovu slinost s Bogom po sposobnosti rada i stvaranja; protumaiti pravo na rad u kontekstu temeljnih ljudskih prava. Prijedlozi za metodiku obradu : u dva stupca unositi razliita zvanja (pozive) i zanimanja i obrazloiti kriterije svrstavanja; razgovarati o razlozima odabira kole koju uenici pohaaju; nabrojiti vlastite sposobnosti i sklonosti te ih povezati s vlastitim ivotnim zadatkom; na temelju obreda krtenja nabrojiti zadatke krsnoga poziva; intervjuirati brane suprunike i osobe posveenoga ivota o njihovim shvaanjima vlastitoga poziva; grafiki prikazati odnos poziva, zanimanja i rada; izabrati i prikazati ulomke enciklike Laborem exercens o vanosti ljudskoga rada i utemeljenju ovjekova prava na rad. 2. Kranski pogled na rad - Znaenje rada u Bibliji. - Vrjednovanje rada u svjetlu drutvenog nauka Crkve. - Radniko pitanje. Supsidijaranost. - Pravo na rad i problem nezaposlenosti. - Oblici otuenja od pravog znaenja rada. - Pravo na vlasnitvo i opa namjena dobara Zemlje. Kljuni pojmovi: sudjelovanje u Bojem projektu, samoostvarenje, sluenje, obveza, socijalni nauk Crkve, radniko pitanje, nezaposlenost, obiteljska plaa, supsidijarnost, enciklike Nov e stvari (Rerum novarum), Stota godina (Centesimus annus). Odgojno-obrazovna postignua: izloiti biblijsko shvaanje i znaenje rada; navesti i objasniti kljune odrednice kranskoga socijalnoga nauka; protumaiti nunu povezanost izmeu rada, pravde i solidarnosti u kranskom socijalnom nauku; objasniti odnos Objave i zauzimanja Crkve za cjelovito promicanje ovjeka; upoznati temeljne socijalne dokumente Crkve; usporediti i protumaiti shvaanje i vrjednovanje rada u socijalnom nauku Crkve i u dananjem neoliberalnom kapitalizmu; sagledati problematiku nezaposlenosti (njezine uzroke, posljedice i odnos prema pravu na rad); kritiki propitivati negativne pojave u drutvu koje su posljedica otuenja od pravog znaenja rada; objasniti znaenje naela supsidijarnosti. Prijedlozi za metodiku obradu : pomou Biblijske konkordancije i Rjenika biblijske teologije potraiti biblijska mjesta na kojima se govori o ljudskome radu i izvesti iz njih oznanice biblijskoga shvaanja rada; analizirati shvaanje rada u socijalnim enciklikama crkvenog uiteljstva; pronai mudre izreke o ljudskome radu; sastaviti listu uvjeta pod kojima rad slui dostojanstvu ljudske osobe; navesti primjere u kojima rad umanjuje ovjekovo dostojanstvo; razgovarati o povijesnom odnosu zapovijedanih kranskih blagdana i zatite dostojanstva teaka i radnika; navesti primjere ostvarivanja naela supsidijarnosti. 3. Pravda i solidarnost - Pravda kao izraz potovanja ljudske osobe. - Opa, razdiobna, izjednaujua i socijalna pravednost.

47

- Solidarnost. - Ljubav prema siromanima. Duhovna i tjelesna djela milosra. Kljuni pojmovi: pravednost, vrste pravednosti, socijalna pravda, izrabljivanje, strukture grijeha, solidarnost, enicklika Sollicitudo rei socialis , drutveni nauk Crkve, povlatena briga za siromane. Odgojno-obrazovna postignua: uvidjeti nunost pravednih odnosa u drutvu i traiti naine njihova promicanja; shvatiti pravdu kao izraz potovanja ljudske osobe; navesti vrste pravednosti i obvezu pravednosti i solidarnosti, objasniti znaenje pojma socijalna pravda; uoiti da je skrb za potrebite (djela milosra) i svijest solidarnosti bitna odrednica kranskog identiteta. Prijedlozi za metodiku obradu : prikupiti podatke (npr. iz Ureda za zapoljavanje) o stupnju nezaposlenosti u vlastitoj sredini; razgovarati s djelatnicima socijalnih slubi o uzrocima i posljedicama nezaposlenosti za pojedinca i drutvo; analizirati podatke sociolokih istraivanja o vlastitoj percepciji i stvarnom stanju siromatva ili bogatstva; pogledati dokumentarni film o posljedicama nepravedne raspodjele dobara Zemlje; navesti razliite primjere solidarnosti pojedinaca i drutva sa slabijima i potrebitima; 4. Etika poslovanja - Etika poslovanja i etiki kodeks ponaanja. - Neetinost i nemoralna ponaanja u gospodarstvu i poslovanju openito. Kljuni pojmovi: etika, poslovna etika, nepravda, korupcija, egoizam, gramzljivost, iskoritavanje. Odgojno-obrazovna postignua: upoznati genezu gospodarske etike; objasniti pojam i ukljunice etike poslovanja; prepoznati kriterije etike poslovanja na primjeru jednog etikog kodeksa gospodarskog ponaanja; uvidjeti dosege i posljedice neetinog ponaanja u gospodarstvu; uvidjeti i promicati nunost etike u gospodarstvu i politici. Prijedlozi za metodiku obradu : analizirati uzroke i posljedice korupcije; analizirati razloge zbog kojih se uvidjela nunost etike u gospodarstvu (i politici); pronai na internetu jedan etiki kodeks gospodarskog ponaanja; raspitati se o kranskim organizacijama koje promiu pravednu razmjenu robe izmeu tzv. Treega i Prvoga svijeta; prikupiti podatke i napraviti prezentaciju o ilegalnim radnicima iz siromanijih krajeva naega okruenja te poeljnom kranskom odnosu prema njima; potraiti programe seminara u kuama susreta i propitati ih s obzirom na temu etike u gospodarstvu i politici; posjetiti Centar za socijalni nauk Crkve i raspitati se o podrujima njegova djelovanja; raspitati se o ciljevima, projektima i nainu djelovanja hrvatskoga Caritasa. 5. Briga za ope dobro i kransko zauzimanje za mir - Briga za ope dobro. - Pojam i odnos osobnog (privatnog) i zajednikog (opeg) dobra. - Mir kao ope dobro. - Biblijsko shvaanje mira. - Mir kao dar i zadatak, aktivnost i vrlina. - Kransko shvaanje mira - mir kao znak Boje prisutnosti. Kljuni pojmovi: ope dobro, osobno (privatno) dobro, mir, alom, Kristov mir, izgradnja mira, potpornji mira. Odgojno-obrazovna postignua: objasniti pojmove osobnog i opeg dobra i njihov odnos; zainteresirati se za promicanje opeg dobra i shvatiti ga kao vlastitu obvezu; protumaiti znaenje starozavjetnoga pojma "alom"; objasniti kransko shvaanje mira; protumaiti kranski nauk o pravednom miru i nunoj obrani; prepoznati istinu, pravdu i mir kao putove ostvarivanja opeg dobra; uoiti odnos izmeu razvoja i mira.

48

Prijedlozi za metodiku obradu : "oluja ideja" o pojmovima ope i privatno dobro; predstaviti lik i djelo osoba koje se osobito zalau za ope dobro; navesti nekoliko ivotnih situacija u kojima se nalazi konfliktni potencijal i u skupinama pronalaziti mogua rjeenja tih situacija; potraiti na internetu papinu poruku za svjetski dan mira (1. sijenja); pronai biblijske tekstove o miru i izvesti iz njih biblijsko shvaanje mira; raspraviti odnos izmeu mira kao dara i zadatka te o potpornjima mira; potraiti razliita tumaenja hebrejske rijei "alom" i Kristova uskrsnog pozdrava "mir vama"; napisati "zlatna pravila" za ostvarenje mira u razrednoj zajednici, obitelji, susjedstvu; analizirati odnos mira i svjetskih religija. IV. tematska cjelina IZAZOVI ZNANSTVENO-TEHNIKOG NAPRETKA TEME 1. Budunost i mo znanja - Znanje, znanost i napredak. - Nunost napretka i dobitci po napretku: - napredak i primjena znanstvenih dostignua. - Ambivalentnost ideje napretka: - znanost kao pseudoreligija; - relativiziranje svih etikih normi u svrhu primjene modernih tehnologija. - Napredak za dobro ovjeka i ovjeanstva: - vanost etike u znanstvenim istraivanjima i primjeni znanstvenih dostignua. - Znanje i mudrost. Kljuni pojmovi: znanje, znanost, znanstveni pozitivizam, ideologizacija znanosti, cjeloivotno uenje, napredak, ivotno znanje, integralni ovjekov razvoj, ivotna mudrost. Odgojno-obrazovna postignua: cjelovitije shvaati vanost znanja i znanosti za napredak i razvoj ovjeka i ovjeanstva; uoiti ambivalentnost osjeaja i stavova naspram razmjera i brzine znanstveno-tehnikog razvoja; zauzimati stav suodgovornosti i sudjelovanja u traenju rjeenja za pitanja koje namee znanstveno-tehniki razvoj; navesti i obrazloiti prednosti i rizike znanstvenih spoznaja i tehnolokih dostignua; posvijestiti relativnost i djelominost znanstvenih spoznaja; uoiti opasnost ideologizacije znanosti; shvatiti nunost cjeloivotnog i ivotnog uenja; uoiti i objasniti razliku izmeu znanja i mudrosti; gajiti ljubav prema mudrosti. Prijedlozi za metodiku obradu : pronai i analizirati razliite definicije znanja i znanosti; provesti malo istraivanje u svojoj sredini o znaenju znanja u ljudskom ivotu; zamisliti vlastiti ivot bez mogunosti stjecanja znanja i cjeloivotnog uenja i odrediti to bi ti sve nedostajalo kao osobi; nainiti popis blagodati koje svakodnevno uivamo, a koje zahvaljujemo znanju, istraivakom i znanstvenom radu mnogih ljudi; navesti primjere ideologizacije znanosti; kroz razgovor u skupini traiti rjeenja za pravedan pristup obrazovanju i znanju za sve ljude; prikupiti najdrae mudre izreke i objasniti to ih ini vrijednima; opisati obiljeja mudre osobe. 2. Informatizacija i globalizacija - Informatizacija, digitalizacija i globalizacija. - Geneza, prednosti i rizici globalizacije. - Kranstvo i globalizacija. - Mediji i informiranje: - mediji u slubi istine ili ideologije? - stav Crkve prema koritenju medija.

49

Kljuni pojmovi: informatizacija, digitalizacija, globalni komunikacijski sustav, globalizacija, pravednost, mediji, istina, kultura ivota. Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati suvremene drutvene procese i uoiti njihovu meusobnu povezanost; razvijati potrebu praenja drutvenih pojava i aktivnog ukljuivanja u drutvo; uoiti prednosti i opasnosti globalizacije; usvajati kranski stav prema upotrebi medija; uiti kritiki propitivati i suoblikovati medijski prostor; protumaiti kransko shvaanje istine i obveze krana prema istini; navesti i razlikovati povrede istine. Prijedlozi za metodiku obradu : u razrednom odjelu provesti ispitivanje o vremenu provedenom na internetu i koritenim uslugama i sadrajima; tabelarno prikazati prednosti i opasnosti interneta; prikupiti informacije o prednostima i manama globalizacije; razgovarati o iskustvima steenim kroz boravak u drugim zemljama i krajevima ili kroz upoznavanje i prijateljevanje s ljudima iz drugih krajeva; pronai primjere koji razotkrivaju manipuliranje informacijama; analizirati i kritiki propitati dnevne novine te odrediti odnos izmeu informacije, naina prikaza i vrednota/stavova; napisati kritiki osvrt na izvjetavanje i ponude odreenog medijskog sadraja. 3. Znanost u slubi poboljanja ivota - Eugenika - poboljanje kvalitete ivota i ljudske vrste. - Problem manipulacije: ideoloka pozadina, mogui novi oblici rasizma. - Svetost ljudskog ivota i kranski stav prema genetikom inenjerstvu. Kljuni pojmovi: kvaliteta ivota, eugenika, individualizam, manipulacija, genetiko inenjerstvo, bioetika, ljudska prava, ljudsko dostojanstvo, Bog stvoritelj, svetost ljudskog ivota. Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti pozitivan stav prema ovjekovoj tenji za poboljanjem kvalitete ivota; uoiti pozitivne mogunosti novih medicinskih tehnologija, ali i njihovu zloporabu; navesti i objasniti kriterije autentinosti svakog napretka; zauzimati se za istinski napredak i etiku primjenu tehnolokih dostignua; zauzimati se za ljudski ivot kao najveu vrijednost; prepoznati razliite naine zauzimanja za humaniji svijet; uoiti posebnosti kranskoga humanizma; zauzimati se za cjelovito dobro ovjeka u perspektivi vjenog spasenja; shvatiti zahtjeve kranske etike kao poticaj na preuzimanje odgovornosti snagom vjere. Prijedlozi za metodiku obradu : "oluja ideja" i razgovor na temu to je to kvaliteta ivota i kako je jamiti za sve ljude; potraiti informacije o najvanijim otkriima zbog kojih se danas govori o biolokoj revoluciji; razgovarati o odnosu znanosti (znanstvenog istraivanja) i etike te o pitanju postoji li uope vrijednosno neutralna znanost; analizirati ulomke crkvenih dokumenata koji govore o kranskom stavu prema genetikom inenjerstvu; nainiti prezentaciju o odnosu Boga stvoritelja i ovjeka sustvaratelja, o dostojanstvu i svetosti svakoga ljudskog ivota; upriliiti susret sa znanstvenikom/com vjernikom/com iz svoje sredine. 4. Briga za okoli - Potroaka kultura i problemi zagaivanja/unitavanja okolia. - Odgoj za ekoloku odgovornost. - Pitanje odrivog razvoja i pravedna raspodjela prirodnih i steenih dobara. - uvanje, potvrivanje i razvoj na temelju biblijskog shvaanja stvaranja i evolucije. - ovjek - mjerilo ekoloke etike. Kljuni pojmovi: materijalizam, egoizam, stilovi ivota, ekoloka etika, radikalni biocentrizam, umjereni biocentrizam, odgovornost, odrivi razvoj, kultura solidarnosti, odnos prema Bogu.

50

Odgojno-obrazovna postignua: propitivati odnos ekoloke krize i potroakog mentaliteta; uoiti povezanost bogatstva i siromatva na svim razinama; zauzimati se za pravednu raspodjelu i odravanje dobara Zemlje; propitivati razliite stilove ivota; gajiti ljubav prema svjesno izabranoj i kultiviranoj skromnosti; zauzimati se za zdrav okoli i ouvanje prirode; razlikovati radikalni i umjereni biocentrizam; gajiti svijest odgovornosti pred Bogom za stvoreni svijet. Prijedlozi za metodiku obradu : potraiti novinska izvjea o sluajevima zagaenja okolia u svojoj sredini; pogledati isjeak dokumentarnog filma o odnosu zagaivanja okolia i unitavanja resursa te konzumistikog i materijalistikog mentaliteta i stila ivota; propitati vlastiti stil ivota i razgovarati o promjeni konkretnih navika i postupanja u smjeru odgovornog i razumnog ophoenja sa zalihama zemlje za sve ljude i sve generacije; potraiti i analizirati programe ekolokih udruga; sastaviti vlastitu molitvu Bogu stvoritelju i uzdravatelju svega stvorenoga. 5. Zajednitvom do napretka - ovjek - bie zajednitva. - Podrijetlo i posljedice individualizma. - Individualizam i moralni subjektivizam. - Odgovornost krana za drutvo i oblikovanje humanijeg svijeta. Kljuni pojmovi: osoba, zajednitvo, individualizam, moralni subjektivizam, ope dobro, osobno dobro, civilizacija ljubavi. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti temeljnu potrebu ovjeka za drugim i za Drugim; prepoznati tendencije razvijanja individualizma u drutvu; uoiti kobne posljedice individualizma; razumjeti odnos individualizma i moralnog subjektivizma; zauzimati se za ouvanje i razvijanje ljudskog zajednitva; shvatiti najuu povezanost Kraljevstva Bojega i kranskoga zauzimanje za oblikovanje humanijega svijeta. Prijedlozi za metodiku obradu : analizirati karikaturu "Pojedinac i zajednica"; na temelju uzroka depresivnih stanja poznatih iz psihologije razgovarati o vanosti zajednitva u ljudskom ivotu; razgovarati o posljedicama individualizma; izvesti vjebu grupne dinamike; nainiti prezentaciju na temu "Ja i drugi ljudi" (o dinamici samostojnosti i odnosa prema drugima); pronai novozavjetne tekstove o kranskom zajednitvu kakvo Krist eli i usporediti ga s vlastitim iskustvom crkvenog zajednitva; zajedniki nainiti mali projekt u slubi drutva u vlastitom okruenju. V. tematska cjelina KRANSKA NADA U BUDU NOST TEME 1. Svjetovna oekivanja budunosti - Mladi i oekivanje budunosti. - Razliita oekivanja budunosti i njihov odnos prema shvaanju vremena i povijesti. - Sekularni modeli budunosti. Kljuni pojmovi: planiranje, predvianje, projekti, vizije budunosti, oekivanja od budunosti, nada, strah, sadanjost i budunost. Odgojno-obrazovna postignua: zapaziti znaenje planiranja i predvianja budunosti u suvremenom drutvu; posvijestiti opasnosti i strahove koje doivljava suvremeni ovjek s obzirom na budunost; povezati ovjekovu usmjerenost ka budunosti sa svijeu o povijesnosti, vremenitosti i prolaznosti; propitati vlastite stavove spram budunosti i vlastita oekivanja budunosti; upoznati razliite povijesne modele oekivanja budunosti. Prijedlozi za metodiku obradu : analizirati tekstove koji govore o predvianjima i planiranju budunosti u odreenim segmentima ivota; napisati sastav o eljama i nadama koje

51

projiciramo u budunost te o vlastitim strahovima spram budunosti; prikupiti razliite tekstovne materijale koji izraavaju ovjekovu elju da sazna budunost; analizirati razliite definicije vremena; izraditi pano o ovjeku kao vremenskom biu. 2. Eshatoloki i apokaliptiki tekstovi u Bibliji - Apokalipsa - o moi zla i pobjedi dobra. - Apokaliptika iskustva naih dana u zrcalu biblijsko-apokaliptikih slika. - Apokaliptike ifre spasenja i smisao stvaranja u svjetlu biblijskih tekstova. - Iz 2,4; 9,5-6; 11,1-10; 35,1-10; 42,10-17; Rim 8, 18-39; Otk 21,1-27. Kljuni pojmovi: otkrivenje, prorotvo, vidjeoci, scenariji svretka svijeta, simbolika, metaforiki govor, konani obraun dobra i zla, biblijska apokaliptika, spasenje, pobjeda dobra. Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti znaenje pojma apokalipsa (otkrivenje) i navesti znaajke apokaliptike kao knjievne vrste; propitati razloge i navesti situacije u kojima se javljaju apokaliptike vizije i prorotva; uoiti specifinu poruku biblijske apokaliptike; nabrojiti najvanije slike i poruke biblijske apokaliptike; doivjeti oslobaajui uinak biblijske poruke o Bojem promislu i pobjedi dobra; integrirati vlastite elje i strahove glede budunosti u promiljanje o kranskoj nadi u budunost koja se temelji na Bojem obeanju. Prijedlozi za metodiku obradu : "oluja ideja" na temu apokalipsa; pogledati isjeke iz druge verzije filma "Apokalipsa danas" (2001.) i navesti razloge zato je film nazvan tim imenom; itati odlomke iz knjige Otkrivenja i druge biblijske apokaliptike tekstove te navesti slinosti i razlike biblijske i svjetovne apokaliptike; pogledati/posluati i analizirati razliite umjetnike prikaze i scenarije svretka svijeta (likovne, glazbene, literarne, filmske, scenske...); napisati vlastiti psalam pohvale Bojoj providnosti i pouzdanja u Boga koji sve dri u svojoj ruci. 3. ovjek pred pitanjem svretka - Pojedinani i opi (posljednji) sud i ovjekova odgovornost pred Bogom. - Budnost i pouzdanje kao znaajke kranskog angamana. - Pogreno razumijevanje eshatolokih i apokaliptikih slika (npr. kod sekti). Kljuni pojmovi: posebni (pojedinani) sud, uskrsnue mrtvih, posljednji sud, ponovni Kristov dolazak, budnost, odgovornost, pouzdanje u Boga, dovrenje. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti razliitost ljudskih osjeaja i pitanja naspram oekivanja osobnog i opeg svretka; navesti bitne oznake kranskoga stava prema svretku ovjekova ivota i svijeta; razlikovati pojedinani i opi (posljednji) sud; gajiti pouzdanje u Boga koji eli ovjekovo dobro; uvidjeti potrebu odgovornog ivota i angamana za dobro, razumjeti znaenje pojma paruzija i objasniti kransku nadu u Kristov ponovni dolazak; usvojiti kriterije prosudbe jednostranog i pogrenog tumaenja apokaliptikih slika. Prijedlozi za metodiku obradu : intervjuirati ljude iz vlastitog okruenja o odnosu prema smrti; usporediti tekstove iz razliitih religija o ovjekovoj radikalnoj odgovornosti i sudu nakon smrti; pronai metafore za izraavanje osjeaja povezanih s posebnim i opim sudom; analizirati novozavjetne tekstove o Kristovu ponovnom dolasku i saeto prikazati kransku vjeru u Kristovu paruziju; napisati sastav o odnosu Kristovih rijei o zadnjem sudu i ispunjavanju vlastitog poslanja u svijetu shvaenog kao sluenje iz ljubavi; razgovarati o odnosu predodbe o Bogu i osjeaja vezanih uz osobni susret s Kristom na kraju ovozemnoga ivota. 4. Kranska nada u dovrenje: novo stvorenje, uskrsnue i ivot vjeni - Sadraj i smisao kranskog iekivanja svretka svijeta - temelj oblikovanja ivota i poticaj za razumijevanje sebe i svijeta. - ovjekova konana sudbina: raj, pakao, istilite.

52

- Isusovo uskrsnue - zalog naeg uskrsnua. - Kranska nada nasuprot nihilizmu, pesimizmu, materijalizmu i strahovima pred budunosti. - Marija - pralik otkupljenog ovjeka i novog stvorenja. Kljuni pojmovi: vrijeme i vjenost, ovjekove konane odluke, raj, pakao, istilite, uskrsnue, nada, novo stvorenje. Odgojno-obrazovna postignua: poznavati biblijske temelje i suvremeno poimanje kranske eshatologije; uoiti vanost eshatolokih tema u likovnoj, knjievnoj, glazbenoj, filmskoj i scenskoj umjetnosti; razluiti kranski nauk o raju, paklu i istilitu od popularnih i iskrivljenih interpretacija; prepoznati znaenje Kristova uskrsnua za nae uskrsnue; uoiti da je nada i pouzdanje u Boju ljubav temeljni kranski stav u odnosu na ovjekove posljednje stvar(nost)i; razumjeti da je Marija pralik otkupljenoga ovjeka i novog stvorenja. Prijedlozi za metodiku obradu : analizirati rezultate empirijskih istraivanja o vjeri ljudi u ivot vjeni i razliitim predodbama o tome; analizirati umjetnike prikaze kranskog shvaanja posljednjih stvari (likovne, knjievne, glazbene, filmske...); meditativno itati novozavjetne tekstove u kojima Isus govori o svom odlasku k Ocu i uskrsnuu, poruujui uenicima "Idem pripraviti vam mjesto"; napisati tekst (i/ili melodiju) za jednu uskrsnu pjesmu sa snanom kranskom porukom; analizirati slike Marijina uznesenja; na temelju crkvenih dokumenata saeto prikazati to Crkva vjeruje o Mariji.

LITERATURA
Izvori, dokumenti, rjenici II. VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti. Latinski i hrvatski, Kranska sadanjost, Zagreb, 1980. BENEDIKT XVI., Deus caritas est. Bog je ljubav, Kranska sadanjost, Zagreb, 2006. BENEDIKT XVI., Spe salvi. U nadi spaeni, Kranska sadanjost, Zagreb, 2008. Biblijski leksikon , Kranska sadanjost, Zagreb, 1988. BISKUPI JUGOSLAVIJE, Uzvienost i radost ivota. Pastirsko pismo o zatiti neroene djec , Kranska sadanjost, Zagreb, 1979. e GRABNER-HAIDER A. (ur.), Praktini biblijski leksikon , Kranska sadanjost, Zagreb, 1997. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Crkva i mediji. Pastoralne smjernice , Glas Koncila, Zagreb, 2006. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Direktorij za pastoral sakramenta u upnoj zajednici, Glas Koncila, Zagreb, 2008. IVAN PAVAO II., Laborem exercens. Radom ovjek, Kranska sadanjost, Zagreb, 1981. IVAN PAVAO II., Redemptoris missio, Kranska sadanjost, Zagreb, 1991. IVAN PAVAO II., Socijalna skrb. Sollicitudo rei socialis, Kranska sadanjost, Zagreb, 1998. IVAN PAVAO II., Stota godina. Centesimus annus, Kranska sadanjost, Zagreb, 2001. IVAN PAVAO II., Fides et ratio. Vjera i razum, Kranska sadanjost, Zagreb, 1999. IVAN PAVAO II., Evangelium vitae. Evanelje ivota , Kranska sadanjost, Zagreb, 1995. IVAN PAVAO II., Pismo obiteljima, Informativna katolika agencija, Zagreb, 1994. 53

IVAN PAVAO II., Apostolska pobudnica Christifideles laici, Kranska sadanjost, Zagreb, 1988. IVAN PAVAO II., Bit ete mi svjedoci. Govori za vrijeme pastoralnog pohoda Hrvatskoj od 2. do 4. listopada 1998 ., Kranska sadanjost, Zagreb, 1998. IVAN PAVAO II., Enciklika Crkvi u Hrvata , Kranska sadanjost, Zagreb, 1998. IVAN PAVAO II., Ljudska spolnost: istina i znaenje, Kranska sadanjost, Zagreb, 1997. IVAN PAVAO II., Mir i mladi idu zajedno , Glas Koncila, Zagreb, 1985. IVAN PAVAO II., Mulieris dignitatem. Apostolsko pismo o dostojanstvu i pozivu ene prigodom Marijanske godine , Dokumenti 91, Kranska sadanjost, Zagreb, 1989. IVAN PAVAO II., Obiteljska zajednica Familiaris consortio. Apostolska pobudnica o zadaama kranske obitelji u suvremenom svijetu , Dokumenti 64, Kranska sadanjost, Zagreb, 1981. IVAN PAVAO II., Opasnosti genetike manipulacije, u: "Nova tribina" 9(1998)16,12-15. IVAN PAVAO II., Pomirenje i pokora , Kranska sadanjost, Zagreb, 1976. IVAN PAVAO II., Prijei prag nade, Mozaik knjiga, Zagreb, 1994. IVAN PAVAO II., Redemptor hominis , Kranska sadanjost, Zagreb, 1980. IVAN PAVAO II., Redemptoris Mater , Kranska sadanjost, Zagreb, 1987. IVAN PAVAO II., Tertio millennio adveniente , Kranska sadanjost, Zagreb, 1994. IVAN PAVAO II., Veera Gospodnja . Dva dokumenta o Euharistiji, Kranska sadanjost, Zagreb, 1982. IVAN PAVAO II., Govor sudionicima Meunarodnog kongresa o transplantaciji (Rim 29. 8. 2000.), hrvatski prijevod, u: Glasnik HKLD 4 (2001) 47. Jeruzalemska Biblija, ur. A. Rebi J. Fuak - B. Duda, Kranska sadanjost, Zagreb, 1996. Katekizam katolike Crkve , HBK, Zagreb, 1994. KONGREGACIJA ZA KATOLIKI ODGOJ, Temeljne odredbe o sveenikom odgoju i obrazovanju , Kranska sadanjost, Zagreb, 1975. LON-DUFOUR, X. i dr. (ur.), Rjenik biblijske teologije, Kranska sadanjost, Zagreb, 2 1980. MII, A. (ur.), Rjenik filozofskih pojmova , Verbum , Split, 2000. PAPINSKO VIJEE ZA KULTURU - PAPINSKO VIJEE ZA MEURELIGIJSKI DIJALOG, Isus Krist donositelj vode ive. Kransko promiljanje o New Ageu, Verbum, Split, 2003. PAPINSKO VIJEE ZA OBAVIJESNA SREDSTVA, Etika u obavijesnim sredstvima, Informativna katolika agencija, Zagreb, 2000. PAVAO VI., Apostolska pobudnica Marialis cultus , Kranska sadanjost, Zagreb, 1975. PAVAO VI., Crkva i rad danas , Kranska sadanjost, Zagreb, 1969. PAVAO VI., Humanae vitae. Enciklika o ispravnoj regulaciji poroda , Dokumenti 18, Kranska sadanjost, Zagreb, 1968. PAVAO VI., Populorum progressio. Enciklika o razvitku naroda, u: M. VALKOVI (ur.), Sto godina katolikog drutvenog nauka , Kranska sadanjost, Zagreb, 1991, str. 314-349. PIO XII., Humani generis , 1950. SVETA KONGREGACIJA ZA NAUK VJERE, pobaaju, KS, Zagreb, 1987. De abortu procurato , Izjava o namjernom

SVETI ZBOR ZA KATOLIKI ODGOJ, Odgojne smjernice o ljudskoj ljubavi. Obrisi spolnoga odgoja , Kranska sadanjost, Zagreb, 1996. VIJEE BISKUPSKIH KONFERENCIJA EUROPE, Europu,Kranska sadanjost, Zagreb, 1986. Evangelizirati ''sekulariziranu''

ZBOR ZA NAUK VJERE, Donum vitae. Dar ivota , Kranska sadanjost, Zagreb, 1987.

54

Predloena literatura ADAM A., Uvod u katoliku liturgiju , Hrvatski institut za liturgijski pastoral, Zadar, 1993. ADNES P., - GOLUB I., Sakrament enidbe , Zagreb, 1970. AMBROZIJE, Otajstva i tajne. Sluba Boja, Makarska, 1986. ANI, (s. Rebeka) J., Vie od zadanoga . ene u Crkvi u Hrvatskoj u 20. stoljeu , Franjevaki institut za kulturu mira, Split, 2003. ANI N. A., - BIACA, N., (ur.), Govor o Bogu juer i danas . Zbornik radova teolokog simpozija, Crkva u svijetu, Split, 2005. ARAI P., Crkveno djelovanje i mladi brak i obitelj , u: Uspjeli brak sretna obitelj , Biskupijski ordinarijat, akovo, 1989. ARANHOEVEL D., Mali komentar Biblije. Stari Zavjet. Prapovijest , Kranska sadanjost, Zagreb, 1988. AUGUSTIN, Ispovijesti , Kranska sadanjost, Zagreb, 1973. BACH R., Galeb Jonathan Livingston , Znanje, Zagreb, 1979. BAJSI V., Granina pitanja teologije i prirodnih znanosti , Zagreb, 1991. BALOBAN S. (ur.), Crkva, demokracija, ope dobro u Hrvatskoj , Glas Koncila, Zagreb, 1995. BALOBAN S. (ur.) , Kranstvo, Crkva i politika, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve - Glas Koncila, Zagreb, 1999. BALOBAN S. (ur.), Zbornik hrvatskih vjernika laika. Zagreb, 16.-18. listopada 1992 , Glas Koncila - Kranska sadanjost, Zagreb, 1993. BALOBAN S., Potekoe u spolnom odgoju mladei , u: "Bogoslovska smotra" 68(1998)1/2, 83-97. BALTHASAR H. U. von, Mysterium paschale, Sveto trodnevlje smrti, pokopa i uskrsnua naeg Spasitelja , Kranska sadanjost, Zagreb, 1993. BARIEVI J. i dr., Snagom Duha , Kranska sadanjost, Zagreb, 1979. BARIEVI J. (prir.), Snaga susreta. Muko i ensko stvori ih , KS , Zagreb, 1974. BARTZ W., Sekte danas. Nauk, organizacija, rasprostranjenost, Kranska sadanjost, Zagreb, 1984. BASTAI Z., Pubertet i adolescencija , kolska knjiga, Zagreb, 1995. BENIGAR A., Alojzije Stepinac - hrvatski kardinal , Glas Koncila - hrvatska franjevaka provincija sv. irila i Metoda, Zagreb, 2 1993. BEZI ., Stare i nove tajne. Sakramenti danas , Sluba Boja, Makarska, 1979. BEZI, ivan, Etika i ivot, UPT, akovo, 1995. Biblijske karte , Kranska sadanjost, Zagreb. BILLINGS, Evelyn - WESTMORE, Ann, Billingsova metoda , Obiteljski centar, Zagreb, 1991. BISCHOFSBERGER O., Novi religiozni pokreti , U pravi trenutak, akovo, 1986. BONHOEFFER, Dietrich, Otpor i predanje, KS, Zagreb, 1974. BOSMANS P., Vjera svaki dan ini uda , Kranska sadanjost, Zagreb, 1997. BOSNAR, D. - VNUEC J., (ur.), Kratke prie za bogosluje i katehezu tijekom godine 2 , Fos-Zoe, Sesvete, 1998. BRATULI J., itja Konstantina-irila i Metodija i druga vrela , Kranska sadanjost, Dokumenti 76, Zagreb, 1985. BROWN R.E., - CASTELOT J.J., Biblijska teologija Staroga i Novoga zavjeta. II. izdanje, KS, Zagreb, 1993. CHANG H. A., Rasprava o globalizaciji. Odgojno gledite, u "Kateheza" 25 (2003) 2, 106117. CIAN L., Kako do zrelosti? , Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1997.

55

CLINES D., Rad i drutvo u Bibliji , Duhovna stvarnost, Zagreb, 1980. CORETH E., Od temelja bitka do ivoga Boga. Filozofsko pitanje o Bogu , u "Obnovljeni ivot" 56 (2001) 4, 411-421. COURTH F., Sakramenti , Forum bogoslova, akovo, 1997. COUSINEAU Y., Odgojne vjebe za rad s mladima , PUP "Kefa", Zagreb, 1999. asoslov rimskog obreda . III. Vrijeme kroz godinu I-XVII, Kranska sadanjost, Zagreb, 1984. EHOK I. - KOPREK, I., Etika. Prirunik jedne discipline , kolska knjiga, Zagreb, 1996. DAIKER A., Prijeene granice. ivot i duhovnost male sestre Magdalene, Kranska sadanjost, Zagreb, 2003. DANIELOU J., Vjera kroz vjekove i ovjek dananjice , HKD sv. irila i Metoda, Zagreb, 1975. DE KR UIJF T. C., Spolnost i brak u obitelji , Kranska sadanjost, Zagreb, 1972. DE MARCO D. - B. WIKER, Arhitekti kulture smrti, Verbum, Split, 2007. DE MARTI NI N., Kako i zato sazrijevati , Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 2001. DE VANNA U. - P. DAMU, Biti slobodan , Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1987. DE VANNA U. - P. DAMU, Najvanija je ljubav , Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1986. DE VANNA U. - P. DAMU, Nemirne godine , Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1985. DE VANNA U. - P. DAMU, Prijateljstvo s Isusom , Katehetski salezijanski centar, Zagreb, DE VANNA U. - P. DAMU, Vjera - izazov mladima , Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1986. DE VANNA U. - P. DAMU, elim postati netko , Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1985. DE VANNA U., Ususret Bogu obnovitelju , Katehetski salezijanski centar, Zagreb,1987. DETHLOFF K., i dr., Religija, moderna, postmoderna. Filozofsko-teoloka razmatranja , Hegelovo drutvo, Zadar - Hrvatski studiji, Zagreb, 2006. DEVI I., Pred Bogom blizim i dalekim. Filozofija o religiji , Filozofsko-teoloki institut 2 2007. Drube Isusove, Zagreb, DEVETAK V., Nedjeljno euharistijsko slavlje , Kranska sadanjost, Zagreb, 1976. DOWLEY T., kolski biblijski atlas , Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1996. DUDA B., ( ur.), Jo nam uvijek govore, Kranska sadanjost, Zagreb, 1994. DUDA B., U svjetlu Boje rijei , Kranska sadanjost, Zagreb, 2000. DUDA B., Savjest i obraenje u Bibliji , KS, Zagreb, 1990. DUGANDI I., Biblijska teologija Novog zavjeta , Zagreb, KS 2004. FILIPOVI A. T., Socijalno uenje u religioznom odgoju i katehezi , Nastavni materijali, KBF, Zagreb, 2007. FILKIN D., Svemir Stephana Hawkinga. Objanjeni kozmos , Izvori, Zagreb, 1997. FILIPOVI, Vladimir (ur.), Filozofski rjenik , Nakladni zavod Matice hrvatske. Zagreb, 1984. FLEET S., Uhren,Ariel Verlag, Frankfurt am Main, s. a. FLOEGEL M., Znanost i etika, u ''Filozofska istraivanja'' 61 (1996), str. 423-438. FRANKL V., Bog podsvijesti. Psihoterapija i religija , Oko tri ujutro, Zagreb, 1985. FRANKL V., Zato se niste ubili? Uvod u logoterapiju , Oko tri ujutro, Zagreb, 1978. FRANZEN A., Pregled povijesti Crkve , Kranska sadanjost, Zagreb, 1983. FREGNI, Gianfranco, O branoj ljubavi - Misli crkvenih otaca , Verbum, Split, 2002. FUEK I., Moralno-duhovni ivot. Zakon. Vjera, Verbum, Split 2004. FUEK I., Bog, ivot, ljubav. Traganje za istinom , Filozofsko-teoloki institut DI, Zagreb, 1995. FUEK I., Poruka prve ploe. Tri Boje zapovijedi, Filozofsko-teoloki institut Drube

56

Isusove, Zagreb, 1990. FUEK I., Susret s Bogom dobrote , Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove, Zagreb, 1980. FUEK I., Bogotovlje- Molitva. Peti svezak. Moralno-duhovni ivot , Verbum, Split, 2006. FUEK I., Zakon-Vjera. Drugi svezak. Moralno-duhovni ivot, Verbum, Split, 2004. FUEK I., Vojevati pod Kristovom zastavom-duhovne vjebe, Verbum, Split, 2004. FUEK I., Osoba- Savjest. Trei svezak. Moralno-duhovni ivot , Verbum, Split, 2003. GAARDER J., Sofijin svijet, Znanje, Zagreb, 1995. GADA V., i dr., Odvani svjedoci , Vjeronauni udbenik za drugi razred srednje kole, Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 2004. Galeb Jonathan , dijafilm Ed 7 (KSC, Zagreb). GALI B.,Paradoksi globalizacije i multipolarni svijet , u "Socijalna ekologija" 9 (2000) 3, 163-174. GALOT J., Tko si ti, Kriste? Kristologija, U pravi trenutak, akovo, 1996. GENGA G., Umrijeti u esnaestoj godini. Iz dnevnika Grazije Genga , Dominikanci, Korula, 1979. GEVAERT J., Ljudsko iskustvo i kateheza , Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1980. GIORDANO G., Kranstvo i znanost. Od klasine znanosti do znanosti sloenosti, u "Kateheza" 28 (2006) 3, 259-268. GIORDANO E., - T. LASCONI - G. BOSCATO, Gorua pitanja, Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1999. GLAZIER M., HELLWIG, M., (pr.), Suvremena katolika enciklopedija, Marjan tisak, Split, 2005. GOLUB I., Prijatelj Boji, Naprijed, Zagreb, 1990. GOLUB I., Najprije ovjek , Kranska sadanjost, Zagreb, 1975. GOLUB I., Sakrament svete ispovijedi i bolesniko pomazanje , Zagreb, 1976. GOLUB I., Milost. S predavanja , KS, Zagreb, 1997. GOLUB I. - PAAR, V., Skriveni Bog, Teovizija, Zagreb, 2 996. GOLUA B., Povijest , TIM, Mostar, 1998. Crkve GORIEVA T., Snaga kranske ludosti, upni ured, akovaki Selci, 1986. GOZZELINO G., Eshatologija , u "Kateheza" 26 (2004) 1, 68-79. GUARDINI, R., Posljednje stvari, Kranska sadanjost, Zagreb, 2002. GUARDINI R., Sveti znakovi , Verbum, Split, 2 1998. GUARDINI R., Gospodin , UPT, akovo, 2000. GUILLET J., Isus Krist u naem svijetu, Kranska sadanjost, Zagreb, 2006. HABERMAS J., Budunost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici? Vjerovanje i znanje,Naklada Breza, Zagreb, 2006. HABERMAS J., Znanost i tehnika kao ideologija, kolska knjiga, Zagreb, 1986. HRING B. , Kristov zakon, I. sv., Kranska sadanjost, Zagreb, 1986. HRING B. , Kristov zakon, III. sv., Kranska sadanjost, Zagreb, 1986. HARRINGTON W., Uvod u Novi zavjet , Kranska sadanjost, Zagreb, 1983. HARRINGTON W., Uvod u Stari zavjet , Kranska sadanjost, Zagreb, 1987. HAWKING S., Kratka povijest vremena , Izvori, Zagreb, 1996. HILDEBRAND D. von, Enciklika Humanae vitae. Znak protivljenja , Filozofsko-teoloki institut DI, Zagreb, 1970. HOBLAJ A. , Socijalna dimenzija krana u upnoj katehezi i u kolskom vjeronauku , u: S. BALOBAN S., (ur.), Kranin u javnom ivotu, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Glas Koncila, Zagreb, 1999, str. 115-133. HOFFSMMER W., (ur.), Kratke prie za bogosluje i katehezu , Fos-Zoe, Sesvete, 1996. HOHNJEC N., Biblija u pastoralnom radu , Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1998.

57

HOHNJEC N., Biblijsko teoloki pristup radu , u: "Kateheza" 6(1984)2, 56-66. IVANI T., Susret sa ivim Bogom , Kranska sadanjost, Zagreb, 1995. IVANI T., Tko je Bog , Teovizija, Zagreb, 2000. IVANI T., Tko je , Teovizija, Zagreb, 2000. IVANI T., ovjek 33 meditacije, KS, Zagreb, 2002. JAGODI I. i dr. (ur.), Ja izabrah vas (Iv 15,16). Kateheza mladih. Materijali za odgoj mladih u vjeri, Alfa, Zagreb, 2000. JAMES W. S., Izazov svjetonazora, Pregled temeljnih svjetonazora, 2. proireno izdanje, Zagreb, 2002. JARM A., (prir.), Dolazim ti rei,akovo, 1998. JELENI J., Drutvo i , Filozofsko teoloki institut Drube Isusove, Zagreb, 1999. JELENI J., crkva Mladi u postmodernoj. Kamo ide mladi narataj, (ur.), Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove, Zagreb, 2002. JONAS H., Princip odgovornosti , Veselin Maslea, Sarajevo, 1990. JORES A., ovjek i njegova bolest , Oko tri ujutro, Zagreb, 1982. JUREVI M., ovjek - bie budunosti: promiljanje o ovjeku u teolokoj perspektivi, Dominikanska naklada Istina, Zagreb, 2005. JUREVI M., Gdje nai Boga,na: http://www.dominikanci.hr/propovijedi/5vaz-a.php KALANJ R., Kraj ideologije ili "velikih pria" o kraju "velikih pria", u "Revija za sociologiju" 31 (2000) 1-2, 21-33. KALANJ R., Moderno drutvo i izazovi razvoja, Hrvatsko socioloko drutvo: Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1994. KALANJ R., Napredak i transcendencija. Poimanje napretka u kranskom socijalnom nauku, u "Revija za sociologiju" 23 (1992) 3/4, 209-223. KASPER W., Bog Isusa Krista. Tajna trojedinog Boga, U pravi trenutak, akovo, 1994. KASPER W., Isus Crkva u svijetu, Split, 1995. Krist, KASPER W., - MOLTMANN, J., Krist da, Crkva ne?, Zagreb, 1980. KERN W., - NIEMANN, F., Nauka o teolokoj spoznaji , Kranska sadanjost, Zagreb, 1988. KEREVAN M.- A. ULE - F. JERMAN, Odnos religije i znanosti, kolske novine, Zagreb, 1988. KEINA I., Ekoloka etika i Jonasov princip odgovornosti, u "Filozofska istraivanja" 23 (2003) 4, 1111-1127. KEINA I., Etiko-moralni vidici ljudskog raanja , I-II, u: "Crkva u svijetu" 31(1996)2,130145; 31(1996)3,275-290. KEINA I., Prirodoslovni i religiozni pogled na svijet , u: "Crkva u svijetu" 33(1998)2,134151. KEINA I., Etika terapeutskog kloniranja i manipuliranja matinim stanicama , u: CUS 40 (2005.)4., str. 485-505. KIERKEGAARD S., Strah i drhtanje. Dijalektika lirika Johannesa de Silentija, Verbu m, Split, 2000. KIRN A., Odrivi razvoj i environmentalistike vrijednosti, u "Socijalna ekologija" 9 (2000) 3, 149-162. KNOCH W., Bog trai ovjeka. Objava, Pismo, Predaja , Kranska sadanjost, Zagreb, 2001. KOKI T. - BALABANI, J., Pojam biolokog napretka te informacija kao pokazatelj i mjera ontikog (pri)rasta , u "Prolegomena" 3 (2004) 2, 119-134. KOLANOVI J., Vae vjenanje , Kranska sadanjost, Zagreb, 1972. KOLARI J., Krani na drugi nain, Veritas, Zagreb, 1976. KOPREK I., (ur.), Ljudska prava; ovjekovo dostojanstvo. Filozofsko-teoloka promiljanja, Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove, Zagreb, 1999.

58

KOPREK I., Prii da moe uti. Etika u sjeni globalizacije i postmoderne, Filozofskoteoloki institut Drube Isusove, Zagreb, 2005. KOZELJ I., Savjest. Put prema Bogu , Verbum, Split, 2006. KBLER ROSS E., Razgovori s umiruima, Oko tri ujutro, Zagreb, 4 1989. KNG H., Postoji li Bog? Odgovor na pitanje o Bogu u novome vijeku, Naprijed, Zagreb, 1987. KNG H., Sloboda u svijetu , Druba katolikog apostolata, Zagreb, 1980. KUHARI F., "Kako je lijep ist narataj". Razgovor kardinala Franje Kuharia s mladiima i djevojkama - onima koji vjeruju, koji sumnjaju i koji ne vjeruju , Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb, 1985. KUHARI F., Istina e vas osloboditi, Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb, 1973. KURJAK A., SILOBRI V., (ur.), Bioetika u teoriji i praksi , Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001. KUSTI ., Mali klju povijesti Crkve u Hrvata , Nadbiskupski duhovni stol, Glas Koncila, Zagreb, 7 1991. KUSTI ., Priroda govori o Bogu , Glas Koncila, Zagreb, 1990. KUAR S., (ur.), Isus Krist Bogoovjek i Spasitelj, Kranska sadanjost, Zagreb, 1997. KUAR S., Bog kranske objave. Graa i literatura za studij teolokog traktata o Trojedinom Bogu , Kranska sadanjost, Zagreb, 2001. KUAR S., Filozofija o Bogu . Graa i literatura za studij teodiceje , Kranska sadanjost, Zagreb, 2001. KUAR S., Kad velim Bog. Kranski govor o Bogu izazov naem vremenu?, Teovizija, Zagreb, 1997. LAMBERT D., Znanost i teologija. Oblici dijaloga, Kranska sadanjost, Zagreb, 2003. LARRANAGA I., Marijina utnja, Zadar, 1996. LASI H., ovjek u svjetlu transcendencije. Nadnaravno odreenje ljudskog bia , Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove, Zagreb, 1994. LAVI S., Znanost, nadanja i drutvo znanja, u "Odjek" 58 (2005) 3/4, 72-84. LAUN A., Aktualni problemi moralne teologije, Forum bogoslova, akovo, 1999. LAUN A., Pitanja moralne teologije danas, Forum bogoslova, akovo, 1999. LEPP I., Psihologija prijateljstva , Kranska sadanjost, Zagreb, 1982. LOHFINK G., Posljednji dan Isusov , Kranska sadanjost, Zagreb, 1984. LUCAS LUCAS, R., Bioetika za svakoga, Verbum, Split, 2007. LUJI B., Drugi-mogunost ljubavi, KS, Zagreb, 2003. LUJI B.,Isusova otvorena antropologija, Kranska sadanjost, Zagreb, 2005. LUJI B., Od Boga ratnika do Boga sveobuhvatne ljubavi. Biblijska interpretacija rata, u "Bosna franciscana" 2 (1994) 2, 32-58. LUJI B., Teoloka funkcija "b e rit" u izraavanju i oblikovanju odnosa izmeu Jahve i naroda u starozavjetnim spisima, u: BS, 61 (1991) 3/4, 274-290. LUKI B., Sloboda u istini ili sloboda kao istina? Idejna analiza liberalizma , u: "Crkva u svijetu" 30(1995)1,3-4. LUSTIGER M., Sveenik i zov Evanelja, upa Katel Novi, Kael Novi, 1985. MACAN I., Socijalna etika i druge studije, Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove, Zagreb, 2003. MANDARI V., Svijest grjenosti kod dananjih mladih. Socioloki i pastoralno-katehetski vid u: ANI, N. A. - N. BIACA (ur.), Osobna i drutvena dimenzija grijeha . Zbornik , radova znanstvenoga skupa, Crkva u svijetu, Split, 2002., 257-278. MANICARDI E., Zakon, savjest i milost u nauavanju sv. Pavla I-II , u: "Crkva u svijetu" 28(1993)1,16-31; 28(1993)2,131-142. MARASOVI ., Opa moralna teologija. Skripta. ibenik, 1995.

59

MARDEI ., Individualizam i kranstvo,u "Svjetlo rijei" 3/2004. MARDEI ., Rascjep u svetome, Kranska sadanjost, Zagreb, 2007. MARTINI C. M., Kako nauiti moliti , Kranska sadanjost, Zagreb, 1996. MATELJAN A., Tragovi tvoje blizine , Crkva u svijetu, Split,1994. MATELJAN A., Traei uporite. Teoloki radovi,Crkva u svijetu, Split, 2000. MATELJAN A., Zato slaviti sakramente? , Crkva u svijetu, Split, 1996. MATULI T., Pobaaj. Drama savjesti, Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove, Zagreb, 1997. MATULI T., Primjena i razvoj tehnike iz perspektive kranske etike , u "Crkva u svijetu" 40 (2005) 3, 303-324 i 4, 465-484. MATULI T., Ratio eugenica, u "Glas Koncila" 25. 9. 2005. MATULI T., Vodi kroz bioetiku , I-III, Glas Koncila, Zagreb, 2006. MATULI T., Bioetika, GK, Zagreb, 2001. MATULI T., Bioetiki izazovi kloniranja ovjeka: filozofsko-teoloko tematiziranje , Glas koncila, Zagreb, 2006. MATULI T., Primjena i razvoj tehnike iz perspektive kranske etike (II.), u: Crkva u svijetu, 6 (2005.)3 str. 465-484. McKIBBEN B., Dosta. Genetiki inenjering i kraj ljudske prirode, Planetopija, Zagreb, 2006. MIJATOVI A., Znanje kao temeljna odrednica XXI. stoljea , u: I. CIFRI, (ur.), Znanost i drutvene promjene. Zbornik radova meunarodnog znanstvenog kolokvija, Hrvatsko socioloko drutvo: Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta, Zagreb, 2000, 361-376. MILJKOVI D., - RIJAVEC, M., Razgovori sa zrcalom. Psihologija samopouzdanja , IEP, Zagreb, 1996. MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI REPUBLIKE HRVATSKE, Vodi za kvalitetu i sigurnost u transplantaciji organa, tkiva i stanica , Naklada Vijea Europe, Zagreb, 2007. MOODY R., ivot poslije ivota , Prosvjeta, Zagreb, 1980. MORACZWESKI A., Kloniranje nije samo pokuaj , u: "Nova tribina" 9(1998)16,6-11. MORANTE G., Mediji i religiozno iskustvo, u "Kateheza" 26 (2004) 3, 251-264. MULLER J.-M., Strategija nenasilnog djelovanja , Kranska sadanjost, Zagreb, 1986. NEMET L., Kranin na pragu treeg tisuljeau "Obnovljeni ivot" 54 (1999) 3, 339-350. , NEMET L., Kranska eshatologija, Kranska sadanjost, Zagreb, 2002. NIKI M. (ur.), Novi religiozni pokreti , Zbornik radova, Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove, Zagreb, NOVALI F., Rasipanje budunosti. Kritika mita napretka i cinizma rasipanja , Alinea, Zagreb, 2003. OSTOJI I., Benediktinci u Hrvatskoj , sv. I-III, Benediktinski priorat - Tkon, Split, 1963. PAPINSKO VIJEE ZA OBITELJ, Ljudska spolnost: istina i znaenje. Odgojne smjernice u obitelji, Kranska sadanjost, Zagreb, 1997. PASTORALNO-MISIONARSKA KOMISIJA VELIKOG JUBILEJA 2000. GODINE, "A vi, to vi kaete, tko sam ja? Graa za pripremanje pastoralnih, katehetskih i molitvenih susreta , Zagreb, 1996. PAVII N., Marija majka Crkve , Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1987. Poeci hrvatskog kranskog i drutvenog ivota od 7. st. do kraja 9. st. , Zbornik radova Drugog meunarodnog simpozija o hrvatskoj crkvenoj i drutvenoj povijesti, Split, 30. 9. - 5. 10. 1985, Crkva u svijetu, Split, 1990. PANDA G., Religijski "boom" u Hrvatskoj vie je dekorativnog no egzistencijalnog karaktera, u "Vjesnik" 27. studenog 2000.

60

PASQUALETTI F. NANNI C., Novi mediji i digitalna kultura. Izazov odgoju, u "Kateheza" 27 (2005) 3, 244-265. PAANIN A., Ekoloka etika i metafizika uma, u ''Filozofska istraivanja'' 16(1996) 1 (60), 3-11. PERUKO E., Bioetika u svjetlu uporabe tehniko-tehnolokog napretka u sofisticiranoj medicini, u "Acta anaesthesiologica Croata" 5 (2001) 1/2, 353-356. POLEGUBI A., Laici u Crkvi i drutvu u Hrvatskoj , S. Nimac, Lepuri, 1999. POLEK D., Sudbina odabranih: eugeniko nasljee u vrijeme genske tehnologije , ArTresor Naklada, Zagreb, 2004. POZAI V. (ur.), Crkva i rad danas , Kranska sadanjost, Zagreb, 1969. POZAI V. (ur.), Ekologija. Znanstveno-etiko-teoloki upiti i obzori , Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove, Zagreb, 1991. POZAI V. (ur.), Pred licem , Filozofsko teoloki institut Drube Isusove, Zagreb 1990. smrti POZAI V., Kloniranje ovjeka , u: "Nova tribina" 9(1998)16,16-23. POZAI V., ivot dostojan ovjeka. Eutanazija u prosudbi medicinske etike , Filozofskoteoloki institut Drube Isusove, Zagreb, 1985. POZAI V., ivot prije roenja. Etiko-moralni vidici , FTI, Zagreb, 1990. POZAI V., Vrednota ivota u nauku Katolike crkve , u: Obnovljeni ivot 56(2001.)2, str. 197-206. PRANJI M., Jeka Vjeronauni udbenik za prvo godite srednjih kola, Katehetski due, salezijanski centar, Zagreb, 1992. PRANJI M., (ur.), Religijsko-pedagoko katehetski leksikon , Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1991. PRAVDI V., Gospodarenje okoliem. Raskorak izmeu globalizacije i etike , u "Socijalna ekologija" 9 (2000) 1/2, 113-123. PULJIZ V., Nezaposlenost i socijalna sigurnost, u: S. BALOBAN (ur.), Socijalni nauk Crkve u hrvatskom drutvu, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Zagreb, 1991. Radni materijali za biskupijsko savjetovanje Evangelizacija (prvi dio), Biskupski ordinarijat akovo, akovo, 1999. RAHNER K. - VORGRIMLER, H., Teoloki rjenik , U pravi trenutak, akovo, 1992. RATZINGER J., Razgovor o vjeri, Verbum, Split, 1998. RATZINGER J., Bog i svijet. Vjera i ivot u naem vremenu, Razgovor s Peterom Seewaldom, Mozaik knjiga, Zagreb, 2003. RATZINGER J., Uvod u kranstvo, Kranska sadanjost, Zagreb, 2008. RATZINGER J., Vjera - istina -tolerancija. Kranstvo i svjetske religije, Kranska sadanjost, Zagreb,, 2004. RATZINGER J., Bog je s nama. Euharistija: sredite ivota , Verbum, Split, 2004. RATZINGER J., Zajednitvo u Crkvi , Verbum, Split 2006. RATZINGER J., Boja revolucija , Verbum, Split 2005. RATZINGER J., Hod prema Uskrsu , Verbum, Split 2006. RATZINGER J., Vjera-istina i tolerancija. Kranstvo i svjetske religije . KS, Zagreb, 2004. RATZINGER J., Crkva, Izrael i svjetske , Verbum, Split, 2007. RATZINGER J., religijeNazareta , Verbum, Split, 2007. Isus iz REBI A. Sredinje teme Staroga zavjeta, Kranska sadanjost, Zagreb, 1996. REBI A., Oena. Molitva Gospodnja , Kranska sadanjost, Zagreb, 1995. REBI A., Biblijska prapovijest , Kranska sadanjost, Zagreb, 1972. REBI A., Blaenstva , Kranska sadanjost, Zagreb, 1986. REBI A., Isusovo uskrsnue, Kranska sadanjost, Zagreb, 1972. REBI A., Vodi po Svetoj zemlji , Kranska sadanjost, Zagreb, 1999. Red vjenanja , Kranska sadanjost, Zagreb, 1982.

61

RIVOLTELLA P. C., Internet i odgoj. Analiza pedagokih modela i smjernice za razmiljanje, u "Kateheza" 24 (2002) 3, 265-280. RODE F., Biti i opstati, O kranstvu, demokraciji i kulturi, Sv. 1, Kranska sadanjost, Zagreb, 2000. ROTZETTER A. - THADDE, M., ivjeti evanelje s Franjom Asikim , Brat Franjo, Zagreb, 1984. RUSTIJA B., Sitne zgode za duu , KS, Zagreb, 2004. SANTINI A., Izazovi novog pape. Laicitet, relativizam, znanost, Kranska sadanjost, Zagreb, 2007. SCAULAN M., Oi im se otvorie. Susret s Isusom u sakramentima , Jelsa, 1985. SCHILLEBEECKX E. H., Krist sakramenat susreta s Bogom, Kranska sadanjost, Zagreb, 1992. SCHNAC KENBURG R., Osoba Isusa Krista u etiri evanelja, Kranska sadanjost, Zagreb, 1997. SCHOEKEL L. A., Dananji ovjek pred Biblijom , Kranska sadanjost, Zagreb, 1986. SCHWEBEL R., Rei ne nije dovoljno. Kako odgajati djecu da razborito odluuju o drogama i alkoholu, Sys print, Zagreb, 1995. SINGER P., Jedan svijet. Etika globalizacije , Ibis, Zagreb, 2005. STANKOVI N., Smisleno govoriti o Bogu , u "Obnovljeni ivot" 61 (2006) 2, 161-174. STARI A., Susret s Kristom u sakramentima , ITKL, Zagreb, 1998. STRUMIA A., Suoavanje znanosti i teologije na pragu treeg tisuljea, u: "Svesci" 32(1998)91,65-71. STUHLHOFER F., Prirodoznanstvenici i pitanje Boga , Kranska sadanjost, Zagreb, 1995. SZENTMARTONI M., Psihologija duhovnog ivota , Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove, Zagreb 1990 SZENTMARTONI M., Svijet mladih , Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove, Zagreb, 1988. AGI-BUNI T., Ali drugog puta nema , Kranska sadanjost, Zagreb, 1971. AGI-BUNI T., Euharistija u ivotu Crkve kroz povijest , Kranska sadanjost, Zagreb, 1984. AGI-BUNI T., Krtenje izvan , Kranska sadanjost, Zagreb, 1970. AGI-BUNI T., Crkve Sveenik, kome da slui?, Kranska sadanjost, Zagreb, 1970. AGI-BUNI T., Vrijeme suodgovornosti , Kranska sadanjost, Zagreb, 1981. ANJEK F. - TOMLJENOVI, I., Dominikanci i razvoj kolstva u srednjovjekovnoj hrvatskoj , u: "Croatica christiana periodica" 10(1986)17, str. 48-73. ANJEK F., Kranstvo na hrvatskom prostoru , Kranska sadanjost, Zagreb, 1991. EPAROVI Z., Granice rizika, etiko pravni pristup medicini , Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1985. KALABRIN N., enidba, Pravno pastoralni prirunik , Teologija u akovu. Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku Pravni fakultet, akovo, 1995. KVORC M., Vjera i nevjera. Problem naih dana i misterij naih dua , Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove, Zagreb, 1982. OLI P., Radost ljubavi. Studije i lanci , Biblioteka Crkve u svijetu, Split, 1994. UTAR A. , Odgoj savjesti , Drutvo katolikog apostolata, Zagreb, 1983. TAMARUT A., Bog otac i majka, Kranska sadanjost, Zagreb, 2002. TAMARUT A., Katolika eshatologija u svjetlu postmoderne , u "Bogoslovska smotra" 73 (2003) 1, 101-122. TERTULIJAN, Spis o krstu , Kranska sadanjost, Zagreb, 1981. TOMA AKVINSKI, Izabrano djelo , (priredio Tomo Vere), Globus, Zagreb, 2005. TOMAEVI L., Ekologija: izazov kranstvu,u "Socijalna ekologija" 9 (2000) 1/2, 23-33.

62

TOMI C., Evolucija i stvaranje , u: "Crkva u svijetu" 27(1992)1-2,47-55. TOMI C., Pristup Bibliji , Provincijalat franjevaca konventualaca, Zagreb, 1986. TOTH T., Karakter , U pravi trenutak, akovo, 1992. UGENTI A., Problemi mladih, UPT, akovo, 2002. Uskrsna poslanica biskupa splitske metropolije. O , Crkva u svijetu, Split, 1983. Crkvi VALKOVI M., Rad danas: promjene i posljedice , u: S. BALOBAN (ur.), Socijalni nauk Crkve u hrvatskom drutvu, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Zagreb, 1998. VALKOVI M. (ur.), Solidarnost i pravda kao temelj socijalne drave , u: "Revija za socijalnu politiku" 3(1996)3-4,217-238. VALKOVI M. (ur.), Sto godina katolikog socijalnog nauka , Kranska sadanjost, Zagreb, 1991. VALJAN V., Moral spolnosti, braka i obitelji , Svjetlo rijei, Sarajevo, 2002. VALJAN V., Bioetika, Svjetlo rijei, Sarajevo, 2004. VARONE F, Nevolje s odsutnim Bogom. Religija, ateizam i vjera - tri pogleda na tajnu, Kranska sadanjost, Zagreb, 1998. VERNETTE J., Sekte. Sve o novim religioznim pokretima i sljedbama, Verbum, Split, 2004. VIDAL M., Kranska etika, U pravi trenutak, akovo, 2001. Videozapisi o sakramentima (izd. Kranska sadanjost). VIDOVI M., Biblija u ivotu Crkve , u "Crkva u svijetu" 36 (2001) 1, 27-54. VIDOVI V., Povijest Crkve u Hrvata , Crkva u svijetu, Split, 1996. VOLARI-MRI A.,Status ljudskog embrija , Centar za bioetiku - Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove, Zagreb, 2001. VRC AN S., Suvremena upitnost ili neupitnost ideje o Bogu na djelu u prirodi i povijesti , u: "Nova prisutnost" 3 (2005) 2, 221-230. VUKASOVI A., Obitelj vrelo i nositeljica ivota , HKZ MI, Zagreb, 1994. VULETA B. - ANI, R., Na putu mira , Franjevaki institut za kulturu mira, Split, 1999. VULETA B., Taj divni Boji svijet , Pokret prijatelja prirode "Lijepa naa", Zagreb,1991. WALSCH N. D., Bog sutranjice, Na najvei duhovni izazov, Zagreb V.B.Z., 2005. WATSON D. - JENKINS, S., Isus nekad i sad , Kranska sadanjost, Zagreb, 1990. WEISSGERBER J., Ljubav u obitelji , Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove, Zagreb, 1978. WENDEL NIEHL F. - THMMES, A., 212 metoda za nastavu vjeronauka , Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 2000. WOJTYLA K., Temelji , Verbum, Split, 1998. WOJTYLA K., etike Krista, Razmatranja za mlade, Verbum, Split, 2004. Put do WRIGHT J., Savjest i autoritet , Druba katolikog apostolata, Zagreb, 1984. WUCHERER - HUDENFELD A. K., Dananjem ovjeku govoriti o Bogu. Nunost povratka osnovnom iskustvu , u "Diakovensia" 2 (1994) 1, 264-274. ZAGORAC V., Sakramenti. Liturgijski nauk o otajstvima, Kranska sadanjost, Zagreb, 1988. Zakonik kanonskog prava , Glas Koncila, Zagreb, 1988. Zato umrijeti u dvadesetoj , dijafilm Ag 2 (KSC, Zagreb). ZEFFIRELLI F., Isus iz Nazareta (film). ZINK J., Kako danas moliti, KS, Zagreb, 1988. ZOVKI M., Obitelj - slika Boja prema Katekizmu Katolike crkve , u: "Crkva u svijetu" 29(1994)2,121-134.

63