2, 3, 5, 3, ':If, 6, 6, 9,

l, 2, 2, l, l, 2, Perja 4, 6, Pinter 4,
3, 2, 6, Ruek 14, 3, Sobolski 6, Spahija 3, ar-
3, 3, mit 7, tefel 3, 3, 7, 8, Vadek
4, 4, L
Od srpskih starih i mnogobrojnih novijih i osobito novih porodica po-
stoje u tom selu ove porodice: l, l, 3, 6,
l, 4, 4, Bandakov 6, 7, 7, Bonjak
2, 6, 3, 4, 1, Brezbrodica l, 2, 8, l, 18,
vara 5, 7, 4, 10, 8, 2, l, 2, 3, 6, Doroki
4, 4, Drobnjak l, 6, 4, 10,
4, Ganjin 2, 2, 8, 3, 2,
4, 3, 2, 4, J 2, J 2, 6,
Kelebuda 3, 7, 3, 3, 8, 2, 5, 4, 2, 2,
Kukulji 2, 3, 4, Kusulja 2, 2, 2, Macura 5, 3,
6, 5, Miica 4, 5, Nedelj-
2, 3, 4, 7, 4, 10, 3, Pa-
2, 2, 6, 12, 2, 4, 5, 6, po-
3, 4, 5, 4, 5, 6, Raula 6, Ribarov
2, l, l, 7, l, Stupkin 5, Svilokos l,
2, 3, 3, Trbuk 10, Vila ll, 6, 9, Zlato-
5, l, 6.
U Oroliku se poslije kriznih tekih godina nalo i tridesetak
porodica. njih bila se 1944. za preseljenje u a
njih nekoliko bilo se po svoj prilici enjenjem pohrvatilo i ostali su na
svojoj zemlji u tom selu.
OTOK
Selo Otok nalazi se Juzno od Vinkovaca zapadno od Komletinaca na
ravnu plodnu tlu. Papin legat pohodio je to selo godine 1333. i
1335. tri puta i dobio je u toj upi osrednju svotu. U da-
ljem razvitku to veliko selo steklo je koji je odralo, raz-
se sve vie, sve do dolaska Turaka. Iz gradokmetskoga poloaja
bili su taj posjed stekli Alanski, a kada su oni godine 1437. bili izumrli,
dobili su ga Talovci. Kasnije su mu se mijenjali posjednici jer je bio vrlo
unosan. Na tom velikom posjedu nalo se 1476. jako stanovniltvo tokav-
skoga ikavskoga govora koje je pored samoga glavnoga naselja Otoka
dralo i sedamdeset i est sela. Ona su spomenute godine za-
pisana ovim redom: Godinovci, Skorotinci, Vrdovo, Kemetin-
ci, Kriev Sad, Hlapotinci, Hatino, Cerjanci, Miliinci, Brdo, Roinci,
Mostac, Borivojevci, Dobroevci, Vitkovci, Kletinei, Milkovci, Brankovci,
Grdovci, Virovci, Merjenovci, Strahin-inci, Radenovac, Se-
linci, agrovci, Jakobovci, Gradinei, Markovci, Svinji Grm, Vidoevci,
Ozdanovci, Mitroevci, Crita, Rekovac, Dimitrovac, Slobodnjaci, iva-
i Halmo.
1
II c&i:aki fold.ruja ill Hu:nj.ad.iak kOl'iban II. 278.
271
To su, dakako, bila naselja pojedinih rodova u ili u manjem
sKupu, prema svojem razvitku. Tako je to bilo i u vrijeme. prije. Tu-
raka, a isto tako i za njihova vladanja .. Za toga 'vremena glavno je bilo
ono naselje oko crkve, a tu su se bili okupili i obrtnici i trgovci. Za tur-
skoga vremena to se stanje bilo produilo i hilo je trajalo sve do turskoga
raspa.Oko 1700. je saseljavanje toga staroga stanovnitva oko
puta od Vinkovaca na Savu koji se bio utvrdio neto junije od staroga
sela i njegovih selaca. To raseljavanje teklo je polagano i za-
vreno je uglavnom oko 1720. Od toga vremena naputen je stari Otok
i se razvijati novi koji sei ovdje opisati.
Na starom nije bila od 13. do 16.
nijedna ni ni manjega obujma, te je Otok bio samo trgo-
vite s razmjerno velikim na kojem su se nalazile velike pro-
strane ume i obilne oranice i livade. Ipak se na tom zemljitu
do danaIS u mjesnom ime Gradina. Taj naziv sva,kark,o na
to da se tu u starijem doturskom vremenu nahodilo neko -koje
je bilo prije turskoga dolaska, te su je bili osnovali Hrva.ti prije
sveze s Madarima za vremena svoga upskoga a moda je bilo
nastalo i prije za vladanja kojega naroda prije doseljenja Hrvata. Stari
Otok bio je neto zapadnije od dananjega na neto viem polo-
'aju, a na to i mjesni naziv Staro selo:Seljenje sa toga tla tra-
jalo je vie vremena, te je i novi Otok nastajao u vremenskim razmacima.
Naputanje toga staroga poloaja izazvala je svakako elja da se stanov-
nitvo skupi blie novome putu koji se bio izgradio u dijelu.
U dotursko vrijeme postojale su na tlu dananjega Otoka dvije upne
crkve: jedna u zapadnom dijelu u starom naselju, a druga u selu Dimi-
trovcima blie Bosutu sv. Dimitrija. Nije daleko bila otuda ni crkva u
U novom Otoku seljani su ubrzo izgradili svoju ali,
dakako, od drvene Gotovo sva stara sela, koja su stari
Otok, odrala su se i kroz cijelo esnaesto ali su se onda u se-
damnaestom udruivati s drugim ili bolje poloenima. U
osamnaesto preli su u samostalnom jedino Ozdanovci,'
Gradinei, Strajinci, Vitkovci, Atino i Vrdovo. Ona su se onda II
osamnaestoga postepeno stala saseljavati u Otok, u kojem su se
najposlije i izgubila. Tako je onda nastao novi, veliki Otok. Od tih sela
razmjerno su bili jaki Ozdanovci iz kojih se raselice nahode u
u deset sela, a u' Otoku II nekoliko porodica. Prva
nalazila su se u blizini novoga Otoka,a osobito Gradinei i Vit-
k6vci,te su ta, dva sela postala i novoga mjesta. S druge
strane prema Komletincima Vidovo je dalo naziv tome dijelu Otoka, a
isto tako i Atino. Tim drugim imenom danas se zove u Komletineima onaj
zapadni dio to lei prema Otoku. Raseljenika iz V rdova pod nazivom
Vrdolija, Vrdovac, Vrdovski nahodimo u osamnaestoga
po blinjoj okolini pa i U.saIDom Vukovaru.
278
Postoji popis porodica uglavnom u tome selu koje su po-
stojale kroz cijelo osamnaesto a od kojih se velik dio i danas
nahodi na tome tlu. Ovdje se one navesti redom po starim
brojevima, jer u razvitku naSelja i oni mnogo .
broj 1, danas 10 porodica sa 26 novi
brojevi 99 i 103.
broj 2, 8, 9, po prezimenu postojali su u selu i pod
Turcima, te spadaju u najstarije stanovnike u samom tom selu; danas
imaju 12 porodica, a samo .24 te se vidi da imaju vrlo malo
potomaka.
broj 3, 252, 325, 515, imaju prezime izvedeno od turske
koja sakate ruke; stara zadruga dugo im se odrala,
te su se njeni tek u n'ovije vrijeme izdijeli1i i osnovali
nove
broj 4, porijeklom po svoj prilici iz upanje gdje. je
toga prezimena mnogo. Razamrli su se odavna.
broj 5, kasno S1.\ se podijelili i osnovali su pod
brojem 126, a docnije jo dvije.
broj 6, nisu se razvijali i rano su se rasuli.
broj 7, razvili su kasnije pet porodica, ali sa malo djece,
te stoje pred
valjda doseljenik, po prezimenu, iz kraja to su drali
Turci koji su to ime za Hrvate katolike na svojem tlu hili stvorili u
niega drutvenoga poloaja.; broj 10, 52, 54, 215,
311, 312, 388, 536, 477, 480, 784, 510. U tih triuaest oni imaju
. 47 .-
njihov je broj bio i ll, a to pokazuje jasno da su u samom
. mjestu Otoku bili jedni od najstarijih stanovnika.
broj bio im je 12, tik do ali su se rano raza'-
mrHo
broj bio im je 13, oni su se rano rasuli.
imali su rano dvije sa brojevima 14 i 15. u novoga
sela; kasnije su se nekoliko puta dijelili, te su im nosile brojeve
228, 318, 339, 340, 347, spadaju prve stanovnike novoga Otoka
poslije turskoga raspa. Danas imaju 14 sa oko sedamdesetero
ljadi.
im je broj 16, a otuda se vidi da su bili jedni od prvih
naseljenika u novom Otoku. Kasnije brojevi su im 18, 49, 59,
448, 478, 677, 757, 781, 789, 591,791. Sada imaju 13 sa 57
nQva. Kako se vidi, spadaju u snanije i naprednije
imali suku6ni broj 17, ali su r!lno izumrli.
im je broj bio 19, jo uvijek jedan od onih prvih u novom
Iz' toga temelja izilo je s vremenom dvadesetak razdionika, ali
,279
su im diobe vrene kasnije kada se selo bilo razvilo. D,anas imaju
13 i 54 ali im je nekoliko rodova izumrlo, te su im
dole u ruke.
broj im je bio 20, kako se vidi jo uvijek na novoga
Otoka. Dugo im je trajala star'a zadruga, a dijeliti su se tek u
novije vrijeme. Danas imaju 19 ali sa malo u svemu 53

imali su staru pored pod brojem 21, na
novoga Otoka. Kasnije su se dijeliti, ali su im se neke
te danas imaju samo sa 18
stari im je broj 27, ali su stekli i staru pod brojem
22. U svojem razvitku oni su razvili jo nekoliko te ih danas ima-
ju 5 sal8
Sotinci; porijeklom su iz sela Sotina iz kojega su bili pobjegli za ratova-
nja oko 1688-1691. U novom Otoku dobili su mjesto pr-
vim naseljenicima pod brojem 23. Kasnije su se dijelili iz osnovne
te danas imaju 6 sa esnaestero
prezime toga roda pokazuje da im je se od
sela do sela, naiao na naselje na tom poloaju i osnovao je tu svoje
i porodicu i pod brojem 26. Razvili su s .
vremenom broj kojih sada imaju 24 sa sedamdesetero
lJadi.
Gorjanci; po tome imenu bili su porijeklom iz staroga sela pored
Viro va koje se zvalo Gorica, a koje se nalazilo u blizini Otoka. Moglo
se, dakako, dogoditi da su ti naseljenici bili doli iz sela Gorjana kod
Njihov broj bio je 28, a pokazuje da su se rano nasta-
nili u novom Otoku. Kasno su se dijeliti, ali ih danas ima samo
tri sa sedmero
im je broj 30, te spadaju prve u novom
Otoku. Iz osnovne kasno su se dijeliti, ali se raz-
vijali. Danas imaju na est samo devetnaestero
Vuko.varci; imali su broj 32, a taj pokazuje da su u Oto.kdo.selili
rano. u o.samnaesto.m Ipak su bili jedni o.d o.nih ko.ji su osnivali
novi Otok/o
osnovni im je te spadaju prve no-
voga' Otoka. Rano su se dijeliti, ali je ono glavno bilo vreno
ipak kasnije, a bilo je i mnogo Danas taj rod ima osam sa
oko 26 uglavnom u onom kasnije
Ozd'anovac; osnovni im je broj ali je pod tim prezimenom
mogla u tom naselju biti jo koja druga porodica. Sama ta ozna-
stanovnika koji je bio porijeklom iz staroga sela Ozdanovaca koje
je prije Turaka leiailo u Sve te.po;rodice toga prezi-
mena ne moraju biti rod. Oko 1800. zabiljeeno ih je pet porodica
svakako donekle ga porijekla. Danas ih, biti 23 kuce sa oko
70 kako. se vidi sa vrlo, malo potomaka,.
280
broj im je bio 40, a nalazio se gotovo u sredini novoga
Otoka. Kasnije su se diJeliti, ali su razvili sedam u kojima
sada imaju tridesetak
brojim je 41, a do te osnovne bili su rano izgradili
jo jednu koja je imala broj 42. U kasnijem dijeljenju razvili su jo tri
i to, Qnesbrojevima 196" 224 i 300. Danas ih ima samo jedna
sa tri
'osnovni broj im je 44, te su se nalazili u' sreditu novoga
Otoka. Kasnije su se dijeliti, te su razvili jo ali su
danas pali u samo na deset . ,
im je 45 gotovo u sredini novoga Otoka. su
se kasnije, ali su razviI.i malnje po:ro,dice. Danas imaju 'est
ali sa malo 'i
osnovni im je broj 50, gotovo usred sela. Kasno su se
dijeliti, ali su tada osnovali est novih te sada imaju u svemu
dyadeset i pet
stari su rod kojemu je osnovna leala, u sredini novoga
Otoka. su se iz osnovne dijeliti kasno te im ti domovi nose
visoke brojeve. Nisu razvili broj potomstva kojega na, jeda-
naest imaju samo neto.
broj im je 55, kako se vidi u sredini novoga
Otoka. Nisu se, razvijali te su imali samo tri u kojima imaju
estero
i stari brojim je 56, kako se vidi u novom Otoku.
Nisu uspjeli da se razviju, iako su stara porodica na tome tlu.
(prije i Mitrovi), broj im je 57. Razvili su dosad samo
nekoliko porodica, ali danas imaju samo porodicu od dva
te porodice 58. Nisu se jace razvili najvie
tri Danas im je iv (moda) samo jedan
im je broj 60, razvili, su s vremenom, pogotovu neto ka-
snije, koje imaju dvanaestero U selu su otkad se
novi Otok.
imaju osnovni broj 61, te spadaju u sredinje
naselje. Glavno im je dijeljenje izvreno kasnije II toku devetnaestoga
Danas ih ima u Otoku osam sa 37,
Sikirica; im je broj 63, ali su pored toga temelja i
pod brojem '67 i 69. Kasnije je to prezime promijenjeno u Sikira. Ta
se porodica u kasnijim godinama nekoliko puta dijelila te je u njoj
nastalo sedam novih Pod tim drugim imenom ima sada pet
sa jedanaestero
Lukinac; taj rod ima stari osnovni broj 66, ali se rano razdijelio
i sagradio je nove pod brojevima68. i 71. Neto dalje
otuda postojalo je u vrijeme prije Turaka i za njihova gospodstva selo
Lukinci koje je u dotursko vrijeme bilo pripadalo posjedu
sa sjeditem na tlu Nimaca i Komletinaca. Oko 1700. to se selo
i preselilo u okolna J edan dio tih raseljenika naselio se
.281
itu u Otoku gdje su mjesto bili stekli u urugoj poli naselja.
Dijelili su se U drugoj poli osamnaestoga te su oko
1830. imali desetak svojih sa dosta ljudi. Sada ih
ima trinaest ali samo sa i troje
imali su broj 70 iza Lukinaca u kasnijem dijelu novo'ga
Otoka, a tu su hili razvili i novi hroj 72. U kasnijim godinama oni su
se rasuli.
osnovni brojevi u novom Otoku bili su im 73 i 74
i Prezime im je bilo od kalen-
darskoga imena Habijan koje na svijet izgovara danas
, II liku Fabijan. Dugo se nisu dijelili, a danas su osnovali kasnije naj-
prije jednu, a onda jo tri Danas imaju samo pet i dvanae-
stero
im je broj bio 75, te im je osnovna stara stajala
iza U svojem razvitku bili su razvili jo, td a danas ih
imaju dvije sa sedmero
osnovna im je u Novom Otoku nosila broj 79,
i Lukinaea. Prezime im je porijekla koje su po svoj
prilici bili od Turaka primili nai muslimani i donijeli na ovo tlo. U
novom Otoku oni su s vremenom bili razvili, osobito kasnije, jo est
Danas ih imaju pet sa
osnovni broj im je 81, a taj pokazuje da su jo pripadali
ranijim naseljenicima. Prezime im je dovoljno. Hrvatima
na tome tlu. Bili su razvili Qd kojih sada imaju dvije sa
sedmero
imali su osnovnu Sikirice i pod bro-
jem 83; nisu se mnogo razvijali te imaju sada samo dvije i to
sa
osnovne su im imale brojeve 84 i 86 i
i to u osnovnom dijelu novoga Otoka. Dijelili su se tri puta,
te su tom prilikom bili jo pet Danas ih ima deset
sa te predstavljaju rod koji se jo dobro razvija.
imaju osnovni broj 85, prema tome, u daljem dijelu no-
voga Otoka. U kasnijem razvitku bili su osnovali jo tri od kojih
danas postoje sa osamnaestero
osnovni broj bio im je 87, a nova im je nosila novi
broj 89. Ta druga bila je ostala bez djece, te je u nju 1830. uza-
dru!1D neki iz susjedne Paorije. Oni su s vremenom bili razvili
jo tri pod brojevima 387, 423, 647, ali se kasnije nisu uspjeli
bolje razviti ,te danas imaju samo jednu sa
izgradili su dvije os:novne uz pod bl'lojevima 90 i
92. Prezime im je nastalo prema turskoj koja
to radi Oni su se isprva i u daljem toku dobro razvijali i
imali su a onda su izumirati. Danas ih ima samo tri
sa sedmero
'282
osnovni broj im je 93,. u redu pored
uvi6a i U osamnaestom i' devetnaestom nisu se
razvijali, ali su kasnije postigli te ih danas ima esnaestero

na svojem temelju oni su odmah izgradili osnovne
sa brojevima 94, 95, 96 i 97, a onda 'su ih kasnije osnovali jo
trinaest. Sada ih oni imaju jedanaest sa trideset i troje Jo
prije ova dva posljednja narataja oni su bili u selu jedan od ro-
dova.
stari im je osnovni broj bio 98, te su po-
iz kojega od starih sela posjeda Otoka. Ime
L()mbar postoji' i u naim zapadnim krajevima, a nekakav za-
nat .. su se dijeliti rano u osamnaestom jer su se vrlo
dobro razvijali, a to su nastavili i kasnije, te su oko 1900. imali oko
dvadeset Oni su se i razamirali, te ih danas biti
sa oko pedesetero.
stari osnovni hroj bio im je 100, a pored te bili su
izgradili i dvije druge pod brojevima 101 i 102. U kasnijem razvitku
oni su podigli jo tri nove (328, 573, 760) te danas imaju u tih
.est domova osamnaestero kako se. vidi .. razmjerno malo. S
njima biti, po svoj prilici, istoga porijekla i koji .su pravilno
proveli promjenu ,glasa k ispred i u
temeljni broj bio im je 104, a onda su do njega izgradili i
broj 105, a neto kasnije i 108 il13. Ti brojevi pokazuju da taj rod nije
isprva stanovao na' tlu starog'a Otoka nego u kojem od mnogobrojnih'
starih sela koja su se bila razvila natom velikom Taj rod
bio se uspjell() dalje irio i imao je u svojem usponu devet-
naest domova. Danas ih ima esnaest, ali sa vrlo malo podmlatka.
Gradinei; osnovni broj im je 105
a to pokazuje da su doselili iz staroga na tlo staro-
ga mjesta Otoka. I s'amo im ime kazuje da su iz staroga oko godine
1700. raseljenoga sela Gradinaea, koje je u vrijeme prije Turaka bilo
nastalo na tlu na kojem su se bili nali ostaci stare neke gradine. To
su bile ruevine stare osnovane u mnogo starije vrijeme, moda
II starom upskom doseljenih Hrv-ata, a i prije. Taj rod
razvijao se osrednje, ima danas sedam sa dvadeset i troje
i kako se vidi sa malo djece.
osnovni broj im je 110, a na tom tlu su' izgradili jo
jednu sa narednim brojem. U' kasnijem razvitku oni su podignuli
jo pet ali su u novije vrijeme imali na sedam domova saIn0
kako se vidi, s'a malo djece.
imaju u novom Otoku broj 112, i nisu doli na to tlo
razvijeni,a nije im ni staro prezime Ipak se po visokom
broju vidi da su porijeklom iz staroga
vili su dosad dvije s'a osmero
283
Ranabauer; im je broj bio 115, a po tome se broju vidi jasno da je
ta osnovana nekako oko 1760. Po predaji, koju su te
Krajina je to-ga roda dovela iz austrijskoga nje-
da starosjedioce na tom tlu u za ono vri-
jeme uzornom ratarskom gospodarstvu. Piscu ovih redaka bio je oko
1915. jedan mladi te porodice u gimnaziji koji
mu je to i S njime je ta porodica iz Otoka nestala. Njegovi su
roditelji bili potpuno u nekoliko narataja. Oni su se
nosili kao i drugi ratari u tom selu i od njih se nisu ni u razliko-
vali osim u gradnji svoga prezimena.
osnovna nosila je broj 116 te se nalazila iza Rana-
bauera, a to dokazuje da je kasnije u 18. podignuta. Oni su
kasnije izgradili jo pet u kojima imaju dvanaestero sa
vrlo malo djece.
stari brojevi su im 118, 119, to dokazuje da su raz-
mjerno kasno uli u novi Otok. ain je turska i sokol, te im
je to fme nastalo pod utjecajem muslimana u starom Otoku. To.ga pre-
zimena ima i u susjednoj Privlaci i u Vinkovcima. Za te u drugom
mjestu je predaja da su bili muslimani. Taj se rod u Otoku u
osamnaestom i devetnaestom vrlo dobro razvijao, osobito u
tom drugom vremenu, te su imali petnaestak Kasnije su
slabiti, te sada imaju jedanaest sa trideset i estero sa vrlo
malo djece. . ,
temeljni broj im je 130, a to dokazuje da su sa staroga
uli u novo naselje kraj novoga puta kasnije. Na
tom novom temelju bili su sagradili tri osnovne pod brojevima
130, 131, 132. Dalje kasnije oni su se neprestano vrlo dobro razvijali
'te su razvili trideset i dvije U nji'ma ima dana-s oko 'Osamdesetero
Otuda se jasno vidi da u tome jakome rodu ima danas raz-
mjerno malo djece.
osnovna bila im je iza onih temeljnih roda
te je stekla broj 133. On dokazuje da su na novi
glavni put bili sa svo-ga staroga poloaja u zapadnom dijelu
stigli kasnije nego mnogi drugi rodovi. Razvili su kasnije samo jo
dvije (brojeve 329, 330). Danas oni imaju samo jednu ali sa
estero
stari broj im je 142 iza i Nisu
bili razvili mnogo ali ih sada ipak imaju 3 sa trinaestero
Sabo; u selu i broj im je 143, a on pokazuje da su u
novi Otok prili kasnije sa onoga staroga. Oni se nisu
razvijali, te danas imaju samo tri sa dv-anaestero
im je broj stari 147, a tD da su u novi Otok bili sili
u kasnijim godinama. Nisu imali da se vie razviju,ali danas imaju
dvije sa devetnaestero .
im je pored te im je broj bio 148.
Bili su razvili kasnije jo dvije koje su se i odrale te imaju sada
njih tri sa osmero
284
Braovac; -su u novom Otoku podignuli kasnije te su stekli
broj 149. Ime im od Brahovo kako se bilo zvalo malo
selo ili na staroga Otoka i1inegdje II okolini. Bili su razvili
u osamnaestom -a pogotovu u devetnaestom, jo osam' no-
vih porodica. Danas su ih sa osamnaestero po
se vidi da su neto razvijeni.
osnovni broj imali su 169, podalje od sredita, to
da su se tu bili n-ali kasnije. Razvili su bili samo jednu. a
i ta se rasula' u dvadesetom
imaju stari broj 205, otkuda se vidi da su razmjerno
kasno izgradili zadrunu u novom Otoku. Bili su razvili pet ku-
-ali danas ih imaju samo dvije sa malo djece.
sili su iz staroga Otoka u novi kasnije u osamnaestom sto-
i' stekli su broj 216. Tu su se ubrzo porazdjeljivali II
ali su se dalje vrIo dobro' razvijali te su razvili dvadeset
Danas ih ima osamnaest domova, ali sa malo djece.
nali su se kasno u- novom Otoku, te su stekli i visok novi
broj 238, a kasnije i jo jednu Danas imaju dvije porodice!
sa devetero
stekli su kasno broj 285, a onda su kasnije razvili
dvije Danas postoje tri njihove porodice, svaka s-a po dva
u tome selu oni su u kasnim godinama osamnaestoga stolje-
te .su dobili broj 291, malo dalje od Razvili su jo
- dvije porodice, te one imaju sada estero
Kako se vidi, starosjedioci u Otoku sa neto doseljenika iz blinje oko-
line u dobroj su snazi svoje razvijanje u novom Otoku koji je-na-
stao od staroga. Taj napredakhio je jak II cijelom osamnaestom -
a nastavio se u gotovo toj istoj mjeri i u prvoj polovini devet-
naestoga nazadovanja se pod kraj dva-
desetoga osobito poslije ukidanja Krajine. Tada su se u tom
selu kidati zadruge koje su se u daljnjim godinama gotovo sve raz-
vrgle. To je poslije dovelo i do .smanjivanja koje se osjetilo u
vrIo jakoj mjeri u mnogim Danas ima velik
koje imaju m,alen hroj djece, i to kod onih jakih rodova koji se
doskora ili sasvim istra iIi barem u velikoj mjeri oslahiti. Te pri-
like bile su i povod da je drugoj poli devetnaestoga u tom
selu dolaziti stara ratarska zemlja na prodaju k()ju su kupovali i
ljudi iz sela, ali i nai doseljenici. Na taj navedeni .su na tu stranu
i doseljenici iz okoline, ali i iz naih z-apadnijih krajeva. Ip.ak treba utvr-
diti da se sviti doseljenici nisu bili uspjeli ustaliti u svojim
ma na tome tlu. To su postigli parovi od kojih su se neki dobro
razvili, pokupovavi i polja ili kakav obrt.
Kao i drugdje u Slavoniji i u Otoku se mogu naseljenici,
dodue neu broju, izsusjedriih slavonskih krajeva, ali se oni
navoditi u ovom prikazu. Tu biti .. govora o nastanjivanju naih naj-
boljih naseljenika, onih iz Dalmacije i onih iz Like i Gorskoga kotara.
285
Iz turskoga vremena Otok je preao u novo stanje od godine, 1700.
d-alje sa brojem stanovnitva, skupljenim na svojem starom pod-
Biskup vizitator naao je u tom selu 1729. 551 broj
koji je u naselju na tom zemlHtu u Oo to vrijeme bio rijedak. Oko 1830.
popis, utvrdio je u tome selu 134 sa gustim stanovni-
tvom. Tridesetak -godina kasnije, kada su se velike zadruge
kidati, nali su tu 239 sa 3027 stanovnika. Na jednu
otpadalo je tada poprijeko dvanaestero Stanovnitvo u tome
selu bilo je tada nego u velikim i jakim selima tu u susjedstvu
II Komletincima, Nim Cima i u malo d-aljem
Krizu 1880. i 1890. osjetilo je to jako stanovnitvo vrlo teko.
Velike zadruge su se zbog nestaice novca i svoga tekoga poloaja u
prvom redu porazdjeljivale, a onda su nove porodice stale da se brane od
_ broja djece. Tada je palo osjetno, te je broj staroga na-
selja pao na 2080, a padao je i dalje iz godine u godinu. Danas broj
ljadi stanovnitvu jedva dotjerati do dvije ali
se i taj broj s vremenom sve vie sniavati.
Na razvijanje stanovnitva, danas upotpunjuju mnogi doseljenici
koji se puno bolje razvijaju nego starosjedioci. U 'tome osobito
Dalmatinci, i Gorani.
Iz Dalmacije se seoba II Otok vriti oko godine 1890. Tamo
se prosuo glas da u tom velikom selu ima mnogo dobre zemlje na prodaju
u porodicam'a bezdjetnima i onima koje imaju mnogo oratnoga tla, a samo
pokoje dijete. Prvi kupci te zemlje potvrdili su te vijesti, i tada je otuda
poao na to broj naseljenika, a za njima su krenuli
i mnogi drugi. Taj pokret zahvatio je sjeverni dio Dalmacije u, kojem je
bilo mnogo ,stanovnitva. Oni su zbog toga kupovanja stigli i
u druga sela oko Vinkovaca,ali ih je velik, broj razmjerno doao u Otok.
Tom prilikom u tom su selu kupili zemlje i nastanili se Arambaini, za-
tim Barani iz Drnia,' danas l sa troje iz Gradca kraj
Drnia, danas l sa troje iz Gradea kraj Drnia, 2 ku-
Beronje iz istoga ':tnjesta, l l iz
kraj Drnia l 2 jedni iz Otavica pored Drnia a jedni
iz Splita, danas 7 sa trideset i dvoje iz Kljaka kraj
Drnia, 2 l iz Gradca kraj Drnia, Derek iz Knina, l ku-
Goreta iz Kaoline Glavice kod Drnia, danas 3 sa
Gotovci od Splita doselili u dvije kuie, danas 7 sa trideset
i sedmero Grbavice od Knina, danas tri sa esnaestero
ljadi, od Splita d-anas 1 sa od
I jedni o,d Sp,l,ita, a jedni od Trogi!ra, danas 8 sa
tridesetero J od Knina' l Kosori od Drnia l
danas 3 sa, osmero od Knina, l Listei od, Kni-
na danas 1 sa petero ,od Drni'a danas jedna
iz Gradca, danas -3 sa estero iz
Promine, l Melvani od Splita l iz Gradca l
od Drnia l od Obrovca 1 od Drnia
l iz Gradca, l sa estero, Pendelji od Kni-
2.86
na, 3 sa jedanaestero Plav . od Drnia l
od Drnia l od Splita l danas sa dvoje
od' Drnia l Ramljak od Drnia, od Knina,
dvije sa petero Samardije od Drnia 1 Strunje od
Drnial indilji od Drnial vrlje od Drnia l Vido-
od Knina, l danas 5 sa osamnaestero od
Drnia l danas 3 sa estero V VrIike 1
od Gradca 2 danas l od Knina l kuca.
Od tih doseljenika iz Dalmacije jedan se dio rasuo, a jedan ipak
odrao, i to uglavnom u dobrom stanju. Poslije tih naseljenika otuda su
se kasnije u Otoku iz sjeverodalmatinskih krajeva nali Abaza7 (l), AI-
dllk (3-1), Andebale (4-1), (S-l),
,(3-1), (S-l), (3-1), Balov (17-4), Baran (3-1),
(10-1), (5...,.1), Brnada (6-3), Bulaja (3-1), Buzov
(2-1), (2-1), (8-2), (8-1), Dobro (4-1),
(4-1), (l0-3), Draguni. (13-2), Drnain (6-2), Elezi (3-), Giljano-
(9-1), (13-4), Gudelji (10-2),jurine (3-1), (48-11),
Karade .(8-1), Krelam (8-2), (11-3), KosiH (4-1), Latinac (7-1),
(35-7), Matas (S-l), (6-1),
Penga (2-1), Perajice (7-2), Pervani (13-3), Pilj (7-1), Pitea (S-l),
Plazibat (6-1), (S-l), Pralija (8-3), (4-1),
(S-l), Puljiz (7-1), (2-1), (4-1), (10-3), Tar-
bak (3-11, Tendera (7-1), Tesij.a (15-2), (8-2), Tola (6-:-7),
(12-5), (8-1), Trutin (S-l), (8-2),
Vicani (4-1), (S-l), (2-1), Vlastelica (6-1), Vrbat (3"':'1),
(4-1), Zorica (3-:-1), Zoroja (2-1), U:kina (3-1).
Medu tima doseljenicima iz Dalmacije moda se jo' koji' koji je
nehotice izostavljen.
U struji iz Hrvatske iz Like i Gorskoga kotara u Otok su se naselili
Beuk (5-1), Blaek (5-2), Bobinac iz okoline Sinca(2-l),
(S-l), (6-1), (10-3),
(9-2), Drenki (3-1), Druinec (S-l), (S-l), (7-3),
(4-:-1), (6-1), (8-2), (S-l), Ferbeari
(11-3),. (4-2),. .(2-1), Ga-
(9'"-2), Gajer (8-1), (3-1), (13-4), (16-:-3),
(S-l), Jakovac (8-2), Jane (12-5), (S-l), (7-2), Jo-
(S-l), (10-1), Jurina (3-1), KomadiJla (6-1), Krzna-
(11-3), Lokner (5-2), (1-), Milobar (5-3), (4-1),
Odak 2-1, Osvald 3-1, Obolt l-l, 6-1, Plee 6-1, Poje l-l,
3-1, 3-1, Pra l-l, S-l, 4-2, Rup.-
4-1, Rukavina 6-3, 2-1, 25-8,
S-l, timac 15-4, uljak 3-1, 19-2, Turk 7-3,
3-1, Vrkljan S-l, 1-, agari 13-3, l-l, gala 4-l.
Iz ostalih krajeva Hrvatske u Otok su doselili: 7.,...2,
7.;...2, Bako 5 ..... 2, Bala 9-2, 9-2, Banec
3-1, 2-1, S-l, Belac 2"':'1, 4-1, Be-
287
9-2, 4-1, Bezina 4-1, 14-4, Blaek 5-2,
Boda 3-1, 2-1, Brajko 5-1, Brlek 3-2, 5-1,
3-1, Bukovac 6-3, 3-1, 5-2, 3-1, 2-1,
2-1, 3-1, 3:-2, 5-1, 7-3, 7-2,
2-1, 2-1, 5-1, Dora 11-3, 9-2,
Drenjki 3-1, Droinec 5-1, Duka 7-2, 7-3, 4-1,
lalija 6-1, 8-2, 5-1, 2-1, Ferbeari 11-3, 2-2,
6-1, 4-2, 8-3, 2-1, 9-2, Gajev
8-1, 2-1, 2-1, Gmaz 2-1, Gorjanac 3-1,
Grbea 4-1, 4":'-1, 3-, Hercegovac 2-, Horvat 5-1,
2-1, 1-, Hrako 6-1, 2-, 4-1,
5-1, 2-, 2-, 4-1, 5-1,
2-1, 3-1, 5-1, 7-2, 5-1, 10-1,
6-2, Karada 8-1, 3-1, 2-1, 6-1, 11-3,
6-1, 26-7, 6-9, Kralj 4-1, 4-1,
7-2, Krian 11-2, 2-, Krznar 6-2, Kueta 6-2, Lacko 4-1,
Lagatov 11-2, Lajna 7-1, Landeka 7-1, Latinac T-l, Lazar 3-2, Lipovec
6-2, 18-5, 8-2, 2-1, 16-4,
5-2, 14-3, Koba 2-1, 4-1, 26-7, Kova-
2-1, Krasnec 2rl, 9-2, Lukavac 2-1, 10-1,
35-7, 2-1, Malnar 2-1, Mandek 5-1, 2-1, 6-1,
Marjanica 2-1, Marin 11-2, 3-, 4-1,
5-1, 2-1, 2-1, Miljak 6-1, 7-1, Miko-
2-1, 5-1, Na-
5-1, 3-1, 2-1, Oman 4-1, 6-1, 5-1,
2-, Paklar3-1, 2-1, 12-4, 3-, Pan-
4-1, Perajica 7-2, 3-1, 18-2, 7-1,
6-1, Palj 7-1, Pinter 3-1, Pitea 5-1, 6-1, 5-1, Posavec
5-1, 4-1, 2-1, 5-1, Puljiz 7-1, 2-1, 4-1,
2-, 14-4, 4-2, 6-1, Ra-
5-1, Ribanjski 3-1, 3-1, 4-1, 10-3, Rukavina
6,-3, Samoljanac 3-1, Satinac 3-1, 5-2, 2-1, Seren-
4-1, Silad ll-l, Skelin 4-1, 3-1, 3-3, 2-1,
Stane 5-1, 3-1, 4-1, Storjak 2-1, 8-2, Su-
rovi 2-1, 4-1, ajna 5-1, amija 2-1, aran 4-1,
incek 3-1, 2-1, incek 3-1, 2-1, unjara 2-1, Ta-
7-2, Talijanac 4-1, Tarlak 3-1, Tendera 7-1, Tesija 15-2,
8-2, Tola 6-, Tomac 4-1, 4-2, 8-1, Trutin 5-1,
8-2, 3":'-1, 8.:-1, Vican 4-1, 2-, 5-1, Vla-
2-1, 5-1, 5-1, Vrbat 3-1, 7-2, Zavrki
2-1, Zba'nik 4-1, Zec 5-2, 2-1, 7-1, Zorica
3-1, Zoraja 2-1, gela 4-1, idov 4-; 9-3, 4-1, ukina
3-1.
ovima stanovnicima bit i mnogo njih porijeklom iz
Dalmacije. To doseljavanje nastavlja se i dalje u .neprekidanom nizu u
naselju od manjega ili roda.