Trag ivota

asopis 2.a razreda NKG-a

Tema broja: Mladi i sveto Pismo

Predsjednica govori...
Poeo je rujan, a s njim i novo poglavlje mog obrazovanja i ivota. Sretno i lagano uplovih u nove klupe gimnazije. Polako sam otvorila nova vrata svog ivota, a iza tih vrata nala zauena lica koja su mi sada kao druga obitelj. Ubrzo sam se prilagodila i upoznala sa svima.I evo me godinu dana poslije sjedim u uionici Nadbiskupske klasine gimnazije i piem o fantastinom razredu koji svakim danom postaje bolji. Profesori nae kole svrstavaju nas meu najivlje razrede, moda i jesmo malo ludi,nestani i divlji, ali smo ujedno i najplemenitiji,najiskreniji i najzabavniji. Jedna od najboljih karakteristika naeg razreda je to nemamo nikakvih predrasuda,to je u dananje vrijeme rijetkost. Kod nas je svatko prihvaen onakav kakav jest, razliiti smo u mnogoemu ali smo svi po neemu posebni i jedinstveni. Novac i drutveni status nisu nam vani ve karakter osobe. Mi smo razred koji ima najbolje osobe s izvanrednim smislom za humor, nama se i najtei zadaci pretvore u razloge za smijeh a smijeh je i ono to nas pokree. Fore su originalne i svi se uvijek dobro nasmijemo ukljuujui i profesore J , poslovica kae da smijeh produuje ivot stoga je II.a besmrtan! Moda i nismo ba najsloniji ali mislim da e se s vremenom i to formirati,ali zato smo jako osjeajni i kada se netko nae u nevolji svi ga podupiremo,pomaemo i tjeimo. Ni po znanju nismo loi. Poznati smo kao najarolikiji razred to se ocjena tie.Kod nas ima svega, od odlinih do dovoljnih, ali svi bismo mogli biti odlini samo da se malo vie potrudimo. Svi smo vrlo inteligentni i bistri, samo to tu nau pamet ne iskoritavamo na pravi nain. Kao eer na kraju dolazi injenica koju nitko ne moe porei a to je da imamo najzgodnije cure i deke na koli J J . Eto dragi profesori,uenici i sva cijenjena gospoda koja ita novine II.a . Ovo je bila moja uvodna rije u kojoj sam ukratko opisala svoj razred. Svatko od nas je dio jedne cijeline bez koje bi ovaj razred bio tuan i dosadan. II.a ini i naa razrednica i profesori koji nas odgajaju i ue mnogim korisnim stvarima, koji se znaju nasmijati na nae fore, ljudi koje ponekad razoaramo, ali se i nadam da e nas pamtiti po simpatinosti i otvorenosti.Ovo bi bila moja kratka uvodna rije. Od kolijevke pa do groba najljepe je ako doba- II.a zaista jest!!!

Jelena Grkovi

To smo mi...Upoznajte nas...

Evo, prola je ve jedna godina naeg druenja. Istina, s poneto manje nas, ali s nita manje zabave i veselja. I dalje smo slona zajednica koje je otovrena prema svima i svim novim idejama. Svi smo razliiti, sve do jednog, a opet si pomaemo i meusobno se razumijemo. Te razlike ine na razred jedinstvenim i nezamjenivim. Uvijek izmamimo osmjeh na lice profesorima. Naravno tu su i nesuglasice s njima kao i u razredu, ali uvijeh ih brzo rijeimo i zaboravimo. Brinemo se za svakog pojedinano u razredu bez obzira na njegove mane jer mi gledamo samo ono dobro u drugome. No, ne zaboravimo na nau razrednicu koja nas potie da vie uimo i trudimo se.
A sada da se predstavimo:

Marko Babi Na Kinac iz Sopnice, naravno vrlo marljiv i posluan djeak (naravno da ne, ali ajde nek mu bude). igra eRepublik, a o tome moete itat u novom izdanju gameplay-a kao i na portalima Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije.

Marko Bakran Stubianec i sjemenitarac, zadovoljan sa sobom, nastoji slijediti svoj poziv u sveenitvo.

Ernest Bartulovi Zanimljiv momak i vrlo povuen, u sebi krije skrivene talente.

Danijel Cvetko Takoer sjemenitarac iz upe sv. Mihaela arkanela, savjestan i odgovoran, doao u sjemenite kako bi posvetio svoj ivot Bogu.

Luka Dali Lolek, rastura matematiku, a pogotovo osmiljanje novih abeceda, ima i talenta za crtanje kao i za igranje COD 4 =).

Marin Galir Kao prvo, Hercegovac iz Tomislavgrada, trenutno ivi u domu u Dubravi, zabavlja razreda, uvijek nas nasmije svojim komentarima kao i profesore, u slobodno vrijeme predsjednik razreda.

Jelena Grkovi Naa predsjednica, zabavna i dobra, gotovo uvijek sa smijekom na licu.

Iva Grubii Sviraica i to violine, ide u dvije srednje kole (NKG i glazbena kola) istovremeno, al uz nas i to izgura, a i jako voli kokos kuglice =).

Magdalena Kolenc Jedna od odlikaica (inae pred izumiranjem, trebalo bi ih stavit pod UNESCO-ovu zatitu XD) razreda, zabavna, komunikativna, naravno iz Dubrave, pomae svima da razumiju neke predmete koji im ne idu.

Patricia Krpan ...ona zvala se Patria, tra la la (svima dobro poznata pjesma), cura iz zadnje klupe, kui, pjevui na zboru, uvijek dobro raspoloena, zabavna.

Filip Kuna Naravno ako imamo Loleka, onda imamo i naeg Boleka, a to je na Kuna, super talent za matematiku, fiziku i kemiju, ovisnik o COD-u, voli se zezat i priat.

Leopold Luka Laci Daleko najvii deko u razredu, naravno koarka je, treba ga prodati u NBA i uvijek se smije, al ba uvijek.

Anamarija Lonar Mala, slatka, ma dua naeg razreda, vrlo pametna, uvijek pomogne kad treba neto objasniti i naravmo odlikaica.

Anto Mandi A.k.a. Kemal, Bosanac, zabavan, poznat po svojim biserima koji mu pogotovo pod satovima izlete.

Zvonimir Mikuli Najnoviji uenik naeg razreda, super momak, zabavan, uenje mu i nije najbolja strana.

Rafaela Paa To je taj prosjek 5.0, jako pametna, trudi se u koli i oko mjesenih zadataka, dobra, marljiva.

Borna Priverek Zabavan, veseo, ide na zbor zato ga i zovemo Zborna ;), jako inteligentan, ali od lijenosti nikako da to izae na vidjelo.

Petar Radeljak Dobar i povuen mladi, marljiv, nasmjeen.

Tea Slijepevi Super cura, uvijek zrihtana, odlikaica, zabavna i komunikativna

Filip Tusti Zabavlja razreda uz Marina, uvijek nas nasmije i zabavi, razbija monotoniju na satovima.

Kristijan Tuek Naa trea sjemenka, dolazi iz Mihovljana, zabavan, ustrajan na svojem ka sveenitvu, lan zbora, ali i nae kolske klape.

Jan Vukasovi Super deko, uvijek sa slualicama oko vrata, visi na raunalu kao i svi drugi, oboavatelj Sumraka i svih nastavaka.

Eto, nadam se da smo vam bar malo doarali atmosferu u naem razredu i upoznali vas malo vie s njim. I na kraju mi smo zajednica mladih i nadobudnih ljudi koji tek ulaze u svijet odraslih s mnogo smijeha, ljubavi i nade.

Va 2.a, gospoda gimnazijalci, budui intelektualci =)

Patricia Krpan i Magdalena Kolenc

O nama misle....

Prof. Botica: Ha, ha, ha... Ja sam zadovoljan kako radite s vama se kad hoete moe puno napraviti, a moe se i naaliti. Ponekad znate biti previe buni, ali ste razred koji koe daleko dogurat. Za ostalo moram pitati Chucka Norrisa za miljenje...

Prof. Matokovi:Super ste kao razred, a kad bi zautili koji put, bili biste i bolji.

Prof. Pustiek:Simpatian, beskrajno lijen s velikim mogunostima.

Prof. ubri:Neopisiv....................................................

Upoznajmo....

...panjolsku
Kraljevina panjolska (panjolski: Reino de Espaa , katalonski: Regne dEspanya , baskijski: espainiako Erresuma , okcitanski: Reialme dEspanha ) suverena je europska drava, po ustavnom ureenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine lanica je Europske Unije. Smjetena na jugozapadu Europe, panjolska zauzima vei dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smjeteni u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafriki primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod panjolskom upravom te enklava Llivia u francuskim Pirenejima.panjolska granii na sjeveru s Francuskom i Andorom, s Portugalom na zapadnu te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafriki teritoriji pod panjolskom upravom granie s Maroko. Ukupna duina panjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine panjolske je Madrid. Grad sa 3.155.359 stanovnika (Madridska upanija 5,964,143) smjeten je u sreditu Pirenejskog poluotoka. Drugi vei gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Malaga.

Ze mljopism
Smjetena na jugozapadu Europe, panjolska zauzima vei dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smjeteni u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafriki primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod panjolskom upravom te enklava Llivia u francuskim Pirenejima.

R e lje f
Vei dio pirenejskog podruja ini po postanku stara visoravan Meseta (graena od pretkambrijskog i paleozojskog kristalinog kamenja i starih kamenaca), koju Kastiljsko gorje dijeli na sjevernu i junu Kastiliju. Sjeverno i juno od Mesete prostiru se planinski lanci: Kantabrijsko gorje i Pireneji (Pico de Aneto, 3404 m) na sjeveru, a Betijski Kordiljeri ili Andaluzijsko gorje na jugu. Andaluzijsko gorje sastoji se od nekoliko masiva, koji se pruaju paralelno s obalom Sredozemnog mora; sredinji dio ini Sierra Nevada s najviim vrhom panjolske (Mulhacu, 3481 m). Izmeu junog ruba Mesete odnosno Sierra Morene i Andaluzijskog gorja nalazi se velika Andaluzijska tektonska depresija uz rijeku Guadalquivir. Na sjeveroistonom rubu Mesete prua se Ibersko gorje, graeno od krednih i jurskih naslaga, a izmeu Iberskog gorja, Pirineja i Kantabrijskog gorja depresija rijeke Ebro (Aragonska dolina). S visoravni Mesete izdiu se planinski masivi Sierra de Gata, Sierra de Gredos i Sierra de Guadarrama, koji su nastali rasjedanjem u tercijaru. Obala je uglavnom strma i nerazvedena. Dobro je razvedena samo obala Galicije i sjeverozapadne panjolske sa mnotvom zaljeva karakteristinih oblika.

K l ima
panjolska se nalazi u umjerenom pojasu, njen neujednaen reljef utjee na veliku klimatsku raznolikost. esto se za klimu panjolske kae da je sredozemna (mediteranska).

Ter itorijal na po dj e l a
panjolska je podjeljena na: autonomne zajednice (panj. comunidades autonomas) - ukupno sedamnaest autonomni gradovi (panj. ciudades autonomas) - ukupno dva Autonomne zajednice ustrojene su od provincija (panj. provincias), a one se dalje dijele na opine (panj. municipios).

Jezici
panjolski jezik ili kastiljanski je slubeni jezik panjolske drave i slubeni je jeziku u svim autonomnim zajednicama. 28,200,000 u panjolskoj (1986.). Ostali jezici (ukupno ih ima 14 sa 3 znakovna) koji se govore u panjolskoj su: panjolski znakovni jezik (mimica), 102.000 (1994). aragonski, 11,000 govornika od 2.000.000 (1994) etnikih Aragonaca. Asturleonski jezik (ili asturski) - nema status slubenog jezika, ali uiva zatitu u Asturiji. 100.000 (1994.) u panjolskoj. Baskijski jezik - slubeni jezik u Baskiji. 580.000 u panjolskoj (1991. L. Trask). Galicijski jezik - slubeni jezik u Galiciji; 3.170.000 u panjolskoj (1986.). Aranski jezik ovaj okcitanski dijalekt ima status slubenog jezika u dolini Aran u Kataloniji. 3.810 govornika (1991 census) u panjolskoj od 5.552 (1991.) etnikih. Katalonski jezik - slubeni jezik u Kataloniji, Zajednici Valencije (valencijski dijalekt) i na Balearskim otocima; 11.200.000 u panjolskoj (2006.). katalonski znakovni jezik. Slubeni od (1994); 18.000 (1994) estremadurski, 200.000 u panjolskoj. Etniki znatno brojniji fala, u Estremaduri; 10.500 (1994 T. Erickson). kalo, jezik Roma Gitana, 40.000 u panjolskoj Quinqui, nepoznat broj govornika kojim se slue Quinquillero. Rafaela Paa

Upoznajmo...

...MAKSIMA MRVICU
Maksim Mrvica je ibenski glazbenik, odnosno pijanist, roen 1975. godine. Porijeklom sa otoka irja, Mrvica je poeo svirati klavir sa osam godina, te zavrava osnovnu i srednju glazbenu kolu u ibeniku, a 1993, upisuje Muziku akademiju u Zagrebu, gdje i studira u klasi profesora Vladimira Krpana. Svoje je obrazovanje usavrio u Budimpeti i Parizu na tamonjim konzervatorijima. Smatra se jednim od najveih hrvatskih pijanista, a vrhunac dostie 1999. godine pa i sve do sada,o emu svjedoe brojne nagrade poput one 2002. godine za najbolji album klasine glazbe. . Njegova su djela karakteristina po tome to on spaja klasinu glazbu sa suvremenom, to jest sa popularnom (pop) i rock n roll glazbom. Takoer njegove skladbe obiljeava najee vedrina, poput Bumbarovog leta. Oenio se djevojkom iz djetinjstva Anom i par ima ker LeeLoo. Takoer ive na relaciji ibenik Zagreb.

Iva Grubii

Upoznajmo...

...LATINOAMERIKE PLESOVE
Latinoameriki plesovi su plesovi rasprostranjeni u Latinskoj Americi, tonije Srednjoj i Junoj Americi. Karakterizira ih ivost i energini pokreti, to se moe povezati i sa temperamentom panjolaca. Najvaniji su plesovi rumba, samba, cha-cha-cha i tango. Rumba je kubanski ples, nastao nakon dolaska afrikih robova, no njima nije imala nikakvo religijsko znaenje koje zna biti u takvim plesovima. Smatra se da se temelji na enskom zavoenju, budui da je naglaeno njihanje kukova kod ena. Samba je ples nastao u Brazilu, pod utjecajem kulture afrikih robova, Portugalaca i tamonjih starosjedioca (Indijanaca). Karakterizira ga veselost i ritminost, te valovito gibanje tijelom, pogotovo zdjelicom. Cha-cha-cha, nastano na Kubi, je relativno najpopularniji latinoameriki ples u Europi. Smatra se da je nastao iz mamba, te je vrlo jednostavan za uenje. Obiljeavaju ga umjereno micanje kukova, ravne noge, te plesanje prema podu. Tango je ples nastao ili u Maroku ili u panjolskoj, sa kombinacijom plesova afrikih robova i klasinih plesova panjolskih doseljenika. Prate ga flaute, gitara, violina i klavir. Pariz je bio prvo najvee sredite plesanja tanga u Europi. Tea Slijepevi

Mladi i sveto Pismo, te njihov odnos sa Bogom u molitvi

U dananjem modernom i uurbanom svijetu, svijetu koji je pun izazova i ponuda, ba se ne trai nain kako to kvalitetnije moliti, odnosno kako uvati i odravati odnos sa Bogom na ivotu. To nije lako, zato mnogi mladi ljudi moda ba i nemaju elje i volje da to ine. Najlake je misliti kako se molitva i itanje Svetog Pisma odnosi samo na nae bake koje redovito mole i dolaze u crkvu. Svaku mladu osobu koja je puna energije i elje za neim treba potaknuti pa tako treba imati i poticaj za molitvu. Treba u mladima probuditi elju za Bogom. Mladom ovjeku koji trai svoj pravi ivotni put treba pruiti upravo tu mogunost pouzdanja u Boga kroz molitvu i Sveto Pismo. Meu mladima ima puno nemira, no ono to je jo istaknutije je ta injenica da su mladi okrueni izvorima nemira. Svaki novi dan koji dolazi mladom ovjeku predstavlja novu borbu. Cijeli dan treba sluati predavanja, biti u klupi, biti paljiv, uiti Pa kad bih onda molio!? Kad da nae vremena za itanje Svetog Pisma!? To su pitanja koja se tada pojavljuju. Umor ga ubija, nema energije ni za to i sad da moli!?Jedan sveenik je rekao: Najslaa molitva-kad smo umorni! Kroz molitvu se odmaramo, a istodobno slavimo Boga. Bitno je da mladi ovjek ne bude zaboravljen, bilo od strane upnika, asne sestre ili bilo koje druge duhovne osobe u ijoj sredini se mlada osoba nalazi. Ta duhovna osoba treba biti primjer mladima, ali ono to je jo vanije treba je poticati. Ve sam puno puta spomenuo rije: poticati. Kako potaknuti mlade na neto? Na molitvu, pjesmu, misu? Treba im pruiti ono to mladi vole. Pribliiti im Sveto Pismo i molitvu kroz igru, pjesmu i zajednitvo. Treba im ponuditi izlet koji e biti proet duhom molitve i ljubavi prema Bogu. Treba im svojim primjerom davati Boga. Vrlo je vano da mladi Boga upoznaju kroz zajednitvo jer se duhovno iskustvo mlade osobe, zapravo nalazi u drugoj osobi, u zajednitvu. Mladi dananjeg svijeta su eljni izazova. to tee im se ponudi to oni sa veim arom tome pristupaju. U takvim situacijama mladi e traiti sve naine da dou do eljenog cilja, a jedan od naina biti e i molitva i Sveto Pismo. U Svetom Pismu mladi mogu i moraju pronalaziti poticaj za dalje. Kad je teko u ivotu i kad mislimo da padamo Bog je tu. On koji nam se svakodnevno daje i obraa svojom Rijeju. Bog mora biti na prvome mjestu,jer tamo gdje je Boga na prvome mjestu tamo je sve na pravome mjestu. Zato, dragi mladi itatelju, nemoj misliti kako se molitva odnosi na nae drage bake i mame. Molitva se odnosi i na tebe. I ti mora komunicirati sa Bogom. Znam da nije to uvijek lako ali upamti: IAKO JE TEKO SVE JE MOGUE ZA ISUSA!!! Kristijan Tuek

Nai radovi....

ALMA I SUNEV SJAJ

Jednom davno, u dalekoj zemlji, ivjela je jedna siromana udovica. ena je imala jedno dijete, djevojicu Almu. Neko su vrijeme majka i ki ivjele sretno, naizgled siromano. Ipak, Alma je ubrzo poela shvaai kako se dogaaju udne stvari. Kad god bi se poalila na poderanu i neuglednu haljinu koju bi nosila, ona bi sutradan osvanula zakrpana. Kad bi molila majku da joj da bombona, a majka odgovorila da nema, Alma bi se naljutila, nogom lupila i zaplakala, da bi se dan kasnije ispod jastuka pojavili slatkii i bomboni. Alma je postala radoznala, pitala se tko joj to poklone donosi. Sigurno neka vila ili vilenjak, mislila je. Udubila se u svoje elje, svata naizgled beznaajnog eljela, i nije ni shvatila da je majka slabila, da bi jednog dana legla u krevet. -Majko, to ti je? upitala je Alma. -Almice, loe mi je odgovorila je majka bolesna sam i samo me Sjaj moe spasiti. -Sjaj? to je to? Kako ga mogu donijeti? upitala je Alma. -Sjaj je najsjajnija zraka Sunca na nebesima. Ui u potok i nai e se pred vratima koja uva mladi. Kad te pita kako e mu platiti, ti mu daj uvojak kose. Zatim e s njim ui kod proroice Ile koja ima ispred sebe kotao. Zamoli ju za Sjaj i ona e ti ga dati, ali ne prihvaaj nita to ti nudi, samo se vrati istim putem natrag. Alma je postupila tono kako joj je majka rekla. Nala se ispred vratiju s ve spremnim uvojkom kose i stala je pred uvara koji joj je rekao: -Djevojice, i ti eli kod stare Ile? Kreni, ali zapamti, istina preobraava, ali i unitava, djevojice. Zapamti! uveo ju je kroz vrata proroici, starici s velikim kotlom. Alma joj je prila. -Dijete, to eli od mene? upitala je aputavo proroica Ila. -Sjaj za moju majku odgovorila je Alma. -Ah, naravno starica je pruila boicu ute tekuine Almi ali sjedi i reci mi to eli, sigurno ima jo neku elju, samo reci. Alma se sjeti majina upozorenja i zamisli se. eljela je neto, ali nije znala to. Odgovorila je starici: -Ah, proroice, pa ja sve imam! -O, nema nasmijala se stara Ila nema uvid u ono to veina ljudi rijetko vidi, a to se zove Istina. Prii blie kotlu i pokazat u ti istinu ivota. Alma prie sva uzbuena to e otkriti istinu o onim malenim poklonima. Pogledala je u zelenu tekuinu i ugledala majku kako krpa njenu haljinu i gura slatkie u krevet. Svaki put bi iz majinih prstiju izlazila iskra i ena je bivala sve slabija. -Starice, gdje je tu istina? upitala je Alma ja imam Sjaj i to e spasiti moju majku.

-Djevojice, majku ti vie nee spasiti Sjaj. Spasiti ju moe samo tvoja rtva i pokora odgovorila je Ila zbog tvoje se pohlepe majka razbolila, a kad sam ti pokazala Istinu, mora izvriti rtvu. Bit e labud, ponosna ivotinja, ivjet e u strahu, ali i u sigurnosti. Izrekavi te rijei, Ila je istresla Sjaj po Almi. Almino se tijelo pretvorilo u labue, te je prhnula prema onom istom jezeru i tamo sletila. Ugledala je majku koja se i smijala i plakala, da bi zatim Alma odletjela dalje. Alma je do kraja svojeg ivota nastavila ivjeti kao labud, postojano trpei svoju rtvu, da bi se na koncu ivota njeno tijelo pretvorilo u aneosko. I Alma je tek tad konano shvatila kako joj je rtva bila nita, s obzirom na sreu koja ju je ondje ekala Anamarija Lonar

BOI Ovo su dani radosti, Ovo su dani ljubavi Ovo su dani darivanja, Darivanja blinjemu svomu. Kad pahulje bijele prekriju tlo, A svjetlo roenog Krista, Obasja moju duu, Probudi u meni onaj ar, Onu ljubav, onu radost. Tad poelim vidjeti blinjega svog, Jer ovi dani zajednitva znae Zajednitvo to Krist nam daje.
Anto Mandi

Sport

N OGOM E T - najpopular niji s por t n a svi j et u

Nogomet je trenutano najpopularniji sport na svijetu. Igra se nogometnom loptom na pravokutnom igralitu s travnatom ili umjetnom povrinom. Golovi su smjeteni nasuprot jedan drugome na kraju igralita. Cilj je igre ubaciti loptu u protivniki gol manevrirajui loptom bilo kojim dijelom tijela osim rukom. Jedino vratar moe u ogranienom podruju igrati rukom. Pobjednik utakmice je ekipa koja na kraju utakmice zabije vie pogodaka (golova, zgoditaka). To je ekipni sport koji se igra izmeu dvije ekipe sastavljenih od jedanaest igraa ili igraica. Suvremena nogometna igra razvila se u Engleskoj poslije stvaranja prvog nogometnog saveza davne 1863. godine. Prva pravila datiraju iz iste godine, a s manjim promjenama odrala su se i do danas. Najvie je nogometno tijelo FIFA (Fdration Internationale de Football Association). FIFA organizira Svijetsko prvenstvo u nogometu, najprestinije natjecanje u nogometu, a moda i najpopularnije sportsko natjecanje uope. U nogometu dakako postoje mnoga pravila kojih se igrai trebaju pridravati. Osnovno pravilo je da se ne smije igrati rukom, kao i to da se ne smije prekrajem zaustaviti protivnikog igraa. Tu su jos mnoga pravila kao zalee, indirektan udarac..., ali ih ne u nabrajati, jer mi je nepojmljivo da netko to ne zna. Za nas nogometae nogomet je daleko vie od ovoga gore navedenog. To je naa strast, naa prva ljubav. Nemogue je zamisliti tjedan bez treninga, ili vikend bez pogledane utakmice. Navijanje, emocije koje se proteu kroz tih 90+ minuta, iekivanje rezultata, suze, smijeh, pivo, svaa sa suprugom... To je ono to ispunjava naa nogometna srca. Marin Galir

KOARKA
KK Cibona je hrvatski koarkaki klub iz Zagreba. Prije je igrao pod imenom Lokomotiva. Klub je 1946. osnovan pod imenom Sloboda. U poetku je esto mijenjao ime (Zagreb, Vihor, Polet), da bi 1950. pristupio SD Lokomotiva i uzeo njihovo ime. Iz Lokomotive istupaju 1975. i uzimaju sponzorsko ime Cibona (prehrambeni koncern koji su inila zagrebaka poduzea Kra, Franck, Badel i Voe). Ime samog sponzora dolazi, po jednima od tal. cibo = hrana, a po drugima dobilo je po spoju rijei CI(korija)-BO(mbon)NA(rana), a pravo ime dolazi od spojenice iz latinskog cibus bonus, koje znai dobra hrana, po tome je dobio koncern ime. U samom poetku promjene imena, zbog mlade ekipe kakva je Cibona bila i prema Mirku Novoselu, koji je bio alfa i omega kluba, kruio je aljivo znaenje imena: C(icibanski) I(nstitut) B(asketskog) O(ca) N(ovosel) A. Ime Cibona toliko se ukorijenilo meu navijaima da se odralo i do danas, unato injenici da se prehrambeni koncern po kojem su dobili ve poodavno raspao. Klupski nadimak je Vukovi s Tukanca, jer je tadanja Lokomotiva prije izgradnje dananje Koarkake dvorane Draena Petrovia igrala na igralitu na Tukancu. Boja dresa im je plava. Navijai im skandiraju heja-heja cibosi to je modifikacija originalnog navijanja heja-heja-lokosi dok se klub zvao Lokomotiva. Klupski trofeji Domai Prvenstvo Hrvatske: 1992., 1992./93., 1993./94., 1994./95., 1995./96., 1996./97., 1997./98., 1998./99., 1999/00., 2000./01., 2001./02., 2003./04., 2005./06., 2006./07., 2008./09. Hrvatski kup: 1994/95., 1995/96., 1998/99., 2000/01., 2001/02., 2008./09. Prvenstvo Jugoslavije: 1981/82., 1983/84., 1984/85. Kup Jugoslavije: 1968/1969., 1979/80., 1980/81., 1981/82., 1982/83., 1984/85., 1985/86., 1987/88. Europski Euroliga: 1984/85., 1985/86., Kup pobjednika kupova 1981/82., 1986/87. Kup Radivoja Koraa 1971/1972.

Leopold L. Laci

Draen za sva vremena Draen Petrovi (22. X. 1964. 7. VI. 1993.)

I to smo doekali. U treem pokuaju Draen je, samo dva dana prije devete godinjice smrti, izabran u Kuu slavnih. Osim Draena, od svih nominiranih igraa, ove je godine tu poast dobio samo jo Magic Johnson, jedan od najboljih igraa koji su ikada igrali koarku. Draen i Magic 2002, bolje nije moglo Kreo osi i Draen Petrovi ponovo su zajedno. Obojica su kao igrai bili barem 20 godina ispred svoga vremena. Kreo je bio prvi Europljanin uvrten u All-America momad najboljih sveuilinih igraa, a godinu dan nakon to je 25. svibnja 1995. preminuo, izabran je u Kuu Slavnih. Sada mu se pridruio i Draen. Kreo je Draena prepoznao znatno prije drugih, 1985, kada je ovaj imao 21 godinu, gurnuo ga je u vatru u seniorskoj reprezentaciji, godinu kasnije na Svjetskom prvenstvu u panjolskoj Draen je proglaen najboljim igraem svijeta i izabran na draftu, a usput je dva puta s Cibonom pokorio Europu. Draenova trea nominacija bila je i trea srea. Pravila nalau da se moe kandidirati 5 godina nakon posljednje utakmice, tako da je prvi puta na red doao tek 1999. Nije skupio 18 od 24 glasa. Prole godine bili smo uvjereni da e dobiti dovoljno glasova, no, ponovo je zaobien. I napokon, trea nominacija, prvi puta na zapadnoj obali, u Los Angelesu, Draenu je osigurala mjesto meu odabranima. Uz naeg Draena najvee ime je svakako Earvin Magic Johnson, koji je tako u svom gradu, kojem je podario 5 naslova NBA prvaka, doivio jednu od najveih radosti. Kad smo osvojili sve one naslove s Lakersima, pomislio sam kako imam dobru priliku upasti. Olimpijada je bila moje najvee uzbuenje do sada. No, ovo danas je ipak vee od svega. Jako sam uzbuen i siguran da e me u rujnu preplaviti emocije rekao je Magic po zavretku objave novih stanovnika Kue slavnih. Svoje mjesto dobio je jo uvijek aktivni trener 76ersa Larry Brown (treneri imaju pravo na to nakon 25 godina staa), zatim legendarni trener sveuilita Arizona State Lute Olson, pa trenerica sveuilita North Carolina Kay Yow i od momadi Harlem Globetrottersi, legendarni njujorki zabavljai, koji su nekoliko puta gostovali u Zagrebu. Devet godina bez Draena kao da je proletjelo, devet godina bez kapetana, devet godina bez pravog i roenog voe.

Preporuujemo....

...knjigu ovjek u tami

Iz majstorske radionice Njujoranina Paula Austera stie nam njegov 14. roman ovjek u tami, o ovjeku kojemu je ivot toliko poremeen da od njega bjei smiljajui alternativni. Dok lei u krevetu oporavljajui se nakon automobilske nesree ostarjeli knjievni kritiar August Brill, pritisnut nesreom sa svih strana (ena mu je umrla od raka, a deka njegove oboavane unuke upravo su javno smaknuli Talibani), u glavi razvija ideju za roman o nesretnom maioniaru Owenu Bricku, koji se jednoga dana probudi u novoj, drugaijoj Americi u kojoj Twinsi jo uvijek stoje uspravno, ali bijesni graanski rat. udnim spletom okolnosti Bricka ubrzo angairaju da ubije ovjeka odgovornog za sukob Premda bi se po reenom moglo uiniti da se Auster u najnovijem romanu bavi politikim prilikama u zemlji, ipak je rije o prii koju vie zanima mali ovjek i njegova nastojanja da preivi u crnom sreditu mrtve noi. Roman se i strukturalno ini zanimljiv. Isprepliu se prie o kritiaru Brillu i vojniku/maioniaru Bricku na tajnom zadatku i Brillu u stvarnom svijetu gdje u svojoj kui po cijele dane gleda filmove i raspravlja o njima sa svojom ucviljenom unukom Ocjena: sjedni, odlian. Zanemarimo li legendarnu Newyorku trilogiju, ovjek u tami je najbolji Austerov roman. Zvonimir Mikuli

Jeste li znali da se glavobolja smanjuje jedenjem vianja? Jeste li znali da se glavobolja smanjuje jedenjem vianja? Jeste li znali da su Aleksandar Makedonski i Julije Cezar bili epileptiari? Jeste li znali da suprotno uvrijeenom miljenju okolada ne uzrokuje akne?

ZABAVNI KUTAK...........

Jeste li znali da se glavobolja smanjuje jedenjem vianja? Jeste li znali da su Aleksandar Makedonski i Julije Cezar bili epileptiari? Jeste li znali da suprotno uvrijeenom miljenju okolada ne uzrokuje akne? Jeste li znali da donirajui 0,5 litara krvi moete spasiti 4 ljudska ivota? Jeste li znali da je Bajkalsko jezero, u junom Sibiru, najstarije slatkovodno jezero na svijetu, formirano prije 20-25 milijuna godina? Jeste li znali da je jetra polarnog medvjeda otrovna jer sadri previe vitamina C?