J.M.

WILLIAM TURNER

Joseph Mallord William Turner (1775.-1851.) se smatra za najboljeg engleskog slikara . Sin brija a, koji je crtao ve sa osam godina, primljen je na Royal Academy Schools 1789.-te gdje je primao satove arhitekturalne perspektive. Od 1794.-1798. godine je radio na akademiji dr. Thomas Munro-a, zajedno sa Thomas Girtinom. 1791. god. Otputovao je na prvo, od mnogih putovanja, u Englesku, kotsku i Wales, na kojim je skicirao i skupljao skice koje e iskoristiti nekoliko godina kasnije za svoje slike. Turner izla e akvarele na Akademiji od 1970.-1820.godine, ali nakon 1804. se odvaja od smaraju ih procedura Akademije izla u i i prodaju i ve inu svojih akvarela u galeriji smje tenoj u njegovoj ku i u Londonu ili u galerijama kojima upravljaju profesionalni trgovci umjetninama, kao to su Thomas Griffith i Dominic Colnaghi. On je zabetonirao svoju reputaciju kao najbolji slikar pejza a i akvarela svoga doba izlo bom 1819. Godine, sa vi e od 60 akvarelnih pejza a, a kasnije je to i potvrdio mnogim drugim izlo bama. Neizmjerno na itan, ovjek koji je mnogo proputovao, komplusivni crta , sa nevjerojatnim pam enjem i dobrim okom za posmatranje prirode, povu en, ali vi e od svega ambiciozan, ovjek koji je jako puno radio Turner, stvorio je slike pejza a koji su revolucionarni, pa ak i danas. Fascinirale su ga mo i prirode pa je tu strast prenosio na svoja platna. Kao vode i slikar romantizma, fokusiraju i se uglavnom na boju i osvjetljenje, Turnerovi radovi su kasnije jako puno utjecali na pokret impresionista. Mnoge od njegovih slika prije 1800.-te jako nalikuju stilu i tehnici njegovog kolege Munroa, a odstupaju samo malo od topolo kih ili akademskih slikarskih konvencija. Kada je Turner oti ao na svoje prvo putovanje po Europi, 1802., njegova djela su po ela dostizati novu osobitu mo . Turneru je bilo u cilju da izjedna i ulje i akvarel u vizualnoj drami i utjecaju, to je postigao kroz mnoge tehni ke i dizajnerske inovacije neke svoje, a neke usvojene od slikara kao to su John Robert Cozens (pjesni ki pejza ni stil i chiaroscuro kori tenje akvarela), majstor crtanja Francis Nicholson (koji je slikako na mokrom papiru) i Michael 'Angelo' Rocker (tehnika suptilnih variraju ih vrijednosti boja na slici koriste i nekoliko slojeva). Turner je zna ajno pobolj ao raspon vrijednosti i dramati ni chiaroscuro efekt na svojim slikama. Ostale inovativne tehnike su bile: brisanje spu vom, struganje ili upijanje boja (on je posebno volio apsorpciju su enim kru nim mrvicama); kori tenje papira jako velikih formata sa elatinom u cilju da pomogne u upijanju ili izdizanju boja, i da pobolj a sjaj boje; mije anje transparentnih vodenih boja sa malom koli inom bijele gva boje kako bi pobolj ao izdr ljivost i intenzitet boje. Kona no, Turner je bio prvi akvarelista, po ev i oko 1815.-te, koji je opse no iskoristio mogu nosti tog medija, vla io je papir i mije ao velika podru ja bojom, a zatim tu boju upijao spu vom ili strugao papir da bi oblikovao obrise i svjetlo. Ovaj niz tehnika dao mu je neusporedivu sposobnost opisivanja utjecaja atmosfere i svjetla, koje je u inio jo dramati nijim pove avaju i veli inu svojih slika.

Turner pokazuje vidljivu evoluciju u svom slikarskom stilu kroz svoju duga ku karijeru. Iako je ostao vjeran anru pejza a, kako je njegova karijera napredovala, po eo je pridavati manje pa nje detaljima objekata i pejza a, a vi e djelovanju svjetla i boje. Postao je sve vi e fasciniran sa prirodnim i atmosferskim elementima. U Turnerovim ranim slikama on je izvodio dramati ne, romanti ke teme, nagla avanjem sjaja i atmosfere. Mo emo primijetiti da je veliku pozornost pridodavao detaljima gra evina ili prirode u svojim ranim godinama u odnosu na kasnije radove. Tijekom vremena, igrao se sa svim stilovima kompozicije pejza a, uklju uju i povijesne, arhitekturalne, planinske, pastoralne i morske. Dosadni i tmurni tonovi pejza a Chamonixa su bili tipi ni za rano akademsko slikarstvo 19.st. i uobi ajeni u Turnerovim ranim i prili no konzervativnim pejza ima i akvarelima gra evina. No, njegova paleta tamnih tonova postepeno je dala mjesta strastvenoj i gotovo nasilnoj svjetlosti, kao to se vidi u njegovim slikama Venecije. Putovanje u Italiju bilo je za njega osloba aju e otkrivanje kristalnih boja i briljantnog svjetla, ije e djelovanje odjeknuti u cijelom njegovom kasnijem radu kao zasi eniji raspon duginih boja. Turner je jednom izjavio Sunce je Bog, a slike poslije njegovog iskustva u Italiji esto su imale svijetlo jezgro izravnog ili reflektiranog svjetla, koje u ovim slikama Venecije ima te inu i mo . Akvarel je odli an primjer Turnerovog stila srednjih godina. Kako je postajao vi e fasciniran efektima svjetla( vi e nego svijetlog i tamnog), njegova se paleta promijenila i primila iri spektar boja zasi enih ljubi astih, crvenih, naran astih i rozih, preko osnovne tonske strukture naslikane u Turnerovim najdra im utim, u kontrastu sa komplementarnim plavim i zeleno sivim tonovima. Ostale karakteristi ne zna ajke uklju uju jako teksturirano i ekspresivno ultramarin nebo; tamniju pozadinu a u sredi tu podru je svjetlosne magle ili reflektiranog svjetla; apsurdno pretjerana vertikalna skala gra evina i brda (kako bi stvorio ja i osje aj veli anstvenosti). U svojim naprednom razdoblju Turner sve manje pa nje pridodaje detaljima, a u njegovim slikama po inje se nagla avati pokret. U nekim, od svojih poznatijih slika, po inje se doticati teme moderne tehnologije. On odaje po ast prolaznom dobu brodova na jedra, koje ubrzo zamjenjuju plovila na parni pogon. Udaljava se od morske tematike i fokusira se na Railway in Rain, Steam, and Speed The Great Western Railway (1844.), i ova slika je najbolji primjer kako se Turner fokusira uglavnom na boje i ideju fluidnosti kroz svoje vrtlog boja, gdje ostvaruje iste vizije poetskih do ivljaja ari osvjetljenja i boje, li ene gotovo svake deskripcije. Turnerov rad s akvarelom kasnije je uticao i na njegove radove s uljem, koristio je uljane boje na transparentan na in, kao i akvarel, to je pomoglo u izgradnji njegovog originalnog stila.

Irena Juki

srednja kola: umjetni ka modni dizajn