Bajram u bonjakoj tradiciji

U ime Allaha Milostivog Samilosnog Mi smo ti, uistinu, svako dobro dali. Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi sigurno e bez pomena ostati.

Bajrami
Bajram je praznik radosti, igre, pjesme i veselja. Radovanje i veselje toga dana vid je vjerskog obiljeja. Pripovijeda Enes, a zabiljeili su Nesaija i Ibni Hibban sa vjerodostojnim lancem prenosilaca: Poslanik, a.s, je preselio u Medinu zatekavi tamo obiaj igre i veselja u dva odreena dana, pa je rekao: ,Uzvieni Allah vam je zamijenio ta dva dana sa druga dva bolja; sa danom ramazanskog i danom kurbanskog Bajrama.'"

prenosi od Ber'a kako kae:" uo sam Vjerovjesnika, a.s, gdje dri predavanje i kae: -Prvo ime otpoinjemo ovaj dan je da klanjamo bajram namaz, a zatim se vratimo i koljemo kurban. ko ovako postupi, slijedi na sunet( obiaj).1
Ramazanski bajram Od Enesa r.a, se prenosi da je rekao: "Boiji poslanik, a.s, ne izlazae jotrom na Ramazanski bajram dok ne bi poje nekoliko datula". 2 U drugoj predaji od Enesa r.a, se kae: "Vjerovjesnik ih je jeo u neparnom broju".3 Ibn Hiban u svojoj predaji biljei hadis u kome se kae: "Vjerovjesnik ne bi izlazio jutrom na bajram dok ne bi pojeo tri, pet ili sedam datula, odnosno jo manje ili vie od ovog broja, ali uvijek u neparnom broju". Sunet je dakle, pojesti nekoliko hurmi prije odlaska na ramazanski bajram. U vezi sa ovim Burejde je izjavio: " Boiji Poslanik ne bi jutrom na ramazanski bajram izlazio dok ne bi togod pojeo a na Kurbanski bajram ne bi nita jeo dok se ne bi sa bajram-namaza vratio kui".
1 2

Buhari, babu sunetil-idejn lehli-l-idejn Buhari, el-eklu jevme-l-fitri kable-lhurud,

ibid

Ebu Seid el- Hudri kae: Vjerovjesnik, a.s, bi na ramazanski bajram poneto jeo, i to prije nego bi iz kue krenuona mjesto zajednikog klanjanja bajram-namaza."

Musala

Musalla je arapski erijatski izraz koji se izvorno sauvao ak do danas u nazivima nekih gradskih podruja kod nas, a u lingvistikom tumaenju ove rijei navodi se da je to mesto u prirodi gdje muslimani na otvorenom prostoru zajedniki vre stanovite pobonosti. "( Vidi. Bratoljub Klai, Rjenik stranih rijei A-, (Nakladni zavod MH Zagreb, 1990),

Kurban
Kurban je propisan normama Kur'ana, hadisa i konsenzusa, druge godine po hidri. kao vid obredoslovlja. U Kur'anu se kae: Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji.'4 U najpoznatijem komentaru ovoga ajeta spomenuta molitva se odnosi na Bajram, a klanje kurbana na bajramsko prinoenje rtve. Aia prenosi, a Hakim, Ibni Madde i Tirmizi biljee: Ademov potomak na dan rtve ne moe uiniti Allahu drae djelo od prolijevan;: krvi kurbana koji e na Sudnjem danu doi sa rogovima, vunom i dlakom. Njegova krv padne kod Allaha i prije nego to se prospe na zemlju."125 Zejd b. Erkam pripovijeda, a Ahmed i Ibni Madde biljee: Rekli su: ,Allahov Poslanice, ta je sa ovim kurbanima?' Ree: ,To je sunnet vaeg praoca Ibrahima.' Upitae: ,Kakvu korist imamo od njih?' Ree: ,Za svaku dlaku imate nagradu.' Rekoe: ,Za vunu?!' Ree: ,Za svaku dlaku vune imate nagradu.'" Ebu Hurejre pripovijeda a zabiljeili su Ahmed i Ibni Madde: Rekao je Alahc Poslanik: ,Onaj ko ima mogunost pa ne prinese rtvu, neka se ni ne pribliava musalli gd -. klanjamo.'" Logika ovog dokaza je u tome to zabrana pribliavanja musalli onome ko ne zakolje kurban, a moguan je, upuuje na ostavljanje obligatnije, stroije obaveze prinoenja rtvekurbana poslije ega nema koristi ni svrhe da se pribliava musalli i izvrava laka obaveza klanjanja Bajrama. Dakle, iz ovih normi razumije se da je prinoenje rtve najvrednija dobroina aktivnosti koja se moe uraditi na dan Bajrama; da za taj in slijedi eshatoloka posebna nagrada kada e se kurban pojaviti sa svim svojim specifinostima i odlikama ivotinjske vrste

kojoj pripada i pridonijeti spasu i nagraivanju svoga vlasnika. Njegov propis je predmet konsenzusa islamskih uenjaka, ali postoji spor oko stepena obaveze tog propisa.
4

tulanovi Muharem, Islamski arti u BIH obiajima i tradiciji, IPA Biha& Medresa Demaludin auevi- Cazin, 2002, str: 52