Meusveuilini prediplomski studij Mediteranska poljoprivreda Ak. god. 2011./2012.

Modul: Maslinarstvo s uljarstvom

Seminarski rad: Podizanje 12,5 ha maslinika na lokalitetu Skunjevac na Hvaru

Mentor: Mr. sc. Roin Jaka Studenti: Bajo Sara, mat. br. 167. :Boikovi ime- Frane, mat. br. 149. :Cari Marijo, mat. br. 150 :Vukovi Ante, mat. br. 151. U Splitu, sijeanj 2012.

Sadraj
1. Uvod.......................................................................................................................................3 2. Investitor projekta................................................................................................................4 3. Agroekoloki uvjeti lokaliteta i njegova namjena 3.1. Smjetaj zemljita.....................................................................................................4 3.2. Reljef terena.............................................................................................................4 3.3. Klima lokaliteta........................................................................................................4 4.4. Pedoloke znaajke lokaliteta...................................................................................5 4. Tehniko i tehnoloko rjeenje 4.1. Prenamjena zemljita................................................................................................5 4.1.1. Hodogram prenamjene zemljita...............................................................6 4.2. Sadnja 4.2.1. Izrada plana sadnje....................................................................................6 4.2.2. Gustoa sklopa...........................................................................................7 4.2.3. Kolenje redova i sadnih mjesta................................................................7 4.2.4. Kopanje i priprema sadnih rupa................................................................7 4.2.5. Priprema sadnica i izbor sorata..................................................................7 4.2.6. Sadnja........................................................................................................8 4.3. Njega nasada 4.3.1. Uzgojni oblik.............................................................................................8 4.3.2. Obrada tla..................................................................................................9 4.3.3. tetoinje masline....................................................................................10 4.3.4. Gnojidba i navodnjavanje........................................................................11 5. Mehanizacija i infrastruktura 5.1. Strojevi u nasadu 5.1.1. Strojevi za berbu......................................................................................12 5.1.2. Strojevi za odravanje tla u masliniku....................................................12 5.2. Infrastruktura u masliniku......................................................................................13 6. Zakljuak.............................................................................................................................14

7. Literatura.............................................................................................................................14

1. Uvod
Maslina (Olea europea) kao kultivirana biljka datira iz predkranskih vremena. Prema istraivanjima ona je u nae krajeve domestificirana kolonizacijom Grka ili pak posredstvom kasnije rimske kulture. Budui su otok Hvar kolonizirali Grci, ve u 4.st.pr.Kr. dolazak masline na otok zasigurno je asociran s jednom od ove dvije teorije. Za naglasiti je da dananji maslinarski fond na Hvaru broji cca. 150,000 stabala. U izradu projekta o podizanju maslinika na lokalitetu Skunjevac na Hvaru ulo se s ciljem pokretanja rentabilne te ekoloke proizvodnje na povrini od 12,5 ha. Preduvjet tome bio je zakup umskog dravnog zemljita te njegova prenamjena. Zemljite je dano u dugogodinji zakup na rok od 50 godina. U ovom radu predstavit e se podizanje spomenutog maslinika, projekta koji je okonan u 2011. godini. U radu se nee dati ekonomsko-proizvodni osvrt, ve e teite rada biti na opisu agroekolokih uvjeta, pripremi zemljita te mjerama podizanja i odravanja maslinika. Slika 1: lokalitet Skunjevac

Izvor: Jure Boina

2. Investitor projekta
Investitor ovog projekta jest OPG Jure Boina iz Splita ija je glavna djelatnost maslinarska proizvodnja. Projekt je najveim dijelom realiziran kreditnim sredstvima HBORa, a manjim dijelom vlastitim sredstvima te poticajnim sredstvima.

3. Agroekoloki uvjeti lokaliteta i njegova namjena

3.1. Smjetaj zemljita
Spomenuto zemljite nalazi se na podruju grada Starog Grada, a u k.o. Vrbanj. Do istonog ruba zemljita vodi opinska asfaltna cesta te je adekvatan pristup zemljitu s tog gledita osiguran. Isto tako osiguran je i pristup elektrinoj energiji spajanjem i gradnjom trafostanice na dalekovod koji prolazi zemljitem. Proizvodni objekt ine 2 dijela. Vei, veliine cca. 11ha init e nasad masline. Manji dio ukupne povrine cca. 1,5ha u cijelosti opasuje vei dio zemljita te predstavlja ogradu istog. Kao iva ograda sadit e se nar (Punica granatum).

3.2. Reljef terena

Lokalitet Skunjevac geografski se izdie na rubu starogradskog polja. Teren je polovino jugo-zapadne, a polovino jugo-istone orijentacije. Ovakva orijentacija predstavlja izrazito povoljne preduvjete iskoritenja svijetlosti. Teren je po zavrenoj obradi homogen, neterasiran s inklinacijom terena od cca. 10- 15%.

3.3. Klima lokaliteta

Klimatoloki gledano, lokalitet spada u podruje sredozemne klime sa suhim i vruim ljetom (Csa). Iz toga iitavamo i mogua ogranienja u proizvodnji, koja proizlaze iz deficijencije vlage u tlu u ljetnom periodu. Prosjena godinja koliina oborina za dati 4

lokalitet iznosi cca. 780 mm, a ograniavajui faktor jest preraspodjela te koliine kroz godinu. Od vjetrova u ovome podruju najznaajniji su bura i jugo. Bura uglavnom pue u zimskome dijelu godine, a budui je lokalitet otvoren prodoru bure iz pravca podbiokovlja, a to predstavlja potencijalnu opasnost od vjetroizvale. Jugo na spomenutom lokalitetu ne postie znaajnu snagu koja bi ugrozila statiku nasada.

4.4. Pedoloke znaajke lokaliteta

Prije no to se krenulo u prenamjenu zemljita na lokalitetu Skunjevac tlo nije bilo antropogenizirano, budui se prostor ranije koristio za ekstenzivno stoarenje. Na lokalitetu prije prenamjene tako su dominirali kalkomelanosol te smee tlo na vapnecu i crvenica. Za ovo podruje relativno je visok i udio humusa koji se kretao oko 3%.

4. Tehniko i tehnoloko rjeenje

4.1. Prenamjena zemljita
Prenamjena umskog u poljoprivredno zemljite na naim je prostorima relativno nov pojam. Nju u prvom redu koristimo ukoliko je veliina ili pak dostupnost zemljita (imovinsko- pravni odnosi, pristup zemljitu etc...) ograniavajui faktor proizvodnje. Za napomenuti je da se radi o skupom projektu, ali u cilju postizanja rentabilne proizvodnje za koju je jedan od preduvjeta zemljina cijelina (okrupnjenost zemljita), nuan korak u podizanju novog nasada.

4.1.1. Hodogram prenamjene zemljita

Prvi korak u prenamjeni jest postupak ienja zemljita. U prvom redu odstranjujemo postojeu umsku vegetaciju te makiju. Panjeve i korjenje se detaljno isti te spaljuje kako bi se onemoguio prijenos patogena na kulturu koju sadimo. Vrimo riperovanje tla do dubine 80cm kako bi pospjeili zakorjenjivanje te poboljali vodozrani reim tla. U nastavku bagerom iskopavamo vee kamene gromade i iznosimo ih. Budui je teren bio izrazito skeletoidan, specijalnim strojem Vermeer terrain leveler T855 obavljalo se usitnjavanje skeleta do dubine 70 cm. Zatim se u pravcu buduih redova drobilicom kamena Valentini na dubini od 35-40 cm obavljao jo jedan prohod, te u meurednom razmaku posljednji prohod s ciljem usitnjavanja skeleta, drobilicom Kirpy.

4.2. Sadnja
4.2.1. Izrada plana sadnje
Plan sadnje ukoliko se radi o trajnim, drvenastim kulturama, predstavlja podhvat od krucijalne vanosti. Kako bi ga pravilno izradili nuno je uskladiti potrebe odreene kulture(u ovom sluaju masline ) sa okolinim imbenicima koji na nakom podruju mogu znaajno varirati. Kako bi dobili nekakvu sliku o tome potrebno je provesti agrometeoroloka mjerenja na terenu, analizirati iste podatke koje posjeduju meteoroloke stanice, odrediti nagibe terena na rizinim podrujima, te naravno, pedoloki izanalizirati podruje. Mjerenja fizike naravi to se tie reljefa, visinkih razlika i nagiba, mjere za to obueni strunjaci- geodeti. Kad smo prikupili sve podatke, povezali ih s topografskom kartom podruja, mi kao agronomi bavimo se problemom plana sadnje. Uzevi u obzir kako je maslina izraziti heliofit bilo bi idealno saditi je na junim ekspozicijama ukoliko lokacija to doputa. Takoer bilo bi poeljno da nije na izravnom udaru vjetra, no to se moe kombinirati i mudrim izborom sorte koja je otpornija. Nadalje kako emo postaviti redove, na kojoj udaljenosti uvelike ovisi da li se planiramo baviti intenzivnim maslinarstvom, superinteinzivnim ili ekstenzivnim. Uzgojni oblik takoer igra vanu ulogu kao i planirana mehanizacija to se dovodi u vezu s meurednim razmakom. Dakle sve u svemu plan sadnje se izrauje na temelju okolinih imbenika i planiranog naina maslinarstva u to ulaze gotovo sve operacije u masliniku nakon sadnje. U ovom naem sluaju radi se o intenzivnom uzgoju 6x6 m u smjeru sadnje istok-zapad poto je konfiguracija terena takva da je s takvom sadnjom smanjen izravni udar vjetra i omoguena maksimalna insolacija.

4.2.2. Gustoa sklopa

To je veoma vaan parametar sadnje koji ovisi o intenzitetu nasada, nagibu terena, planiranoj mehanizaciji, uzgojnom obliku, sorti. U superintenzivnim nasadima maslina koriste se sorte male bujnosti zbog gustog sklopa. U naem masliniku kao to je ve reeno gustoa sklopa je 6x6.

4.2.3. Kolenje redova i sadnih mjesta

Kolenje je dakle radnja kojom obiljeavamo mjesta na kojima e se posaditi mlada stabla u redovima. Nuno je da bude izvedeno precizno imajui na umu kako odstupanja u meurednom razmaku mogu biti ograniavajui faktor u primjeni mehanizacije. Ovu radnju takoer mogu izvoditi geodeti naroito ako se radi o intenzivnom masliku i gustom sklopu. Redovi se postavljaju uzdu smijera glavnog vjetra tog podruja.

4.2.4. Kopanje i priprema sadnih rupa

Kopanje sadnih rupa obavlja se strojno sa malim bagerom (tzv. kombinirkom). Sadne rupe kopaju se neposredno pred sadnju i trebaju biti 60 x 60 cm i duboke 5060 cm kako bi se u njih mogao nesmetano smjestiti korijen sadnice i dodati gnojivo.Kod manje intenzivnih maslinika kopanje se moe izvoditi i runo.

4.2.5. Priprema sadnica i izbor sorata

Na ovom lokalitetu uzevi u obzir vie agronomskih imbenika uzgajiva se odluio na podizanje nasada konstitucije Oblica 40%, leccino 40%, drobnica 10%, lastovka 10%. Sadnice se nakon nabave do mjesta sadnje prevoze u zatvorenom prijevoznom sredstvu, kako vjetar prilikom vonje ne bi uzrokovao isuivanje i defolijaciju. Sadnice se rasporeuju pored iskopanih sadnih rupa prema planu sadnje. Pri samoj sadnji sa sadnice se uklanja plastini kontejner. Sadnica masline se sadi tako duboko da korijen bude u tlu onoliko koliko je bio i u kontejneru. Nakon postavljanja sadnice na pravilnu dubinu, korijen (s grumenom zemlje koji se ne odvaja od korijena nakon uklanjanja kontejnera) se zasipa rahlom zemljom u sloju 5

10 cm debljine i zemlju se dobro nagazi nogom. Zatim se razbacuje gnojivo u krug oko sadnice, pri emu treba paziti da ono ne doe u izravni kontakt s korijenom.

4.2.6. Sadnja
Sadnja se izvodi u vremenu mirovanja vegetacije masline, to se odnosi na vrijeme od jeseni do ranog proljea. to se tie masline te bilo kojih voaka naeg klimata neto je povoljnija jesenska sadnja kako bi korjenov sustav imao vremena ojaati prije prije nepovoljnih sunih uvjeta tokom ljeta.Prilikom postavljanja sadnica u sadnu rupu nuno je dodati gnojivo pritom pazei kako ono ne bi dolo u izravan kontakt sa korjenovim sustavom. Nekakva standardizirana prihrana je 0.5-2 kg NPK na dnu rupe, zatim sloj zemlje, maslina s korjenovim sustavom, ponovno sloj zemlje koju dobro nagazimo, 20 kg stajskog gnoja, te 0.5 kg KAN-a.

4.3. Njega nasada

4.3.1. Uzgojni oblik
Odabran je uzgojni oblik kotlasta kronja s tri osnovne grane i 80 cm visokim deblom, koji je prikladan za uljne sorte masline jer omoguava dobru osvijetljenost i prozranost vanjskog i unutarnjeg dijela kronje. Ovaj uzgojni oblik formira se na nain da se posaene sadnice odmah nakon sadnje pinciraju na visinu od 100 cm, a u rasponu visine debla od 80 do 100 cm ostave tri ili eventualno etiri prijevremena izboja, koji su spiralno rasporeeni tako da meusobno tvore kut od 1200. Ovi izboji predstavljaju skeletne grane nove kronje. Sve ostale bone izboje na sadnici masline potrebno je potpuno ukloniti nakon sadnje. U drugoj godini nakon sadnje, minimalnom rezidbom odstranjuju se granice koje su izrasle na skeletnim granama, a imaju rast prema sredini kronje. U treoj godini nakon sadnje obavlja se prorjeivanje granica drugog i treeg reda te odstranjivanje granica koje rastu prema sredini kronje.

Slika 2: Formiranje uzgojnog oblika

Izvor: nepoznat

4.3.2. Obrada tla

Obradu tla u masliniku provodimo u svrhu poboljanja fizikalnih, kemijskih i mikrobiolokih svojstava tla, te u svrhu ouvanja vlage u tlu. Ona omoguuje vei pristup zraka u tlu, koji pozitivno utjee na razvoj korjenovog sustava i na procese iskoritenja gnojiva. Obradu vrimo traktorom ili motokultivatorom ovisno o cilju i dubini obrade. U ovom nasadu planira se primjenjivati traktor Same Frutteto 90 DT E3 62,5 kW, vibrokultivator TPR 9, atomizer VENTO 1032, bona rotacijska kosilica Bellon D5L, rasipa gnojiva P 906, jednoosovinska prikolica ZAM 50/40N. U praksi se provode sljedee obrade: duboka jesenska obrada, plitka proljetna i ljetno praenje. Slika 3: Plitka obrada tla

Izvor: nepoznat

4.3.3. tetoinje masline

Najopasniji tetnici u nerodnom stadiju masline su jasminov moljac (Palpita unionalis Hb.), pipe (Otiorhynchus spp.) i granoto (Zeuzera pyrina L.). Jasminov moljac godinje ima 3 do 4 generacije koje se preklapaju, a tete ini gusjenica koja grize vrni pup i 3 do 4 mlada listia pri samom vrhu izboja, poglavito na maslinama mlaim od 6 godina i u rasadniarskoj proizvodnji. Suzbijanje jasminovog moljca provodi se koncem oujka i u travnju (u fenofazama masline B i C) po uoavanju prvih teta na mladom porastu, a to se podudara s pragom tetnosti koji iznosi 5% zaraenih mladih biljaka masline. Za suzbijanje jasminovog moljca predvieno je koritenje mikrobiolokog insekticida Thuricide HP na osnovi Bacillus thuringiensis B. u koncentraciji 0,1%. Skupina mikrobiolokih insekticida na osnovi Bacillus thuringiensis B. je ekotoksikoloki potpuno prihvatljiva jer ne unitava korisnu entomofaunu te ne poremeuje prirodnu ravnoteu, zbog ega spadaju u neznatno opasna sredstva i nisu uvrteni u otrove. U sluaju jakog napada jedno tretiranje nije dovoljno, nego je potrebno provesti dva do tri tretiranja u kraim vremenskim razmacima. Odrasli oblici pipa iz roda Otiorhynchus od proljea pa do konca ljeta grizu listove masline i tim smanjuju asimilacijsku povrinu to se odraava na vegetativni porast mlade masline. Zatita mladih maslina od pipa provodi se stavljanjem ljepljivih traka oko mladog debla. Mogu se koristiti i razliita ljepila za mieve, na nain da se ljepilo nanese na tanki karton, a on se u obliku prstena stavi oko debla pa se sprjeava uspinjanje pipa u kronju i na listove masline. Granoto je polifagni tetnik drva. Uslijed gusjeniina buenja hodnika, koji ide okomito kroz drvo, grane masline se lome i sue. Posljedica napada granotoa je djelomino ili potpuno suenje grana, a katkad i cijelih stabala, to ovisi o broju ubuenih gusjenica i starosti masline. Prisutnost samo jedne gusjenice u kronji dvogodinje masline dovodi do njezina propadanja. Suzbijanje granotoa provodi se mehaniki odrezivanjem i spaljivanjem zaraene grane, pri emu treba paziti da se odree i dio s gusjenicom. Osim toga, potrebno je provesti odgovarajuu zatitu protiv najopasnije bolesti masline paunovog oka (Spilocaea oleagina Cast.).

10

Slika 4: Simptomi napada jasminova moljca

Izvor: nepoznat

Slika 5: teta usljed napada granotoa

Izvor: nepoznat

4.3.4. Gnojidba i navodnjavanje

Iako maslina slovi za kserofitnu kulturu i moe podnijeti uvjete iznimne sue, za ozbiljnu proizvodnju, uravnoteen urod i kvalitetu maslinova ulja nuno je navodnjavanje. Openito se smatra kako maslina troi od 600-800 mm padalina u klimatskim uvjetima evapotranspiracije 2-3 mm po danu, no dri se kako bi s navodnjavanjem trebalo zapoeti 3-4 tjedna nakom obilnijih kia to naravno ovisi o geoloko-pedolokoj podlozi i karakteristikama reljefa. Istraivanja pokazuju kako se navodnjavanjem znatno moe utjecati na reguliranje alternativne rodnosti to posebno odnosi na oblicu. Naime upotreba navodnjavanja u rano doba godine potie razvoj novih izboja, a time i cvjetnih pupova u sljedeoj godini. Takoer u kasno proljee i rano ljeto navodnjavanje osigurava urod u toj godini i spreava odbacivanje plodova. Kasniji obroci navodnjavanja koriste se u svrhu

11

poveanja volumena ploda, koliine suhe tvari, sadraja ulja i roka zrenja. U ovom naem sluaju investitor je postavio sustav navodnjavanja kap na kap. Gnojidba maslinika spada u jednu od najvanijih agrotehnikih mjera u uzgoju. Govorei o tome potrebno je istaknuti kako postoji meliorativna, osnovna i dopunska gnojidba. Kod meliorativne gnojidbe na temelju karakteristika tla odreujemo udio pojedinog elementa u gnojidbi. U ovom naem primjeru radi se o crvenici koja kao to je poznato esto ima problema sa suvikom eljeza, dok oskudijeva sa fosforom i relativno kalcijem. To je razlog zato se treba pojaati fosfornu komponentu NPK gnojiva. Primjerice na dubljim crvenicama neki standard unoenja je 1300-1500 kg/ha NPK 10-30-20. Na ovim tlima poeljno je unijeti i kalcij. Osnovna gnojidba obavlja se u jesen i proljee te se to odnosi poglavito na duina gnojiva formulacije i svojstava koje ponovno ovise o svojstvima tla i poeljnoj pedolokoj i folijarnoj analizi. U jesen NPK, proljee KAN, UREA. Dopunska gnojidba provodi se u sluaju antagonizama pojedinih iona, fiziolokih pokazatelja manjka hranjiva i prilikom pojedinih razvojnih faza. Neposredno prije cvatnje dodaju se duina gnojiva, bor i kalcij podebno na crvenici. Prilikom razvoja ploda ponovno se dodaje kalcij zbog poveaja kvalitete mesa ploda. Na karbonatnim tlima nuno je dodavati Fe prilikom mjeseca lipnja.

5. Mehanizacija i infrastruktura
5.1. Strojevi u nasadu
5.1.1. Strojevi za berbu
U nasadu je predviena mehanizirana berba, no ne u prvih sedam godina uzgoja. Razlog tomu jest nespremnost mladog stabla da podnese mehaniku berbu tresaima. Zbog toga e se berba do sedme godine starosti maslinika odvijati runo uz pomo eljeva. Kad maslinik dosegne propisanu starost u planu je nabava traktora tresaa. Mehanizirana berba je sa ekonomskog aspekta uvelike isplativija nego runa berba. Stroj za mehaniziranu berbu masline se sastoji od traktora na kojem se nalazi prikljuno vratilo koje e pokretati mehaniki tresa. Stroj za berbu e se moi kretati od masline do masline zahvaljujui traktoru na pneumaticima. Mehaniki tresa obuhvaa maslinu uz pomo mehanike ruke u podruju debla masline, te usljed trenje uvjetuje otpadanje plodova. Postoje i izvedbe tresaa koji prije trenje postavljaju oko debla masline pvc platno s oblikom obrnutog kiobrana, a pritom je platno stabilizirano metalnom konstrukcijom. Da bi se poboljalo opadanje plodova, 12

stabla se prije trenje tretiraju regulatorom etilenom. Etilen pritom pospjeuje odvajanje peteljke od ploda. Uinak stroja jest cca. 20 do 30 stabala na sat, to predstavlja 700 do 900 kg. Ubrani plodovi potom se u drvenoj ambalai transportiraju do pogona za preradu.

5.1.2. Strojevi za odravanje tla u masliniku

Za obavljanje mehaniziranih operacija pri OPG-u Boina koristit e se sljedea poljoprivredna mehanizacija s prikljucima: traktor Same Frutteto 90 DT E3 62,5 kW vibrokultivator TPR 9 atomizer VENTO 1032 bona rotacijska kosilica Bellon D5L rasipa gnojiva P 906 jednoosovinska prikolica ZAM 50/40N 1 kom. 1 kom. 1 kom. 1 kom. 1 kom. 1 kom.

5.2. Infrastruktura u masliniku

Za vrijeme ljetnih mjeseci nedostatak vode u tlu je izrazit u masliniku. Ukoliko maslinu elimo uzgajati u intenzivnim uvjetima moramo joj osigurati dovoljnu koliinu vode. To se nastojalo rijeiti na nain da se izvede buotina kako bi se dolo do vode pogodne za navodnjavanje. Naime, koritenje vode vodovodne vode bilo bi ekonomski neprihvatljivo. Takoer, izgraena je vodna akumulacija s ciljem prikupljanja vode, koja je u zimskom periodu u suviku. Makadamskim cestama osiguran je prohod do svakog dijela maslinika, a izgradnjom trafostanice pri masliniku osigurana je opskrba elektrinom energijijom.

13

6. Zakljuak
Kroz rad nastojalo se dati prikaz netom postavljene proizvodnje pri opg-u Boina na Hvaru. U svrhu pokretanja rentabilne te konkurentne proizvodnje nunost je bila i prenamjena umskog u poljoprivredni zemljite, a poradi jedinstvenosti proizvodne povrine. Opg Boina prepoznalo je potrebu i priliku u suvremenom nainu uzgoja masline te u suradnji sa kreditorima i strukom postavilo projekt na noge u 2011. godini. Uz sadanje stanje trita te usmjerenost konanog proizvoda, proizvodnja je opravdana.

7. Literatura
Gugi J, Striki F: Projektna dokumentacija Podizanje 12,5 ha maslinika; Investicijska studija Interna predavanja modula Maslinarstvo s uljarstvom pri Meusveuilinom preddiplomskom studiju mediteranske poljoprivrede Striki F. et. al.: Program podizanja 141ha vinje maraske

14