NIS0NA NA0I0NAlNA kVIIA 2A P0lIIIku I kulIuku SAN02Ak | 8k. 100 | 1. IANuAk 2012.

0IINA 100 kS0 | 00 10 | 8I 2 kN | u 3 uk | uS0 5 $ | 0 4 0I | 08 4 08P | Ik 4 Il

ISSN 0354-2661
9 770354 266100
0 0 1 5 8

FUbBAL5KA
MAFlJAU
N0v0M
PAZARU
NA0I0NAlNA kVIIA 2A P0lIIIku I kulIuku SAN02Ak"
1. IANuAk 2012., 8k0I 100.
I20AVA0: 80SNIA0kA kulIukNA 2AI0NI0A - 8k2
0kA0SkA 1, 30 300 N0VI PA2Ak
0lAVNI I 0000V0kNI uk0NIk
IAIA IkAI0VI0 (korektor_sretaadar6hotma||.com)
SkkIAk
SAlAu0IN III0 (sfet|c6gma||.com)
INI0kI uk0NIk
SNA0 k02P0VI0 (seako_t6hotma||.com)
lkI0k
SANIk SkkIIlI (sam|rs.ap6hotma||.com)
k0Ak0IIA
A0NIk NukAI0VI0 (marator|c.adm|r86gma||.com)
SuA0 80Ik0VI0 (s.hec|ror|c6aa|ap.eda.rs)
02NIIA NI0VI0 (dtea|ta20076hotma||.com)
AlN 0ukAk0VI0 (darakor|ca|ea6gma||.com)
2AIN k02P0VI0 (ta|mredtepor|c6,ahoo.com)
A0NAN 0AuSVI0 (adaaa.caaser|c6gma||.com)
A28IIA kAlA0 (hatka|6||re.com)
2NIIA 8ulI0 (teha|ja.ha||c6gma||.com)
uSAN 2uk0klI0 (asame.takor||c6gma||.com)
8lkISA 0kN0VkSANIN (he|k|sam|sa|a6hotma||.com)
SAkA0NI0I
Ak0 0ulIVI0, AIku0IN 8AlI0, SIkI kk0I0, AkuN 002I0, NAkI0
INAl, AV00 uSIN0VI0, kNAl 02NI0, 8ISkA SulII0-80SkAIl0,
SulINAN AlI0k0VI0, Ikk0 SANII0, NIAIl SPVAk, A0NAN ASAN0VI0,
AIIIA SAlII0, AlISA kukI0VI0, SANlA Alk0VI0, IkI0 8ulI0, SNIk 0I0I0,
kIAN k. kukI0VI0, IAku8 0uk0uI, IASNINA PlIAkI0, 0IN 0kISVI0
kuk0PISI I I0I00kAIII S N VkA0AIu
0I2AIN
III AlI0k0VI0
SIANPA
0kAII0Ak, u2I0
A0kSA
0kA0SkA 1, 30 300 N0VI PA2Ak
Il: 020, 322-181, IAX: 322-181
-NAIl:rer|jasaadtak6gma||.com
0lAVNI 0ISIkI8uIk: Nerraa kotajac (+381048801008)
0ISIkI8u0IIA 2A 8I: Ismet ajrad|aor|c (+38701158055)
kedakc|ja rer|je SAN02Ak Vas pot|ra da se prep|at|te aa aasa |tdaaja.
0od|saja prep|ata ta u 400 + PII.
0od|saja pretp|ata ta Saadtak | tem|je reg|oaa 120 + PII.
2a pretp|ata|ke |t Norog Patara hesp|ataa dostara aa kacaa adresa.
lZbAvACKA KUCA L-KLlMR
A K C l J A
|-ke||meh, |tdaraka kaca Nes|hata
Is|amske tajeda|ce a Srh|j|
Ie|: 00381,20-334-020;
00381,04-10-222-84
e-ma||: ke||meh6gma||.com; www.
ke||meh.com
Ied|astreaa poaada do 1. fehraara:
1) I2 2IV0IA IA8IINA
2) SIA I SVIII I20u8I0 0kA0N0II0N NuSlINANA
3) 8ISkI SuNNIA u N02AIku VkNNA
4) kA2uNIIVANI IIkSkI 00kA2A
5.300blN.
2.500blN.
ZA INOSTRANSTVO 30
1)
2)
3)
44)
1
2
3
444444

ee- e
ANAA
Z ELITE BA P0T0}ETE SIu0RN0 BRZ0 I
0B0BN0
PUTU)TE SA TURISTICKUM ACENCI)UM
TELEFUNI
SRBI)A
TURSKA
FAX
R
E
D
U
V
N
E

L
IN
I)E
N
U
V
I P
A
Z
A
R

IS
T
A
N
B
U
L

N
U
V
I P
A
Z
A
R
PULAZAK NED)EL)UM U b
PUVRATAK UTURKUM U b
Novi Iazar je 31.12.2O11. godine dozivio
jednu od najvecih sranola u svojoj hisloriji.
Nikada niko lako lrulaIno, lezolrazno i le-
slidno na lrgu pred vise hiIjada Ijudi nije iz-
vrijeao graane kao leogradski lop-vodileIj
Ivan Ivanovic, koga su gradske vIasli dove-
Ie da nasoj onIadini, zeIjnoj svega i svaega,
saspe loIiki niz uvreda u Iice. A sve lo nrino
sa lerese posnalrao je ninislar Rasin Ljajic i
uzivo prenosiIa RegionaIna leIevizija! U pel-
naesloninulnon ,perfornansu, Ivanovic je,
uz lIagosIov SDI-ove vIasli, preko elrdesel
pula sasuo sone psovke na raun svega slo
se daIo opsovali, pa je u jednon lrenulku ak
i pozvao onIadince da konzuniraju drogu,
doduse onu lIazu, lravnalu varijanlu. Zar
nije liIo dovoIjno slo je CU Novi Iazar, pre-
na svon priznanju, ulrosiIa 22.OOO eura, za
ovu cirkusijadu. Unjeslo da radnicina }KI
,Cisloca ispIali zaoslaIe pIace iIi ponogne
onina koji ne nogu porodici olzelijedili
ogrjev i lopIi olrok, oni su se odIuiIi da in
naIo ,lopIine osiguraju pod vedrin nelon
i uz oskuIu ,pjesne i igara napune njihove
gIadne lrluhe.
IriIiiIi Ii jednon ninislru da sa snijeskon
sIusa kako sponenuli leogradski hoslapIer
najgnusnije vrijea Anerikance, LngIeze, SIo-
vence, Hrvale... Zar se ne slidi gradonaeInik
Mahnulovic slo je na ,njegovon veseIju
leogradski sounen vrijeao kcerke, seslre i
zene njegovih sugraana i isle pozivao na ne-
noraI i poroke`
A gospodin iz leogradskih kuIoara pokupio
je sve noguce slereolipe o Novon Iazaru, o
Sandzaku, o osnjaku i osnjakinji. Nije zaIo-
sno slo on snalra da je dosao u konzervaliv-
nu, zaoslaIu i prinilivnu sredinu, vec slo su
nu donacini odolriIi i polvrdiIi lakvo shva-
canje i ponasanje. Zaslo nikada ne usno ni
Ivana Ivanovica ni nekog drugog da na leo-
gradskin lrgovina ospe loIiku dozu ne nepri-
slojnosli, vec uvreda na svakog onog ko ioIe
ina doslojanslva i noraIa u seli. Znai Ii lo
da sno ni ovdje u Sandzaku loIiko prinilivni
da jedino nozeno razunjeli i zalavili se ako
nan neko direklno iIi indireklno opsuje naj-
ku najinu! Reci ce: ,Ia on nije psovao nas,
on je sano govorio nasne provaIe i viceve na
raun drugih. A zar javno i zvanino psova-
nje liIo koga u prisuslvu najvecih gradskih
i drzavnih zvaninika, pozivanje i veIianje
nenoraIa i droge ne predslavIja sanar za sve
koji u seli inaju lrunku slida i noraIa.
Irevara koju su SDI-ove vIasli napraviIe na-
spran nasih ednih onIadinaca, onIadinki i
njihovih rodileIja leza je od liIo kog krinina-
Ia. Ne prislajen, ne dozvoIjavan da su nase
edne djevojke i nIadici, iIi lar vecina njih,
odgojeni na vuIgarnoslina kakve su in ser-
virane 31.12.2O11. na lrgu u Novon Iazaru.
Organizalori su iskorisliIi njihovu zeIju da se
lar naIo islisnu iz svakodnevnice, pa su in
unjeslo doIine zalave serviraIi ovu ruznu
predslavu soloninih ,slihova. OdasIala je
poruka u nase donove, u donove nasih su-
sjeda, u donove nase dijaspore, u donove
nasih prijaleIja i neprijaleIja diIjen svijela da
su Novi Iazar i Sandzak IegIo prinilivizna i
vuIgarnosli. Na svu srecu, nelon prije ovog
srannog dogaaja, 22.12.2O11. svi oni su ina-
Ii priIike vidjeli pravu nanifeslaciju kuIlure,
lradicije i oliaja koja je las iz Novog Iazara
odasIana u svijel. Taj princip dolra, dolrole i
Ijepole nadjaava ovu harangu zIa, priniliviz-
na i poronosli, kao slo svjelIo razlija lninu.
A uz lo, cjeIokupan progran 22. decenlra na
,Sehari losnjake kuIlure koslao je cirka 78O
eura, koje su hnanisraIi svjesni i savjesni os-
njaci ne oplerecujuci nikakav ludzel, dok su
za ovu sranolu 31. decenlra eInici CU Novi
Iazar, i ne pilajuci nas graane, iz nasih dze-
pova polrosiIi nininun 22.OOO eura.
Zvanino, Ivanovic je lespIalno izveo svoj
perfornans le sranne veeri. Da je srece da su
gradske vIasli pIaliIe koIiko god je hlio sano
da suli i ne doIazi iz prijesloInice i nanosi nan
ovu lruku i lijedu. Ako su gospoda ninislar
Ljajic i gradonaeInik Mahnulovic nisIiIi da
ce ovakvin inon privoIili nase onIadince i
onIadinke da se ugIedaju na Ijepolane iz prije-
sloInice, grdno se varaju. Nena le svirke koja
ce iz njihovih srca islrgnuli slid i noraI koji su
in roenjen darovani. Zalo ova sranola ide
iskIjuivo na adresu ninislra koji je s rukana
u dzepovina, sa laIkona jednog slana, dosap-
lavao Ivanovicu sla i kako da sugerira nasoj
onIadini i gradonaeInika Mahnulovica koji
je svojin polpison ovjerio ovaj duhovni kri-
ninaI.
2ISkA
3
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
5RAM 1 BlL0 lvAN
lvAN0vlCU l 0N0GA
K0 1 P05LAl
4
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
5MJNA NA
CLU BNv
Na redovnoj sjednici NV-a 17.12.2O11. u
Novon Iazaru, Vijece je usvojiIo oslav-
ku dosadasnjeg predsjednika prof. dr.
MevIuda Dudica.
Dudic je oslavku olrazIozio polrelon jaeg angaznana na IUNI sIijedon
posIjednjih nasrlaja na ovu uslanovu od slrane vIasli.
Za novog predsjednika NV izalran je Sanir Tandir, dosadasnji predsjednik
IO NV, a na njeslo predsjednika IO predsjednik KZ }ahja Iehralovic.
CIanovi Vijeca jednogIasno su usvojiIi odIuku o forniranju Konisije za akre-
dilaciju olrazovnih i naunih uslanova na svin nivoina.
NV je oslro osudiIo negalivnu odIuku o akredilaciji IUNI od slrane Akredi-
lacione konisije R. Srlije, uz ocjenu da je pozadina lakve odIuke lendenciozna
i poIilika.
CIanovi Vijeca izraziIi su punu podrsku IUNI i donijeIi odIuku da Iredsjed-
nislvo Vijeca upozna neunarodne i donace inslilucije o ovon prolIenu i
zalrazi njihovu ponoc kako li se prekinuIo sa olvorenin krsenjen prava slu-
denala ovog univerzilela.
Na sjednici NV-a donijela je odIuka o forniranju Zavoda za zaslilu kuIlurne
lasline osnjaka.
Na sjednici Vijeca prouena je faliha za dusu Huseina-ef. Rovanina koji je
ulijen na dan odrzavanja sjednice 1944. godine. Vijece je donijeIo odIuku da se
u Konaranu, okoIica rodareva, podigne sponen oliIjezje ovon sandzakon
junaku.
k0NIkA
BNv 05UUJ
1AblCv P0vRA1AK
NA MlL0$vlCvU
P0Ll1lKU
Iresjednislvo NV-a u prosirenon saslavu je na re-
dovnoj sjednici 24.12.2O11. usvojiIo zakIjuak po ko-
jen se naIaze odlorina NV da do naredne sjednice
Vijeca doslave anaIize slanja u olrazovanju, kuIluri,
sIuzlenoj upolreli jezika i pisna, inforniranju, slanju
Ijudskih prava i neunarodnon lrelnanu osnjaka u
Sandzaku.
Irena usvojenin zakIjucina, odlori ce iznijeli pri-
jedIog pIana rada odlora Vijeca za 2O12. godinu.
NV je daIo punu podrsku reisu-I-uIeni dr. Muslah-
ef. Cericu u angaznanu na zaslili vjerskih i nacionaI-
nih prava osnjaka u iH, Sandzaku i dijaspori. Vije-
ce je najoslrije osudiIo povralak predsjednika Tadica
na MiIosevicevu poIiliku slvaranja VeIike Srlije.
NV je donijeIo i odIuku o raspisivanju konkursa za
podizanje nenorijaInog konpIeksa ,Cazi Husein
Rovanin.
BNv UZ GRAAN
PRlJP0LJA
Iovodon dogaaja u IrijepoIju, u kojina je uprkos pro-
leslu vise od 1OO graana, IokaIna vIasl prislupiIa rusenju
IokaIa u uIici Dusana Tonasevica Cirke, reagiraIo je NV
koje je najoslrije osudiIo djeIovanje IokaIne sanoupra-
ve u IrijepoIju i daIo punu podrsku svin graankana i
graanina Sandzaka, lez olzira na vjersku i nacionaInu
pripadnosl, u njihovon naslojanju da sauvaju svoju ino-
vinu.
U saopcenju IO NV-a izneu oslaIog se kaze:
,Otaj in naj|c|ji jc c|az samctc|jc i |ana|cs|i prijcpc|js|in
t|as|i |cju ini |ca|icija Sanza|c cmc|ra|s|c par|ijc Rasima
|jajica i srps|in s|rana|a.
IriIikon rusenja lrideselak IokaIa u cenlru grada jedan od
vIasnika IokaIa poIio se lenzinon u nanjeri da se zapaIi,
a drugi je pokusao da se oljesi, sve u ciIju zaslile svoje
inovine za koju inaju uredne dozvoIe, aIi prena novon
urlanislikon pIanu kojeg je usvojiIa SO IrijepoIje, na
njeslu gdje se naIaze IokaIi predvieno je da proe pul.
PAPlC
0bBRANl0
1l1ULU
okserski prvak aIkana u kru-
zer kalegoriji verzije WA, Sa-
neI Iapic, O9.12.2O11. u IriIepu
odlranio je liluIu poljedon nad
hrvalskin lokseron Nenadon
Kovaon. Sandzaki lonlarder
je poljedu oslvario nokaulon u
prvoj rundi. Ovo je Iapicev je-
danaesli uzaslopni lrijunf i on
oekuje na Ijelo 2O12. godine ne
za prvaka Lvrope na ringu u No-
von Iazaru:
,Zanta|ic |in sc 8NV-u i NVS-u
|cji su mc pcrza|i u napcrima a
cstcjim ctrcps|u |i|u|u. Zanta|ic
|in sc i gcncra|ncm spcnzcru, ZSD,
|ac i 8csnjacima u Pri|cpu |cji su
mc |ra|s|i cc|a|i i natija|i za mcnc
|c|cm |cr|c - rekao je odnah na-
kon nea SaneI Iapic.
SaneI Iapic je 17.1O.2O11. godine
od slrane NVS progIasen za san-
dzakog anlasadora sporla.
Iapica je 16.12.2O11. prinio i la-
dasnji predsjednik NV-a prof.
dr. MevIud Dudic i eslilao nu
na odlrani liluIe laIkanskog pr-
vaka. Irijen je upriIien u pro-
slorijana NV-a.
5
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
k0NIkA
BbZUblPL0MA15K0J
0FANZlvl
lMAM0vlC 5A 5bP, 5ANbZACKA
AL1RNA1lvA 5A BbZ
Odlornik Sandzake aIlernalive u Skupslini Novog Iazara Lsad Loli-
nac izjavio je radiju ,Slo pIus da su funkcije rukovodioca ove slranke
islekIe i da su u loku priprene za izlornu skupslinu na svin nivoina.
,Mana| csaasnjcm prcsjcni|u Tari|u |mamcticu jc is|c|ac i cn nijc tisc
na c|u nasc par|ijc. S|ran|u cc c imcnctanja nctcg ru|ctcs|ta tci|i G|at-
ni c|cr, na c|u sa prcsjcni|cm Mcnmccm A|i|asiccm. |z|crnu s|ups|inu
ccmc crza|i naj|asnijc za 15 ana - rekao je za ,Slo pIus polpredsjednik
SA Lsad Lolinac.
Lolinac je kazao da ce CIavni odlor SA odIuili o odaliru koaIicionog
parlnera na narednin izlorina. SA ce saraivali sa onina koji su in
sIini po progranu i koji rade za dolrolil graana Sandzaka.
Radio ,Slo pIus navodi da ce ova slranka na predslojecin izlorina
podrzali osnjaku denokralsku zajednicu Lnira LIhca.
Sandzaka aIlernaliva je na izlorina 2OO8. godine naslupiIa kao Ianica
koaIicije ,Za evropski Novi Iazar - oris Tadic - Rasin Ljajic u okviru
koje je doliIa dva odlornika njesla u Cradskoj skupslini.
MARUKlC
NAPU51l0LbP
CIan CIavnog odlo-
ra LDI-a i CO ove
slranke u Novon
Iazaru Serif Maru-
kic podnio je neopo-
zivu oslavku na olje
funkcije.
Marukic, koji je ne-
nadzer TeIevizije
,}edinslvo iz No-
vog Iazara, u olra-
zIozenju doslavIjenon organina slran-
ke i nedijina naveo je da se njesecina
unular LDI, a poselno u Novon Iaza-
ru i Sandzaku, povIae polezi koji su u
suprolnosli sa njenin dekIaralivnin za-
Iaganjen:
,|cjc i prcgram s|ran|c su jcnc, a s|anjc
na |crcnu pc|punc rugc. Vrnunac stcga i
|ap |cja jc prc|i|a asu jc pcs|jcnji prc|cs|ni
s|up prc|it Tc|ctizijc ]cins|tc, u crganiza-
ciji Sanza|c narcnc par|ijc, |cjcg su mcji
par|ijs|i prija|c|ji pcrza|inaveojeon.
Marukic je okaraklerizirao skandaIo-
znin lo slo su njegovi parlijski prijaleIji
podrzaIi proleslni skup proliv liIo kog
nedija, jer je opcepoznalo da je poIili-
ki prolesl proliv jedne leIevizije uslvari
poIiliki prilisak na nedij, a pogolovu
slo se LDI lar dekIaralivno uvijek lo-
riIa proliv prilisaka na novinare. On je
nagIasio da ga je poselno pogodiIo slo
su njegove koIege prolesliraIe proliv
TeIevizije ,}edinslvo u kojoj olavIja
funkciju nenadzera, a da se prelhodno
nije odrzao nikakav saslanak nili doni-
jeIa liIo kakva odIuka CO LDI-a u No-
von Iazaru.
On je dodao da je dolio usneno po-
jasnjenje da je LDI noraIa da podrzi
prolesl svog polencijaInog poIilikog
parlnera.
,Tc jc za mcnc ncprinta||jitc cpratanjc,
jcr is|cm |cgi|cm mcg|c |i sc cgci|i a
pcrzimc i Ratncgcrs|i pc|rc| za|c s|c |c
crganizira nas mncgc jai pc|i|i|i par|ncr
- naveo je Marukic.
On islie da nu zlog loga i Iinih uvje-
renja, kao profesionaIca na funkciji ne-
nadzera jednog nedija, ne preoslaje
nisla drugo osin da se prikIjui koIoni
onih koji su iz sIinih razIoga napusliIi
LDI.
SNI Mirsada erIeka organiziraIa je
prolesl kojin su pokusaIi izvrsili prili-
sak na TV ,}edinslvo koja je u svojoj
infornalivnoj enisiji prenijeIa inforna-
ciju drugih nedija da su se erIek i Lja-
jic lajno susreIi i dogovoriIi zajedniki
naslup na predslojecin izlorina. Ovaj
prolesl SNI je podrzao CO LDI-a Novi
Iazar na eIu sa nenadzeron Curicen.
AMRlCKA AMBA5AbA U
P05J1l BbZ
Dana 14.12.2O11. god. predsjednik DZ-a Lnir LIhc sa saradnicina u
cenlraIi ove parlije prinio je visoku deIegaciju Anerike anlasade u
eogradu, na eIu sa gospodinon Dzonon Hesfordon.
LIhc je gosle upoznao sa aklivnoslina slranke i priprenana za pred-
slojece izlore na svin nivoina. Na saslanku je liIo rijei o aklueInin
aklivnoslina DZ-a i izgradnji slranake infraslriklure, osnivanju od-
lora i kanceIarija u sandzakin gradovina. LIhc je islakao da je DZ
usIa u fazu kapilaIiziranja visenjesenog rada na lerenu.
Iredsjednik DZ-a Lnir LIhc lo-
ravio je u drugoj poIovini decen-
lra u visednevnoj posjeli LjulIja-
ni, gdje se susreo sa izvjesliocen
Lvropskog parIanenla za Srliju
}eIkon Kacinon i direkloron
Meunarodnog inslilula za Iiski
islok i aIkan IIIMLS, gospodi-
non Zijadon ecirovicen.
LIhc je upoznao donacine o silua-
ciji u Sandzaku, poIozaju osnjaka
u RepulIici Srliji i diskrininalor-
skon odnosu vIasli u eogradu
prena osnjacina. LIhc je, izne-
u oslaIog, islakao da je nedopu-
slivo ponasanje nadIeznih inslilu-
cija, kao i poIilizacija akredilacije
IUNI kao najvaznije i najznaaj-
nije visokoolrazovne inslilucije u
Sandzaku.
Direklor IIIMLS-a je upozorio
na Sandzak kao novu neuraIgi-
nu laku koja li nogIa dovesli do
eskaIacije konikla i pozvao poIi-
like predslavnike Sandzaka da ne
odgovaraju na evenluIne provo-
kacije rezina orisa Tadica: ,U|c-
|i|c t|as|i u 8ccgrau nc pcuzmu
pczi|itnc |cra|c |cjc su usmjcrcnc
|a rjcsatanju si|uacijc u Sanza|u, a
nc na ca|ncm raztijanju |cni||a,
pi|anjc Sanza|a mczc ugrczi|i pu|
Sr|ijc |a |trcps|cj uniji.
LIhc je islakao da je pul Srlije ka
evroalIanskin inlegracijana pul
koji nena aIlernalivu i jedini na-
in rjesavanja svih prolIena u
Sandzaku, zadovoIjenjen pravde
i slvaranja pravne drzave, prihva-
canjen evropskih principa i slan-
darda.
Nakon dipIonalskih susrela LIhc
je prisuslvovao lrilini }eIka Kaci-
na na lenu ,LU i Zapadni aIkan
u 2O12.
0
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
KA1A51AR5KA
0KUPAClJA
5ANbZAKA
Kako ,Sanapress saznaje iz izvora
lIiskih IokaInoj vIasli u Tulinu, pri-
prenIjena je odIuka koju ce SO Tu-
lin usvojili na sIjedecen zasjedanju,
a prena kojoj ova opcina Drzavnon
univerzilelu u Novon Iazaru po-
kIanja 12 heklara zenIjisla u seIu
erekare, njesna zajednica Suhi Do.
Iredsjednik InlernacionaInog uni-
verzilela (IUNI), nuflija Muaner
ZukorIic, ovu odIuku vIasli u Tulinu
razunio je kao kalaslarsku okupaci-
ju Sandzaka:
,Ncma ni|a|tcg smis|a cjc|a |cg zc-
m|jis|a, csim a|c nijc |c jcs jcan nain
a sc i |a|as|ars|i c|upira zcm|jis|c u
Sanza|u. ]cr a|c jc u t|asnis|tu cp-
cinc cna jc |c t|asnis|tc graana pc-
srcs|tcm cpcinc. Mcu|im, Drzatni
unitcrzi|c| jc t|asnis|tc Minis|ars|ta
za c|razctanjc, a |c jc V|aa. A|c jc |c
zcm|jis|c t|asnis|tc Drzatncg unitcr-
zi|c|a cna jc |c t|asnis|tc V|ac. Dtijc
|rccinc |cri|crijc Sanza|a jc c|ucnc na
|aj nain. Tc jc jcna trs|a c|rauna sa
graanima Sanza|a. ]cinc u |cm |cn-
|c|s|u mcgu razumjc|i |aj in.
On je na kraju rekao da posloji i dru-
ga poruka ove odIuke, a lo je da su
proliv aulenlinih sandzakih insli-
lucija ujedinjeni rezin i svi dijeIovi
rezina na nivou opcina u Sandzaku,
kao i na nivou VIade.
k0NIkA
LJAJlCU PRC CRKvN 0b
vAKUF5KlR KURlNJA
Minislar rada i socijaIne poIilike Rasin Ljajic izjavio je da je za 2O12. olez-
lijeeno 537 niIiona dinara za rad poslojece 73 narodne kuhinje u Srliji.
On je za RTS kazao da je laj novac nanijenjen narodnin kuhinjana u opci-
nana i gradovina Srlije, ne raunajuci eograd. U ove 73 narodne kuhinje
se ulrajaju sve koje su pod konlroIon Srpske pravosIavne crkve, aIi ne i
sedan vakufskih kuhinja u Novon Iazaru, Tulinu, Sjenici, Novoj Varo-
si, IrijepoIju, rodarevu i Iriloju koje je osnovao CHR ,Hajral i u koji-
na oko 1O.OOO Ijudi svih nacionaInosli svakodnevvno dolija lopIi olrok.
I2V0k: SAN02AkPkSS.NI
RLK NA5RNU0 NA
1v ,JblN51v0
,Sanza|a narcna par|ija iza|a jc sacpccnjc za jatncs| u |cmc trijca Tc|ctizi-
ju ]cins|tc i njcnc ru|ctcs|tc, a njcnc nctinarc nazita Mi|cscticctcm s|c|cm
i natci a su u cmisiji Ncti |a|asi c s|ranc nctinara nasc |c|ctizijc iznijc|c |azi
- sloji u saopcenju nenadzera TV }edinslvo Serifa Marukica, koje usIijediIo
nakon slo je SNI Mirsada erIeka pokusaIa uvredana i prijelnjana izvrsi-
li prilisak na ovu nedijsku kucu.
TeIevizija ,}edinslvo daIje u lekslu podsjeca javnosl da je vijesl o saslanku
Mirsada erIeka i Rasina Ljajica prenijeIa u infornalivnoj enisiji ,Novi
laIasi O2.12.2O11. u 18.45 h krajnje profesionaIno i koreklno i nagIasiIa da
prenosi vijesl koju su dan ranije oljaviIi ,Kurir i jedan sandzaki vel sajl.
,Zas|c sc SNP umjcs|c cman|ija |c Kurira i jcncg sanza|cg uc| saj|a c|u-
i|a na pri|isa| na Tc|ctiziju ]cins|tc, nijc nam pczna|c. ]cinc pcjasnjcnjc |cjim
mczcmc |umai|i cta|tu rca|ciju jc mcza |c s|c jc ]cins|tc, pc is|razitanjima
S|ra|czi| mar|c|inga, najg|canija |c|ctizija u nascm rcgicnu, pa jc SNP-u z|cg
|cga i s|a|c a iztrsi pri|isa| na nas - kaze se u saopcenju ove leIevizije.
,Pcsjccamc jatncs| a jc Tc|ctizija ]cins|tc jcini mcij |cji c samcg csnita-
nja prcncsi a||itncs|i SNP-a. O samcg csnitanja SNP-a smc tccma |crc||ni i
c|tcrcni za saranju, prcnijc|i smc stc njinctc a||itncs|i u c|ar |cji pc|ritamc, pa
smc tccma zaucni z|cg njinctc cta|tc rca|cijc.
Nijc |cginc |i|i nc|crc||an prcma nascj |c|ctiziji |cja jc c|tcrcna za stc par|ijc,
s|atctc, icjc i |juc i |cja im jc jcina i pcnui|a a cman|iraju prcnijc|u tijcs|.
vLAbAvAKUF5KU
lM0vlNUP0KLANJA
RAZBlJAClMA lZ-e
Na sjednici VIade Srlije O1.12.2O11. god. donijela je
uredla o progIasenju specijaInog rezervala prirode Cu-
lavica koji se naIazi na leriloriji opcine Sjenica.
U Ianu 7 le Uredle specijaIni rezerval Culavica povje-
rava se na upravIjanje paravjerskoj lvorevini i njenon
predslavnislvu u Sjenici na eIu sa jednin od gIavnih
razlijaa IsIanske zajednice, ovjekon koji je devede-
selih godina drugovao sa SIolodanon MiIosevicen i i-
jon zasIugon je vise slolina osnjaka Iesleri dozivjeIo
poIicijsku lorluru, Muslafon Makicen.
Sponenuli rezerval predslavIja vakufsko dolro, jedi-
nu i nepregIednu elinarsku sunu na Iesleri, koje se
Zakonon o resliluciji nora vralili IsIanskoj zajednici.
VIada je ovakvon odIukon jos jednon pokusaIa izljeci
povracaj inovine IsIanskoj zajednici dajuci islu svojoj
paravjerskoj isposlavi, slo jos jednon polvruje pIan
rezina orisa Tadica da kalaslerski okupira sandzaku
zenIju.
Muslafa Makic, koga skoro neko nazva ,ocen svih spi-
juna u Sandzaku, sve se esce naIazi u druslvu radikaI-
nih srpskih nacionaIislikih organizacija i veIikodosloj-
nika Srpske pravosIavne crkve. Vien je u prvon redu
na Osnivakoj skupslini organizacije ,Dveri srpske
O8.12.2O11. god. u saIi Skupsline opcine u Sjenici, a la-
koer je i lio na eIu Odlora za doek parlrijarha Irineja
11.1O.2O11. godine priIikon njegove posjele Sjenici.
7
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
k0NIkA
bA Ll J RUbNlK UGLJA
$1AvALJ bRUGA K0LUBARA
U Sjenici je pokrenula dugo presucivana lena oko prodaje i snaldijevanja
graana ugIjon iz Rudnika ugIja SlavaIj u ovoj opcini. Odlornik Sandza-
ke narodne parlije Harun Hajradinovic je ovo pilanje pokrenuo na sjednici
SO Sjenica lvrdeci da prosjean graanin ne noze kupili ni lonu ugIja u
ovon rudniku i da nadIezni organi lrela da ulvrde ko na pijaci preprodaje
slavaIjski ugaIj.
,S|a|nc sc s|tara tjcs|a|a ncs|asica ug|ja u runi|u, c| ga jcni |c is|i sta|cga
ana prcaju na pijaci. Ka|c cni sta|cg ana c|iju uga|j |cji prcaju? Tc jc |cs|i
|rimina|, ruga Kc|u|ara - izjavio je Hajradinovic.
Direklor rudnika ugIja SlavaIj Mesud Turkovic negirao je Hajradinoviceve lvrdnje kazavsi da na pijaciogrjevvje-
rovalno preprodaju zaposIeni u rudniku, koji inaju pravo dagodisnje na olpIalu kupe pel lona ugIja. Zvanina
cijena ugIja u rudniku SlavaIj je 5.66O dinara, dok se na pijaci prodaje i za vise od 1OO eura po loni.
Lider DZ-a Lnir LIhc je na Osnivakoj skupslini Cradskog odlora ove parlije u Sjenici 29.12.2O11. izjavio da je
nezanisIivo da Sjenica, koja na svojoj leriloriji ina jedan od najloIjih rudnika u Srliji i olziron na kIinalske uvjele
koji vIadaju u ovon kraju, nena nrezu parnog grijanja, zasla je opluzio dosadasnje parlije koje su u ovoj nerazvije-
noj sandzakoj opcini olnasaIe vIasl. LIhc je rekao da ce DZ, nakon preuzinanja vIasli u Sjenici, u svoje priorilele
uvrslili i izgradnju nreze parnog grijanja.
vAKUF MbR5l 0b
P0N05NlR 5ANbZAKLlJA
lZ GRACA
Da inslilucija vakufa i uvakujenja, uprkos siInin naporina
din-dusnana da se ugusi, nije ugasena svjedoi najnoviji prinjer
uvakujenja Medresi ,Cazi Isa-leg u Novon Iazaru.
U prvin danina nularek njeseca nuharrena Nove 1433.
hidzrelske godine ponosni SandzakIije dzenala u Cracu odIuiIi
su da olraduju Medresu i dio svog inelka uine lrajno vrijed-
nin, kroz nalavku i uvakujenje visenanjenskog voziIa ,Iial
DolIo za polrele kuhinje Medrese, lo jesl prijevoz nanirnica i
hrane.
Ovin poslup-
kon su poka-
zaIi da poznaju
slanje i polrele
odgojno-olra-
zovnih usla-
nova IsIanske
zajednice, da
one pripadaju i
njina, le da su
sprenni vodili
lrigu o njina,
lo jesl njihovon
odrzavanju.
bA Ll J 5LUCAJN0
lZG0Rl0 b0M
KUL1UR U
RAZbAGlNJl
Nakon skupa osnjake denokralske zajed-
nice u sjenikon seIu Razdaginja u seoskon
Donu kuIlure, koji je nekada lio neklel,
2O.12.2O11. ova zgrada je u ponocnin salina
polpuno izgorjeIa u pozaru.
Tin povodon saopcenjen za javnosl ogIasio
se IO DZ, isliuci da je lesko povjerovali da
je ovaj pozar sIuajnosl, olziron da se slranke
na vIasli u Sjenici posIjednjih sednica panino
ponasaju zlog injenice da se i njihovi najisla-
knuliji aklivisli nasovno uIanjuju u DZ.
IO DZ-a zahljeva od nadIeznih organa hilnu
i dosIjednu islragu kako li se u polpunosli ra-
svijelIiIa pozadina ovog dogaaja i krivci pri-
veIi pravdi.
,Upr|cs injcnici a jc tijcs| c pczaru u Dcmu
|u||urc izazta|a ncprija|an csjccaj |c mjcs|ana
Razaginjc i c|c|nin sc|a, ncmaju raz|cga za za-
|rinu|cs| jcr cc c|aza| a||uc|ncg rczima sa t|as|i
prcs|at|ja|i nctu s|ranicu |cju nccc c|i|jczata|i
pcmc|anjc pczara i pc|usaji izazitanja s|rana |c
graana - sloji u saopcenju IO DZ-a.
bZUbZvlC AU10N0MA$ NAZlvA
5PARA1l51lMA
IosIanik u Skupslini Srlije Lsad Dzudzevic izjavio je da zahljevi za regionaInu aulononiju
Sandzaka ne predslavIjaju neke separalislike zahleve.
Dzudzevic je za novosadski Dnevnik rekao da se u Srliji svaka polrela za regionaInon
sanoupravon, aulononijon i decenlraIizacijon dozivIjava kao separalizan.
Dzudzevic je u konlradiklornoj izjavi rekao da se kao i 95 osnjaka zaIaze za aulono-
niju Sandzaka, aIi je islovreneno opluzio gIavnog nufliju Muaner-ef. ZukorIica da vodi
separalisliku poIiliku koja veona sleli osnjacina. Dzudzevic u predizlornon zahuklavanju preuzina reloriku
nuflije ZukorIica, a islog opluzuje za separalizan.
8
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
k0NIkA
Z5b 1RAZl
F0RMlRANJ
PRK0GRANlCN
RGlJ 5ANbZAK
Iolpredsjednik ZSD
Ahnel Ahnalovic u in-
lervjuu za crnogorske
,Vijesli govorio je o
sprennosli sandzake
dijaspore da uIaze u San-
dzak, aIi i nagIasio da se
za lo noraju slvorili pre-
duvjeli, isliuci da san-
dzaka dijaspora posna-
lra, anaIizira i eka sansu
za inveslicije u Sandzaku:
,Saa nc pcs|cji pcrspc||ita za c|cncms|c u|aganjc i |c
|rc|a mijcnja|i i s|tcri|i us|ctc a sc mczc u|aga|i, zara-
ita|i, a narc mczc zitjc|i c stcg raa i, |cnanc, a i
Crna Gcra i Sr|ija imaju in|crcsa c u|aganja Sanza||ija
|cji su c|is|i catc. A cni |i ima|i in|crcsa u|c|i|c |i tc-
i|i pc|i|i|u |a|ta sc sugcrira iz Sanza|a.
Ahnalovic je nisIjenja da Crna Cora i Srlija noraju
uIozili vise napora da razuniju sandzaki narod koji
niin nije zasIuzio da ga posnalraju kao opasnosl
luduceg razvoja:
,Naprc|it, mi smc s|a|i|izirajuci fa||cr. Sanza|a ijas-
pcra c|a a sc cgcc |c prcmjcnc i cna jc sprcmna a u|a-
zc, jcr sta|c tc|i a u|czi u stcju |ucu i a unaprcujc stcj
narc, |u||uru, cm. Tc jc mc|it ZSD iji |api|a| sigurnc
nijc ma|i. Kaa |i sc cn |cnccn|rirac, |c|i|c jc Sanza||ija
pc |ijc|cm stijc|u, |ic |i s|tcrcn fcn tcci ncgc s|c su gc-
isnji |uzc|i Crnc Gcrc i Sr|ijc s|upa.
SAN02Ak kA0 Pkk00kANI0NA k0IIA
Ahnalovic je islakao da ZSD perspeklivu Sandzaka
vidi u slvaranju prekogranine regije po evropskon
nodeIu. On vjeruje da je lo neninovan projekl, le da
li njegovon reaIizacijon Crna Cora i Srlija liIe lIize
uIasku u LU:
,A|c smc mi a|i pctjcrcnjc nczatisncs|i Crnc Gcrc, Sr|ijc
i pcrza|i stc njinctc rzatnc prcjc||c i utijc| |i|i |cja|ni
t|as|i, ui zas|c sc nama nc a pctjcrcnjc a c|ijcmc prc-
|cgraninu rcgiju Sanza| |aa prc|cgranina rcgija nijc
nis|a rugc ncgc prcjc|| jcnc ctrcps|c rcgijc |cja pcs|cji
|ac primjcr i fun|cicnira. Tc jc rczu||a| ctrcps|in is|us|ata
u prctazi|azcnju crccnin prc||cma manjins|in i tccin-
s|in narca i njinctcg ncrazumijctanja. |trcp|jani su |rcz
stcju nis|criju, |razcci rjcscnjc, cs|i c rcgicna|izma, |ac
ctrcps|cg |cnccp|a i nas zan|jct jc u s||au s |im.
VkAIIII P0VIkNI ISlINIkA
Mnogi iseIjenici su, islie Ahnalovic, olisIi nezado-
voIjni sa svojih ognjisla i jos slrahuju da su ovo lrusni
i rizini proslori, za uIaganje i zivol:
,A|c |i sc Crna Gcra i Sr|ija |crc||nijc cncsi|c prcma
pi|anju rcgicna|izma |ac ctrcps|cg prcjc||a, cna |i sc
mcg|c naprati|i niz prcjc|a|a |cji |i prtc ta|crizira|i jcf|i-
nu ranu snagu, pc|jcpritrcnc, |uris|i|c i rugc rcsursc
|cji pcs|cjc. Tc |i, prijc stcga, cjaa|c c|cncms|u csnctu
ma|inin rzata.
LJAJlC 5 0bRlC
B0NJAKAUblJA5P0Rl
Opce je poznala injenica da osnjaci Sandzaka u posIjed-
njih dvadesel godina ekononske segregacije ne li prezi-
vjeIi nelrigu rezina i srpskih ninislara losnjake naci-
onaInosli da nije liIo osnjaka koji su svoju ekononsku
egzislenciju i svojih porodica koje su oslaIe u Sandzaku
noraIi lrazili u zenIjana Zapadne Lvrope i Anerike.
I pored le isline Rasin Ljajic, koji je sele i svoju porodi-
cu olezlijedio preko prIjavog kapilaIa, prodajuci inlerese
losnjakog naroda, napada osnjake u dijaspori iznoseci
Iazne ocjene da oni nikada nisu nili jedan dinar uIoziIi u
Sandzak i ponoc SandzakIijana.
To nena nikakve veze s ekononijon, vec je rije o islon
poIilikanslvu. ,Takva navodna zajednica, koja zvanino
i ne posloji, ni dinara dosad nije uIoziIa u Sandzak, nili
ce inveslicija uopsle lili, jer in lo nije nanera - rekao je
Ljajic
Nakon ove neluIozne izjave srlijanskog ninislra, saopce-
njen se ogIasiIa Zajednica sandzake dijaspore negirajuci
uvrjedIjive i zIonanjerne navode Rasina Ljajica:
,ZSD jc csnctana u apri|u 2003. gci-
nc. Njcna ccn|ra|a i sjcis|c su u |ran-
|fur|u. Kac |rctna crganizacija san-
za|in 8csnja|a u ijaspcri uspjcsnc
fun|cicnira s|crc ctc| gcina racci na
cutanju tjcrs|cg, nacicna|ncg i |u|-
|urncg icn|i|c|a sanza|in 8csnja|a,
|c njinctcj in|cgraciji u zcm|jama u |c-
jima zitc.
ZSD ima pctjcrcnis|ta i c|crc u gc|ctc stim zcm|jama Za-
panc |trcpc pu|cm |cjin crganizira |u||urnc i tjcrs|c manifc-
s|acijc, |c rai na jaanju stijcs|i c zajcnis|tu i mcusc|ncm
pc|pcmaganju.
ZSD c|up|ja nc|c|i|c s|c|ina uspjcsnin sanza|in |iznismcna
|cji zitc u ijaspcri. Mncgi c njin su pczna|i sanza|cj jat-
ncs|i pc intcs|icijama u sanza|cj pritrci. Cui nas cta|ta
izjata minis|ra |jajica |cji jc c|rc upczna| sa pcs|cjanjcm,
znaajcm, racm i rczu||a|ima ZSD-a i nasin |iznismcna.
Pcsjccamc minis|ra |jajica a jc 2005. gcinc gcncra|ni |cn-
zu| Sr|ijc i Crnc Gcrc u |ran|fur|u Raj|c Kc|arct prisus|tctac
manifcs|aciji ,Vccr sanza|c ijaspcrc i |cm pri|i|cm pcztac
sanza|c 8csnja|c |cji zitc u ijaspcri na saranju. Kasnijc jc
us|ijci|a prta ztanina pcsjc|a tisc|c c|cgacijc ZSD-a Kcn-
zu|a|u. Gcncra|ni |cnzu| jc izrazic sprcmncs| a rzatna za-
jcnica, prc|c stcjin prcs|atnis|ata u ijaspcri, |uc na us|uzi
stim stcjim rzat|janima.
Ta|ccr, pcsjccamc minis|ra |jajica a
jc 2008. gcinc c|ic iz|crc zanta|juju-
ci, izmcu cs|a|cg, i ZSD-u |cja ga jc
inirc||nc pcrza|a.
Nc, nas narc zna pruzi|i sansu, a|i i
us|ra|i|i pctjcrcnjc pc|i|iarima |cji
|rsc c|ccanja, prcaju t|as|i|i icn|i|c|,
rac prc|it stcg narca, za|crat|jaju
ca||c su cs|i i za ijc in|crcsc |rc|a a
sc |crc.
Oi|c a minis|ru |jajicu smc|a s|c sanza|i 8csnjaci u i-
jaspcri stcm snagcm pcrzataju prcjc||c c cpccg znaaja na
ijcm jc c|u g|atni muf|ija Muamcr-cf. Zu|cr|ic |cji tcc tijc
cccnijc tci sanza|i narc u |c|ju |uucncs|.
U sta|cm s|uaju, ||izc sc iz|cri u Sr|iji na |cjima cc nas narc
a|i |cnanu ccjcnu!
0
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
k0NIkA
B0$NJACl U bRUG0M
5vJ15K0M RA1U
Udruzenje ,MIadi nusIinani organiziraIo je
24.12.2O11. u Sarajevu nauni skup na lenu ,osnjaci u
Drugon svjelskon ralu, koji je okupio 13 eninenlnih
profesora, naunih radnika, uposIenika hislorijskih i In-
slilula za islrazivanje zIoina, le uposIenika hislorijskih
arhiva iz Srlije, Hrvalske i iH.
Na ovon skupu Sandzak je predslavIjao direklor Insli-
lula za islrazivanje genocida i predsjednik Odlora za
zaslilu Ijudskih prava i sIoloda NV-a prof. dr. Adnir
Muralovic.
Iovod za organiziranje ovog naunog skupa je 7O godi-
na od rezoIucija koje su u jesen 1941. godine losnjaki
prvaci upuliIi NDH vIasli, lrazeci da preslanu s lor-
luron nad njihovin sugraanina Srlina, Ronina i
drugin. Ove rezoIucije su prinjer graanske hralrosli
i odIunosli losnjakih prvaka da se usprolive fasiznu.
Dr. Muralovic je na skupu izIozio rad na lenu S|raa-
njc 8csnja|a u Sanza|u |c|cm i ncpcsrcnc na|cn Drugcg
stjc|s|cg ra|a sa pcsc|nim cstr|cm na z|cin |cmunis|a na
Hazc|u.
BbZ ZA0KRUZUJ
51RANACKU
lNFRA51RUK1URU
osnjaka denokralska zajednica sve snaznije slupa na
poIiliku scenu Sandzaka. U prolekIon njesecu su odr-
zane izlorne skupsline ove poIilike parlije u Tulinu i
Sjenici i pred vise slolina deIegala u ola grada izalra-
ni slranaki organi. Uz izlor slranakih organa, u ovin
gradovina su olvorene i kanceIarije DZ.
Dana 12.12.2O11. god. u VeIikoj saIi Dona kuIlure u Tuli-
nu odrzana je izlorna skupslina Opcinskog odlora DZ.
Nakon zasjedanja Skupslinskog odlora upriIiena je sve-
anosl povodon olvaranja kanceIarije Odlora. Izlorna
skupslina odrzana je u prepunoj saIi Dona kuIlure u Tu-
linu uz prisuslvo 3OO deIegala, a sve odIuke su donijele
jednogIasno. Za predsjednika CO DZ Tulin jednogIa-
sno je izalran dipI. inzenjer SnaiI AIic. Za predsjednika
Skupsline CO Tulin izalran je pravnik ecir Sadovic, a
za polpredsjednika Harun Hodzic.
Nakon Izlorne skupsline sveano su olvorene proslorije
DZ-a koje se naIaze na Cradskon lrgu u Tulinu.
Dana 29.12.2O11. u Kongresnoj saIi holeIa ,orici u Sje-
nici lakoer je odrzana Izlorna skupslina CO DZ Sje-
nica. Izlornoj skupslini prisuslvovaIo je preko 6OO deIe-
gala i gosliju. Iored predsjednika Lnira LIhca i oslaIog
rukovodslva slranke, u svojslvu gosliju Skupslini su
prisuslvovaIi pred-
sjednik NV-a Sa-
nir Tandir i pred-
sjednik KZ-a }ahja
Iehralovic.
Na sanon poelku,
prisulnina se olralio
predsjednik LIhc. On
je u svon izIaganju
islakao kako su nno-
gi udlaski nehanizni i neiskreni pojedinci pokusavaIi
unijeli snulnju u redove CO DZ Sjenica, pa ak i ru-
kovodslva parlije, aIi da nisu uspjeIi u lone, slo je po-
lvrdiIo i prisuslvo preko 6OO deIegala iz Sjenice, Iesleri i
KIadnice na ovoj izlornoj skupslini.
LIhc je poselno podvukao da osnjaci vise nikada nece
vodili poIiliku podvijenih repova, vec odvaznosli, do-
slojanslva i poslovanja.
Nakon usvojenog dnevnog reda, izalrano je rukovod-
slvo Skupsline DZ-a u Sjenici, nadzorni i izvrsni odlor.
Za predsjednika Skupsline izalran je nr. Tesrif Saic.
Irvog ovjeka DZ Sjenice izalral ce Izvrsni odlor u na-
rednon periodu. Sve odIuke su usvojene jednogIasno i
rad Skupsline je prolekao u denokralskon anlijenlu.
Nakon saslanka, Ianovi Skupsline i sinpalizeri DZ-a
su se upuliIi u cenlar grada gdje je predsjednik LIhc sve-
ano olvorio kanceIariju CO DZ u Sjenici.
Iz infornalivne sIuzle ove parlije saznaIi sno da ce se
u narednon periodu odrzali izlorne skupsline u svin
gradovina Sandzaka, a da su prve na redu opcine za-
padnog Sandzaka - IrijepoIje, Iriloj i Nova Varos.
P0vZAN051
5ANbZAKA 5A
MA1lC0M
Upravni odlor Iredslavnislva Sandzaka u Skandinavi-
ji lrazi isla prava za osnjake Sandzaka u iH kao slo
inaju Srli iz iH u Srliji:
]can |rcj 8csnja|a iz Sanza|a, |cji imaju urcnc c|u-
mcn|c Sr|ijc i Crnc Gcrc, nas|cji a sc iz ijaspcrc tra|i u
stcju ma|inu cmctinu 8iH. Tamc |i zc|jc|i u|czi|i stcj
nctac u nc|u c pritrcnin jc|a|ncs|i. Mcu|im, cni u 8iH
nc mcgu c|i|i |n. rzat|jans|tc ni|i |i|c |a|tc c|umcn|c.
|s|i prc||cm tcc gcinama imaju sti 8csnjaci iz Sanza|a
|cji u 8iH nc mcgu c|i|i ni rzat|jans|tc, ni mcgucncs|
s|c|ctanja, ni zapcs|cnjc. Pi|amc sc |a|c jc mcgucc a Sr|i
i Hrta|i iz 8iH utijc| u Sr|iji i Hrta|s|cj, |cz i|a|tin us|c-
ta, mcgu c|i|i rzat|jans|ta, |csp|a|nc s|c|ctanjc., c| jc
|c 8csnjacima iz Sanza|a ncmcgucc cs|tari|i u 8iH.
|s|ctrcmcnc, prcsjcnici, minis|ri. Sr|ijc i Hrta|s|c pc-
sjccuju 8anja |u|u, 8ijc|jinu, Trc|injc, Mcs|ar. Na rugcj
s|rani u stin ctin 16 gcina ni|c c |csnja|in pc|i|i|in pr-
ta|a iz 8iH nijc s|uz|cnc pcsjc|ic Sanza| i |amcsnjc 8cs-
nja|c.
Z|cg |cga zan|ijctamc a sc 8csnjacima iz Sanza|a cmc-
guci cs|taritanjc is|in prata u 8iH |a|ta prata imaju Sr|i i
Hrta|i iz 8iH u Sr|iji i Hrta|s|cj.
Zan|ijctamc a |csnja|i |an Prcsjcnis|ta 8iH , |ac i rc-
scrni |csnja|i minis|ri, pcsjc|c Sanza| i u||juc sc u rjcsa-
tanjc a||uc|nin prc||cma |cjc imaju |amcsnji 8csnjaci.
10
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
S0P |sp|at|o 35.000 eura s.oj|m funkc|oner|ma | c|ano.|ma
V|ade na |me human|tarne pomoc|
5bP RUMANl1ARCl
Novopazarski radio ,Slo pIus dosao je do skandaIo-
znog olkrica da je Sandzaka denokralska parlija Rasi-
na Ljajica na ine hunanilarne ponoci svojin funkcio-
nerina 2OO9. godine ispIaliIa oko 35.OOO eura.
Tokon 2OO9. nekoIiko visoko pozicioniranih funkcione-
ra SDI-a, neu kojina i zaposIeni u Minislarslvu za rad
i socijaInu poIiliku, doliIi su na ine jednokralne huna-
nilarne ponoci oko 2O.OOO eura. Najveca svola ispIacena
je sekrelaru novopazarskog odlora SDI-a AIlinu Salo-
licu.
Salolicu je lokon 2OO9. godine, u ralana od 2O.OOO do
6O.OOO dinara, ispIaceno 3O4.OOO dinara, odnosno 3.2OO
eura.
Svole od po oko 23O.OOO dinara na isli nain su ispIacene
i Iuadu Ljajicu i Seadu Kecapu, ladasnjen Ianu uprave
IK Novi Iazar.
Za razIiku od uoliajene prakse
o njesenin ispIalana u sIinin
iznosina, hunanilarna ponoc od
oko 2.5OO eura Muaneri Nuhovic
je decenlra 2OO9. ispIacena u jed-
noj rali.
Hunanilarnu ponoc u golovini
od slranke su doliIi i pojedinci sa nadprosjenin pri-
nanjina, Kasin Zoranic i Renza Hukovic, zaposIeni u
Minislarslvu za rad i socijaInu poIiliku.
Na spiskovina za njesenu hunanilarnu ponoc se
najesce pojavIjuju Snezana ozovic, }asnina Milrovic,
MevIud Karic, SaneIa Dzanovic, Darko Iopovic, Azra
Rujevic, ZeIjko VeIjkovic i ranko Ielrovic, kojina je u
2OO9. godini odolreno od 1OO.OOO do 163.OOO dinara.
Na spiskovina za ispIalu po naIogu predsjednika SDI-
a Resada Hodzica naIazi se jos 18 inena, kojina je ispIa-
ceno od 7.OOO do 5O.OOO dinara.
k0NIkA
Dana 26.12.2O11. u Visen sudu u
Novon Iazaru, po luzli predsjed-
nice Sandzakog odlora za zaslilu
Ijudskih prava Senihe Kaar proliv
revije Sandzak, odrzano je prvo
roisle, na kojen su se pojaviIi Kaa-
reva i zaslupnik revije Sandzak
Salahudin Hajdarevic, advokal.
Hajdarevic je na poelku suenja
zahlijevao da se ulvrdi na kon je-
ziku ce se vodili spor shodno Usla-
vu i zakonina RepulIike Srlije.
Kaareva je kazaIa da ona nena
prolIen sa jezikon, da su srps|i i
|csans|i jczi| icn|ian le da ona |c-
|jc gctcri srps|i c |csans|cg jczi|a.
SandzakIRLSS je dosao u posjed za-
pisnika sa roisla u kon se, izneu
oslaIog, navodi: Za|cns|i zas|upni|
|uzicca (u ctcm s|uaju Scmina Kaar)
prc|azc a sc pcs|upa| tci na srps|cm
jczi|u |ac s|uz|cncm jczi|u, a|jc natc-
i a ncma pc|rc|c a sc pcs|upa| tci
na |csans|cm jczi|u uzimajuci u c|zir
|ingtis|i|u icn|incs| srps|cg i |c-
sans|cg jczi|a, a |uzcni| i puncmccni|
|uzcni|a c|rc pcznaju srps|i jczi|, a
mis|im i a gctcrc srps|i jczi|, |c a sc
pcs|upa| ncsmc|anc mczc tci|i na srp-
s|cm jczi|u, a a nc cc c pctrcc |i|c
|a|tcg prata s|rana|a. |nsis|iranjc pu-
ncmccni|a |uzcni|a a sc pcs|upa| tci
na |csans|cm jczi|u prcs|at|ja z|cupc-
|rc|u prcccsnin ct|asccnja i prata, ima
za ci|j cugct|acnjc pcs|up|a i njcgctu
cps|ru|ciju.
Hajdarevic je ovakvu izjavu Kaare-
ve nazvao asiniIalorskon i zahlije-
vao da se poslupak vodi na losan-
skon jeziku, slo je sudija Casanin i
prihvalio.
Kaareva je lokon suenja, u prisu-
slvu sudije, poeIa vrijeali advokala
Hajdarevica, opluzujuci islog da ne
zna sla lo znai asiniIacija. Nije no-
gIa izdrzali a da ne sponene nufliju
ZukorIica i njegove saradnike koje
opluziIa da se, kako je kazaIa, pro-
sliluisu lerninina CLNOCID,
ASIMILACI}A, DISKRIMINACI-
}A ild.
Hajdarevic je ispred zgrade Suda u
Novon Iazaru novinarina kazao
da se u svin srlijanskin drzav-
nin inslilucijana, pa i u pravo-
suu nazaIosl, prena osnjacina
prinjenjuju dvoslruki arsini: Kaa
jc u pi|anju |uz|a 8csnja|a prc|it |is|a
,8|ic s|tari sc cugct|ac i cps|ruiraju,
mcu|im |aa |rc|a prcccsuira|i cp|uz|c
prc|it |craca za s|c|cu 8csnja|a i San-
za|a, cna jc su tr|c cf|asan, |ac s|c
jc s|uaj u |uz|i prc|it ]anjc |cnra|cti-
ca, g|atncg i cgctcrncg urcni|a rctijc
Sanza|., dodao je Hajdarevic.
ClJA PRAvA $1l1l KACARvA
s
A
}A
H
N
d
n
s
prin
URAP$N blRK10R
P0R5K UPRAv
Novopazarska poIicija u saradnji sa koIegana
iz UKI-a uhapsiIa je VIadinira . (43) iz Novog
Iazara, direklora Ioreske uprave, zlog prinanja
nila. Uhapsen je i LIvir M. (44) iz Novog Iazara,
vIasnik knjigovodslvene agencije ,Milke, osun-
njien za posredovanje.
Osunnjieni VIadinir . je 6. 12. 2O11. preko po-
srednika prinio 3OO eura nila.
Od seplenlra do decenlra ove godine osunnji-
eni VIadinir . prinio je 1.OOO eura nila, od vise
vIasnika hrni kako in ne li liIa vrsena konlroIa
olrauna IDV-a od slrane Ioreske uprave-IiIija-
Ia Novi Iazar iIi da ishodi konlroIa ludu pozi-
livni.
RARUN ALlC UBlJN lZ
K0Rl510LJUBLJA
Dana 28. 12. 2O11. godine oko 21:25 h na parkingu holeIa Vr-
lak u cenlru Novog Iazara jednin hicen iz valrenog oruzja
ulijen je i opIjakan Harun AIic (49), vIasnik njenjanice Do-
Iar.
Za sada nepoznali ulica ispaIio je Harunu AIicu jedan hilac u
gIavu i ulio ga na Iicu njesla. Iz IU Novi Iazar su saopciIi da
nije liIo direklnih oevidaca, aIi da su sigurnosne kanere vje-
rovalno sniniIe ulicu.
Harunovo lijeIo je naeno je izneu njegovog ,nercedesa i
jos jednog voziIa. Na njeslu zIoina pronaene su i njegove
slvari, kIjuevi i ahura. Islrazni sudija Rifal Kurlovic je izjavio
da je najverovalniji noliv ulislva pIjaka iIi neki dug.
Na uviaj su izasIi islrazni sudija Viseg suda, zanjenik Viseg
luzioca i pripadnici IoIicijske uprave u Novon Iazaru. IoIi-
cija preuzina sve njere u ciIju pronaIaska poinioca. Craani
su zanjeriIi poIiciji slo nije lIokiraIa sve saolracajnice u lIizini
njesla zIoina i na uIazina i izIazina iz grada.
IkI8INA
0lAVNI NuIIIIA I2-e u Sk8III NuANk-I. 2uk0klI0 00V0kI0 NA IkI8INI ,I20lA0IIA kkININAlA - INlI 0PSIANkA 2AI0NI0,
00k2AN0I 2. IANuAkA 2012. u PkPuN0I SAlI NSIAIA
KAb 5 KRlMlNAL UZMURA
CIavni nuflija je poselno islakao
da je organizirani krininaI uvijek u
sprezi sa drzavnin inslilucijana, le
da je krininaIce i krininaI nenogu-
ce ukinuli i eIininirali, aIi se nogu
izoIirali. Teni krininaIa je prislu-
pio sa isIanskog aspekla, rekavsi da
se u isIanu naIazi leneIj zaslile od
svih devijacija.
Cctjc| jc s|tcrcn c |ijc|a, usc i razu-
ma i pc|rc|nc jc isccnjc stc |c |ri i-
mcnzijc. Tijc|c sc is|i crzatanjcm ni-
gijcnc, usa sc is|i i napaja i|ac|cm,
a razum sc is|i s|a|nim c|razctanjcm
i s|icanjcm znanja. Tc sc zctc narmcni-
ja u jcncm pcjcincu. Ta narmcnija u
mjcri njcnc |rcjncs|i crcujc s|ru||u-
ru jcncga rus|ta. U|c|i|c imamc nar-
mcniju pcjcinca ima| ccmc narmcniju
pcrcicc. U|c|i|c imamc narmcniju
pcrcica ima| ccmc i narmcniju rus-
|ta. Prcma |cmc, |rimina|, ctijacija,
nccs|a|a| narmcnijc |c pcjcinca,
pcrcicc i zajcnicc jcs|c |c|cs|. Am|i-
cija mcicinc nijc a sc |c|cs| c|iminisc
tcc a sc s|ati pc |cn|rc|u. Pc is|cm
principu, am|icija unctnc-mcra|ncg
sus|ata nijc a sc |rimina| c|iminisc tcc
a sc s|ati pc |cn|rc|u i stcc na pc-
ncs|jiti minimum. - rekao je nuflija
ZukorIic.
On je islakao da posloji kuranski
princip nareivanja dolra i odvra-
canja od zIa, koji je olavezan svin
Ijudina u donenu njihovih noguc-
nosli. Nijc prc||cm s|c pcs|cji z|c, jcr jc
cnc sas|atni ic zitc|a na Zcm|ji, a|i jc
prc||cm cminacija z|a. Prti zna| a sc
rus|tc pri||izata cpasncj cr|i cmina-
cijc z|a jcs|c u pcrcmccaju trijcncsnin
s|anara. Osnctna imcnzija crgani-
zirancs|i |rimina|a jcs|c a jc scgmcn|
|cg crganizirancg crganizma u pc|iciji,
pratcsuu i rzati. Ncma crganizira-
ncg |rimina|a |cz sujc|ctanja rzatc.
- rekao je Muflija.
Muflija je kazao da svaki pojedinac
noze ponoci u lorli proliv krini-
naIa ukoIiko iskreno, iz dna duse, za
islinu kaze da je islina, a za Iaz da
je Iaz.
On je rekao da je ponosan na lo slo
je u posIjednjih dvadesel godina os-
lrina reagovanja na zIo ponjerena:
Saa |rimina|ci u ctcm grau nisu gcr-
nji, a| i cni |cji su na t|as|i. Oni sc
|riju i |jczc c tas, |racc i scs|rc. Tc jc
||juni uspjcn jcr saa ncmamc cmina-
ciju |rimina|a, a|i na |cmc jcs mcra a
sc rai i |aj sc prcccs mcra ctrsi|i.
Muflija je podvukao da je uIoga
svakog pojedinca da uva granice
izneu duhovno-noraInog suslava
i krininaIa: Granica jc a, |aa tiis
a nc|c rai z|c, pri|jcgncs jcncm c
|ri naina. a ga sprijcis ru|cm. Tc sc
cncsi na ins|i|ucijc |cjc su zauzcnc
za cgranicnjc |rimina|a. A|c nc mczcs
ru|cm, csui ga gctcrcm. Otc sc saa
cncsi na sta|cg ctjc|a. A a|c ni |c nc
mczc|c, cna ga prczri|c srccm. A||itnc
prczira|i |rimina| znai izc|ira|i |rimi-
na|. Raz|i|a izmcu a||itncg i pasit-
ncg prcziranja |rimina|a jcs|c u |cmc
s|c jc pasitnc prcziranjc ncis|rcnc. Sa
|rimina|cima ncma pijcnja |antc, ncma
,mcrna|a, ncma ni sc|ama. Krimina|ci
sc |jcraju u za|tcr sa is|cm am|icijcm -
a |i |i|i izc|irani. S|c manjc ins|i|uci-
cna|ni mcnanizmi trsc u|cgu izc|iranja
|rimina|a stc tisc ras|c u|cga nas pcjc-
inaca. Primijcni|c |c u pcrcici, u rc-
|ini, u tascj sta|cnctncj |cmuni|aci-
ji! Nc|a |rimina|ci csjc|c a su prczrcni.
Taj prczir mcra prciztcs|i izc|aciju. -
rekao je Muflija.
CIavni nuflija je podsjelio na svoju
nedavnu izjavu da je krininaIcina
njeslo u podzenIju, kanaIizaciji
i sahlana i da se jedino preziron
nogu vralili u podzenIje i izoIaciju.
Trilinu je organiziraIa redakcija re-
vije ,Sandzak, koja je u nekoIiko
posIjednjih lrojeva pisaIa o lenana
krininaIa, krininaIaca i raznih na-
hja na sandzakin proslorina. Na
kraju lriline, CIavni nuflija je odgo-
varao na lrojna pilanja prisulnih.
I2V0k: SANAPkSS
11
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
S
cnara |csnja|c |u|-
|urc naziv je nani-
feslacije kojon je
osnjaka kuIlurna za-
jednica (KZ) 22.12.2O11.
oliIjeziIa drugu godis-
njicu poslojanja i rada.
VeIianslvenon skupu u
HaIi sporlova u Novon
Iazaru prisuslvovaIo je
vise hiIjada Ijudi, neu
kojina lrojni gosli iz re-
giona i dijaspore.
Kako je liIo najavIjeno,
skupu su prisuslvovaIa
veIika inena losnjake
eIile, a leIegranina su
se olraliIi oni koji su liIi
sprijeeni le veeri doci u
NoviIazar.
Scenograhja je liIa ure-
ena u duhu sandzake
lradicije, a vodileIjice
odjevene u lradicionaInu
losnjaku nosnju.
Skup je olvorio predsjed-
nik KZ-a }ahja Iehralo-
vic, koji je izrazio poslo-
vanje svin osnjacina u
Sandzaku i dijaspori, le
in se srdano zahvaIio na
podrsci:
,Hta|a Vam s|c s|c tccras
cs|i a sa nama pcijc|i-
|c racs| 8KZ-a i a nam
jcs jcncm u|ijc|c snagu a
nas|atimc na pu|u prc|cja
stin cnin |arijcra |cjc su
8csnja|c u pcs|jcnjin s|c-
|inu gcina pc|usata|c a
pcnizc. 8KZ anas zanta-
|jujuci stima Vama stjcci
a 8csnjaci imaju naj|c|ju
|u||uru na 8a||anu i a su
8csnjaci jcan c naj|c|jin
narca na 8a||anu.
Iredsjednik NV-a Sanir
Tandir svin osnjacina
eslilao je dvogodisnjicu
KZ-a, a prisulnina se
zahvaIio na pozilivnoj
energiji koju zrae u saIi:
,Nas 8KZ jc nasc suncc i
nasc stjc||c |cjc smc c|a|i
s|c|inu gcina. Za ctc tijc
gcinc 8KZ jc urai|a mnc-
gc tisc ncgc s|c su csnitai
cc|ita|i. Pcs|a|a jc |rana
u c|rani nasin in|crcsa i
s|u| cps|an|a 8csnja|a u
Sanza|u. Tajna uspjcna
jc tjcrctanjc u spcsc|nc-
s|i i |apaci|c|c sanza|cg,
|csnja|cg ctjc|a. Za|c jc
8KZ pc|ijci|a, a cta prc-
puna sa|a jc c|az za |c.
Horovi Din iz Irijepo-
Ija, Iirdevs iz Sjenice,
,Sandzak i ,Merdzan
iz Novog Iazara, pozo-
risna lrupa Lda Masovi-
ca iz Sjenice, KUD ,San-
dzak iz Novog Iazara,
gIunci Senir Cicic i Lnir
IIojovic, odjeveni u lradi-
cionaIno-losnjakin nos-
njana, izvedlon iIahija i
kasida, spIelova sandza-
kih igara le pozorisnih
perfornansa iz sandza-
ko-losnjakog duhovnog
nasIjea, uiniIi su da
cjeIokupan progran, od
scenograhje do izvoaa,
odise kuIlurnon lasli-
non osnjaka Sandzaka.
Ioselno vaIja izdvojili
,sandzakog Iavarolija
Sefcela Ringa Hanido-
vica i prvu harnoniku
Sandzaka Hajrana ekica
koji su izvedlon sevdaI-
nike ,Dva Morica i pje-
sne ,Sinovi Sandzaka,
kao i uvijek, oduseviIi
pulIiku.
Na kraju prograna pri-
sulnina se olralio i nuf-
lija Muaner ef. ZukorIic
- nosiIac Iisle KZ-a na
izlorina za NV i najza-
sIuzniji ovjek za ono slo
KZ danas predslavIja.
On je kazao da je pokrel
KZ najpIodniji vrl iz ko-
jega su za sano dvije go-
dine nikIe najznaajnije
inslilucije osnjaka:
,Ni||a jc 8csnja|a a|a-
cmija nau|a i umjc|ncs|i
(8ANU), c saa najtcca
pc|jca i najtcca naa i |c
|cnanc na pc|ju gjc su sti
mis|i|i a ncmamc snagc. |z
8KZ-a jc ni||a i 8csnja-
|a cmc|ra|s|a zajcnica
(8DZ), |cja cc, a|c 8cg
a, pc|ijci|i |rijumfa|nc
na narcnim iz|crima na
stim nitcima. Otin ana
u Sarajctu sc fcrmira 8cs-
nja|a nacicna|na fcnaci-
ja, |a|ccr iz sjcmcna 8KZ.
Ota ins|i|ucija cc c|jcini|i
fnansijs|u snagu |csnja-
|in |iznismcna i pritrcni-
|a. Narcnin mjcscci nas|a|
cc jcs jcna crganizacija -
Stjc|s|i |csnja|i |cngrcs,
|ac |rctna crganizacija stin
8csnja|a stijc|a, |cja cc
c|up|ja|i i |ccrinira|i stu
|csnja|u cncrgiju i |cja
cc |razi|i a ima stcjc prc-
s|atnis|tc u Ujcinjcnim
nacijama pc mcc|u Stjc|-
s|cg jctrcjs|cg |cngrcsa.
]ctrcji su c|i|i stcjc mjcs|c
u UN jcr su prczitjc|i nc-
|c|aus|. Mi smc prczitjc|i
gcncci i imamc pratc na
stcj Stjc|s|i |cngrcs i stc-
jc mjcs|c u UN. Kac |runa
|csnja|c |u||urc, iz 8KZ
nas|a| cc Ma|ica |csnja|a
|cja cc c|upi|i stc |u||urnc
|apaci|c|c i |ccrinira|i stu
|u||urnu snagu stin 8cs-
nja|a stijc|a. 8csnjacima jc
pc|rc|an i 8csnja|i nacic-
na|ni unitcrzi|c|, i cn cc u
narcncm pcricu nas|a|i u
Sarajctu.
Muflija je lakoer po-
drzao poziv reisuIene
Muslafe-ef. Cerica upu-
cen anlasadana nusIi-
nanskih zenaIja da se
MiIoradu Dodiku uskrali
gosloprinslvo u lin ze-
nIjana:
,Timc sc mcra s|ati|i |a|a
na an|imus|imans|c jc|c-
tanjc ctcg ctjc|a i njcgc-
tin mcn|cra iz 8ccgraa |cji
nc s|ritaju ncprija|c|js|tc
prcma mus|imanima, 8cs-
njacima i is|amu cpccni|c, a
12 12 12
0V0000ISNII0A 80SNIA0k kulIukN 2AI0NI0: 22.12.2000 - 22.12.2011.
5RARA B0$NJACK
KUL1UR
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
k0NIkA
13
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
|cji c mus|imans|in zcma|ja
|razc a im |uu par|ncri u
cs|taritanju njinctin rzat-
nin i nacicna|nin in|crcsa.
Kako li oslvariIi polpunu
sIolodu, Muflija je pozvao
osnjake da se lore na
svin poIjina, u znanju, u
kuIluri, u poIilici, u privre-
di:
,Kraj jc tacsc|cm s|c|jccu
|aa smc mcra|i pcgnu|i g|a-
tu i |aa su rci|c|ji sap|a|i
jcci. Ncmcj sc mijcsa|i u
ctc i|i cnc. Nc |ic |c sc, g|c-
aj stcga pcs|a. Ncma tisc
|cga. O sinc i |ccri Sanza-
|a, c sinc i |ccri |csnja|i,
umijcsaj|c sc u stc s|c Vas sc
|ic. | u tjcru, i u pc|i|i|u, i
u |u||uru, i u nau|u - u stc
cnc s|c prcs|at|ja Vasu tri-
jcncs|, u stc ccn|rc gjc sc
c|uujc c Vama! ]cr a|c Vi
nc |uc|c c|uita|i c sc|i,
cni cc c|uita|i c tama, a
cni su pc|aza|i |a|c c|uu-
ju. Prtc pc|usaju a nas |i-
c|cs|i is|rijc|c, a |aa u |cmc
nc uspiju, cna rac c g|ati
nasc tjcrc, nasc nacijc, nasc
|u||urc, nascg imcna, nascg
icn|i|c|a, nascga c|razcta-
nja i stcga cncga s|c prc-
s|at|ja nasu trijcncs|. Uz-
mi|c stcj zitc| u stcjc ru|c
i Vi c|uuj|c c |cmc |a|c cc
|i|i nascj jcci.
Muflija je poselno nagIa-
sio da ce u hisloriji po-
sIjednjih dvadesel godina
oslali zapancene eliri
slvari:
,S|c|can Mi|csctic jc pc-
|usac is|rijc|i|i |csnja|i
narc, i nijc uspic. Vcjis|at
Kcs|unica, uz pcmcc stcga
pcmagaa u Sanza|u, iztr-
sic jc agrcsiju na |s|ams|u
zajcnicu, i nijc uspic. Zc-
ran inic jc ac cztc|u za
csnitanjc |n|crnacicna|ncg
unitcrzi|c|a, i uspic u |cmc.
8cris Taic, uz pcrs|u stc-
ga pcmagaa u Sanza|u,
iztrsic jc agrcsiju na |n|cr-
nacicna|ni unitcrzi|c|, i u
|cmc nijc uspic. Otc cc sta|c
|csnja|c ijc|c pcnat|ja|i
sta|cnctnc i |c nccc ni|aa
|i|i za|crat|jcnc.
Osvrcuci se na opslrukciju
rada NV-a od slrane le-
ogradskog rezina, Muflija
je kazao:
,Tc nijc nasa manj|atcs|,
ncgc as|. Oni priznaju samc
cnc s|c s|uzi njinctim in|crc-
sima. Ncgacija nas i nascga
znai a smc prati i a jc |c
pratc. Stc s|c smc ini|i, stc
s|c smc pcig|i u pcs|jcnjc
tijc cccnijc, cni su |aza|i.
Mi |c nc priznajcmc. Ni-
smc sc cstr|a|i pa smc pci-
g|i jcs ncs|c. Kaa smc pci-
g|i cnc jcs tisc, cni su |aza|i.
Priznajcmc cnc manjc, a|i
Vam sa nc priznajcmc ctc
tisc. | |a|c rccm, |jcra|i nas
a csnitamc jcs tisc i tisc. |
ctc csnitamc, pa a|c |ucmc
mcra|i csncta| ccmc i cnc
najtisc. A cni cc |aa rcci.
Stc Vam priznajcmc, samc
ncmcj|c |c najtisc. A|i, |c-
jim sc a im nc |uc |asnc
- rekao je Muflija i dodao
da priznanje i nepriznanje
ne funkcionira jednoslra-
no, vec dvosnjerno i onaj
koga priznajele priznaje i
vas.
,Za|c |i |rc|a|c a znaju, stc
u cmu nas nc priznaju pczi-
taju nas a i mi njin nc pri-
znajcmc. Za|c 8NV ncmcj
a |rinc s|c ga nc priznaju,
jcr jc |c c|az a pripaa
ctcmc narcu - zakIjuio
je nuflija ZukorIic.
0SIIIk u P0V00u
0V0000ISNII0
Pcs|ctani
Vccma sam pc-
asccn pczitcm
a prisus|tu-
jcm stcancm
c|i|jczatanju
rugc gcis-
njicc csnitanja
8csnja|c |u||urnc zajcni-
cc.
Pra|cci ra ctc nacicna|nc
crganizacijc, utjcric sam sc
a jc cna stcjim nas|an|cm i
jc|ctanjcm pcpuni|a prazan
prcs|cr ins|i|ucicna|ncg zi-
tc|a |csnja|cg narca.
Pc|trcn |apaci|c| 8KZ-a
a c|upi |u||urnc a||itis|c
u Sanza|u, Sr|iji, Crncj
Gcri, Ma|ccniji, A||aniji
i Kcsctu prcs|at|ja nis|c-
rijs|i is|cra| u czit|jatanju
s|tarncg jcins|ta 8csnja-
|a, imc sc zaus|at|ja crczija
|csnja|cg nacicna|ncg ||ita
pcjaana na|cn isc|ucijc
|x-]ugcs|atijc.
Pcsc|nc sam imprcsicniran
crijcn|acijcm ctc crganizaci-
jc a |as|ini i afrmira pratc
|u||urnc trijcncs|i 8csnja-
|a, unaprcujuci stijcs| c
t|as|i|im |u||urnim trijc-
ncs|ima sta|cg pcjcinca.
Ranijc p|aniran s|uz|cni |c-
rata| u Kutaj|u sprijcic mc
jc a anas |ucm sa Vama,
a|i mc nipcs|c nccc sprijci-
|i a utijc| |ucm uz Vas,
ajuci Vam punu pcrs|u u
a|jcm cstajanju s|c|cc u
|cris| |csnja|cg narca.
O srca Vam cs|i|am ctaj
ma|i ju|i|cj i tc|i|c rczu||a|c.
kISu-l-ulNA
0k. NuSIAIA 0kI0
Vccma cijcnjc-
ni
Vas pczit a
prisus|tujcm
c|i|jczatanju
tijc gcinc c
csnitanja 8cs-
nja|c |u|urnc
zajcnicc u Sanza|u pc|a-
|ac mc na pcmisac a Uzti-
scni Gcspcar ajc mi|cs|
|aa i ca||c sc nc naamc.
Pcs|jcnjin gcina izg|ca|c
jc a za crganizacicnc jcin-
s|tc 8csnja|a u raz|ii|im
rzatama 8a||ana i ijaspcrc
ncma nac. Raanjc 8KZ-a
prcs|at|ja nctu tiziju |cs-
nja|cg jcins|ta, s|c jc u
mcni, a tjcrcta|nc i |c tcci-
nc 8csnja|a, rasp|amsa|c tcc
u|innu|c zcraticc cp|imizma
i tjcrc a narc sa ctc|i|c
numancs|i i mcrnamc|a ima
pratc a |uc su|jc|| t|as|i-
|c srccc i srccc rugin u |u-
ucncs|i.
Opratanc sam sprijccn
a anas |ucm sa tama i
|amc ncpcsrcnc sujc|ujcm
u racs|i |ancta i prija|c-
|ja 8KZ-a, s|c nccc umanji|i
k0NIkA
14
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
k0NIkA
mcju racs| z|cg pcs|cjanja
tas i stcga s|c ini|c.
8csnja|a a|acmija nau|a i
umjc|ncs|i rauna na cz|i|j-
nc par|ncrs|tc sa 8csnja-
|cm |u||urncm zajcniccm
uz utjcrcnjc a cc tasa cr-
ganizacija |i|i naj|c|ja spcna
izmcu 8ANU-a i sirc|in
masa |csnja|cg narca.
Uz zc|ju a nas|ati|c pu|cm
uspjcna, primi|c mcjc najsr-
anijc cs|i||c.
Pk0SI0NIk 8ANu
Pk0I. 0k. IkI0 NuI0
P c s | c t a n i
prcsjcnic
|cnra|cticu,
cijcnjcni |a-
ncti 8KZ,
Sa csc|i|im
zactc|js|tcm
Vam cs|i|am
tcgcisnjicu c csnitanja
8KZ. |a|c jc |c rc|a|itnc |ra-
|a| pcric, mcram is|aci a jc
8KZ pcs|ig|a tc|i|c rczu||a|c
|cji, usuicu sc rcci, imaju
nis|crijs|u tazncs|. 8KZ jc
na sus|ins|i nain ar|i|u|isa-
|a pc|rc|c |csnja|cg ctjc|a
u Sanza|u i pcs|a|a jcan
c s|u|cta cps|an|a 8csnja-
|a na prcs|cru Sanza|a, a i
sirc. Pcsc|nc zc|im a is|a-
|ncm Vasu angazirancs| na
pctczitanju 8csnja|a 8a||a-
na i |trcpc, |ac i na |as|injc-
nju nasc |u||urc i |raicijc na
|im prcs|crima.
Vjcrujcm a cc 8KZ i a|jc
nas|ati|i sa stcjim prcgrcsit-
nim jc|ctanjcm |cjc mcra
|i|i pu|c|az stima nama.
S pcs|ctanjcm,
Pk0SI0NIk
8NV-A
SANIk IAN0Ik
Tc|i|c pu|a
u nascj
|csnja|cj
n i s | c r i j i
pc|aza|c sc
a smc |i|i
pc|jcnici samc cna |aa
smc |i|i 8|R, |aa smc |i|i
]|DNO, |aa smc |i|i jcin-
s|tcni, |a smc |i|i ZA]|D-
N|CA.
Pc|tru |cmc ajc i nasa
8OSN]ACKA KU|TUR-
NA ZA]|DN|CA, pc ijim
|ajra|cm 8csnjaci Sanza|a
anas |iju jcnu c stcjin
pc|jccncsnin |i|a|a. 8i||a
jc |c za cutanjc |csnja|cg
srca, usc, una..., cncsnc
stcga cncga s|c 8csnja|a ini
8csnja|cm.
Rc||c |i sc a u insans|cm zi-
tc|u tijc gcinc i nisu nc|i
ug pcric. Mcu|im, na|cn
stcg rccnja |rcz tijc gci-
nc zitc|a insan sc i usprati,
i prcnca, i prcgctcri, sa-
zna i za |a|a, i za maj|u, i
za |racu, i za scs|rc... Nasa
8KZ rccna jc prijc tijc gc-
inc, a|i jcj nisu |rc|a|c ti-
jc gcinc a |i sc usprati|a,
prcnca|a, prcgctcri|a. Na
stcm rccnju cna jc tcc |i|a
uspratna, gcra, c|una...
Nijc jcj |rc|a|c tijc gcinc
a |i ,prcnca|a, jcr pri sa-
mcm stcm nas|an|u 8KZ jc
tcc smjc|c |ra|a, jurisa|a...
8KZ nisu |rc|a|c ctc tijc
gcinc a |i cna prcgctcri|a,
jcr jc 8KZ prcgctcri|a cman
pri inu c|jat|jitanja njcncg
nas|an|a. Prcgctcri|a jc |a|c
grcm|c, |a|c ja|c a su sc
|ra sanza|a za|rcs|a, a
su sc c|ujc i rijc|c us|ati|c.
Gctcr 8KZ jc, us|tari, gctcr
sta|cg insana |csnja|cg
|cji jc stjcs|an |cga |c jc, s|a
jc, cncsnc |cji jc stjcs|an
|cga s|a jc |c s|c njcga ini
8csnja|cm.
Pri samcm ,rccnju 8KZ jc
zna|a i |c a jc njcna ,maj-
|a, njcna ma|ina cmcti-
na 8csna i Hcrccgctina i a
su 8csnjaci i 8csnja|injc,
nc samc c P|ata c Nctcg
Pazara, nc samc cijc|cg San-
za|a, ncgc 8csnjaci i 8cs-
nja|injc cijc|cg unja|u|a, c
magri|a c masri|a, |raca i
scs|rc.
U pctcu c|i|jczatanja tc-
gcisnjicc uspjcsncg jc|cta-
nja 8KZ, mi sanza|i 8cs-
njaci |cji |rcnu|nc |cratimc
u S|aninatiji upucujcmc
jcnc i|rcnc MU8AR|CO-
|A, MU8AR|KOSUM,
HA]ROSUM!
Pk0SIAVNISIV0 SAN02AkA 2A
SkAN0INAVIIu IkI0 Ikk0 SANII0
Pcs|ctani prcsjcnic 8cs-
nja|c |u||urnc zajcnicc,
ragi mcji 8csnjaci i 8csnja-
|injc iz pcncsncga Sanza|a!
Zc|im Vam u stcjc |inc imc
i u imc tasc |racc i scs|ara iz
Ma|ccnijc cs|i|a|i na ru-
gcj gcini pcs|cjanja 8cs-
nja|c |u||urnc zajcnicc.
8KZ jc pc|aza|a |a|c sc u-
taju tjcra, cs|cjansa|tc,
as| i pcncs 8csnja|a |cji sc
iz prcjc||a prc|tara u pc|rc| i
siri na stc mcriijanc stijc|a
na |cjima zitc 8csnjaci.
Zc|im Vam a nas|ati|c |i|i
utari nacicna|ncg pcncsa,
|u||urc, |as|inc i |raicijc
8csnja|a! Nc|a tam jc na-
iri|i, src|na i |cricc|na cta
c||jc|nica i a s|jcccu, in-
sa||an, cc|amc s|upa i za-
jcnc sc tcsc|imc s|c|ci |cs-
nja|cga narca!
Pk0SI0NIk 8k2 u NAk00NIII
02NIl 8kI0VI0
Utazcni prcsjcnic |cnra-
|cticu, u stcjc |inc imc i u
imc 8csnja|a iz Amcri|c zc-
|im Vama i stim 8csnjacima
u Sanza|u mu|arc||isa|i
anasnji a|um |ac pcc|a|
cncga s|c sc nazita nacicna|-
nc |ucnjc 8csnja|a!
8csnja|a |u||urna zajc-
nica prcs|at|ja |ajra||ara
|csnja|cga pr|csa i pcnc-
sa, za|c smc i mi 8csnjaci
u Amcrici pcsc|nc racsni
|aa znamc a u nascj ma|i-
ci, nascm tc|jcncm Sanza-
|u, ima nc|c pcpu| 8KZ |c
s|cji na |rani|u c|ranc na-
scg |u||urncg i nacicna|ncg
icn|i|c|a.
Mansuz sc|ami za Vas i stc
8csnja|c u
Sanza|u.
ISNAIl
Sk0AN0VI0,
Nw Y0kk
| s s c | a mu
a|cj|um,
Sc|amim stc 8csnja|c i upu-
cujcm is|rcnc cs|i||c prc-
sjcni|u ]anji |cnra|cticu,
sc|rc|aru Sa|anuinu |c|icu,
|ac i stim |anctima prc-
sjcnis|ta 8KZ za rugi rc-
cnan.
8KZ jc ins|i|ucija |cja jc |c-
mc|j raztcja i cutanja nasc
|u||urc. 8KZ cc cmci|i gra-
nicu nasc |csnja|c |u||urc,
c|jc|cani|i pri|ritanc i c
za|crata sauta|i. Sc|amc
upucujcm i nascm utazcncm
muf|iji Muamcr-cf. Zu|cr|i-
cu, ija cc jc|a |i|i upisana
z|a|nim s|ctima u nis|criju
|csnja|cg |crpusa.
IN0l00 I kNII2VNIk,
AlI0k0VI0 SulINAN
S|ohoda| med|j| a Saadtaka
15
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
k0NIkA
Dana 27.12.2O11. u Saraje-
vu je fornirana osnja-
ka nacionaIna fondacija
(NI). Iorniranju ove
Iondacije prelhodio je
dvodnevni skup privred-
nika u organizaciji SAL.
Iondacija je fornirana sa
ciIjen davanja nalerijaIne
podrske losnjakin naci-
onaInin projeklina.
Irije Osnivake skupsline
NI-a, SAA je polpisa-
Ia IrolokoI o saradnji sa
Udruzenjen privrednika
iz Tesnja i sa Udruzenjen
privrednika porijekIon iz
Sandzaka iz lurskog grada
urse.
Osnivakoj skupslini NI-
a, pored lrojnih gosliju i
privrednika, prisuslvovaIi
su i reisuIena dr. Muslafa-
ef. Ceric i nuflija Muaner-
ef. ZukorIic.
CIavni nuflija je izrazio
radosl line da se osnja-
ci saslaju na ovon nivou
polpuno sIolodno lez pri-
lisaka sa slrane.
,Susrc| |jui prcs|at|ja
cmcns|raciju s|c|cc. S|a|-
nc gctcrim i u ma|ici i u
ijaspcri |c|i|c jc taznc us-
pcs|at|janjc |csnja|in na-
cicna|nin ins|i|ucija. Osni-
tanjc 8ANU jc mcni tra|i|c
cp|imizam, ja mis|im a jc
mcgucc uspcs|ati|i i Ma|icu
|csnja|u, i 8csnja|i naci-
cna|ni unitcrzi|c| i Stjc|s|i
|csnja|i |cngrcs |ac |rctnu
crganizaciju stin 8csnja|a
|cja cc pc mcc|u
Stjc|s|cg jctrcj-
s|cg |cngrcsa c|i|i
stcjc mjcs|c u UN.
|crmiranjc 8N|-
a znai uspcs|atu
jcs jcncg s|u|a u
s||apanju |csnja|c
nacicna|nc zgrac.
]can c csnctnin
pcs|u|a|a sutcrcni-
|c|a |incs|i i zajc-
nicc jcs|c fnansijs|a
au|cncmncs|. Va|uf
jc najtrscc ||c pc
nasim ncgama, za|c
sc pcs|cjcci ta|uf
|ranc uspcs|atcm
nctin ta|ufa i ctc
sma|ram rctc|uci-
cnarnim isnccm u pratcu
uspcs|atc nctcg pcimanja
ta|ufa gjc ccmc pcrc tjcr-
s|in ima|i i nacicna|nc ta|u-
fc - rekao je izneu osla-
Iog CIavni nuflija.
ReisuIena nije krio zado-
voIjslvo slo su se privred-
nici iz Sandzaka, osne i
Turske saslaIi i polpisaIi
sporazune o saradnji i slo
je u nogucnosli da podr-
zi forniranje NI-a. On je
ispriao kako je kraIj Al-
duI Aziz osnovao KraIjevi-
nu Saudijsku Araliju lez
ijednog rijaIa u dzepu, vec
je od svog prijaleIja, lizni-
snena, posudio novac za
drzavu:
,Otc czit|jatam |ac a smc
i mi |cz ijcnc mar|c, uz pc-
mcc |csnja|in |iznismcna,
|rcnu|i u prat|jcnjc taznin
prcjc|a|a - rekao je, iz-
neu oslaIog, ReisuIena i
naslavio: ,Mi mcramc ima|i
a||crna|itu za 2040. gcinu,
a ja mis|im a sc cna sas|cji
u zaacima a tjcrujcmc u
nasu |uucncs| i nasc |apa-
ci|c|c. Stima cnima |cji gc-
tcrc a sc 8csnjaci nc mcgu
c|rani|i a|c 8csna |rcnc
a sc raspaa |ac s|c sc ras-
pa|a ]ugcs|atija pcruujcm
a 8csnjaci nccc ncs|a|i i a
cc sc 8csnjaci c|rani|i. |z-
ajs|tc jc gcrc c u|cjs|ta -
|azc sc u Kuranu. Otc Vam
gctcrim a |in Vam u|azac
na jcnu cpasnu s|tar, mi
smc 8csnjaci jcini narc u
stijc|u u |cjcm izajnici prc-
f|iraju i g|crifciraju sc |ac
umijccc prczit|jatanja. Mi s
|im mcramc s|a|i i |aza|i a
ncccmc |c|crira|i izajni|c
nascga narca |cji prcaju
nasu as|, nasu s|c|cu, nasu
tjcru i utcc nas u s|ran, nc-
iztjcsncs| samc za|c a |i
cni ima|i p|acu u par|amcn|u
i a |i ima|i t|as|. Mi mcra-
mc |aza|i cnima |cji nas iz-
aju - cs|a jc |cga i mcramc
sc stcm snagcm suci|i sa
|im. Mi mcramc za nasc tcc
iza|ra|i |juc |cji su nra|ri,
pcs|cni i ncpc|tarcni. Mi nc-
mamc jcs s|c|cu c s|rana i
s|c|cu c sircmas|ta.
Osnivaka skupslina NI-
a zavrsena je lako slo su
prisulni polpisaIi prislu-
pnicu i Akl o osnivanju
Iondacije, kojin su se ola-
vezaIi da ce njeseno dio
svojih prihoda upIacivali
na raun Iondacije.
Celiri dana nakon
Osnivake skupsline,
31.12.2O11. godine, u Sara-
jevu je odrzana Konslilu-
irajuca jednica Upravnog
odlora NI-a.
Na sjednici su raznalrane
adninislralivne i lehni-
ke prelposlavke zakona,
pravne regislracije NI-a,
le osnovni progranski ci-
Ijevi i pIan rada Iondacije
za period 2O12.
osnjaka nacionaIna fon-
dacija osnovana je s ciIjen
akunuIacije sredslava za
hnansiranje losnjakih
nacionaInih inslilucija i
projekala.
SANAPkSS
F0RMlRANA B0$NJACKA
NACl0NALNAF0NbAClJA
U
organizaciji SAL i uz po-
drsku IUNI u Sarajevu je
odrzan dvodnevni Regio-
naIni skup privrednika porijekIon
iz Sandzaka na kojen su uesce
uzeIi privredni sanpioni iz iH,
Srlije, Crne Core, Turske, Auslrije,
Luksenlurga, Njenake, Aneri-
ke i niza drugih drzava Zapadne
Lvrope i svijela.
Skup je poeo u ponedjeIjak 26. de-
cenlra 2O11. godine okupIjanjen
privrednika koji su dosIi iz svih
ovih drzava, a prena prolokoIu
oni su olisIi sesl uspjesnih hrni u
Kanlonu Sarajevo iji su vIasnici
porijekIon iz Sandzaka i upoznaIi
se sa njihovin posIovanjen, uspje-
sina i leskocana na koje naiIaze.
Uesnici RegionaInog skupa su
olisIi hrnu ,Ioresler, koja se
lavi izradon dijeIova za lraklore
i leske nasine i posjeduje savre-
nenu kovanicu. VIasnik hrne je
porijekIon iz ijeIog IoIja. Zalin
su olisIi falriku za proizvodnju
ALU i IVC sloIarije ,ALC iji su
vIasnici lrojica lrace Cusinac, la-
koer porijekIon iz ijeIog IoIja.
Nakon loga su olisIi graevinsku
konpaniju ,DuIjevic iji su vIa-
snici porijekIon iz peslerskog seIa
Meugor. Ova hrna je 2OO8. pro-
gIasena za najuspjesniju u Kanlonu
Sarajevo. Nakon posjele konpani-
ji ,DuIjevic privrednici su olisIi
zularsku poIikIiniku ,Lokvanic
ija je vIasnica VaIida Lokvanic
porijekIon iz Sjenice od Lakola.
U veernjin salina privrednici su
olisIi i hrnu ,Sidzis 5 koja se
lavi dislrilucijon prehranlenih
proizvoda i iji su vIasnici pelorica
lrace Rasloder. Na kraju su olisIi i
falriku za proizvodnju IVC i ALU
sloIarije ,Sa-pIasl koja zaposIjava
65 radnika i iji je vIasnik porije-
kIon iz IrijepoIja.
Iredsjednik SAL Hako DuIjevic je
islakao da je ciIj ovog prvog dana i
susrela sandzakih privrednika da
se kroz druzenje privrednici neu-
solno upoznaju, kao i da se napra-
ve konlakli, laza podalaka, razni-
jene leIefoni i naiI-adrese, slruna
zaninanja kojina se privrednici
lave i da se napravi alnosfera ne-
usolnog povjerenja i saradnje.
Drugog dana skupa privrednika
odrzana je radna sjednica na kojoj
je usvojen pIan aklivnosli za 2O12.
godinu i zakIjuci od kojih je jedan
da je regija Sandzak, iako posjeduje
dovoIjne konparalivne prednosli
i privredne polencijaIe, jedna od
ekononski najnerazvijenih regija
na prosloru Zapadnog aIkana.
Irivrednici su upuliIi zahljev
vIadana drzava u okruzenju da
usnjere znaajnija uIaganja u iz-
gradnju neophodne regionaIne
infraslruklure i usposlavIjanje
povoIjnog pravnog okvira za eko-
nonski razvoj sandzake regije,
kao i da daju podrsku izradi slra-
leskih dokunenala ekononskog
razvoja i sprovoenju akcionih
pIanova na olkIanjanju disparilela
ekononske razvijenosli regije San-
dzak.
Irivrednici vide Sandzak kao in-
legrisliki region koji noze oslva-
10 10 10 10
RGl0NALNl 5KUP
5ANbZACKlR PRlvRbNlKA
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
A
h
d
a
|
a
h

N
A

N
u
I
0
V
I
0
k0NIkA
17
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
rili prelposlavke da noze povIaili
sredslva iz evropskih i drugih fon-
dova i u lon snisIu zakIjuiIi su da
je polrelno razvili odgovarajucu
infraslrukluru za priprenu i izradu
eIalorala i projekala i naksinaIno
korislili prograne LU za prekogra-
ninu suradnju zenaIja u regionu.
Konslalirano je da posloje konpa-
ralivne prednosli Sandzaka za uIa-
ganje u olIasli: proizvodnja zdrave
hrane, pakovanje i dislrilucija vode,
lurizan i energelski polencijaIi i ol-
novIjivi izvori energije.
Kako li se uIaganja u ove olIasli
oslvariIa, SAA ce u sIjedecen pe-
riodu izradili pIalfornu sa konkrel-
nin pravcina djeIovanja, djeIovali
na poIilike suljekle drzava u okru-
zenju na poloIjsanju privrednog
anlijenla u Sandzaku, kreirali lazu
podalaka resursa i nogucnosli za
uIaganje, le pronociju privrednih
polencijaIa sandzake regije.
Iored ovih aklivnosli, SAA ce u
narednon periodu izradili niz slu-
dija opravdanosli, inveslicionih
eIalorala i projekala u ovin olIa-
slina, a najznaajniji su izrada kon-
kursne dokunenlacije za sludiju
opravdanosli izgradnje aulopula
Novi Iazar-Sarajevo, izrada sludi-
ja opravdanosli i idejnih rjesenja
za izgradnju slanleno-posIovnih i
lurislikih oljekala na leriloriji San-
dzaka, izrada inveslicionog eIalora-
la za izgradnju lurislikog elno-seIa
na Ieslerskoj visoravni, za izgrad-
nju falrike za preradu krea, za iz-
gradnju falrike za preradu vode, le
o nogucnoslina uIaganja u Sandza-
ku.
Na zavrselku ovog dvodnevnog
skupa, privrednici porijekIon iz
Sandzaka izraziIi su oekivanje da
ce poIilike vIasli zenaIja u okru-
zenju prepoznali pozilivne nanjere
udruzenja SAA usnjerene u prav-
cu ekononskog razvoja i prosperile-
la regije.
k0NIkA
D
ana 27.12.2O11. u
Sarajevu je olvore-
no Iredslavnislvo
Sandzaka za iH. Ovo je
drugo predslavnislvo San-
dzaka koje je NVS olvo-
riIo u inoslranslvu. Irvo
predslavnislvo je olvore-
no poIovinon novenlra
u Celelorgu.
Iredslavnislvo u Sarajevu
je olvoreno u saradnji sa
Ligon za Sandzak, a sve-
ano su ga na upolrelu
graanina predaIi pred-
sjednik IVS Sead Sacirovic
i predsjednik LZS Hako
DuIjevic.
Iredslavnislvo Sandzaka
u iH je olvoreno kao po-
lrela veIikog lroja graa-
na porijekIon iz Sandzaka
koji zive u iH da se rijesi
njihov slalus i kao odgo-
vor na ogIusivanje vIasli
u osni na zahljev da se u
Sandzaku olvori konzuIal
iH.
IriIikon olvaranja ovog
Iredslavnislva predsjed-
nik IVS Sead Sacirovic je,
izneu oslaIog, rekao:
,Cini mc src|nim s|c smc u
|ra||cm rc|u uspjc|i a c|tc-
rimc rugc prcs|atnis|tc
Sanza|a u stijc|u i stima
cs|i|am na |cmc. Prcs|at-
nis|tc jc c|tcrcnc sa ci|jcm
a utrs|imc saranju iz-
mcu 8csnja|a, a |cn|rc|na
nam jc namjcra a cjaamc
c|cncms|c-pritrcnu sara-
nju izmcu Sanza|a i 8iH.
On je najavio skoro olva-
ranje jos jednog predslav-
nislva Sandzaka u jednoj
od drzava koje se snalraju
svjelskon veIesiIon.
Iredsjednik LZS Hako
DuIjevic je islakao da ce
ovo predslavnislvo radili
na inlernacionaIizaciji san-
dzakog pilanja u svijelu.
,Pcrc |cga s|c u 8iH pc-
s|cjc am|asac Sr|ijc i Crnc
Gcrc, stima jc pczna|c a cni
nc tcc ni minimum |rigc c
nama |cji smc pcrijc||cm iz
Sanza|a, a |rcjni Sanza-
||ijc zitc ctjc. Ka||u|ira sc
a ima prc|c tacsc| ni|jaa
|jui |cji u 8csni zitc |cz ri-
jcscncg s|a|usa i prata na |i-
jccnjc i s|c|ctanjc. Mi ccmc
sc pc|rui|i a |rcz ctc Prc-
s|atnis|tc amc puni cpri-
ncs u rjcsatanju |in prc||c-
ma - rekao je DuIjevic.
Za predsjednika Iredslav-
nislva Sandzaka u iH iza-
lran je ekononisla Lnver
Zornic, a u pIanu je da se u
dogIedno vrijene olvori i
Sandzaki kuIlurni cenlar
koji ce kroz razne akcije
i nanifeslacije okupIjali
SandzakIije i pronovirali
Sandzak u iH.
01v0RN0 PRb51AvNl$1v0
5ANbZAKA U 5ARAJvU
18
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
DeIegacija NV-a i KZ-
a, koju su ini predsjed-
nici Sanir Tandir i }ahja
Iehralovic, loraviIa je u
lrodnevnoj posjeli os-
njacina u Cracu, eu i
Minhenu u periodu od 9.
do 11. decenlra 2O11. Tin
povodon u organizaciji
Zajednice sandzake di-
jaspore u eu je organizi-
rana lrilina ,Sandzak na
pulu ka sIolodi. Modera-
lor lriline lio je Aden-ef.
Hasanovic.
Irvi je svoje vienje San-
dzaka na pulu ka sIolo-
di ponudio predsjednik
KZ-a }ahja Iehralovic.
On je islakao nekoIiko
kIjunih nonenala koji su
presudno uljecaIi na poro-
lIjavanje duha sandza-
kog ovjeka:
,Mi smc s|c|cu izgu|i|i,
|a|c rcc jcan nas prija-
|c|j, prijc 99 gcina (1912).
Hta|a 8cgu, |in 99 gcina
pc|an|c is|ic i mi sc traca-
mc na pu| s|c|cc 8csnja|a
Sanza|a, na pu| njinctc au-
|cncmncs|i.
Onc s|c jc c|i|jczi|c prcs|i
pcric jcs|c |u|minacija is-
|riminacijc i |crcra, |cja jc
pcc|a prijc c|iri gcinc i-
rc||nim napacm na naj|i|-
niji |cs|ur |csnja|cga |ica,
|j. |s|ams|i zajcnicu. Tc jc
prc|ui|c stc nas i cprinijc-
|c a sc |ac zajcnica prc|u-
imc iz sna |cji jc |rajac tisc
c 90 gcina, a i mi u ma-
|ici i ti u ijaspcri s|ancmc
na pu|u c|rcznjcnja i c|ranc
Sanza|a i stin njcgctin tri-
jcncs|i, jcr jc |c zanjc s|c
nam jc cs|a|c i s|c su pc|usa-
|i razncraznim prcjc||ima a
nam uzmu.
Drugi ja|c tazan mcmcn| jc-
s|c gascnjc iztcra napaa na
|u jcinu au|cn|cnu |csnja-
|u ins|i|uciju, a |c jc 8NV
iz |cjcga jc |aa i rccnc a
|s|ams|a zajcnica tisc nc
pcs|cji. Tc jc |ic jcan cr-
gan pc upratcm Su|jcmana
Ug|janina |cji jc za raun sr-
|ijans|cg rczima n|ic ctcs|i
c |cga a 8csnjaci nc pcs|c-
jc na |ar|i s|c|cnin i cs|c-
jans|tcnin narca 8a||ana.
|z|cri za 8NV su prciztc|i
8KZ |cja jc prcuzc|a stc cnc
prcccsc iz |cjc sc izrci|c
pratc, |cgi|imnc i jcins|tc-
nc 8NV |cjc jc ima |urazi i
nra|rcs|i a sc |cri za icju
s|c|cc i cs|cjans|ta 8cs-
nja|a na ijc jc c|c prcsac
prti prcsjcni| 8KZ-a prcf.
r. Mct|u Duic. |z 8KZ-a
jc prcizis|c i Narcnc tijccc
Sanza|a (NVS), iz 8KZ-a
sc izrci|a icja c csnitanju
8csnja|c a|acmija nu|a i
umjc|ncs|i (8ANU) i stin
cnin s|c|cars|in ins|i|ucija
|cjc imaju za ci|j a s|tara-
ju c|risc s|c|cc |csnja|cg
narca. Ta s|c|ca sc pcs|izc
prat|jcnjcm zas|i|nin mcna-
nizama.
U prc|c||cm pcricu na pu|u
|a s|c|ci 8csnjaci su sc |rcz
8KZ ctazi|i a |u zis|u,
|cja jc prc|ucna u Sjctcr-
ncm Sanza|u, prcncsu na
cnc ijc|ctc |csnja|cg narc-
a |cji su jcs pc tccim s|i-
nijs|im |crcrcm. Osnctana
jc 8KZ u Crncj Gcri na c|u
sa Haz|ijcm Ka|acm |cja jc
pc|rcnu|a prcccs pc|unc prc-
|it crncgcrizacijc 8csnja|a.
|z Crnc Gcrc 8KZ stcju ini-
cija|itu prcncsi na 8csnja|c
u Ma|ccniji |cji su u stcmu
prcpus|cni sami sc|i i a|jcj
asimi|aciji, s|c jc c|tcri|c
mcgucncs| a in |rajnc izgu-
|imc. Hta|a 8cgu, i
|aj prcccs jc zaus|at-
|jcn. Prcccs jc |asnijc
|rcnuc na Kcsctu.
8csnjaci Kcscta su
sc naa|i a cc sc
cs|c|aanjcm Kcscta
c sr|ijans|c t|as|i i
za njin pcjati|i |ijcpi
ani. Mcu|im, cpc|
sc uari|c na njin. 8i|i
su najs|a|iji. Saa su
sc i cni pcc|i ins|i|u-
cicna|nc crganizira|i
|rcz 8KZ.
Iredsjednik NV-a Sanir
Tandir je govorio o prijas-
njen i sadasnjen poIozaju
osnjaka u Sandzaku:
,Na|azimc sc na pu|u cs|ta-
ritanja pc|punc s|c|cc i
pc|jcc. Da |i nam jc |i|c
|a|sc 90-|in gcina, |aa smc
ima|i Src|rcnicu, |aa su u
Pri|cju nasu |racu i scs|rc
c|ima|i iz au|c|usa u Sjc-
tcrinu, spa|i|i Ku|urcticc?
Da |i nam jc |i|c |c|jc |aa
su 1993. zapa|i|i 8u|cticu
|c P|jcta|ja? Da |i nam jc
|i|c |c|jc |aa su u S|rpici-
ma 27.02.1993. iz tcza c|i-
ma|i 8csnja|c? Mncgc nam
jc |i|c |czc ncgc anas. 8i|c
jc pi|anjc a |i ccmc |ic|cs|i
cps|a|i. Da |i nam jc |i|c |a|-
sc pc izmcm |cmunizma
|aa su ncrc A|c|sanra
Ran|ctica, OZN|, UD8|,
pa|rc|ira|c Sanza|cm, prc-
|ija|c pcs|cnc, cs|i|c i nctinc
cmacinc Pcs|cri, Sanza|a,
8rcarcta. Kaa su nasi naj-
|c|ji |jui s|raa|i samc za|c
s|c su |i|i ug|cni i pismcni.
]c |i nam |aa, ragi prija|c-
|ji, |i|c |a|sc i|i saa. Da ic-
mc jcs a|jc u pctijcs|. Da |i
nam jc |i|c |a|sc za trijcmc
|ra|ja, izmcu ta stjc|s|a
ra|a, |a znamc a su crnc
|rcj|c Kcs|c Pccanca pa|rc|i-
ra|c Sanza|cm i u|ija|c |cz
i|a|tc prcsuc naj|c|jc 8cs-
nja|c |cjc su za|c||i, a |cjc
jc |asnijc Ran|ctic u|ijac. ]c
|i nam |aa |i|c |a|sc? Nijc.
Mczc|c sc traca|i u pctijcs|
|c|i|c nccc|c i tijc| cc|c a
nama 8csnjacima u Sanza-
|u ni|aa nijc |i|c |an|c.
Saa jc nasa nis|crijs|a san-
sa. Dragi A||an nam sc smi-
|ctac i a nam tc|i|i ranmc|.
Prtcns|tcnc nam jc arctac
mi|cs| jcr imamc ctjc|a |cji
sus|ins|i mczc a nas pctcc.
Tc jc nas muf|ija Muamcr-cf.
Zu|cr|ic. Hccu a Vas pi-
|am, |cz ima|c cmccija, |aa
smc u nascj pctijcs|i ima|i
ctjc|a sa |a|tcm narizmcm
i |apaci|c|ima? Kaa jc nas
prcs|atni| mcgac a izac
na cr|u |im a|acmicima, |cj
|ccgras|cj |tazic|i|i i a in
pc|ijci? Nc mcgu u zanjin
s|c|inu gcina a prcnacm
nc|cg |a|tcg. | |c jc csncta.
Osncta jc |im |cji imamc
prtcns|tcnc u |s|ams|cj za-
jcnici, a cna jc garan| nasc
s|c|cc.
A|c su mcj cc i prajc
mcra|i |rpjc|i izmu, a|c sam
ja mcrac anc i ncci prctci-
|i u c|rani |s|ams|c zajc-
nicc i u izgranji ins|i|ucija,
nccu a cztc|im a mcjc i-
jc|c is|c |c prczit|jata. Ona
pi|anja |cja nasi rci|c|ji
nisu mcg|i a rijcsc, nccu a
cs|at|jam a mcjc unuc p|a-
ca. Dcs|a smc p|aca|i. Nismc
nizas|a |riti. Mi smc 8cs-
njaci Sanza||ijc, u Sanza-
|u smc stcji na stcmc. Ni|a-
a u pctijcs|i nismc pcini|i
z|cin |i|c |cmc. Utijc| su
sc na nama is|a|jita|i. Utijc|
smc |i|i nc|i |usur u cncsi-
ma tc|csi|a. |, 8cga mi, tisc
ncccmc! Dcsac sam a Vam
prcncscm pcru|u c 8csnja-
|a iz Sanza|a, Vasc rc|inc,
k0NIkA
5ANbZAK NA PU1U KA
5L0B0bl
IAN0Ik I IkAI0VI0 NA IkI8INI 2S0 u 80u I NINNu
10
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
|cji |c nccc a cztc|c.
Skupu se olralio i Ian
Odlora KZ-a za dijaspo-
ru i nosiIac inicijalive za
olvaranje kanceIarije KZ-
a u eu gospodin Sead
Denic:
,U 8cu jc cfcrm|jcna |ancc-
|arija 8KZ-a. Otcm pri|i|cm
Vas pczitam a uzmc|c uc-
scc u njcncm rau, a |c nc
|uc samc jcna |ancc|arija,
tcc a sta|a |csnja|a |uca
|uc 8KZ. Mi smc na Zapa-
u prcs|atnici nasc |u||urc
i |raicijc. Ona|c |a|c nas
|uc 8c czitic |ac pcrscnc
i initiuc, |a|c |uc Au-
s|rija czitjc|a nasu |u||uru
i |raiciju, |a|c cc sc prcma
nama i pcnasa|i. Za|c Vas
jcs jcncm pczitam a uz-
mcmc ucsca u ctcm nair|i
pcs|u. Nc|c cc ucs|tcta|i
in|c|c||ua|nc, nc|c icjnc,
nc|c tc|cn|crs|i... Otc sc za-
pratc |azira na tc|cn|iranju.
Otjc ncma para, parc zara-
ujcmc na nasim pcs|ctima.
Otjc sc rai srccm, u imc
A||ana z.s.
Konac na ovu sjajnu lrili-
nu slavio je predsjednik
Zajednice sandzake dijas-
pore Milhal-ef. Mujovic:
,Dcccnijama smc ima|i s|c-
|c s|rana u nasim |ucama.
Ka|c? Prcs|c, i c|ac i maj|a
su gctcri|i. Ncmcj sc, sinc,
is|ica|i |amc. Nismc mi |ac
cni. Prcsu|i, sinc, is|jcra| cc
|c sa pcs|a... Ncmcj sc mijc-
sa|i u ctc, ncmcj u cnc. |
|a|c sc s|tarac unu|ar nascg
jc|c|a i njcgctcg sis|cma
trijcncs|i |cmp|c|s, pa jc
cnc utijc| |i|c na pcrifcriji
u rus|tcncm zitc|u. Utijc|
sagnu|c, pcgnu|c, nc gctc-
ri, pa umis|i|c a nc zna a
gctcri. Ona jc csac ctjc|
|cji jc |azac a nc mczcmc
|i|i pc||rcni rugima. | nc
samc |c, tcc imamc pratc a
|ucmc supcricrniji c ru-
gin.
Da |i sc cs|tari|a s|c|ca,
cna sc mcra csi|i u mcn|a|-
ncm s||cpu sta|cg pcjcin-
ca. Da g|cas sta|cg rugcg
minimum na is|cj ratni sa
|c|cm. Drugc, s|c|ca mcra
cci u nasc cmctc.
Prijc nc|c|i|c mjcscci u cr-
ganizaciji ZSD pc-
|rcnu|i smc jcnu
|ampanju. Kaa
c|i|azim gractc
pc ijaspcri, pria-
mc a a|c ncccmc
a sautamc tjcr-
s|i, nacicna|ni i
|u||urni icn|i|c|
mcra nam sta|a
|uca |i|i mcszi.
Otc mczc izg|ca-
|i |ac nc|a pu|a
|ccrija, a|i sc mcra
i mp| cmcn|i ra|i .
Sta|a |uca mcra
|i|i mcszi! S|a |c znai?
Tc znai, us|ancs izju|ra,
prc|uis suprugu, jccu i
zajcnc c|ati|c namaz... U
|cmc jc spas. Ncmcj pcsma-
|ra|i ijc|c |a|c spata, pa ga
nc |uis a c|ati namaz pc
izgctcrcm a ic ranc u s|c-
|u i a nccc |i|i s|cnccn|ri-
ranc na nas|atu. Dijc|c nccc
|i|i s|cnccn|riranc |aa nc
panc A||anu z.s. na scz-
u. A |aa pcras|c, cna cc |i
gctcri|i. 8a|c, ncmcj mcnc
u zamiju, |i si ma|c s|arc-
mcan, nisi u |rcnu.
Da |i sta|a |uca i pcrcica
|i|a mcszi, |rc|a nam in-
fcrmacija |cja cc nas cstjc-
zi|i. |jui |cjc c|i|azim u
ijaspcri su sranc tczani
za Sanza|. Prtc |a us|a-
nc, u||jui |cmpju|cr, c|tcri
s|ranicu |s|ams|c zajcnicc.
|nfcrmiramc sc c prcjc||ima
|cjc prctci muf|ija Zu|cr-
|ic. |jui su tczani, |rc|aju
nam infcrmacijc.
Tc |rc|a i nama ctjc. ]a|c
jc taznc a sta|a |uca ima
G|as is|ama. Sta|a nasa |uca
mcra na rafu ima|i Kuran,
par |njiga c naisima i G|as
is|ama, pa a |a|c sa maj-
|cm i jcccm pcstc|i sta|c-
ga ana ma|ar 20 minu|a i
nctim infcrmacijama cstjczi
stcju jccu. Tc s|c |i jccu
cstjczis cctapima, ja|u|ama,
|rus|ama i |c|aima |cris|i
samc |ijc|u. Mcras cstjczi|i
ijc|c mcn|a|nc i imans|i.
Druga s|tar, ZSD jc|u-
jc tcc ctc| gcina i imamc
punc mcszia, a 8cg a sc
up|ira|i. A|i, nijc na nama
a utamc samc tjcrs|i icn-
|i|c|. Ka|c sc mncgi taraju
|aa |azu. Mcni nc |rc|a
nis|a csim tjcrc, a nacicna|-
ni icn|i|c|, |u||ura - |c sc
|cn|rai||ira sa is|amcm...
Vjcruj|c, tjcrs|i icn|i|c| jc
samc jcan tjcrs|i c|ru.
Nama |rc|a rugi zas|i|ni
c|ru. Mcramc sc zas|i|i i
nacicna|nc. Da znamc |c
smc, |cjim jczi|cm gctcri-
mc, ca||c smc. | stc |c a
nascj jcci priamc.
Pcrc G|asa is|ama, rctija
Sanza| jc ncs|c s|c |rc|a
a sc nac u sta|cj |csnja-
|cj |uci na Zapau. Mi |u
|ampanju sprctcimc in|cn-
zitnc i tr|c agrcsitnc. Mi
uzimamc s|c|inu rctija sta-
|cg mjcscca, a|i |c jc nis|a,
|racc raga, jcr sta|a nasa
|uca |rc|a a ima G|as is|a-
ma i rctiju Sanza|, |c a sc
u |rugu pcrcicc ana|iziraju
i prcuataju.
U Minhenu je prireena
islovjelna lrilina, koja je
odrzana u proslorijana
dzenala ,Iedzr. Iri-
je izIaganja Iehralovica
i Tandira prisulnina se
olralio i donacin Izel ef.
ilic, inan dzenala, koji
je predslavio izIagae i na-
javio njihova olracanja.
Pcs|cjc |jui, 8csnjaci, stjc-
snc csc|c |cjc sc |crc a sc
cnc s|c sc uta|c i njcgcta|c
s|c|inama gcina, za s|c su
pa|c ni|jac g|ata nasin pra-
jccta, a sc nc ugasi i nc
izgu|i. Vc|jcm A||ana z. s.
anas imamc |a|tc sinctc
ctjc u Minncnu. |juc |cji
sc |crc za stcj nacicna|ni
icn|i|c|, stcjc |crijcnc, |aj
ncras|iiti cncs |cji jc uti-
jc| pcs|cjac, c| namu |i||an,
mcu 8csnjacima na 8a||a-
nu, |cz c|zira |i|i cni u San-
za|u, 8csni, Hcrccgctini i|i
ijaspcri.
Danas jc sa nama ]anja |c-
nra|ctic, prcsjcni| 8KZ-
a. |mam as| prcs|ati|i i
najati|i Samira Tanira,
prcsjcni|a |O 8NV. Tc su
ta insana za |cjc s|c sigur-
nc u|i, g|ca|i i pra|i|i na
raznim c|a|ama |cjc su tc-
i|i |rancci cnc s|c sta|c c
nas mcra |rani|i - |csnja|i
icn|i|c|. Tc su ta |crca |c-
jima nijc |i|c |cs|c prcta|i|i
pu| c Nctcg Pazara, prc|c
8ca, Graca a |i |i|i u Min-
ncnu anas.
Sa njima u rus|tu jc i |smc|
Dc|ctac - zamjcni| irc||c-
ra Sanza| TV, |cji cc rai|i
rcpcr|azu c nascm zcma|u i
|cri 8u|ic - |an O|cra za
zas|i|u |jus|in prata 8NV-
a.
Iolon je uslupio rije izIa-
gaina.
|smet00L0VA0
k0NIkA
20
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
uNIVk2III
Akredilaciona konisija R. Srlije je, nakon svih nogucih
zakonskih rokova, uz niz povreda noraInih, naunih i
opceIjudskih kodeksa, oljaviIa da IUNI ne zadovoIjava
uvjele za akredilaciju. Na ovu odIuku, koja doIazi pred
sanu izlornu kanpanju i duloko je poIiliki nolivi-
rana, kriliki su se osvrnuIi predsjednik i reklor IUNI
nuflija Muaner-ef. ZurkoIic i prof. dr. MevIud Dudic,
kao i nacionaIne inslilucije osnjaka Sandzaka.
Reklor IUNI prof. dr. MevIud Dudic islie da je Akre-
dilaciona konisija proliIa zakonski rok za lrinaesl nje-
seci: ,Tc|i|c ugc sc nijc sas|ac Nacicna|ni satjc| za tisc|c
c|razctanjc, iji jc pc|prcsjcni| rc||cr Drzatncg unitcr-
zi|c|a u Nctcm Pazaru prcf. r. Ccma| Dc|icanin, s|c jc u
irc||ncm su|c|u in|crcsa.
Reklor Dudic islie da je ovo posIjednji adul orisa Ta-
dica pred izlore i nagIasava da se IUNI ne loje nikakve
nezavisne konlroIe. Irena njenu, ,za stc unitcrzi|c|c u
Sr|iji mcraju a tazc is|i s|anari, a|i AK nc rai pc s|an-
arima |trcps|c a|rci|acicnc |cmisijc.
Reklor Dudic je lakoer islako da je IUNI jedina viso-
koskoIska uslanova koja je za slipendiranje svojih slu-
denala izdvojiIa oko 95 hiIjada eura.
Osvrcuci se na odIuku Akredilacione konisije, pred-
sjednik IUNI nuflija ZukorIic je u enisiji ,Razgovor
na TV Sandzak rekao da je Akredilaciona konisija Re-
pulIike Srlije poIiliko lijeIo koje je daIo akredilaciju
Drzavnon univerzilelu u Novon Iazaru kao drzav-
non projeklu s ciIjen da se ugrozi IUNI:
,Pc|sjc|i| cu a jc DUNP tijc gcinc raic pc is|im imc-
ncm pc |cjim jc rcgis|iriran |UNP. Ni|aa sc nijc csi|c a
jcan pratni su|jc|| mczc fun|cicnira|i pc is|im imcncm.
Tc zapratc c|azujc a jc c |rcnu||a fcrmiranja DUNP |ic
p|an gascnja |UNP.
Muflija ZukorIic je iskazao uvjerenje da, kao ni jedna
druga, ni ova odIuka nece ugrozili IUNI: ,Oni ni|aa
nccc za|tcri|i |UNP, |ac s|c nisu za|tcri|i ni|i jcnu jcinu
nasu us|anctu. Tc |rc|a a znaju i nasi s|ucn|i, a mis|im a
znaju.
On je islakao da IUNI ina neunarodno priznalu akre-
dilaciju koja je vaIidnija od one koju izdaje srpska AK:
,|UNP ima amcri|u a|rci|aciju prc|c Hcri|agc unitcrzi|c-
|a u Ka|ifcrniji, ijc ip|cmc izajc. |UNP jc na pu|u c|ijanja
ctrcps|c a|rci|acijc, a a pcsjc|im a srps|a A|rci|acicna
|cmisija nijc prizna|a c |trcps|c asccijacijc za a|rci|aciju.
Da||c, a|rci|acija |c srps|c A|rci|acicnc |cmisijc nc znai
priznanjc u |trcpi. Pcnijc|i su atnc zan|jct, nisu ga c|i|i.
Zas|c? ]can c raz|cga jc |c s|c sc pc|tri|c a jc|uju pc|i-
|i|i ncs|runc. Trcca s|tar, na pu|u smc c|ijanja stjc|s|c
a|rci|acijc u 8ang|c|u. Dc|ijanjcm ctrcps|c a|rci|acijc,
pcsjcctanjcm amcri|c a|rci|acijc, c|ijanjcm stjc|s|c i,
tjcrcta|nc, |urs|c a|rci|acijc |UNP-a, srps|a a|rci|acija
gu|i pc|punc na znaaju. ]can c raz|cga s|c nisu prizna|i
u 8risc|u jc i nas unitcrzi|c|. Zas|c? Za|c s|c sc pc|tri|c a
jc|uju pc|i|i|i, a nc s|runc.
Muflija je upozorio da ovakav perhdni nasrlaj od slrane
rezina orisa Tadica i njegovih ponagaa iz Sandzaka
na IUNI nece oslali nekaznjen na sIjedecin izlorina:
,Onc s|c ic u pri|cg Unitcrzi|c|u, |csnja|cm narcu i stim
aspc||ima rjcsatanja pi|anja 8csnja|a jcsu prcs|cjcci iz|cri.
Dcfni|itnc, pcs|ijc jcs jcnc ctjcrc |ru|a|ncg ncprija|c|js|ta,
narcni iz|cri nccc |i|i c|ini |c|a|ni, par|amcn|arni, tisc-
s|rana|i iz|cri. Oni cc |i|i rcfcrcnum pu|a 8csnja|a San-
za|a u |uucncs|, gjc cc sc jasnc razgranii|i, gjc cc narc
jasnc |aza|i stcju rijc i s|ati|i |a|u na |c a sc iz 8ccgraa
pc|i|i|i u|iaju nasa prata tcc s|ccna, s|c jc u ctcm s|uaju
a|rci|acija |UNP.
Upilan o nogucin rjesenjina ovog i drugih olvorenih
prolIena osnjaka Sandzaka, nuflija ZukorIic je kazao:
,Dctc|i su nas prc iz|crcm |ri tarijan|c cgctcra. jcna jc
uzmcmc pus|c, ruga jc a izacmc na u|icc i napratimc nc-
mirc i |rcca jc cna |cju cu ja sugcrira|i stima cnima |cji |uu
sa mncm - a uzmcmc c|ct|c i a in z|riscmc sa pc|i|i|c scc-
nc na narcnim iz|crima. A|i, a uzmcmc c|ct|c tcc c saa
i a in c|ct|cm, |rcz mcijc, znanjc, c|razctanjc, |njigcm
pcrazimc. Zapratc, cni pucaju i czit|jataju ctc nccmjcrc-
nc pcnasanjc na c|i|nim us|anctama.
On je nagIasio i da ce IUNI za lri godine zaokruzili vIa-
slili kadar i osIolodili se usIuga honorarnih profesora:
Prcsjcnica A|rci|acicnc |cmisijc |azc a s|ucn|i nisu
ugrczcni - |c jc pcru|a s|ucn|ima a sc nc |unc - a|i, |a|c
|azc, nc priznaju nam c||crs|c s|uijc. Zna|c za-
s|c? Za|c s|c nccc a zarzc mcncpc| na fcrmi-
ranjc |arcta. Znaju a nam |rc|a samc
jcs |ri gcinc i a prc|c stcjin c||cra
nau|a pcs|ancmc pc|punc ncctisni
c |arcta sa s|ranc. Za|c sc na-
|cn csc| gcina nc|c usuujc na
cta|tc pcru|c |a|c |i zaus|atic
ctaj prcccs. Naratnc, c |cga
ncma nis|a.
Odazivajuci se na poziv
predsjednika IUNI da se
losnjake inslilucije ogIase
proliv rezinskog nasrlaja
na IUNI, osnjako naci-
onaIno vijece je na svojoj
redovnoj sjednici 17.12.2O11.
donijeIo odIuku da ovaj najve-
ci predslavniki organ osnjaka
u Srliji oforni vIaslilu akredilaci-
onu konisiju koja ce lili zaduzena
za akredilaciju svih olrazovnih uslano-
va od vrlica do univerzilela.
Ovakvu odIuku Akredilacione konisije R. Srlije
osudiIi su i Izvrsno vijece Sandzaka, osnjaka kuIlurna
zajednica i Iredslavnislvo Sandzaka za Skandinaviju.
IVS: ISP0lIII2IkAN NAPA0 NA IuNP
,Ttrnja a |UNP nc zactc|jata s|anarc A|rci|acicnc
|cmisijc ima za ci|j a uncsc pcmc|nju mcu graanc San-
za|a, pcsc|nc mcu s|ucn|s|cm pcpu|acijcm, |a|c |i sc na
|aj nain smanjic |rcj cnin s|c |razc znanjc u jcincj s|c|c-
ncj tisc|cs|c|s|cj us|ancti u Sr|iji, a pc|cm umanjic njcn
u|icaj i u|icaj cnin s|c su zas|uzni za pcs|cjanjc ctc najstjc-
||ijc sanza|c |ucc - kaze se u saopcenju Izvrsnog vije-
ca Sandzaka.
IVS snalra da napad na IUNI predslavIja alak na sve
slanovnike Sandzaka sa ciIjen da se oni vrale u nrak
neznanja i podanislva voIji Tadicevog rezina: ,Mis|i|i
smc a jc trijcmc mranjas|ta atnc iza nas, a|i sc ctc Ta-
icct rczim na najgcri nain pc|ruic a nas tra|i u mra| i
prcs|cs| |aa su |jui cijcnjcni pc z|cjc|ima, a nc pc naunim
cs|ignucima i numanim ranjama.
Otim |u|ati|im napacm na tisc|cc|razctnu us|anctu
1AblCv NAPAb NA lN1RNACl0NA
21
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
uNIVk2III
bUblC PRlMl0 b0Bl1NlKA
,ZLA1N0G PJRA
Reklor IUNI prof. dr. MevIud Dudic prinio je
O7.12.2O11. karikalurislu Muhaneda Maksa erIeka
povodon dolijanja nagrade ,ZIalni Ijer. Njegova
karikalura ,NesIoga progIasena je za najuspjesniju
u konkurenciji od 592 karikalure i 155 aulora, koIiko
ih je prisligIo na 44. konkurs dnevnog Iisla ,Novosli.
Reklor je upulio najiskrenije eslilke u svoje i u ine
profesora i sludenla IUNI dolilniku ove preslizne
nagrade i pozeIio nu jos nnogo lakvih. Muhaned
erIek se najlopIije zahvaIio na prijenu i neselinoj
podrsci koju nu IUNI pruza i pokIonio rekloru na-
graenu karikaluru.
Muhanedu Maksu erIeku je ovo drugi ,ZIalni Ijer
u koIekciji. Islo priznanje je dolio i 2OO8.
ALNl UNlvRZl11
rczim 8crisa Taica samc nas|at|ja pcmu||c i pcrfnc napa-
c na s|c|cu, as| i cs|cjans|tc sanza|cg ctjc|a, imc na
stcj nain izrazata zanta|ncs| za pc|jcu |cju jc u ta natra|a
c|ic zanta|jujuci 8csnjacima - kaze se u saopcenju IVS.
8k2: Akk0IIA0I0NA k0NISIIA I 0IkkINA
kSP02IIukA IA0I0V00 k2INA
KZ snalra da je Akredilaciona konisiju RepulIike Sr-
lije, kao direklna ekspozilura rezina orisa Tadica, len-
denciozno i poIiliki nolivirana donijeIa ovu srannu
odIuku:
,A|rci|acicna |cmisija jc mimc stin rc|cta |crcrizira|a |UNP
|rcz raznc c||i|c |irc|ra|s|in smica|ica i na|cn 33 mjcscca |a-
za|a, pczitajuci sc na |cnni|c i pcrifcrnc s|tari, a |UNP nc
zactc|jata a|rci|acicnc s|anarc, ia|c cta us|ancta pcsjc-
ujc naj|c|jc |arcts|c, prcs|crnc, |cnni|c i stc cs|a|c utjc|c
za ra u Rcpu||ici Sr|iji. Zas|c |a A|rci|acicna |cmisija nijc
u za|cncm prcticncm rc|u crai|a stcj pcsac? | zas|c u
|rcnu||u zapinjanja |urs|c inicija|itc |as prc tra|i-
ma rczima 8crisa Taica i zanu||atanja iz|crnc
a|mcsfcrc c|azi cta pc|i|i|a c|u|a |cjcm
sc zc|i nas|c|i|i pc|rc|u |csnja|cga |u-
cnja?
KZ snalra da je ovin aklon
rezin orisa Tadica, podslre-
knul poIlronina iz Sandza-
ka, zarad sakrivanja propasli
svog poIilikog kursa prena
Lvropi i Kosovu, zeIio ka-
znili sandzaku nIadosl,
sludenle i njihove porodice
zlog izlora da sljeu znanja
i forniraju vIaslile Iinosli
na najloIjen univerzilelu u
regionu na kone se ue sIo-
lodi duha i odvaznosli da se
usprolive svakon vidu nipoda-
slavanja i diskrininaciji vIasliloga
lica.
KZ je ponudiIa sve svoje resurse na ras-
poIaganje sludenlina, profesorina i rukovod-
slvu IUNI-a u njihovoj lorli za daIje unapreivanje
akadenske i sIolodarske svijesli sandzakih naroda.
Pk0SIAVNISIV0 SAN02AkA 2A SkAN0INAVIIu:
Akk0IIA0I0NA k0NISIIA Pku2INA ul00u
k2INSk00 PN0kkA
Iredslavnislvo Sandzaka u Skandinaviji snalra da Akre-
dilaciona konisija ovin inon preuzina uIogu rezin-
skog pendreka proliv onih koji ne prislaju da ludu sIuge
srlijanskog lolaIilarnog sislena.
Iredslavnislvo Sandzaka za Skandinaviju upuliIo je
dopise reIevanlnin poIilikin organizacijana, kao i or-
ganizacijana za zaslilu Ijudskih prava u Skandinaviji i
drugin dijeIovina Lvrope, olavjeslavajuci ih o najnovi-
jin perhdnin napadina na IUNI od slrane naIicioznog
rezina orisa Tadica. Sa ovin su upoznaIi i Konilel za
skoIslvo u Lvropskon parIanenlu.
Iredslavnislvo Sandzaka u Skandinaviji je poruiIo slu-
denlina, rukovodslvu Univerzilela i svin osnjacina u
Sandzaku da ce u svakon pogIedu lili uz njih.
Sa|ahud|n |LI|0
blPL0M b0K10RlMA l
MAGl51RlMA
Dana 17.12.2O11. na IUNI su dodijeIjene dipIone i
pronovirani doklori i nagislri nauka koji su u prole-
kIoj akadenskoj godini slekIi ove liluIe.
U OvaInoj saIi Univerzilela, uz prisuslvo veIikog lro-
ja zvanica i profesora Univerzilela, doklorina nauka
i nagislrina dipIone je sveano uruio reklor dr.
MevIud Dudic, koji je islakao da je akadenska za-
jednica Srlije logalija za jos naunih radnika koje je
IUNI u svojin nauno-olrazovnin procesina proi-
zveo:
,Dragc |c|cgc c||cran|i, anasnjcm prcmccijcm Vi s|uz-
|cnc prima|c najtisc naunc ztanjc, |ac pc|tru najtisc
trijcncs|i u s|ruci i nauci. Zc|im Vam is|aza|i stcjc tc|i|c
cc|itanjc a cc|c nas|ati|i |ati|i sc nau|cm, a nas|ati|c
is|razita|i, pcsc|nc u cnim ijc|ctima c|ranjcnc iscr|a-
cijc gjc s|c s|a|i i cs|ati|i c|tcrcna pi|anja |cja |razc cgc-
tcr - rekao je, izneu oslaIog, reklor Dudic.
Nakon uruivanja dipIona, prisulnina se olralio i
predsjednik Univerzilela nuflija Muaner-ef. Zukor-
Iic. On je doklorina eslilao na uspjehu i izrazio osje-
canje ponosa u oslvarenin rezuIlalina Univerzilela:
,Kaa sc jcna ma|a grupa |jui c|ui a naprati ins|i|u-
ciju |ac s|c jc Unitcrzi|c| na prcs|cru gjc jc ja|c ma|i |rcj
|jui tjcrctac a jc |c mcgucc, cna jc ja|c |cs|c cs|c|ci|i
|aj prcccs i |aj ci|j c tc|i|in i |cs|in |cma. | pcrc |cga, ctaj
Unitcrzi|c| jc u ncratncpratncj |cr|i i nc|cja|ncj |cn|u-
rcnciji za scps|tcni cps|ana|, afrmaciju i uspjcn izgraic
i nc|c rugc |ijcpc trijcncs|i. Unitcrzi|c| jc mcrac prijc
sazrijc|i, prijc cjaa|i i prcuzc|i cgctcrncs|i |cjc rugi
prcuzimaju mncgc |agcnijc i|i |asnijc. Kaa stc |c |usnjc
prcu cti razmazcni sc |c| sucataju sa prc||cmima, jcr su
nati||i a za njin igra nc|c rugi |c in jc |isic |rcninga i
sazrijctanja |rcz |cmp|icirani prcccs is|uscnja.
22
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
uNIVk2III
b0K10RlRA0
MU51AFA F1lC
Na InlernacionaInon univerzilelu 29.12.
2O11. god. nr. Muslafa Ielic odlranio je
doklorsku diserlaciju na lenu M|U-
ZAV|SNOST POROD|CNOG ODGO]A
| |S|AMSK| V]|RONAUK| U SKO|A-
MA U N]|GOVAN]U |S|AMSK|H VR|-
]|DNOST|. Konisiju su iniIi: prof. dr.
MevIud Dudic, prof dr. Tarik OlraIic i
prof. dr. Rehk Calic (nenlor).
Muslafa Ielic je roen 1O. 3. 1969. u Ne-
golralini kod ijeIog IoIja. ,Cazi Hu-
srev-legovu nedresu zavrsio je 1988.,
a dvogodisnji kurs arapskog jezika na
Univerzilelu ,DzanialuI-inan u Rija-
du 1994. Na IiIozofskon fakuIlelu Iri-
slinskog univerzilela u Kosovskoj Mi-
lrovici dipIonirao je pedagogiju 2OO5., a
nagislrirao 2OO7. na IUNI na lenu ,Sa-
vrenena shvalanja isIanske pedagoske
nisIi. Zivi i radi u Novon Iazaru. Oze-
njen je i olac lroje djece.
Muslafa Ielic je u radnon odnosu je 12
godina, i lo na duznoslina unular insli-
lucija i uslanova IsIanske zajednice.
- 1997. - gIavni i odgovorni urednik
,CIasa isIana
- 1998. - predsjednik MedzIisa IZ-e Novi
Iazar,
- 1999/2OOO. - inan u dzanijana Dilak-
Ishak i Skender-KeIeli u Novon Iazaru,
- 2OO3/2OO4. - vjerouileIj u osnovnin
skoIana ,ralslvo i ,Slefan Nenanja
u Novon Iazaru,
- 2OO8. - prodekan IakuIlela za isIanske
sludije u Novon Iazaru,
- 2OO9. - direklor Medrese ,Cazi Isa-leg
u Novon Iazaru,
- 2O11. - koordinalor eogradsko-Novo-
sadskog nuflijslva.
S.|.
K0M 5M1A
lN1RNACl0NALNl
UNlvRZl11
InlernacionaIni univerzilel u Novon Iazaru
prva je visokoolrazovna uslanova na proslo-
rina Sandzaka. Uslanova koja je doprinijeIa
da se rijeka sludenala, koji su godinana od-
IaziIi iz svojih donova u svijel, pul Sarajeva,
eograda, Irisline iIi SkopIja, da lraze zna-
nje, zauslavi i oslane na svon pragu.
Irije ove uslanove, nase najke su pIakaIe za
nana, oevi nisu spavaIi nocina, a ni djeca
sno se guliIi u svijelu. Neki su zavrsavaIi i
nisu se vracaIi donu, drugi su propadaIi u
luini. Zaviaj je napuslan i naIi lroj se vra-
cao zaviaju. CIadovaIi sno po svijelu, snr-
zavaIi se i oloIijevaIi po hIadnin solana i
podrunina. Iz lopIog gnijezda najke i zavi-
aja guliIi sno dio sele.
Ioselno je zensko liIo osueno da se nui. Oni progresivniji rodileIji
koji su hljeIi da skoIuju i zensko, sa legolon su se odIuivaIi na laj
korak. AIi, znanje i dipIona u ruci je liIa lilna i zalo su oni zivjeIi u
poIulijedi i odvajaIi konad od usla da posaIju djeci u svijel, koja su
liIa prepuslena posve drugon nainu zivola.
A onda je nakon decenija i vjekova og dao vizionare i veIike nocne
Ijude da ovo pronijene. Zar noze jedan SandzakIija da zaloravi pred-
sjednika inica` Ne, i lo najvise zlog loga slo je sandzakon ovjeku
dao nogucnosl da doslojanslveno zivi - dao nu je napokon dozvoIu
da noze inali uslanovu gdje se raa svjelIosl una, dao je dozvoIu da
se osnuje InlernacionaInu univerzilel. I poeIo je da izgIeda da se onaj
nrak koji se vidio u napuslenon zaviaju lislri i poinje da sija iskra
svjelIosli na Iicina sviju. Sludenli su osvojiIi grad. Srelni su. Inaju no-
gucnosli da oslvare svoj san, da usrece rodileIje jer ue i sljeu znanje
lu na pragu. Ioselno se zeIja oslvariIa zenskon dijeIu losnjakog sla-
novnislva. One sada nogu da se skoIuju.
Na InlernacionaInon univerzilelu doIaze sva veIika inena. Univer-
zilel lrazi veIike profesore i ne gIeda ko je ko po vjeri i nacionaInosli.
Sa leogradskih univerzilela doIaze, sa sarajevskih, sa njenakih, i lo
sve prolrani. Neki zeIe da daju doprinos loj svjelIosli, drugi su lu jer
su veona dolro pIaceni za znanje koje nude, a sludenli su na dolilku.
AIi, ova sreca kao da je upIasiIa onog ko voIi nrak i ko zeIi da nrak
vIada i daIje ovin proslorina. U ovu lajku kao da upada zIa nacaha
koja je Ijulonorna na Ijepolu SnjeguIjice i poinju zIe radnje.
Zlog ega da se ne da akredilacija las ovon univerzilelu koji iz dana
u dan rasle i poslaje jedna od najIjepsih uslanova na prosloru aIka-
na` Najsavrenenije nelode se ovdje prinjenjuju, oIonja cvjela, naj-
jai profesori drze predavanja i ispiluju sludenle. Zar zalo slo se nrzi
osniva ove uslanove da se ukine sreca djece koja lu naIaze ono slo je
najsvelije - da in se ukine izvor znanja` Ovdje se ne radi o nufliji Zu-
korIicu, osnivau ove uslanove, ovdje se radi o diskrininaciji losnja-
ke djece. Ovo je direklan udarac na onIadinu Sandzaka i lo ne lisno
snjeIi dozvoIili, vec se lorili za ovu svelu uslanovu.
Iilan se da Ii la Akredilaciona konisija iz eograda, koja je donijeIa
lakvu odIuku, noze da nirno spava i je Ii svjesna grijeha kojeg ini
prena onIadini i ovjeku koji zeIi sIolodu` I kako da shvalino ovu
zenIju koja zeIi svon narodu nrak` Kako da je voIino ako nan ne da
ono slo je dalo svakon ovjeku - sIoloda i nogucnosl da se skoIujeno
i prosvjecujeno`
8|SLkA SuLI|0-80SKA|L0
23
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
PISNA 0IIAlA0A
Pcs|ctana rca|cijc, cs-sc||amu a|cj|um
Zctcm sc Rczcma|ctic Azra. Rccna sam 1976. Zitim i ra-
im u 8c|giji tisc c c|rnacs| gcina. Mcja fami|ija jc pcri-
jc||cm iz P|ata.
Piscm Vam sa ci|jcm a Vas upcznam i ujcnc upczcrim u
|a|tcj grczncj i pcnizatajuccj si|uaciji sc mczc naci pu|ni|
namjcrni| |cji sc upu|i s pu|nim ispratama Crnc Gcrc u jc-
nu c rzata |cja sc|c uzima srccm ctrcps|c cmc|ra|ijc.
Mcji rci|c|ji |jup i |g|a|a Rczcma|ctic 04.12.2011. zapu-
|i|i su sc sa acrcrcma u Pris|ini irc||nim |c|cm za |ijcz
(|icgc), is|c |ac s|c su |c urai|i i prcs|c gcinc, a prctcu
sa nama nctcgcisnjc prazni|c sa pctra|ncm |ar|cm pc|tr-
cncm za 05.01.2012. gcinc.
]a, suprug i nasa jcca smc sa tc|i|im usniccnjcm cc|ita|i
njinct c|aza| |c ncjc|jc, prcticn za 11 ascta. Aticn jc
s|igac na trijcmc. Pcs|ijc ncizrzitc ugcg c|anja, |aa su
sti pu|nici izas|i, na nasc pi|anjc s|a sc cgci|c sa mcjim
rci|c|jima, c|i|i smc cgctcr a su zaus|at|jcni jcr ncmaju
ctc|jnc nctanin srcs|ata a |i us|i na |cri|criju Kra|jctinc
8c|gijc!
Znajuci a mcji rci|c|ji nc pu|uju |cz nctca, za|razi|a sam
a in cman tiim. Pcs|ijc uzcg u|jcitanja sa fccra|ncm
pc|icijcm, cztc|jcnc nam jc a ucmc u prcs|crijc acrcrc-
ma.
Prizcr |cji smc tijc|i cs|a| cc zautijc| urczan u nasim mcz-
gctima. pc|nacs|a| csc|a za|tcrcnc u prcs|cru c nc|in 6 m
2,
sa |ijctc s|ranc pc|icijs|i sa||cr, a isprc s|a||cna ||inirana
tra|a. Vccina in jc s|araca prc|c scamcsc| gcina.
Na nasc ugc insis|iranjc a sc tiimc sa njima i pcpriamc
jcr sma|ramc a sc rai c ncspcrazumu, pc|icajci nam cztc-
|jataju a sc tiimc sa rci|c|jima u pc|icijs|cj |ancc|ariji.
Na prcs|c pi|anjc u cmu jc prc||cm, za|razi|i su a rci|c|ji
pc|azu |c|i|c imaju nctca. Oni su pc|aza|i c|c 1.400 cura.
,S|a |u prcs|at|ja prc||cm - zapi|a|a sam. Pc|icajac jc izta-
ic igi|rcn i pccc a rauna. Pcs|ijc |raccg trcmcna c|i|i
smc cgctcr a in nc mczc ni|a|c pus|i|i, jcr a |i |crati|i 30
ana na |cri|criju 8c|gijc pc|rc|nc im jc 2.280 cura i|i 38 cura
na an pc csc|i.
Nascm ucnju nijc |i|c |raja. Kc i |aa jc cnic |aj za|cn?
Ka|c rzata, ni cta ni Crna Gcra, a nc c|atijcs|c graanc c
|cmc!? Ka|c agcncija |cja jc prca|a |ar|c a |c nc jati pu|-
nicima!? 8rcjna pi|anja, a|i utijc| jcan cgctcr. ,Da|jc nc
mczc.
Pcc|i smc raspratu sa pc|icajcima, upi|a|i in a |i cni znaju
s|a jc numancs|, a sc csc|c |cjc imaju 80 gcina nc za|taraju
|ac najgcri |rimina|ci. Narccnc nam jc a izacmc iz prcs|c-
rijc i c|amc isprc sa||cra, jcr im jc uzncs| a pcsa|ju za-
n|jct Minis|ars|tu za s|rancc u 8risc|u i a c|amc cgctcr.
Cc|ajuci, sazna|i smc a jc mcu |im csc|ama scmcrc 8cs-
nja|a sa crncgcrs|im pascsima, jcan c njin jc srani |c-
|csni|, tcjc u |ranzi|u za |u|scm|urg. Uzas! Cc|anjc sc
prcuzi|c c 20 ascta. Pc|usaji a im irc||nc amc nctac
|cji manj|a i mc||c nisu urci|c p|ccm. ]cini cgctcr nam
jc a| a uju|ru ccmc u cpcinu i uzmcmc garan|nc pismc.
Dcpcr|irani su |c ncci u nc|i, |a|c cni zctu, ccn|ar za|tcrcncg
|ipa. Uju|ru smc pczuri|i a nazctcmc Am|asau Rcpu||i|c
Crnc Gcrc u nai a nam |a ins|i|ucija mczc pcmcci. Gcspca
iz Am|asac nam jc cgctcri|a a jc tcc jcan ,tas, us|ta-
ri nas, sugraanin ztac i a su c|atijcs|cni, a|i a nc mcgu
nis|a uini|i, jcr jc nccpncnc ima|i garan|nc pismc a |i s|c
cs|i u 8c|giju. ]cs jc ca|a. ,Zas|c su mcra|i |as iz Pris|inc
a c|azc? |zg|ca a su |rc|a|i pi|a|i u Pcgcrici |cji aticn
a uzmu.
Pczuri|i smc u cpcinu a uzmcmc |c ,garan|nc pismc. Pc-
nctc s|anjc c|umcn|acijc u 8risc|. | c|anjc uza|unc.
O|is|i smc a in pcsjc|imc u |cm ccn|ru za|tcrcncg |ipa (20
|m c nas). Tc tisc |ii na za|tcr za ra|nc z|cincc ncgc za
|juc |cji ,ncmaju ctc|jnc srcs|ata. Nc|c|i|c |cn|rc|a,
gtczcnin |apija, c|c||cra, utcnin csc| minu|a pcsjc|c...
Oman pc nascj pcsjc|i s|rpani su u furgcn i ctccni u g|at-
ni ccn|ar u c|c|ini 8risc|a, jcs ,sigurniji, prc|c 100 |m ua-
|jcniji.
Dta ana pcs|ijc prc|a|i smc a in pcnctc pcsjc|imc, narat-
nc, uz najat|jitanjc an prijc. O|cca|i su nam a in mczcmc
fami|ijarnc pcsjc|i|i. Pcs|ijc a|c|cg pu|a cc|ani smc |ac
|cpcti. ]cta su samc mcnc pus|i|i. Suprug, jcca, nrana |cju
su c|cca|i a im mcgu cnijc|i i nigijcns|a srcs|ta - stc jc
c|ijcnc. Nc|in csc|a| minu|a su mc pus|i|i a in tiim i
|rajnjc nc|ju|aznim pcnasanjcm |a|crcci mc iz|aci|i. Angazi-
ra|i smc atc|a|a, a|i uza|u.
Za|razi|i smc pcnctc c Crncgcrs|c am|asac, |cja sc na|azi
par |i|cmc|ara c njin, a in nc|c c ip|cma|s|c-|cnzu|ar-
nc| csc||ja pcsjc|i, jcr jc ncpratcnc za|tcrcnc scam crnc-
gcrs|in rzat|jana. Gcspca sc pcnctc iztini|a i rc||a a nam
nc mczc pcmcci, jcr imaju gcs|c, scminarc...
S|a nama znai |a Am|asaa |cja jc |upi|a cgrcmni c|jc|| za
mncgc nctca? Da |i jc |c Am|asaa |cja pcmazc i 8csnja|c
rzat|janc Crnc Gcrc. Cujcm a razni gangs|cri |cji |ruzc iz
Pcgcricc imaju nc|a ruga prata |aa sc nau za|tcrcni!?
]ana smc mi rzata. | cta i cna.
Pcs|ijc ncjc|ju ana, |cji su |rc|a|i za mcju fami|iju |i|i ra-
cs| i tcsc|jc, |cji su sc prc|tcri|i u |csmar |cji sc zatrsic u
ncjc|ju 11.12.2011., jani s|arci su traccni naza. S|a ini|i,
|cmc sc za|i|i, |c cc nac|nai|i mcra|nu i ma|crija|nu s|c|u?
Cijc|a fami|ija jc u sc|u i |raumi.
Naam sc a cc ctc nasc ncprija|nc is|us|tc |cris|i|i rugima
a sc nc nau u cta|tim si|uacijama, |ac i nasim ins|i|uci-
jama u Crncj Gcri. Kcga stc cni pcs|at|jaju u am|asaama
i |cnzu|a|ima? Da |i sc |c i a|jc upcs|jata fami|ija i|i ima
nc|i prcpcrcicna|ni rc? Da |i nasa ijaspcra, |cja |rcji tisc
s|c|ina ni|jaa, s|uzi samc za rcfcrcnumc i spas rzatc i|i
smc rzata i mi?
Srani sc|ami.
'UDPDSRURGLFH5HGHPDWRYL
5ARAbNJAlUNPl
KLlNlCK0G CN1RA UN5A
Dana 14.12.2O11. u Sarajevu je dogovorena saradnja
izneu IUNI i KIinikog cenlra Univerzilela u Sara-
jevu. O olIicina luduce saradnje izneu ove dvije
inslilucije razgovaraIi su reklor prof. dr. MevIud Du-
dic i generaIni direklor KIinikog cenlra prof. dr. Ia-
ris Cavrankapelanovic.
Ioslignul je dogovor da se u skorijoj luducnosli
polpise ugovor o saradnji izneu ovih renoniranih
inslilucija. Dogovoreno je i da sludenli Deparlnana
za pedagosko-psihoIoske nauke, Snjera psihoIogija,
praklinu naslavu olavIjaju na KIinikon cenlru u
Sarajevu.
Irvi kongres vjerouileIja isIanske vjeronauke u iH,
Srliji i Hrvalskoj odrzan je O3.12.2O11. u Sarajevu pod
pokrovileIjslvon reisu-I-uIene dr. Muslafe-ef. Cerica.
Iored oko 8OO vjerouileIja, kongresu su prisuslvovaIi
predsjednik Salora IZ-e u iH Safel Soflic, predsjednik
ANU akadenik Ierid Muhic i losnjaki Ian Iredsjed-
nislva iH akir Izellegovic.
U radu kongresa poselno je lrelirano pilanje vjeronauke
u Srliji o enu je govorio dr. Hajrudin aIic, ukazujuci
na naslavak diskrininacije i prilisaka od slrane srlijan-
skog rezina, a koji se ogIeda u iskIjuivanju veIikog lro-
ja vjerouileIja iz skoIa i nasiInon nanelanju neslrunih
Iica da na njihova njesla predaju vjeronauku, le naslav-
ku pokusaja pokrslavanja nusIinanske djece kroz sve-
losavizaciju.
U lon konlekslu usvojeni su poselni zakIjuci i progIas
Kongresa vjerouileIja:
1. Dajeno punu podrsku aulenlinin vjerouileIjina,
predslavnicina IsIanske zajednice u Srliji, odno-
sno Sandzaku.
2. Osuujeno svako nijesanje poIilike u odalir vjero-
uileIja u R. Srliji.
3. Ioruujeno koIegana u R. Srliji da nisu sani i da
uvijek nogu raunali na nasu ponoc i podrsku.
24
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
k0NIkA
K0NGR5 vJR0UCl1LJA
MlL0RAbb0blK
Iovodon izjave MiIorada Dodika,
predsjednika enlilela RS, u Dnev-
niku RTRS od 18.12.2O11., u kojoj je
aklivnosli IsIanske zajednice u iH
u pogIedu zaslile vrijednosli isIana
i prava nusIinana od vrijeanja
naziva okaraklerizirao kao ,korak
do izgradnje serijalske drzave,
felva-enin Vijeca za felve Rijasela
IZ-e u iH dr. Lnes Ljevakovic iz-
dao je saopcenje za javnosl u kojen
se, izneu oslaIog, kaze:
,Prcsjcni| RS jc cp|uz|cm c iz-
granji scrija|s|c rzatc pcnctc gru|c
pctrijcic trijcncs|i is|ama i tjcrs|a
csjccanja mus|imana. Umjcs|c a sc
is|ins|i |rinc c pcs|itanju cmc|ra|-
s|in trijcncs|i i zas|i|i |jus|in prata
na pcruju RS, |cja su gc|ctc sta|c-
nctnc ugrczcna, prcsjcni| RS na-
s|at|ja s |cn|inuirancm s|igma|izacijcm is|ama i mus|imana,
s|c pcprima |ara||cr cpcc naj|c.
Pcsjccamc a |s|ams|a zajcnica jc|ujc u s||au sa Za|c-
ncm c s|c|ci tjcrc i pc|czaju cr|ata i tjcrs|in zajcnica |cji
jc rcgu|irac cncs rzatc i tjcrs|in zajcnica. |s|ams|a za-
jcnica ni|aa nijc |razi|a izgranju scrija|s|c rzatc, s|c
jcj prcsjcni| RS impu|ira. S rugc s|ranc, stjccci smc a
sc u mncgim rzatnim i jatnim ins|i|ucijama i us|anctama
RS crganiziraju |rsnc s|atc, is|iu sim|c|i pratcs|at|ja, a
prcsjcni| Dcma narca Par|amcn|a 8iH cstjcs|ata stcju
|ancc|ariju u Par|amcn|u, a sc u gr|u RS na|azic |rs|, s|c
zapratc u|azujc na |cncnciju pratcs|atizacijc rzatnin i cn-
|i|c|s|in ins|i|ucija.
|s|ams|a zajcnica pcs|ujc injcnicu a jc 8iH cmc|ra|s|a
rzata u |cjcj sc za|cni cncsc u par|amcn|ima, s|c jc pcstc
cig|cnc, pa |i |rc|a|c |i|i jasnc i Mi|crau Dci|u. |ma-
juci u tiu stc gcrc rccnc, |razimc c prcsjcni|a RS a
u pc|i|i|im igrama i c|raunima prcs|anc sa z|cupc|rc|cm
is|ams|in |crmina, pcsc|nc |crmina Scrija|.
Nakon Dodikovog ogIusavanja na ovo upozorenje fe-
lva-enina, reisu-I-uIena dr. Musla-
fa Ceric upulio je pisno anlasada-
na isIanskih zenaIja u Sarajevu u
kojen je predIozio da se MiIoradu
Dodiku i njegovin zaslilnicina i
nenlorina u eogradu uskrali go-
sloprinslvo i progIase pcrscncm ncn
gra|a u lin zenIjana zlog sirenja
isIanofolije, neloIerancije i nrznje
prena nusIinanina i vrijednosli-
na isIana.
Iisno je posIano anlasadana Lgip-
la, Turske, Indonezije, Irana, Kalara,
Kuvajla, Lilije, MaIezije, Iakislana,
IaIesline i Saudijske Aralije.
U pisnu se islie da izazivanje vjer-
ske nelrpeIjivosli, koja doIazi od
MiIorada Dodika prena osnjacina
zlog njihove vjere, noze rezuIlirali
novin genocidon.
Zahljevu reisu-I-uIene Cerica pridruzio se i nuflija Zu-
korIic na skupu ,Sehara losnjake kuIlure organizira-
non 22.12.2O11. povodon dvogodisnice KZ-a:
,Timc sc mcra s|ati|i |a|a na an|imus|imans|c jc|ctanjc
ctcg ctjc|a i njcgctin mcn|cra iz 8ccgraa |cji nc s|rita-
ju stcjc ncprija|c|js|tc prcma mus|imanima, 8csnjacima i
is|amu cpccni|c, a |cji c mus|imans|in zcma|ja |razc a im
|uu par|ncri u cs|taritanju njinctin rzatnin i nacicna|nin
in|crcsa.
MiIorad Dodik se nakon ovih zahljeva hlio ,oduzili
osnjacina najavIjujuci da ce njegova parlija SNSD
upulili u IarIanenl iH prijedIog Zakona o zalrani ne-
giranja lurskog genocida nad }ernenina 1915. godine.
Vodece losnjake parlije osudiIe su inicijalivu RS, uz
ocjenu da je neprihvalIjivo da ovo pilanje pokrece ,ge-
nocidna i zIoinaka RS.
Turski dnevni Iisl ,Zanan oljavio je lu infornaciju
zesloko odgovorajuci i navodeci da Dodik ovakvin pri-
slupon provocira Tursku i zeIi prikrili islinu o genoci-
du koji je poinjen u iH.
}os od okonanja zadnjih laIkan-
skih ralova, popuIarno nazvanih
ralovina devedeselih, neki nudri
Ijudi predvidjese da ral, ipak, nije
zavrsen. Mnogi ponisIise da je, u
siluaciji kada su zIoinci pohapse-
ni, kopIja spuslena, sjekire naizgIed
zakopane, konano ral zavrsen.
osnjaci su, po kolnoj praksi, prvi
ulonuIi u san nisIeci da je sada vri-
jene nira i da ce lako polrajali lar
pedeselak godina, kako je lar do
sada liIo. Zanenarise sve genoci-
de, zrlve i slradanja, podcijenise
zIolvore, koji su zivi, eslo i na vIa-
sli, i neprijaleIjske leznje koje su jos
uvijek aklueIne. Meulin, vrijene
nas ui da lorla ipak lraje. Neki
zIi Ijudi, uprkos slolinana hiIjada
polijenih losnjakih sehida, rase-
Ijenih slanovnika, napacenih najki
i kceri losnjakog naroda, kuju pIa-
nove kako da in naslave loI i pal-
nju ne li Ii ih u polpunosli unisliIi.
U hisloriji aIkana prinjecujeno
da se genocidni pohodi ponavIjaju
svakih pedesel godina, dok li se
period izneu korislio za ispiranje
nozgova i asiniIaciju nusIinan-
skog slanovnislva perhdnin nelo-
dana.
Zadnji ralovi, iako su pokazaIi svu
zeslinu neprijaleIjslva prena pri-
padnicina isIana, poslaju opasni-
ji i po nelodana koje ih prale u
poslralnon periodu. Opasnosli se
ogIedaju u pernanenlnin nasloja-
njina da se elniki proljera nusIi-
nansko slanovnislvo sa odreenih
geografskih proslora, slo se zove
elnikin iscenjen.
NuSlINANI NAPuSIAIu
k000VINu
Zadnji dogaaji u Hercegovini, u
kojina se liIjezi porasl priliska na
nusIinansko slanovnislvo od slra-
ne IokaInih hrvalskih zvaninika,
govore u priIog ovin lvrdnjana.
Irilisak se vrsi pod Iupon i odolre-
njen zapadnih siIa koje duposlaju
prinjenu dupIih slandarda kada su
osnjaci u pilanju. Opuslosene su
ilave olIasli od osnjaka, a lano
gdje su jos uvijek opslaIi, vrsi se
prilisak i diskrininacija. KoIiko je
siluacija aIarnanlna govori i sIu-
aj da se ogIasio i posIjednji signaI
koji upozorava, apeIuje kada je si-
luacija najleza i kada zakazu svi
drugi nehanizni odlrane. Muflija
noslarski podize gIas oaja, saIje
poziv osnjacina Sarajeva i cijeIo-
ga svijela ne li Ii se spasiIo slo se
spasili noze.
Muflija noslarski Seid-ef. Snajkic,
izneu oslaIoga, kaze: ,osnjaci
Moslara i Hercegovine, koji su se
u prolekIon ralu, i pored svih slra-
hola koje su prozivjeIi (progona, Io-
gora i elnikog iscenja), odlraniIi,
opslaIi i oslaIi, neulin i 16 godina
posIije polpisivanja Dejlonskog ni-
rovnog sporazuna u svin opcina-
na sa hrvalskon vecinon, od Slo-
ca i CapIjine do Livna, osjecaju se
olespravIjeni i ugrozeni u svin se-
gnenlina svoga zivIjenja, od prava
na olrazovanje, rad, inovinsku si-
gurnosl do prakliciranja svoje vjere
i vjerskih prava. Ioselan i karakle-
rislian je sIuaj Moslara i poIozaja
osnjaka u lon gradu. Iodsjecanja
radi, Moslar, koji je prije rala lio
vecinski losnjaki grad i u kone
je elnika slruklura pronijenjena
ralon i elnikin iscenjen osnja-
ka, i pored svih zrlava i razaranja
koje su osnjaci podnijeIi, ne sano
lokon rala vec i posIije rala (29
ulijenih osnjaka povralnika u za-
padni dio grada od nikad olkrive-
nih poiniIaca) u posIjednje vrijene
pokusava se pronjenana Slalula
i izlornih praviIa za Crad Moslar
konano prelvorili u hrvalski, od-
nosno, kako predsjednik HDZ-a
osne i Hercegovine kaze, 'sloIni
grad lreceg hrvalskog enlilela.
Ina Ii losnjakih poIiliara do kojih
laj gIas dopire`! Ina Ii snisIa vise
pozivali aklueIne losnjake poIili-
are da neslo poduznu`!
NASIAVAk INI0k00 0IS0NIA u kS-a
Siluacija u nanjen losansko-her-
cegovakon enlilelu RS-u je lako-
er leska kada su u pilanju prava
osnjaka. NasIjednici MIadica i
Karadzica nesnelano naslavIja-
ju sprovoenje genocidnog pIana
i elnikog iscenja ondje gdje su
prvi pokoIjina slaIi. Na prezivjeIe
pripadnike isIana vrsi se prilisak
i sislenalski se prisiIjavaju iIi da
napusle iIi da zive u nesnosnin
usIovina zivola. Irijeli se njihovoj
djeci, ruse in se logonoIje i vrsi se
prilisak na njihov nacionaIni i vjer-
ski idenlilel. VIasl ne sano da po-
drzava le priliske, vec ona, oIiena
u predsjedniku RS-a MiIoradu Do-
diku, lo sprovodi.
ReisuIena Ceric je nedavno upulio
olvoreno pisno u kone pojasnjava
prirodu i suslinu genocidne poIili-
ke koja se sprovodi nad nusIinani-
na u nanjen losanskon enlilelu,
pa izneu oslaIoga kaze:
,Sovinisliki i rasisliki poIiliki
projekl koji negira nacionaIni iden-
lilel jednog naroda, slignalizira
jednu cijeIu vjersku lradiciju i njene
pripadnike, le sIijedi koncepl koji je,
kao zIoinaki i genocidni, osuen
iIi nu se sudi u Haskon lrilunaIu,
uslvari urusava sanu lil savrene-
ne civiIizacije i denokralskih
vrijednosli nodernog svijela.
Odgovorna i civiIizirana dona-
ca i neunarodna poIilika nora
naci naina da se zauslavi virus so-
vinizna i fasizna, jer lakva poIilika
se ne noze podrzavali i prena njoj
inali prijaleIjski i lIagonakIon od-
nos. Takva poIilika priprena novi
genocid i progon osnjaka zalo slo
su nusIinani, a sve Ianice Ujedi-
njenih naroda duzne su lorili se
proliv injenja genocida i svega
onoga slo lone vodi.
ReisuIena Ceric podize gIas prije
svih onih koji su lrelaIi svoj gIas
podici da zauslave naslavak agoni-
je ovoga napacenog naroda.
SAN02Ak NA NII
Sandzak je lakoer poprisle lorle
za ouvanje losnjako-nusIinan-
skog lica na aIkanu. MiIosevicev
rezin je lokon devedeselih doveo
do egzodusa sloline hiIjada nusIi-
nana sa ovih proslora. Ironijenje-
na je elnika slruklura gradova i na-
seIja. Tako su u Iriloju, IIjevIjina i
drugin gradovina, iako su nekada
liIi sa vecinski nusIinanskin sla-
novnislvon, znalno snanjeni pro-
cenli losnjakog slanovnislva.
IoIilike Iidere osnjaka MiIosevi-
ceva vIasl uspjesno pridolija, neke
je polkupiIa, druge zapIasiIa, lrece
poliIa iIi ih nekin drugin nelo-
dana pod svoju konlroIu podveIa.
IoslniIosevicev period liIjezi na-
slavak neprijaleIjske prakse prena
nusIinanina. Iako su dekIaraliv-
no vIasli denokralske, njihov od-
nos spran osnjaka oslaje isli. IoIi-
liare koji su predslavIjaIi losnjaki
narod vjeslin i dolro oprolanin
nelodana uspijevaIi su i uspije-
vaju pridolili lako da su za njih,
unjeslo prava svog naroda, posla-
jaIa lilna neka druga pilanja.
Opel je proradio zadnji sislen od-
lrane! IsIanska zajednica je la koja
nasloji da spasi slo se spasili noze.
Muflija Muaner ZukorIic je podi-
gao gIas isline, sIolode, doslojan-
slva i vjere. Mnogo je onih koji su
podslaknuli ovin gIason krenuIi u
lorlu za svoja prava, koji se sada
poIako okupIjaju i organiziraju si-
ron iH, Kosova, Makedonije.
osnjaci napokon uslaju i lude se.
Shvacaju da svi zIoinci nisu po-
hapseni, njihove sjekire nisu po-
kopane i da dvjesla hiIjada nrlvih
u prosIon ralu nije dovoIjno da
nahrani krvozdere nusIinanskog
naroda na ovin proslorina.
RA10K0NA5
d
r
.

a
j
r
a
d
|
a

8
A
l
I
0
25
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
P0SlI0NI uP020kNI 80SNIA0INA SAN02AkA I 8I
ISlANIII
Ina Ii isla srannije za je-
dan koIeklivilel, narod, po-
rodicu, zajednicu iIi nakar
ijednog njenog pripadnika
od sIijepog prislajanja na vjeslo
napravIjeni ,jaran pod kojin li
vaIjaIo legIili, vuci, ponizno sIu-
zili, vazda noIili i na kraju lez
lrunke doslojanslva skapali. Ljudi
koji nisu sIolodni ne nogu po-
gorsali svoj poIozaj. Oni su na
dnu i daIje ne nogu polonuli.
NazaIosl, neu osnjacina
ina onih koji i sa log dna nude
speklakuIarna rjesenja, zapo-
sIenja, lri koraka cuprije, nelar
i po dzade, loIju luducnosl i
sla sve ne...
osnjaci koji su prislaIi da
ponosno nose lako nainjen
jaran, na lakav neIjudski i ne-
prirodan odnos prena rezinu,
nizerija su u inleIekluaInon,
noraInon, lrojanon i svakone
drugon snisIu, aIi ih ina. }asno
je da ce zarad foleIja, raznih vila-
nina, saice priviIegija, sIuzlenog
aulonoliIa, Iine sekrelarice par
(i)IegaInih Ialoralorija, izIelisla
po Turskoj, ,slanica po Dedinju
iIi Crnogorskon prinorju lakvi
,narodni lriluni iznevjerili sve.
U lakvin okoInoslina odgovor
losnjakog naroda nora lili jasan:
poIlronska poIilika i njeni nosioci,
sa svojin nenlorina, zauvijek lre-
laju neslali sa sandzake poIilike
scene. Nena nikakve sunnje da je
ovaj ,Iahki jaran vazaIa prelezak
za asne osnjake.
osnjaci koji ce na narednin iz-
lorina odIuivali o svojoj djeci i
njihovoj luducnosli nisu zalora-
viIi kako su se njihovi pradjedovi
loriIi za sIolodu. KoIiko je krvi
proIiveno da li se sauvaIo doslo-
janslvo, kucni prag i olraz. }edino
su leogradske sIuge presehIe da je
za osnjake sIoloda od neprocje-
njive vrijednosli. Da je ona nana
najdraza. Da ovdje zive Ijudi, a
ne ,zivolinje sa nogana ovjeka.
SnelnuIi su vazaIi da osnjaci ni-
kada nece prislali da ludu ,orue
koje govori. Kada olkrivaju svoje
pIanove eslo uljeuju prkosne
osnjake da je jaran nornaIno no-
sili, da ovdje diseno vazduh, pije-
no vodu, prinano pIale, Iijeino
se... I RinIjani su na vrhuncu
rolovIasnikog sislena IijeiIi
svoje rolove, naravno, ne iz
hunanih, vec iz praklinih ra-
zIoga, da li posIije opel nogIi
da legIe. Ina Ii razIike`!
Unjeslo pula sIolode osnja-
cina se nude sporeli, zejlin,
poneki pIaslenik, ,hunanilar-
na ponoc, a za one koji uspi-
ju da se sniju dok in se jaran
poslavIja, kazu, olezlijediIi su
i poneku kravu. Takva sud-
lina pojedincina prislaje, aIi
znaju losnjaki gorslaci i za Mo-
rinu i za Sejda. Znaju Ieslerci i za
Kurlu i za Murlu. Znaju i za one iz
Sandzaka koji sjede u eogradu - i
njina Iijepo jaran prislaje.
Upravo zalo slo sve lo znaju, os-
njaci nece vjerovali onina koji nji-
na ne vjeruju, nili priznali one koji
njih ponislavaju.
P0bJARMLJlvANJ
2
a
|
m

k

0
2

P
0
V
I
0
22
20
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
IuIAkAk
CRR ,RAJRA1 P0MAZ
5RBRNlCK
P0vRA1NlK
SeIo DoIina naIazi se 1O kn od opcine Srelrenice u
iH. Nasa ekipa je liIa u lon njeslu da posjeli po-
rodicu DeIic koja zivi u jednoj soli. Majka Hajrija sa
svoja eliri sina, snahon i unukon uspijeva prehranili
sedan Ianova u jednoj prosloriji. Zajedno sa pripad-
nicana Udruzenja najki iz Srelrenice, posjeliIi sno
ovu porodicu kako li sagIedaIi siluaciju u kojoj zive.
SeIo DoIina skoro da nena njeslana. Iorodice koje su
lu naseIjene ugIavnon su povralnici koji nisu nigdje
zaposIeni i zive od penzija. DeIici noraju saslavIjali
kraj sa krajen sa jednon penzijon, slo nikako nije do-
voIjno. Olziron da su najugrozenija
porodica u kraju, na Iicina in se vidi
da jedva prezivIjavaju. U jednoj soli
u kojoj se noraju slisnuli i napravili
njesla za sve, zivol poslaje lezak i na-
poran. Njihov zivol je pravo ogIedaIo
neinasline. Za vrijene rala izguliIi su
gIavu kuce. Kao povralnici, lez ika-
kvog inelka, prinorani su na zivol
lez osnovnih zivolnih nanjernica.
Novi don pronijenio li zivol nalo-
Ije ovoj sednoIanoj porodici koja ce
predslojecu zinu norali provesli u
jednon soliku.
Nakon prve posjele i eniliranja priIoga o ovoj poro-
dici u enisiji ,Hajral TV, porodici DeIic je donirana
krava. Olziron da nisu inaIi nijednu donacu zivoli-
nju, ovaj hunani gesl ce in unnogone oIaksali zivol.
Suze radosnice na Iicu najke Hajrije govoriIe su vise
od rijei.
Iorodica DeIic se zahvaIiIa svina koji su inaIi osjeca-
ja za njihov lezak zivol na seIu. AIija DeIic vise nece
lrinuli za nIijeko koje je svakog dana norao olezli-
jedili sinu, radeci za dnevnicu. Tajna uspjeha su nasa
dolra djeIa, koja su nasa neninovna poljeda na Sud-
njen danu. Nauino da se suoavano za zivolon, da
dijeIino pozilivne nisIi i ludeno od korisli drugina.
CHR ,Hajral preuzeo je enanel da ponogne ovoj
porodici.
Nejra kAK0V|0
SIA S kkII u NISIkI02N0N IuNlu u 8ISIkI0I I2Nu PkIIP0lIA I N0V VAk0SI
Bl51RlCA -
RBU5 BZ RJ$NJA
A
|
e
a

k
.

0
u
k
A
k
0
V
I
0
27
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
IA8IkNIA
Kada je prije njesec-dva dana
olodne dijeIove opcina IrijepoIje
i Nova Varos pogodiIo nekoIiko
,zenIjolresa u kralkon vrenenu,
a da o lone na sredslvina javnih
inforniranja nije liIo nisla, njesla-
ni zagonelnog njesla islrica su se
uzneniriIi.
Kada su ekspIozije poslaIe esce i
jae, ,prigusene i iz ,duline ze-
nIje, a poeIe se osjecali i na lrdu
iz kojeg izIazi olvor luneIa koji je i
gIavni povod svih udnih pria i
raspredanja, njeslani su se saslaIi
i donijeIi odIuku da posjele pred-
sjednika opcine Nova Varos, le da
sa njin olvoreno popriaju o lone
sla se desava i na enu oni zapra-
vo zive. Odgovor lrela da doliju
lek za dvadeselak dana.
Iz razgovora sa njeslanina zakIju-
ujen da nenaju pravo saznanje
sla se u islrici naIazi. }edna slarija
gospoa ni kaze da je ispod kuce
u kojoj zivi prosIo nekoIiko cijevi
neolinog pronjera, ,aulo noze
kroz njih proci, a koje su zapra-
vo liIe vodovodne cijevi i lu su
poslavIjene osandeselih godina,
po opisu nogIo li se reci za nini
hidrocenlraIu i neovisno napajanje
eIeklrinon energijon oljekla koji
se naIazi ispod.
CradiIisle u islrici je liIo zapravo
ulvrda. Kako slariji njeslani i Ijudi
iz IrijepoIja priaju, lu nije svako
nogao radili. Cak oni koji su radiIi
nisu snjeIi nisla govorili. iIo je i
udnih uniranja nekih koji su radi-
Ii u ovon i sIinin oljeklina.
islrica je zapravo raskrsce pule-
va - jedan je veza sa iH, drugi sa
Crnon Coron, a lreci sa oslaIin
dijeIon Srlije. Nije da njeslo nije
slraleski pozicionirano, jos kada se
lone doda da je Tilo inao snisIa
za vojnu odlranu i pozicioniranje
u ladasnjen vrenenu, sva pria
ina Iogike.
Inleresanlna je pria da je livsa
}ugosIavija liIa odreena za nu-
kIearnu deponiju Lvrope, odno-
sno da je jos SIR} uskIadisliIa lje-
Iosvjelskog nukIearnog olpada u
vrijednosli od 1,3 niIijarde doIara
i da su AIeksinaki rudnici, jane
u SokoIskin pIaninana i u KaIni
na Slaroj pIanini vec puni. Dodaj-
no ovone i podalak koji se
noze naci na zvaninoj vel-
prezenlaciji graevinske
hrne ,IIanun: ,Znaajnc
mcs|c zauzimaju pczcmnc tcj-
nc fa|ri|c, s||cnis|a i s||ais|a
pctrsinc pcprcncg prcsjc|a c
160 m
2
sa stim pra|ccim c|jc|-
|ima i ins|a|acijama. |ztc|i smc
pczcmnc c|jc||c u|upnc pc-
trsinc c|c 310.000 m
2
, mcu
|cjima su. tcjni c|jc||i 8inac,
|rus|a Gcra, Pcni|tc, Uzicc,
%LVWULFD i pczcmnc zc|czni-
|c s|aja|is|c Vu|ct spcmcni|
u 8ccgrau.
DakIe, pria poprina olrise
isline. Ako se svenu doda da
logale evropske zenIje, aIi i
cijeIog svijela, koje inaju nukIera-
nu proizvodnju iIi liIo kakve ak-
livnosli sIine prirode, inaju pro-
lIen sa nukIearnin olpadon koji
se deporluje u sironasne zenIje
i uz veIiku novanu nadoknadu
skIadisli u podzenne oljekle.
Ako su spekuIacije lane, na Srliju
se rauna kao na uvara evropskog
radioaklivnog olpada ija cijena je
od 1OO-16OO doIara po kiIogranu,
ovisno od iskorislenosli. Craani
Srlije su, ako se ovo ikada sazna,
pokusni kunici i uvari svoje snrli.
Zalrinjavajuci je podalak i lo slo su
IrijepoIje, Nova Varos i Iriloj nje-
sla sa jako veIikin lrojen naIignih
oloIjenja, ugIavnon disajnih or-
gana i prolavnog lrakla (zeIudac,
crijeva). Na nekoIiko zahljeva da
se iznjeri koIiina zraenja u ovon
podruju od slrane nadIeznih or-
gana, dolijani su odgovori da je
zraenje u granicana dozvoIjenog
i da nena njesla zalrinulosli gra-
ana. Ko je, kada i koIiku koIiinu
radijacije iznjerio do danas, graa-
ni IrijepoIja, Nove Varosi i Iriloja
neznaju.
Zalrinuli njeslani islrice kazu:
,Iz one kuce gore ovjek lio zdrav,
nikad dokloru oliso nije, razloIi
se i unrije za lri njeseca od raka
pIuca...
Misleriozni luneI, dugaak ne-
koIiko kiIonelara, zaIazi duloko
ispod Iolpeckog jezera, veIiki sIe-
peri sano nocu dovoze nalerijaI
na gradiIisle, a radnici lvrde da ne
znaju sla se radi. CovoriIo se da se
,nekakvi nelaIni sanduci sIazu
u lelonske konore, a novu uzne-
nirenosl izazvaIo je i nedavno pi-
sanje IjulIjanske ,MIadine da se
,na podruju Sandzaka skIadisle
olrovne nalerije.
Kako su zvaninici, koIiko su snje-
Ii, govoriIi radiIo se o prosloru za
skIadislenje goriva za sIuaj rala i
sIinih desavanja. On je inao rupe
u slijeni u koje li se sipaIa naf-
la i koje su liIe ispod nivoa vode
u rijeci Lin (koja prolie 2O n od
oljekla) i kada nena nafle le rupe
li liIe ispunjene vodon kako li se
sprijeio pozar. Trelao je i da lude
i drugi spral u kojen li se naIaziIe
cislerne za lenzin, aI koji je sano
iskopan. Oljekal ina dva uIaza.
}edan je okrenul ka raskrsnici pu-
leva, a drugi direklno izIazi na pul
ka IrijepoIju. Taj drugi uIaz li lre-
lao da sIuzi za uIazak cijevi koje li
isIe od zeIjeznike slanice islrica,
koja se naIazi nekih 5OO nelara
odalIe, i lu li se islakaIa i ulakaIa
nafla. VenliIacioni olvor ponenu-
log oljekla se naIazi u seIu Dusna-
nici, kako se spekuIise u IrijepoIju
i okoIini.
iIo kako liIo, Sandzak je zlog
svog geoslraleskog poIozaja jos
u livsoj }ugosIaviji zauzinao po-
selno njeslo u vojno-slraleskon
pIaniranju. Slicajen okoInosli, svi
li podzenni oljekli, vojne posle i
sIino sada inaju drugaiju nanje-
nu. }ednon rijei, ko zna sla se is-
pod lrda vaIja.
28
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
U
Izvjeslaju Koni-
sije za preispili-
vanje i anaIizu
rada Opcinske uprave,
javnih konunaInih pre-
duzeca i uslanova grada
Novog Iazara poselna
pogIavIja se odnose na
prodaju slanova i Ioka-
Ia u vIasnislvu SO Novi
Iazar i }I ,Zavod za ur-
lanizan funkcioneri-
na, Ianovina i sinpa-
lizerina SDA i njihovin
roacina. Rije je o naI-
verzacijana i kraana
enornnih sredslava za
koje jos niko nije odgo-
varao, nili se proliv poi-
nioca lih kraa sprovode
liIo kakvi poslupci.
Na osnovu uvida u ras-
poIozivu dokunenlaci-
ju, Konisija konslalira
da je veci dio sredslava
od ukupnog iznosa pro-
dalih nekrelnina, od oko
pedesel dva niIiona di-
nara, nenanjenski ulro-
sen. Konisija je ulvrdiIa
da je vecina slanova i
posIovnih oljekala olu-
ena na proluzakonil
nain. Iored proluzako-
nilog poslupka prodaje,
prolivpravnog oluenja
i nenanjenskog lrosenja
sredslava, nepokrelnosli
su prodale lez sagIasno-
sli VIade Srlije, iako je
lo zakonon olavezno.
Cijene kvadralnog nelra
slanova i posIovnih olje-
kala nisu vaIorizirane na
zakonon propisan na-
in, prije prodaje, odno-
sno javnog nadnelanja.
Sredslva nisu upIace-
na na ludzel RepulIi-
ke, a koja su lrelaIa lili
usnjerena za naznaene
polrele u zakIjuku VIa-
de.
Irekrseno je vise zakon-
skih propisa - Zakon o
IokaInoj sanoupravi,
Zakon o ludzelskon si-
slenu, Zakon o sredslvi-
na u svojini R. Srlije -
oslelivsi ludzel opcine i
Zavoda za urlanizan za
navedeni iznos.
Irena Zakonu o IokaI-
noj sanoupravi, naIogo-
davac i izvrsiIac ludzela
je predsjednik opcine,
odnosno izvrsni organ.
OdIuku o ludzelu op-
cine donosi SO. Ta od-
Iuka nora lili u skIadu
sa zakonskin propisi-
na. Sredslva od prodaje
slanova nisu prikazana
lon odIukon. Zakon o
sredslvina u svojini R.
Srlije viseslruko je pre-
krsen, jer, kako je propi-
sina predvieno, VIada
Srlije daje sagIasnosl o
prodaji nepokrelnosli, a
sredslva od nepokrelno-
sli su nanjenska. Koni-
sija konslalira da su ne-
pokrelnosli oluene lez
sponenule sagIasnosli,
da je vecina nepokrelno-
sli prodala prije dolija-
nja sagIasnosli.
Konisija lakoer islie
da izgradnja oljekala
navedenih priIikon lra-
zenja sagIasnosli nije ni
zapoela, a kanoIi da su
navedena sredslva ulro-
sena za njihov zavrselak,
za koji je lrazena sagIa-
snosl. Radi iIuslracije
navodino da je VIada
Srlije, na osnovu Zako-
na o sredslvina u svoji-
ni RS i zahljeva Zavoda,
19.O2.2OO4. donijeIa za-
kIjuak kojin daje sa-
gIasnosl da Zavod, kao
nosiIac prava korislenja,
olui iz drzavne svojine
u korisl najpovoIjnijih
ponuaa po sprovede-
non poslupku javnog
nadnelanja, odnosno
poslupku prikupIjanja
ponuda, dvanaesl slano-
va i pelnaesl posIovnih
oljekala i IokaIa. VIa-
da zakIjuuje da se lako
prilavIjena sredslva
upIacuju na ludzel R.
Srlije, a zalin nanjenski
usnjeravaju Zavodu za
urlanizan, izgradnju i
ureivanje opcine Novi
Iazar za zavrselak iz-
gradnje Zgrade visokog
skoIslva i Inlernisli-
kog lIoka Zdravslve-
nog cenlra u Novon
Iazaru, izgradnju nove
osnovne skoIe u Novon
Iazaru i nove osnovne
skoIe u seIu Osaonica.
SkoIa u Novon Iazaru
(SeIakovac) izgraena
je donalorskin sredslvi-
na VIade Luksenlurga
(2OO6/2OO7), a skoIa u
ijeIin Vodana (na-
linosl Osaonica) 2OO7.
donalorskin sredslvi-
na lurske organizacije
,Tika. Inlernisliki lIok
je zavrsen 2OO7. Irena
lone, sponenula sred-
slva ni vrenenski ni
slvarno nisu nogIa lili
ulrosena za naznaene
oljekle. Nije poznalo
kako su ova sredslva
ulrosena.
Krivicu za nezakonilosli
snose predsjednik opci-
ne SuIejnan UgIjanin,
predsjednik Opcinskog
vijeca, ranije IO SO, Sa-
dik UgIjanin, direklor i
predsjednik Upravnog
odlora Zavoda, le Ia-
novi Konisije koja je
ueslvovaIa u poslupku
kupoprodaje.
U daIjen lekslu sIijedi
prikaz prodalih oljekala
i Iica u ija su vIasnislva
presIi, sa osvrlina Ko-
nisije na naIverzacije u
svakon od pojedinanih
sIuajeva.
SIAN0VI
OmcragIc Bajram
Trosolan slan u zgradi
,}ezero, kuIa 6O/11,
81,8O n
2
. Kupoprodaj-
ni Ugovor je 19.O4.2OO2.
zakIjuen izneu pro-
davca Zavoda i visokog
funkcionera SDA i Ia-
na IO SO Novi Iazar za
poelnu cijenu od 63.5OO
DM. Kupac se doseIio u
Novi Iazar neposred-
no prije kupovine slana.
Cijena je neuporedivo
niza od lrzisne. Sunnji-
vo je i porijekIo kupe-
vog novca, ako se ina u
vidu njegovo hnansijsko
i nalerijaIno slanje po
doseIjenju iz Kosovske
Milrovice u Novi Iazar.
Izvjesno vrijene je lo-
ravio u Cirihu, gdje je
kralko radio kao voza
djece lanosnjih radnika
u oldanislu i inao neu-
spjesan pokusaj olvara-
nja cevaldzijske radnje.
Ug!janIn 5adIk - Dvoso-
lan slan u naseIju ,Lug,
uI. Milrovaka, slanle-
na zgrada lr. 12/11, 6O
n
2
za cijenu od 1.OO1 DM
po n
2
. Ugovor daliran
na 18.O4.2OO2. Irodavac
Zavod, a kupac UgIjanin
Sadik, predsjednik IO
SO Novi Iazar. Kupo-
prodajna cijena je niska i
niko drugi nije ueslvo-
vao na ogIasu. IorijekIo
novca je sunnjivo, ina-
juci u vidu prelhodni
00IAVA
K0M J UGLJANlN
0PClN5K 51A
20
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
slalus kupca. Kao profe-
sor narksizna, preslaje
da lude predava u sko-
Ii, le se zaposIjava u gra-
evinskoj hrni ,IIojo-
vic gdje radi na olradi
arnalure - razvIaenje,
sjeenje, savijanje i sIi-
no. Oslaje na lin posIo-
vina do izlora na funk-
ciju predsjednika IO SO
NoviIazar.
BIhnrac BIscra - Troso-
lan slan u zgradi ,}e-
zero 6O/XI, 81,8O n
2
,
kupIjen je 24.O6.2OO4. po
cijeni od 26.OOO dinara
po n
2
, po raspisanon
ogIasu u dnevnon Iislu
,orla od O8.O6.2OO4.
Kupoprodajna cijena je
veona niska u odnosu
na lrzisnu i olziron na
Iokaciju. Navodno, nije
liIo drugih uesnika u
nadnelanju. Kupac je
lasla Esada 5a!IhnvIca,
funkcionera SDA i Opci-
ne, dajidzica SuIejnana
UgIjanina.
BIhnrac Osman - }ed-
nosolan slan u slanle-
no-posIovnoj zgradi u
uI. 28. novenlar lr. 113,
slan lr. 1/1 na prvon
spralu, 48 n
2
, kupIjen
24.O6.2OO4. Irodavac
Zavod za urlanizan, a
kupac ihorac Osnan,
lasl Lsada SaIihovica,
koji je isli slan korislio
po Ugovoru o zakupu
od 14.1O.2OO3. Kupopro-
dajna cijena je 3O.OOO
dinara po n
2
. Radi Ie-
gaIizacije nezakonilog
poslupka, za ovaj slan je
zakIjuen Aneks Ugovo-
ra 3O.O6.2OO4. kojin je ci-
jena povecana na 31.OOO
dinara.
Konisija Zavoda o ulvr-
ivanju poelne Iicila-
cijske cijene, izvrsiIa je
uvid u pred-
nelni slan, le
konslaliraIa da
je neophodno
izvesli radove:
kreenje svih
zidova i pIa-
fona, farlanje
svih radijalora,
r ekonsl r ui r a-
li konpIelnu
eIeklroinslaIa-
ciju, u kupali-
Iu izvesli novu
vodovodnu i
kanaI i zaci onu
inslaIaciju, za-
nijenili vc-so-
Iju, Iavalo, lus-
laleriju i lojIer,
zanijenili kera-
niku u kupaliIu
i kuhinji u pol-
punosli, parkel
zanijenili iIi
preko posloje-
ceg uradili Ianinal, izvr-
sili zanjenu svih prozo-
ra i vrala, kao i uIaznih
vrala. Ugovoron o zaku-
pu slana od 14.1O.2OO3.
zakupac SaIihovic Lsad
se olavezao da svojin
sredslvina izvrsi adap-
laciju slana u visini izno-
sa do ukupne dvogodis-
nje zakupnine. Izvrsen je
uvid u raspoIozivu evi-
denciju Zavoda za urla-
nizan koja se odnosi na
prednelni slan, gdje je
ulvreno da aneks ugo-
vora ne posloji.
5a!IhnvIc Esad je po
dogovorenin usIovina
prislupio rekonslrukciji
slana, le je prena olpre-
nnici OO78 od 13.11.2OO3.
jedna graevinska hr-
na isporuiIa polrelni
graevinski nalerijaI
za rekonslrukciju slana
u novanon iznosu od
67.O56.OOO dinara, aIi na
raun Zavoda za urlani-
zan, slo je Zavod i pIa-
lio, a lrelao je pIalili Sa-
Iihovic. Dana 24.O6.2OO4.
ovaj slan kupuje lasl Sa-
Iihovic Lsada, ihorac
Osnan. SaIihovic Lsad
se olraca Zavodu za ur-
lanizan radi povracaja
novanih sredslava koja
je, navodno, uIozio za
sreivanje slana u visini
od 97.2OO. dinara, slo Za-
vod, na osnovu rjesenja
direklora, ini. SaIihovi-
cu se na ruke daje spo-
nenuli iznos. SaIihovic
prisvaja ludzelska sred-
slva na koja ni po kon
osnovu nije inao pravo.
Ioslupak kupoproda-
je prednelnog slana je
u cijeIosli olavIjen na
proluzakonil nain i sa
unaprijed osnisIjenin
pIanon.
5cjfnvIc Ekrcm - Troso-
lan slan u zgradi ,}eze-
ro, kuIa , 57/XI, 87,88
n
2
. Slan je oluen na
osnovu zakIjuka IO SO
Novi Iazar 24.1O.2OO3.
Irodavac je UgIjanin Sa-
dik, ladasnji predsjednik
IO. Slan je prodal za 65O
eura po n
2
. Opcina je
oluiIa slan lez sagIa-
snosli korisnika Zavoda
za urlanizan, lez ogIa-
sa. Nije liIo drugih ue-
snika priIikon kupopro-
daje, slo znai da je ovaj
pravni posao u cijeIosli
proluzakonil. Irodajna
cijena nije u skIadu sa lr-
zisnon vrijednoscu.
LjajIc Rcmka - Dvoso-
lan slan u zgradi ,}eze-
ro, kuIa A, 14/IV, 61,16
n
2
. Ugovor o kupopro-
daji polpisan 24.O6.2OO4.
izneu Zavoda za urla-
nizan i Ljajic Renke iz
Novog Iazara. Ioelna
i zavrsna cijena 5OO eura
po n
2
. Slvarna lrzisna ci-
jena u vrijene kupopro-
daje oko 1.5OO eura. Ire-
na lvrdnjana radnika
Zavoda, kupoprodaja je
unaprijed dogovorena.
5u!jIc Mcrsud - Dvoso-
lan slan u zgradi ,}eze-
ro kuIa A, 2O/V, 61,16
n
2
. Ugovor o kupopro-
daji polpisan 26.O8.2OO4.
Ovaj slan je oluen od
Zavoda na osnovu ogIa-
00IAVA
N P0blJLl0
1AN0v
30
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
sa od 3O.O7.2OO4. za ku-
poprodajnu cijenu od
3O.5OO din po n
2
. SuIjic
je prije, kao radnik Za-
voda, lio zakupac islog
slana, le je Ianon 6
Ugovora o kupoprodaji
odreeno da nu proda-
vac ispIali 1O6.4OO. dina-
ra na ine sanacije slana,
le da nu unanji raniju
zakupninu.
Konisija Urlanizna
konslalira da je SuIjic
uIozio sredslva za sani-
ranje navodnog oslece-
nja na slanu do kojih je
dosIo usIijed prijasnjih
lespravnih useIjenja i
oslecenja. OigIedno se
u konkrelnon sIuaju
radi o zIoupolreli, jer se
uvijek po vazecin pozi-
livno-pravnin nornana
iz slanlene olIasli pri-
nopredaja slana vrsi ko-
nisijski i lon priIikon
zapisniki konslalira u
kakvon se slanju slan
naIazi i koji su nedosla-
ci koje evenluaIno lrela
ukIonili i dovesli u funk-
ciju slanovanja, kao i ko
lo lrela uinili. Uvijek je
lo inio zakupodavac, a
ne zakupac. IoslavIja se
pilanje na osnovu ega
je Konisija uslanoviIa
u kakvon se slanju slan
naIazio prije useIjenja za-
kupca, koji u islon sla-
nuje duze vrijene prije
olkupa!` Cinjenica da je
ovaj pravni posao olav-
Ijen saslavIjanjen hkliv-
nog zapisnika, u kon,
izneu oslaIog, sloji:
far|anjc tra|a na|cn anpa-
sctanja 4x5000=20.000, a
zapravo se radi o cifra-
na 4X5OO=2.OOO. Kako je
Anlikorupcijska konisi-
ja olavijeslena u Zavo-
du, ovaj posao je olav-
Ijen na insisliranje vrha
opcine, uz sagIasnosl
opcinskog rukovodslva.
Irednelni slan je prodal
po veona niskoj cijeni u
odnosu na lrzisnu. Slan
je oluen u jeku prediz-
lorne kanpanje.
ivsi Ianovi rukovod-
slva SDA, radnici Zavo-
da, lvrde da je kupac,
pored cijene iz ugovora,
prinoran da opcinskon
rukovodslvu da nilo od
vise hiIjada eura, kako
li poslupak kupoproda-
je lio okonan do kraja,
odnosno slan poslao nje-
govo vIasnislvo.
l0kAlI
LIIna PajazIt Iajo vIa-
snik hrne ,Ianana
}eck - LokaI u uI. 28. no-
venlar, slanleno-po-
sIovna zgrada, uIaz 113
(livsi IokaI TK ,Raska),
prodal 29.1O.2OO2. od
slrane Zavoda po ogIasu
u ,IoIilici Lkspres od
O4.O7.2OO2. Liina Iaja-
zilu za 123.7O7 eura. Io-
vrsina IokaIa je 54.14 n
2
.
Na ogIasu se nije niko ja-
vio izuzev kupca. Olzi-
ron na Iokaciju na kojoj
se prednelni IokaI naIa-
zi cijena je niska.
Jcjna FatIma - LokaI u
uI. 28. novenlar, slan-
lena zgrada, uIaz lr.
113, 18 n
2
. Irodavac SO
Novi Iazar po ugovoru
od O8.O7.2OO3., a kupac
Ialina }ejna, svastIka
5u!cjmana Ug!janIna,
po cijeni od 2.368,5O eura
po n
2
, slo ukupno iznosi
42.633 eura. Kupoproda-
ja je olavIjena lez ogIa-
sa, slo je proluzakonilo.
Zavod za urlanizan je
na osnovu OdIuke UO
prenio sano pravo ko-
rislenja na Opcinu, a ne
i oluenja. Za prodaju
IokaIa Opcina nije inaIa
sagIasnosl VIade Srlije.
TahIrbcgnvIc DzcmaI!
vIasnik frine TI ,Re-
kic - LokaI u uI. 28.
novenlar, u slanlenoj
posIovnoj zgradi lIok 3,
uIaz 41, povrsine 38 n
2
.
Irodavac SO Novi Iazar
O8.O7.2OO3., a kupac TI
,Rekic - Tahirlegovic
DzenaiI za 2.368,5O eura
po n
2
, slo ukupno iznosi
9O.OO3 eura. Io prelhod-
non dogovoru sa op-
cinskin rukovodslvon,
UO Zavoda je na Opcinu
prenio pravo korislenja,
aIi ne i prodaje. Opci-
na nije inaIa sagIasnosl
VIade Srlije za prodaju
prednelnog IokaIa koja
je liIa nuzna. DzenaiI
Tahirlegovic je ro-
eni lral KenaIa
Tahirlegovica, Ia-
na IO SO Novi Iazar
u lon periodu.
TahIrbcgnvIc Kc-
ma! vIasnik frine
TI ,Rekic - Io-
sIovni proslor u
uI. 28. novenlar,
slanleno-posIovna
zgrada, uIaz 54, koji
se ranije saslojao od
dva poselna IokaIa po-
vrsine 68,95 n
2
, zakupca
,Ldo inzenjering, 55,15
n
2
, zakupca ,eko e-
ograd. Io osnovu ugo-
vora o kupoprodaji od
22.O7.2OO3. SO Novi
Iazar prodaje II ,Ldo
inzenjering - KenaI
Tahirlegovic ola Ioka-
Ia po cijeni od 1.369,9O
eura za nagacinski pro-
slor povrsine 7O,9O n
2

i 2.368,5O eura za pro-

dajni proslor povrsine
47,2O n
2
po kvadralu.
Kod ovog sIuaja spor-
na je povrsina prodajnog
posIovnog proslora. U
Ugovoru sloji da je povr-
sina prodajnog proslora
47,2O n
2
i nagacinskog
7O,9O n
2
, a evidenlno je
da se u konkrelnon sIu-
aju radi o dva poselna
IokaIa. Opcini nije pre-
nijel na korislenje IokaI
ranijeg zakupca ,eko
eograd. Ola IokaIa su
prodala lez ogIasa, slo je
00IAVA
31
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
suprolno zakonu. ilno
je i lo slo se ovdje nije ra-
diIo o nagacinskon pro-
sloru, vec o prodajnon
koji je prodal po cijeni
nagacinskog. U ola sIu-
aja, cijene su nereaIne,
znalno nize od lrzisnih,
olziron na Iokaciju. Io-
red sponenulog, KenaI
Tahirlegovic je u lo vri-
jene lio Ian IO SO Novi
Iazar, a Sadik UgIjanin
predsjednik.
MavrIc BcsIm - LokaI
na ugIu uI. 28. novenlar
i Salana Koe, slanlena
zgrada, uIaz 21, povrsine
48,3O n
2
. Kupoprodajni
ugovor izneu ugova-
raa, prodavca Zavoda i
kupca, ranijeg zakupca
posIovnog proslora Ma-
vric esina, polpisan je
29.1O.2OO2. za kupopro-
dajnu cijenu od 1O9.14O
eura. Nije liIo drugih
uesnika po ogIasu, a ci-
jena je niska u odnosu na
Iokaciju.
RadnnIc HamdIja -
LokaI u uI. 28. noven-
lar, slanleno-posIovna
zgrada, uIaz II, 32 n
2
,
raniji zakupac ,UTII.
Kupoprodajni ugovor
polpisan 24.O6.2OO4. iz-
neu Zavoda i Radonic
Handije iz eograda za
cijenu od 12O.25O hiIjada
dinara. Na Iicilaciji, po
oliaju, niko nije ue-
slvovao izuzev kupca.
Cijena je nnogo ispod
lrzisne, olziron na Ioka-
ciju i lrzisnu vrijednosl
nekrelnina u lon perio-
du.
5aknvIc IsmaI! - LokaI
u uI. 28. novenlar, uIaz
54, lroj 21, 75 n
2
, prodal
po osnovu ugovora od
O8.9.2OO4. Irodavac Za-
vod na osnovu ogIasa u
,orli od O8.O6.2OO4.
Sakovic IsnaiI je kupio
IokaI za 7.195,75O,OO di-
nara. Iovrsina prodaj-
nog proslora iznosi 38,16
n
2
, a nagacinskog 36,84
n
2
. Nije liIo drugih ue-
snika na ogIasu, a sanin
lin ni kupoprodajna ci-
jena nije reaIna.
5aknvIc IsmaI! - IosIov-
ni proslor u uI. 28. no-
venlar, slanlena zgra-
da, uIaz lr. 21, 7O n
2
, od
ega 32,74 n
2
posIovni i
37,26 n
2
nagacinski pro-
slor. Irodavac }I Zavod
za urlanizan. Kupac IT
,CrIica vIasnika Sako-
vic IsnaiIa za cijenu od
6.572.OOO dinara. Trzis-
na cijena nije reaIna, jer
iznosi oko 1.56O eura po
n
2
za prodajni proslor,
a radi se o ekslra zoni,
gdje se lrzisna cijena kre-
ce 4.OOO-5.OOO eura po n
2

korisne posIovne povrsi-

ne.
BrnIanIn RIfat - LokaI
u uI. Slevana Nenanje,
posIovno zgrada rani-
jeg SIZ-a slanovanja,
sada }I Zavod za urla-
nizan, 31,5O n
2
. Dana
31.1O.2OO3., lez ogIasa,
Opcina je ovaj IokaI pro-
daIa rnianin Rifalu za
kupoprodajnu cijenu od
2.OOO eura po n
2
. Nena
dokaza da Ii je kupopro-
dajna cijena ispIacena i
na koji ziro-raun. Kupo-
prodaja je izvrsena pro-
luzakonilo, lez ogIasa, a
Opcina nije liIa korisnik
prednelnog posIovnog
proslora, le sanin lin
nije inaIa pravo prodaje.
LntInac 5afct - LokaI
u isloj uIici i zgradi kao
kod rnianina (28. no-
venlar), prodal Lolinac
Safelu. Ugovor lez lro-
ja od 31.1O.2OO3. godine,
po islon poslupku i cije-
ni, kao i prelhodni IokaI.
Radi se i o isloj povrsini
IokaIa.
RcdznvIc NaI! - LokaI
u uI. Slevana Nenanje,
posIovna zgrada ranijeg
SIZ-a slanovanja, a sada
}I Zavod za urlanizan.
Irodava Opcina Novi
Iazar, kupac Redzovic
NaiI, 11 n
2
po cijeni od
2.OOO eura po n
2
. Kupo-
prodaja je u cjeIosli spro-
vedena proluzakonilo,
lez ogIasa i prava na
prodaju. Cijena je nere-
aIno niska, a poslupak
prodaje proluzakonil.
I!Ic V!astImIr - LokaI
u uI. Raniza Koce ll,
prodal IIic VIaslini-
ru 31.1O.2OO3. Iroda-
vac Opcina Novi Iazar,
25,11 n
2
po cijeni od
1.2OO eura po n
2
. Kupo-
prodaja je izvrsena pro-
luzakonilo, lez ogIasa i
po nereaInoj lrzisnoj ci-
jeni. Opcina nije liIa vIa-
snik IokaIa vec }I Zavod
za urlanizan, le sanin
lin nije inaIa prava na
prodaju.
RadnnIc Dzcvad - Lo-
kaI u uI. 7. juI, polez
pod Hananon, 16,2O
n
2
prodal Radonic
Dzevadu za ukupnu ci-
jenu 32.5OO DM. OgIas
oljavIjen u ,IoIilici
11.O4.2OO2. Irodavac je
}I Zavod za urlanizan.
Irena izjavana radni-
ka Zavoda, Konisiji je
reeno da u vrijene ku-
poprodaje IokaI nije lio
u cijeIosli zavrsen, le je
cijena prilIizno reaIna.
Supruga gospodina Ra-
donica je u lo vrijene
liIa Ian opcinskog vije-
ca.
BadIc EdIn - LokaI u
posIovnoj zgradi Lu-
na II, IaneIa N, 13,23
n
2
, prodal lez ogIasa,
po ugovoru lez lroja
od 31.1O.2OO3. Irodavac
SO Novi Iazar, koja nije
inaIa pravo na kupo-
prodaju, jer je korisnik
Zavod za urlanizan.
Kupac je adic Ldin.
Cijena po n
2
je 2.OOO
eura. Kupoprodaja iz-
vrsena proluzakonilo,
lez ogIasa i po niskoj
cijeni, a konisiji nije lio
doslupan ovaj prednel,
jer nije poznalo gdje je
odIozen. Irelhodno spo-
nenuli podaci su iznijeli
na osnovu pisanog pre-
gIeda koji se naIazi kod
nadIezne sIuzle Zavoda
za urlanizan.
MchmcdnvIc 5ajIda
Kao radnik }I Zavoda
za urlanizan i Ian UO
islog preduzeca, zIoupo-
lrelon poIozaja ulicaIa
na donosenje odIuke ko-
jon se krsi Uslav, zakon
i drugi propisi i opci akli.
OdIukon UO 2O.1O.2OO4.
isloj se vrsi olpis duga,
a kao lakva donesena i
proizveIa pravne posIje-
dice na slelu ludzela SO
Novi Iazar. Mehnedo-
vic Sajida je liIa olave-
zna ispIalili 37.8OO DM
za sporni IokaI, odnosno
5O od ovog iznosa, a
preoslaIih 5O najkasnije
do 1997. Isla nije isposlo-
vaIa ugovorene olaveze.
Mehnedoviceva je liIa
sef Iravne sIuzle Zavoda
i, kao zainleresirana slra-
na, olraivaIa prijedIog
odIuke, predIoziIa njeno
usvajanje i ueslvovaIa
u donosenju odIuke kao
jedan od Ianova UO.
Sponenulon odIukon
iz 2OO4. godine izvrsen
je olpis njenog duga u
iznosu od 18.9OO DM,
slo predslavIja kIasian
prinjer zIoupolrele po-
Iozaja u organu uprav-
Ijanja i nenanjenskog
raspoIaganja sredslvina.
Iroliv Sajide Mehnedo-
vic je podnijela krivina
prijava po vise osnova u
vrijene kada je skupslin-
ska vecina liIa saslavIje-
na od SDI, SZS i Srpskog
lIoka i ujedno raskinul
ugovor o radu. Meulin,
predsjednik SO SuIejnan
UgIjanin je islu ,nagra-
dio poslavIjanjen na
njeslo naeInika OdjeIje-
nja za urlanizan, ino-
vinsko-pravne i slanle-
no-konunaIne posIove u
Opcinskoj upravi.
00IAVA
32
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
H
apsenjen pred-
sjednika IK Novi
Iazar ojana Ra-
dovanovica poeIo se od-
nolavali kIupko oko jedne
od najperhdnijih udruga
organiziranog krininaIa
u Novone Iazaru. Rije
je o fudlaIskoj nahji. Da
se ovaj leksl ne li odnosio
sano na Radovanovica,
koji je lek dio sireg i vr-
sceg krininaInog udru-
zenja, polrelno je iznijeli
od saznanja islrazivakog
lina revije ,Sandzak koja
se direklno liu fudlaIske
nahje u Novone Iazaru.
IK Novi Iazar je jos uvijek
u vIasnislvu grada Novo-
ga Iazara slo je nedavno
na jednon od javnih sre-
visa polvrdio i gradona-
eInik Meho Mahnulovic,
islaknuvsi da Cradska
uprava hnansira IK ,Novi
Iazar sa 9O sredsla-
va. To podrazunijeva da
gradske vIasli hnansira-
ju njegov rad iz ludzela i
raspoIazu prohlon ukoIi-
ko isli posloji. Takoer, lo
podrazunijeva da onaj ko
je na vIasli upravIja ovin
nehaniznon koji je vrIo
pogodan za razne vidove
naIverzacija, kraa, pranje
novca, slvaranje krilinih
nasa.
Za vrijene UgIjaninove
vIadavine Novin Iaza-
ron, SDA je inaIa apsoIul-
nu doninaciju nad svin
sferana uljecaja u kIulu,
pa ak i svoju navijaku
grupu Tcrcia Sanza|,
koju li po polreli korisli-
Ia za slvaranje radikaIne
alnosfere u predizlornin
kanpanjana, kao i za pro-
noviranje i salaniziranje
odreenih Iinosli. Ironje-
non gradskih vIasli, SDI
i Rasin Ljajic IudlaIski
kIul prelvaraju u paravan
za nnoge krininaIne rad-
nje, pranje novca, ulaciva-
nje zeIenaskog kapilaIa u
IegaIne lokove, ucjene li-
znisnena, pa ak i nnoge
lizarne vidove nepravnog
prisvajanja druslvenog i
privalnog kapilaIa.
Rasin Ljajic je donina-
ciju nad IK Novi Iazar
poeo javno eksponirali
po preuzinanju IokaIne
vIasli 2OO8. godine. Kao i
u svi posIovina, i ovdje
su kIjune slvari povjere-
ne Mirsadu Ljajicu, Seadu
Cadu ecirovicu i Dzenai-
Iu Zulon IIojovicu.
2.057.000 ukA 2A
I0kA0 I IkNk
Od kako je Ljajiceva krini-
naIna udruga preuzeIa IK
Novi Iazar, kroz ovaj kIul
je prodehIiraIo 6O igraa.
Njihova cijena je variraIa.
Irije uIaska u }eIen super
Iigu pIacani su nininun
1O.OOO eura, a nakon loga
su in osnovni ugovori
porasIi. Iored godisnjeg
ugovora, zvanine njese-
ne pIace igraina se krecu
35.OOO-5O.OOO dinara. Za
dolar rezuIlal u odree-
nin siluacijana igrai do-
lijaju i prenije koje se kre-
cu od 1OO eura pa navise.
Snjeslaj i hrana olavezno
padaju na lerel kIula, od-
nosno grada Novog Iaza-
ra. Ioslo ni kIul ni grad
nenaju vIaslili snjeslaj,
svi igrai sa slrane spavaju
u holeIu. Dnevni lrosak za
snjeslaj i hranu iznose oko
4O eura.
UkoIiko se uzne da je
prosjean ugovor 2O.OOO
eura po igrau, na koji do-
dajeno godisnju pIacu od
6.OOO eura i lroskove za
snjeslaj i hranu od 1.2OO
eura, doIazi se do cifre da
jcdan Igra knsta budzct
Nnvng Pazara 27.200 cura
godisnje. Kada se lo po-
nnozi sa 6O igraa, koji su
u prolekIe lri godine prosIi
kroz IK Novi Iazar, doIa-
zi se do frapanlne cifre od
1.632.000 cura knjc jc grad
NnvI Pazar mnran p!atItI
samn za dnvncnjc Igraa
u nvaj k!ub.
Kroz kIul je prosIo izne-
u 15 i 2O lrenera. Irosjek
njihovih ugovora je 2O.OOO
eura, a njesena pIaca ni-
ninun 2.5OO eura. Iren-
da se svi nisu zadrzavaIi
dugo u ovon kIulu, uz-
nino da je svako od njih
inao lar dvije pIace - slo
iznosi 5.OOO eura. UkoIiko
se lo salere, doIazi se do
podalka da je svakI nd trc-
ncra budzct Nnvng Paza-
ra knstan mInImum 25.000
cura. Kada se lo ponnozi
sa 17 dolija se cifra od
425.000 cura.
Saliranjen lroskova za
igrae i lrenere doIazi se
do cifre od 2.057.000 eura.
To je novac koji je iz grad-
skog ludzela dal sano za
dovoenje igraa i lrenera
u IK Novi Iazar od kada
je SDI Rasina Ljajica na
vIasli.
Mnogi livsi igrai i lreneri
IK Novi Iazar svoja polra-
zivanja od ovog kIula nisu
nogIi dolili reguIarno, pa
isla pokusavaju oslvarili
preko suda. Zlog loga je
IudlaIski savez Srlije ka-
znio ovaj kIul nenoguc-
noscu dovoenja novih
igraa dok ne izniri prel-
hodne olaveze.
00V0NI I0kA0A S
k0kISII 2A PkANI PAkA
Trenulno u IK Novi Iazar,
prena zvaninin inforna-
cijana, igra 22 igraa, od
ega ih je 15 uvezeno iz
svih krajeva Srlije i 7 iz
Novoga Iazara. iIo je lre-
nulaka kada je u kIulu liIo
po 18-19 uvezenih igraa i
svega 2-3 donaca. CIavnu
rije o liIo kon polezu,
kada je u pilanju IK Novi
Iazar, pa i dovoenju no-
vih igraa, daje Rasin La-
jic. On, iIi Iino iIi preko
Mirsada Ljajica i Seada e-
sirovica, izdaje nareenje
sporlskon direkloru kIula
Seadu runevicu da ne-
kon igrau olkaze ugovor
00IAVA
FUbBAL5KAMAFlJAUN0v
33
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
idovededrugog.
U islo vrijene, deselak vr-
hunskih fudlaIera iz No-
vog Iazara igra po raznin
kIulovina regiona. Ina
ih u Rununiji, AIlaniji,
na Kosovu, Kipru, Cruziji
i kIulovina iz Srlije, od
ega su ak lrojica prvo-
linci Hajduka iz KuIe. Nas
insajder lvrdi da je gIavni
razIog slo su li vrsni igrai
prinorani da idu iz Novog
Iazara i lore se za loje
drugih kIulova nezainle-
resiranosl uprave za njih.
Na upil zaslo se uprava
IK Novi Iazar lako pona-
sa prena noncina koji
su iz ovog grada i svojin
kvaIilelon i sranoscu
nogu doprinijeli loIjen
uspjehu kIula, nas insaj-
der kaze da su dva no-
nenla u pilanju. Irvi je slo
preko donacih igraa ne
noze prali novac. Uprava
preko svakog dovedenog
igraa opere od 5.OOO do
15.OOO eura lako slo njegov
ugovor uveca za laj iznos.
Nakon upIale, igrai prel-
hodno dogovorenu sunu
novca vracaju posredniku
i pare zavrsavaju kod Rasi-
na Ljajica i njegovih Ijudi.
Drugi razIog je slranaka
pripadnosl. Iouzdano se
zna da su nnogi igrai pri-
je doIaska Ljajiceve uprave
liIi Ianovi SDA parlije. Za
kaznu, prinoravani su ra-
znin ucjenana i priliscina
napuslili kIul.
kuP0VINA uIAkNI0A
IrosIe sezone, kada se IK
Novi Iazar lorio za uIa-
zak u Super Iigu, jedna
od presudnih ulaknica
liIa je proliv TeIeoplika
21.O7.2O11. godine. Iako je
TeIeoplik reaIno lio nno-
go jaa ekipa od Novog
Iazara i u prednosli zlog
donaceg lerena, Novi Ia-
zar je polijedio sa jednin
goIon razIike. TeIeoplik je
dio porodice IK Iarlizan u
ijen Upravnon odloru je
lada lio Rasin Ljajic. Nas
insajder, koji doIazi iz sa-
noga vrha kIula, lvrdi da
je ova ulaknica nanjesle-
na, aIi i nagIasava da TeIe-
opliku poljeda nije nnogo
znaiIa, dok je Novon Ia-
zaru davaIa nogucnosl da
se izlori za uIazak u }eIen
super Iigu.
Ulaknicu proliv IK ig
uI Radniki 23.O4.2O11.
Novi Iazar je dolio sa 4:1.
IK ig uI je iz ainca.
U Ijelo 2O1O. spojio se sa
IK Radnikin iz Sida i od
lada se laknii pod ine-
non IK ig uI Radniki
Sid. Ovaj kIul je prislao da
prepusli rezuIlal Novon
Iazaru na lazi dogovora
predsjednika sa Rasinon
Ljajicen, koji nu je zauz-
vral olezlijedio da VIadu
Srlije snaldijeva proizvo-
dina iz svoje nesne indu-
slrije.
kA00VAN0VI0 SA PI
NIlI0NA NA SI0 IlIA0A
ukA
Iored vidIjivog napora i
svih nogucih vidova naI-
verzacija, nanjeslanja re-
zuIlala, kupovine igraa,
prilisaka kroz poIuge vIa-
sli, IK Novi Iazar ipak nije
uspio reguIarno olezlije-
dili uIazak u Super Iigu.
ApsoIulni prvak Irve Iige
Srlije poslao je IK ASK iz
eograda iji je predsjed-
nik lio konlraverzni lizni-
snen ojan Radovanovic,
lrenulno uhapsen zlog
kredilnih naIverzacija od
pel niIiona eura. IK ASK
je uslupio Novon Iazaru
njeslo u Super Iigi i vralio
se na poelniki nivo la-
knienja.
ojan Radovanovic je vise
pula u javnosli islicao da
ce uslupili prvo njeslo
onone ko nu za lu usIugu
pIali 5.OOO.OOO eura. Vre-
nenon je spuslao cifru.
}avnosl je oslaIa uskracena
za reaIan iznos kojin je Ra-
sin Lajic zadovoIjio Rado-
vanoviceve apelile kada je
skupa sa elvoricon igra-
a i inovnislvon ASK-a
presao u IK Novi Iazar
i ovon kIulu prepuslio
njeslo u eIilnon laknie-
nju.
Nas islra-
zivaki lin
je dosao do
s a z n a n j a
da je Rasin
Ljajic Rado-
va novi c u
dao1OO.OOO
eura golo-
vine i ole-
cao da ce
nu ponoci oko dizanja
kredila kojina ce zalvorili
niIionska dugovanja.
Neposredno pred hapse-
nje Radovanovica dosIi
sno do saznanja da je isli
vec dugo pod islragon i
da ga leogradska poIicija
polrazuje zlog prednela
koji je kod sudije Senica.
Tu je infornaciju Rasin
Ljajic prenio gradonaeI-
niku Mehu Mahnulovicu,
jer je lio dogovor da Rado-
vanovica zadrze ovu sezo-
nu u kIulu i onda pod pri-
liskon isljeraju. Meulin,
ono slo je lrinuIo Ljajica i
Mahnulovica jesle kredil
od pel niIiona eura koji
su nu nanjesliIi kod jedne
ilaIijanske lanke preko faI-
sihciranih papira. Za jed-
na dio log kredila garanl
je lio i grad Novi Iazar.
Ljajic je znao da je Rado-
vanovic faIsihcirao papire,
aIi je ipak naredio izvje-
snon Zulon IIojovicu da
isle odnese gradonaIeni-
ku Mahnulovicu, koji ih
je svojeruno polpisao. Io-
red log kredila, Radovano-
vic je prena dogovoru ina
udio i u luducen holeIu
na Cradskon sladionu
ija se izgradnja priprena.
SDI-ova vIasl nu je slva-
raIa infraslrukluru i za iz-
gradnju slanlene zgrade
u Novone Iazaru na kojoj
li se, vec provjerenin ne-
haniznina, o kojina sno
pisaIi u lekslu ,Craevin-
ska nahja u lroju 157,
okorisliIe sve poIuge Lja-
jiceve krininaIne udruge.
Oekujeno da se islraga
oko hapsenja Radovano-
vica prosiri i na ninislra
Ljajica i gradonaeInika
Mahnulovica.
Irena nasin saznanjina,
nekoIiko dana prije hap-
senja, Radovanovic je u
inlinnijen druslvu kazao
da ce vrIo lrzo iIi slvar-
no preuzeli kIul iIi isli uz
odreenu salisfakciju na-
puslili, jer nu je dosadiIo
da ga korisle kao narione-
lu, a da se o svenu pilaju
ninslar Ljajic, njegov lral
Mirsad i izvjesni Cado.
Ljajicevo poznanslvo sa
Radovanovicen dalira jos
iz 2OO3. godine i veze se za
aklueInu aferu neslanka
1,5 niIiona eura nanijenje-
nih za izgradnju Cerenlo-
Ioskog cenlra u Kosovskoj
Milrovici. Sef Koordinaci-
onog lina iz log perioda
Nelojsa Covic je vec sasIu-
san, a ne lrela zaloravili
da je Ljajic lada lio njegov
zanjenik. Islraga o ovon i
sIuaju neslanka 1,5 niIi-
ona eura nanijenjenih za
izgradnju slanova u Mi-
lrovici jos uvijek je u loku.
Radovanoviceva hrna
,Maslers je jedan od pol-
pisnika ugovora za nikada
ne izgraenu zgradu Ce-
renloIoskog cenlra.
337.500 ukA ukkA0N0
Pkk0 kAkAIA
}edan od nnogolrojnih
vidova krininaIa u IK
Novi Iazar jesle i proda-
ja uIaznica. Irena svin
reIevanlnin pokazaleIji-
na, pisanju regionaInih
i srlijanskih nedija, IK
Novi Iazar ina jednu od
najlrojnijih i najredovni-
jih pulIika u Super Iigi.
Irosjek gIedaIaca na sva-
koj ulaknici iznosi 6.OOO-
7.OOO. Zvanini podaci
kazuju da je najveci lroj
prijavIjenih prodalih ka-
rala 2.7OO. UkoIiko uzne-
no u olzir da se izneu
5OO i 1.OOO karala podijeIi
Cradskoj upravi, valrenin
navijaina, veleranina,
onIadincina i sponzori-
na kIula, jos uvijek oslaje
preko 3.OOO neregislriranih
karala po neu. Cijena
00IAVA
v0MPAZARU
34
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
uIaznice je liIa 3OO dinara,
a sada je spuslena na 2OO
dinara. Od 3O zvaninih
koIa, svaka ekipa 15 ula-
knica igra na donacen le-
renu. UkoIiko se visak od
3.OOO neprijavIjenih karala
ponnozi sa prosjekon od
25O dinara, dolija se da po
ulaknici 75O.OOO dinara
iIi 7.5OO eura zavrsi u ne-
IegaInin lokovina. Kada
se lih 7.5OO eura ponnozi
sa pelnaesl ulaknica, ko-
Iiko se igra na donacen
lerenu, dolija se cifru od
112.5OO eura, koIiko se na
godisnjen nivou lesprav-
no prisvoji novca. Kada se
la cifra ponnozi sa pro-
lekIe lri godine, doIazi se
do zakIjuka da je udruga
Rasina Ljajica sano preko
neprijavIjenih prodalih ka-
rala lespravno prisvojiIa
337.500 cura.Irodajakara-
la, kao i sve oslaIo vezano
za kIul, ide iskIjuivo pre-
ko Mirsa i njegove ekipe,
neu kojina se najvise
islie izvjesni Cado.
N00SIAI 0PkNA u
VkII0N0SII 00 25.000
ukA
}edan od vidova lesprav-
nog doIaska do novca jesle
i preko nalavke oprene
za kIul. IK Novi Iazar
doskora nije inao zvani-
nog sponzora i dislrilu-
lera oprene. UIaskon u
Super Iigu IK Novi Iazar
polpisuje ugovor sa hr-
non ,Nike za ovaj vid
sponzorslva. Ugovoron
je ulvreno da ,Nike IK
Novi Iazar godisnje doni-
raju oprenu u vrijednosli
od 15.OOO eura, koja po-
drazunijeva fuI oprenu
za sve igrae i slruni slal
za olje poIusezone. Nova
oprena slize svaka lri
njeseca. Kako je pred kraj
prve poIusezone isporue-
na oprena vec pohalana,
iz uprave kIula su zvaIi
da in neslo ranije isporue
oprenu za drugu poIuse-
zonu. Iz hrne ,Nike su
in kazaIi da je neko u ine
kIula pored cjeIokupne
oprene za ovu sezonu po-
digao i oprenu za narednu
godinu ukupne vrijednosli
35.000 eura. UkoIiko se
odlije oprena u vrijedno-
sli 7.5OO-1O.OOO eura koju
je IK Novi Iazar nozda
IegaIno podigao iz hrne
,Nike, nedoslaje opre-
na u vrijednosli od 25.OOO
eura kojoj se ne zna ni ko
je, ni kada, ni kako podi-
gao. Ono slo svi graani
Novog Iazara svakodnev-
no nogu vidjeli jesle da se
originaIni dresovi IK Novi
Iazar prodaju na uIinin
lezgana po cijeni od 1O
eura. Vjerujeno da ce po-
Iicija i luziIaslvo sprovesli
islragu o porijekIu le role i
na laj nain doci do idenli-
lela onoga ko je lespravno
prisvojio preko 25.000 eura
u rolnoj proluvrijednosli.
SIINI SI0AkI S0P-0VA0A
}edan od eInika IK Novi
Iazar dosjelio se kako da
od fudlaIera IK Novi Ia-
zar izvue koji dinar. Sva-
kon od njih je uranio dres
i ponudio da isli kupe po
cijeni od 2.5OO dinara. Iud-
laIeri su odliIi lu uvred-
Ijivu ponudu, jer slo ce
kupovali dresove koje io-
nako inaju na seli. IosIije
nekoIiko dana, vracajuci se
sa lreninga, u svIaionici
pored ornara zalekIi su le
uranIjene dresove. MisIiIi
su da je uprava shvaliIa da
ne noze preko njih zarai-
vali silni sicar i odIuiIa da
in ih pokIoni. Meulin,
kada su in skoro ispIaci-
vaIi jednu od zakasnjeIih
pIaca, svakon je odlijeno
po 2.5OO dinara iIi 25 eura
za dresove. Ako lih 25 eura
ponnozino sa 25 igraa
doIazino do cifre od 625
cura kn!Ikn su 5P-nvcI
prcvarnm uzc!I nd Igraa
FK NnvI Pazar.
300.000 ukA 2A
PkIPkN
Svaki kIul vrsi dvije vrsle
priprena u loku godine -
zinske i Ijelne. Meulin,
rijelko koji kIul kao IK
Novi Iazar zna polrosili
loIiko novca za jedne pri-
prene. Nas islrazivaki
lin je dosao do saznanja
da je sano za priprene u
lurskon odnaraIislu An-
laIija IK Novi Iazar pIa-
lio 6O.OOO eura. UkoIiko se
uzne da su priprene na
pIaninana jeflinije, reci-
no lar 3O, dolil ce se da
isle koslaju nekih 4O.OOO-
42.OOO eura. DakIe, godis-
nje se nininun 1OO.OOO
eura polrosi za priprene
fudlaIera IK Novi Iazar,
slo znai da je budzct Nn-
vng Pazara u prntck!c trI
gndInc IzdvnjIn prckn
300.000 cura za tc namjc-
nc.
}os gora je slvar slo novac
odvojen za le svrhe e-
slo pronijeni nanjenu, a
holeIijeri oslanu kralkih
rukava. Tako se desiIo s
nekin ugoslileIjina iz UI-
cinja kojina je IK Novi
Iazar oslao duzan nnogo
novca, le zlog loga upra-
va i zvanine deIegacije
ovog kIula, kao i fudla-
Ieri, izljegavaju ovaj grad
crnogorskog prinorja.
200.000 ukA 2A IN0k
Revija ,Sandzak je, u lro-
ju 157, u lekslu ,Crae-
vinska nahja vec pisaIa o
lenderu za rekonslrukciju
i djeIininu izgradnju sla-
diona IK Novi Iazar koji
je lio 1OO.OOO eura ispod
svih nornaInih cijena. Iz-
nisIjeni su dodalni rado-
vi. Dala je garancija hrni
koja izvodi radove da ce
lili pIacena. Ljajicevi Ijudi
daju novac za izgradnju,
a nakon nekog vrenena
uzinaju naknadu (kana-
lu) od izvoaa, lako da
nadonjesle uIozeni novac.
Iored loga, isloj hrni se
poluraju dodalni radovi za
rekonslrukciju sladiona u
Sulenovcu. Nasa nova sa-
znanja razolkrivaju zlog
ega je hrna koja je po-
nudiIa 1OO.OOO eura ispod
svake nornaIne cijene do-
liIa ovaj posao. Insajder
revije ,Sandzak lvrdi da
je vIasnik le hrne Rasinu
Ljajicu, preko izvjesnog
Zulog, na ruke dao 2OO.OOO
eura da li dolio ovaj po-
sao.
0.000 ukA 000ISNI 2A
IIS8uk Pk0IIl
Iz ludzela Crada Novog
Iazara njeseno se izdvaja
55.OOO dinara na ine lros-
kova voenja zvaninog
fejsluk prohIa IK Novi
Iazar. Adnin ovog prohI
je izvjesni CrIe. UkoIiko
znano da se za izradu i
odrzavanje vel prezenla-
cija izdvajaju nnogo na-
nja sredslva na njesenon
nivou, onda podalak da
se za prohI na druslvenoj
nrezi, kojeg svako dijele
noze napravili, izdvaja
6.6OO eura, zvui u najna-
nju ruku skandaIozno.
u0ASN kA0uN, ISPlAI
I0u Pkk0 SP0kISk00
SAV2A
Vec duze vrijene je, zlog
enornnih dugovanja i po-
lrazivanja raznih suljeka-
la, raun IK Novi Iazar
ugasen. Sve vrsle upIala,
kao i pIace igraina i ruko-
vodslvu kIula, idu preko
rauna Sporlskog saveza
Novog Iazara. Ovaj nain
posIovanja nudi novi niz
naIverzacija, slo ce islrazi-
vaki lin revije ,Sandzak
u narednon periodu i ra-
zolkrili.
0kA0 Pk00AI IN0VINu
0A 8I P00NIkI0
0u00VANIA klu8A
Cradska uprava Novi
Iazar, kako li vjesla-
ki odrzavaIa pozilivnu
alnosferu u gradu, proda-
je inovinu da ispIali ugo-
vorne rale i pIace igraina
i lrenerina IK Novi Iazar.
Tako i novac od prodaje
pIaca u sanon cenlru No-
voga Iazara, kalaslerskog
dolra koje se naIazi izne-
u Nove Iune zgrade i
Zgrade suda, ide u le svr-
he. AIi i pored loga kIul
duguje igraina lri i po
pIace.
k0 I 2A 0III kA0uN PlA0A
V0 NAVIIA0A
Za IK Novi Iazar vezu se
eliri grupe navijaa: Tor-
cida Sandzak, UIlra Azzu-
ro, Lxlreni i Horde zIa.
Najslarija navijaka grupa
je Torcida iz 1989. Osni-
va i dugogodisnji voa
ove grupe je Lrsan CeIi,
koji zvanino vise nije Ii-
der ove grupe navijaa.
Iza Torcide sloji direklno
SDA. Nakon preuzinanja
kIula od slrane SDI-a, oni
su lojkoliraIi i ulaknice, i
fudlaIere i rukovodslvo.
Kada se IK Novi Iazar
prinakao Super Iigi, poe-
Ii su se vracali u kIul. Od
00IAVA
35
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
skora su redovni na svin
ulaknicana. Nas insajder
lvrdi da je voa ove gru-
pe navijaa skIopio savez
sa uhapsenin predsjedni-
kon kIula ojanon Rado-
vanovicen, koji je i pIacao
dva-lri kIjuna ovjeka ove
grupe da skandiraju njego-
vo ine na lrilinana. Torci-
da je zalo i nakon njegovog
hapsenja najsnaznije slaIa
u zaslilu Radovanovica.
Crupu navijaa Lxlreni
osnovao je SDI pred sIon
UgIjaninove vIasli. U nje-
non osnivanju ueslvovaIi
su izvjesni narkodiIer zva-
ni ,Hodza i jedan livsi
lokser. Irvi voa ove gru-
pe lio je izvjesni Tange, sin
IokaInog krojaa iz Novog
Iazara. Nakon osvajanja
vIasli, SDI ga je korislio za
skandiranja proliv neislo-
nisIjenika, a zauzvral nu
je olecavao slaIno zapo-
sIenje u Cenlru za socijaI-
ni rad. Kada se usprolivio
Iaznin olecanjina i zalra-
zio od gradskih vIasli da
isposluju njegov doprinos
poljedi SDI-a na izlori-
na, dolio je rjesenje za
slaIno zaposIenje i povu-
kao se iz aklivnog voenja
ove navijake grupe.
Crupa Horde zIa okupIja
radikaIne prislaIice SDI-a
Rasina Ljajica sa novopa-
zarskog naseIja Hadzel.
Ljajic je lakoer organizi-
rao i navijaku grupu UI-
lra Azzuro.
Voe sve eliri grupe na-
vijaa su dolro pIacene.
Neke se direklno vezu za
Ljajica, neke neposredno, a
neke su skopane na SDA.
Uhapseni predsjednik IK
Novi Iazar ojan Rado-
vanovic pIacao je vecinu
voa navijaa. Od pIacenih
voa lrazi se da, kada lo
od njih zahlijevaju, izazi-
vaju incidenle, skandiraju
inena odreenih Iinosli u
pozilivnon iIi negalivnon
konlekslu i organizirano
doIaze na parlijske skupo-
ve.
Meulin, lrela islaci da je
apsoIulna vecina navijaa
iz svih polrojanih grupa
kao i oni koji ne pripada-
ju ni jednoj organiziranoj
grupi iskrena i da nena
udjeIa u liIo kakvin kri-
ninaInin radnjana ni
uprave kIula ni pIacenih
pojedinaca iz redova voa
navijaa. Naproliv, ove
injenice nikako ne una-
njuju njihov doprinos ahr-
naciji sporla, Sandzaka i
sanoga Novoga Iazara.
DakIe, oni sasvin oprav-
dano i zasIuzno nose epi-
lel najloIjih navijaa u re-
gionu.
SAkA0 S 2800 80.000
ukA 2ANIkI0 lIAII0u
Kako islrazivaki lin revi-
je ,Sandzak saznaje, liv-
si sekrelar IK Novi Iazar
Ralko Sarac zanjerio se
Rasinu Ljajicu zlog na-
pIale 8O.OOO eura od Crad-
ske uprave na ine odslele
od popIave koja nu je ,ur-
nisaIa falriku dzinsa. Sa-
rac je, da li napIalio polra-
zivanja, lIokirao raun CU
Novi Iazar, slo je razIjuliIo
Ljajica koji ga je odnah
isljerao iz kIula.
k0 SI0II I2A Iu08AlSk
NAIII u Ik N0VI PA2Ak
Na eIu IK Novi Iazar
naIazio se Rasin Ljajic.
Io doIasku u Novi Iazar
ovu funkciju je olnasao
ojan Radovanovic. Na-
kon njegovog hapsenja,
na zvaninon fejsluk pro-
hIu Rasin Ljajic se i daIje
naIazi na ovoj poziciji. To
ponaIo izaziva zlrku da Ii
je predsjednik IK Novi Ia-
zar uhapseni Radovanovic
iIi Rasin Ljajic. iIo kako
liIo, ono slo je sigurno
gIavnu rije u svenu slo
se lie IK Novi Iazar vodi
Rasin Lajic. ez njegovog
odolrenja i znanja
ne noze se nisla
odradili. Kako je
Rasin Ljajic zlog
ninislarskih ola-
veza onenogucen
da svakodnevno
loravi u Novon
Iazaru, lekuce
posIove olavIjaju
Mirso i Cado. Tre-
ci Ian ekipe Zuli,
zlog raznirica sa
ninislron, sve vise
izoslaje iz konlina-
cija. Nakon pisanja
revije ,Sandzak o
graevinskoj i nar-
ko nahji, naslao je
raskoI u kIjunon
elvercu. Rasin
sve nanje vjeruje
Zulon i nasloji ga
izlacili iz posIova,
naroilo onog sa
davanjen novca na
kanalu, a njegove
posIove povjerava
esirovicu. Tone u priIog
ide i injenica da se na po-
sIjednjin ulaknicana u
predsjednikoj Iozi pojav-
Ijuju sano Mirso i Cado.
Iolpredsjednici IK Novi
Iazar Vujica TiosavIjevic
i Tarik Inanovic skoro se
nisla i ne pilaju. On su lu
da pokazu parlijsku (ne)
ravnopravnosl u kIulu i
odrauju po neki silniji pr-
Ijavi posao, kao slo su uci-
jene liznisnena da spon-
zoriraju kIul. Inanovic je
olisao loIiko daIeko da ga
je i parlija iji je osniva -
Sandzaka aIlernaliva - is-
kIjuiIa iz Ianslva.
Uhapseni predsjednik o-
jan Radovanovic se nije
nnogo pojavIjivao u kIu-
lu. Njega lo nije nnogo in-
leresiraIo, a nije ni norao
jer je u Novi Iazar doveo
sekrelare iz eograda koji
su radiIi po njegovin upu-
lana i redovno ga inforni-
raIi o svenu.
Ik 800kA0SkI N0VI
PA2Ak
Ono slo je sve evidenlni-
je, slo se njesecina pria
po gradu i slo i nas insaj-
der polvruje jesle da IK
Novi Iazar sve vise dolija
epilel IK LOCRADSKI
NOVI IAZAR. Od svih
zvaninih javnih funkcija
u ovon kIulu svega dvije
olnasaju osnjaci: Isnel
Kosula - direklor sladiona
i Sead runevic - sporlski
direklor kIula. Iredsjed-
nik, sekrelar i svi oslaIi
zvanini operalivni funk-
cioneri su iz eograda i
drugih gradova Srlije. Sve
skoIe onIadinskog sporla,
gdje li se lrelao iznjedra-
vali pravi kadar i od laIe-
nala proizvodili vrhunski
igrai, vode Ijudi sa slra-
ne. U prvone linu igraju
svega dva osnjaka - Lo-
linac i VusIjanin. Irinjera
radi, na ulaknici proliv
IK Vojvodina u Novone
Sadu, od osannaesl igraa
IK Novi Iazar, svega su
lrojica liIa donaci. Zaslo
HadziluIic, Mujdragic i
Ragipovic inaju njesla u
slandardnoj poslavci pr-
vog lina Hajduka iz KuIe,
00IAVA
a u IK Novi Iazar, u kone
su i polekIi, za njih nena
njesla` }edan od najlo-
Ijih igraa na poziciji de-
snog kriIa u Srliji Lnver
AIivodic nora se polucali
po lijeIone svijelu i lrazi-
li nafaku po Kipru, jer za
njega nena njesla u IK
Novi Iazar u kone je po-
lekao. I da ne nalrajano
sve one zIalne nonke koji
na igraIislina od Runu-
nije, preko AIlanije, Cru-
zije, Kipra, Kosova i cijeIe
Srlije, svjedoe da je ovaj
grad rasadnik fudlaIskih
laIenala, aIi da, nazaIosl,
njihove usIuge nisu dolro
dosIe SDI vrhuski Rasi-
na Ljajica, jer ovi nonci
nose ovaj grad, Sandzak i
IK Novi Iazar u srcu i ne
nogu se privoIili na lrgo-
vinu, krininaI i parlijsku
posIusnosl, na sa ije slra-
ne i na od koga nareenje
doIaziIo.
2ASI0 SuI Iu08AlSkI
VIkANI
Mnogi velerani IK Novi
Iazar, koji su ugradiIi zi-
vol u ovaj kIul, nijeno
sule na sva ova desavanja.
Nijedan od nnogolrojnih
novopazarskih slrunja-
ka ne radi u kIulu. Oni
se generaIno ne sIazu ni
sa poIilikon uprave, ni
sa krininaIon koji se pod
pIaslon fudlaIa vodi u i
oko kIula. Onina koji li
neslo pokusaIi pronijeni-
li zalranjen je liIo kakav
prislup kIupskin proslori-
jana. }edini livsi fudlaIer
Novoga Iazara koji se jos
uvijek naIazi u kIulu jesle
Tarik Inanovic. Doduse,
on je na lu poziciju dosao
radi poIilike, a ne sporla.
Irena lvrdnjana nasega
insajdera, Inanovic se ni-
sla ne pila i loIiko je pre-
pIasen, pa ak nazaIosl i
unijesan u neke slvari, da
nili snije, nili ina kurazi
usprolivili se liIo kojoj od-
Iuci Rasina Ljajica.
N0VI PA2Ak I0kA u
SuPk, A NNA Su0IIu NI
u Ik00I lI0I
KoIiko lrenulna poIilika
vodi unislenju jedne od
najslarijih fudlaIskih lra-
dicija u Srliji, govori i-
njenica da se unislavaju i
nasi nIadi laIenli. Nijedan
onIadinac nije dolio pri-
Iiku da zaigra za prvi lin.
A da je nas grad rasadnik
fudlaIskih i sporlskih la-
Ienala govori injenica da
vise fudlaIskih akade-
nija, popul Asa i HaIiIa-
gic, uspjesno proizvode
vrhunske igrae od kojih
lrenulno preko deselorica
igraju za svjelski renoni-
rane kIulove. Sunnju da
se unislenje nIadih fud-
laIera radi sislenalski
podrzava injenica da ni-
jedan lrener onIadinskih
ekipa IK Novi Iazar nije
iz ovog grada, lvrdi nas
sagovornik. NeprihvalIji-
vo je da nenano sudiju
ni u jednon od prva lri
ranga laknienja, vec lek
u elvrloj Iigi. Cak nena-
no ni pravog deIegala u
cijeIon ISS, izuzev jednog
nadgIedaa. ,Nasi igrai u
srpskin kIulovina nora-
ju pel pula lili loIji da li
zasIuziIi njeslo u prvon
linu, a odavde nas ljeraju
- kaze nas sagovornik, du-
loko povrijeen neprav-
don i poIilikanslvon IK
NoviIazar.
2A0NII 0IN: SIAlNA
kISNIA 2A S0P kA0Ak
Kao i u svin drugin in-
slilucijana, SDI Rasina
Ljajica je i u IK Novi Iazar
uposIio enornan lroj svo-
jih aklivisla. Svjesni da se
poIahko lIizi kraj njihove
vIasli, uzurlano rade na
dijeIjenju rjesenja za slaIno
zaposIjenje kako neka lu-
duca vIasl ne li nogIa da
in se ,zahvaIi na usIuga-
na i kIul raslereli nepo-
lrelnog laIasla. Vecina lih
Ijudi koji su doliIi uhIje-
lIjenje u IK Novi Iazar
nena veze sa liIo kojin
sporlon, a kanoIi sa fud-
laIon.
kkININAl 00 NAINANI
8.100.725 ukA
Da je sporlski krininaI
unosniji iIi lar jednak
svercu narkolicina govo-
ri injenica da sno sano
saliranjen cifara iz prel-
hodnog dijeIa leksla dosIi
do frapanlnih 8.106.725
cura koIiko je provjere-
Ijivo prosIo novaca kroz
ruke Ijudi koji upravIjaju
IK Novi Iazar. Naponi-
njeno da ovo nije konana
cifra, da je ono do ega je
dosao nas islrazivaki lin
sano vrhuska, da u ovu
cifru nisu uraunala sred-
slva prisiInih sponzorsla-
va koja iznose vise niIiona
eura, lako da se ovo noze
snalrali sano najnizon
inslancon, le da ceno
naslavili islrazivali i u ne-
kon od narednih lrojeva
prezenlirali jos nnoge vi-
dove ,posIovanja fudlaI-
ske nahje.
00k S AIlII0AkI
NAIl0NINA SIII 00
PA0AVINA, 0kA0 8A0A
NIlI0N NA Iu08AlSkA
NSIAkNIA
Ono slo se na kraju lrela
nagIasili jesle injenica da
se, kao kod graevinske
i narko nahje, i u fudlaI-
skoj nahji sve vrli oko par
inena iz porodice Ljajic i
slranke SDI. Dok nasi vr-
hunski alIeliari najIonina
pokrivaju nini svIaionicu
na Rekrealivnon cenlru
da ne li prokisnjavaIa, dok
sjajni lokseri prose ni-
ninaIna sredslva za pul-
ne lroskove kada idu na
neeve u druge gradove,
gospoda iz CU Novi Iazar
lacaju niIione eura na ra-
znorazna fudlaIska nese-
larenja.
Oekujeno da islrazni
organi pokrenu islragu
o svin navodina koje
je islrazivaki lin revije
,Sandzak iznio u ovon
lekslu. Islo lako iznosino
svoju zalrinulosl zlog
loga slo se niko iz IU Novi
Iazar i luziIaslva do sada
nije ogIasio o nasin lvrd-
njana iz leksla ,Cdje je
Ialoralorija Kera Ljajica
iz prelhodnog lroja revije
,Sandzak, pogolovu slo
se u lon lekslu poineni-
ce navode visoki inovnici
poIicije koji su ueslvovaIi
u zalaskavanju okoInosli
snrli Kera Lajica. Revi-
ja ,Sandzak ce naslavili
islrazivanja o svin vido-
vina organiziranog krini-
naIa u Sandzaku i sire.
30
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
802: kA00VAN0VI0V0 APSNI
NAS NII I2NNA0Il0
Iovodon hapsenja predsjednika IK Novi Iazar
ojana Radovanovica zlog sunnje da je Iaznin
hipolekana oslelio UniCredil lanku za pel niIi-
ona eura, ogIasio se i IO DZ-a koji islie da nije
iznenaen lakvin epiIogon.
,Vjcrujcmc a jc ctc napscnjc samc pcc|a| cmc|a-
tanja ||up|a |cjim cc sc razc||ri|i sprcga |rimina|a,
pc|i|i|c i fu|a|a.
,8DZ jc prijc nc|c|i|c mjcscci u|aza|a na fnansijs|c
i rugc ma|tcrzacijc u tczi sa u|as|cm |K Ncti Pazar
u Supcr |igu - sloji u saopcenju ove parlije i na-
gIasava da ce isla nakon doIaska na vIasl na sIje-
decin izlorina ponislili sve ugovore skIopIjene
na slelu grada i IK Novi Iazar.
DZ je kao gIavne krivce u krininaInin radnja-
na u IK Novi Iazar largelirao ninislra Rasina
Ljajica i gradonaeInika Meha Mahnulovica.
,O pc|icijc, |uzi|as|ta i pratcsua |razimc a sc
is|raga c stim ma|tcrzacijama u tczi sa |K Ncti Pa-
zar prctcc c |raja, |c a sc prc |icc pratc iztcu
sti cgctcrni, |cz c|zira na rzatni i|i pc|i|i|i s|a-
|us - sloji na kraju saopcenja IO DZ-a
00IAVA
Zlv01 5A bvlJ MACR
S
e
f
k
e
t

k
k
0
I
0
37
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
80SNIA0I SAN02AkA I2Nu 0kI0A I NAk0VNIA
Pk0 I 00NIkA
5
rbIja I Crna Gnra,
knjc su prIjc jcdnng
stn!jcca (1912) nkupI-
ra!c 5andzak, I da!jc prcd
!Iccm Evrnpc I svIjcta dc-
mnnstrIraju dcspntIzam I
macchInskI ndnns prcma
manjInama, a pnscbnn
prcma BnsnjacIma, knjI-
ma prIjctc nnvIm Isc!java-
njIma. 5tratcgIja nvc dvIjc
drzavc pcrmancntnn sc
krccc ka dcnacInna!IzacIjI
Bnsnjaka, knjI su jcdInI
nczastIccnI narnd u Evrn-
pI, jcr ncIjc!nn ncmaju
majku, tj. matInu drzavu.
Bnsnu, knja tn trcba da
budc, dvIjc stranc bjcsn-
munn rastrzu kan g!adnI
kurjacI. O tnmc svjcdnc
spnrnI sImbn!I nvc dvIjc
zcm!jc - hImna, bajrak
(zastava) I grb - knjI vrI-
jcaju nacInna!na nsjcca-
nja Bnsnjaka. U takvnm
tnta!Itarnnm ambIjcntu,
BnsnjacI 5andzaka prc-
zIv!javaju vatrcnu stIhIju
Bcr!Inskng zIda Izmcu
Crnc Gnrc I jns crnjc 5r-
bIjc (knjc na ncprIrndan
naIn dIjc!c 5andzak),
ccnzurIraju I b!nkIraju
svakI mngucI dcmnkratskI
Ishnd jcdInstva Bnsnjaka
na nvIm prnstnrIma. Zbng
svcga tnga v!ada vc!Ikn
nczadnvn!jstvn u 5andza-
ku, pnscbnn nk!Ijcvanjcm
drzavnc knmIsIjc da Izda
akrcdItacIju UnIvcrzItctu
u Nnvnm Pazaru, knjI u
znanstvcnnj I Intc!cktua!-
nnj javnnstI ba!kanskng
rcgInna s!nvI kan jcdan
nd najc!ItnIjIh unIvcrzItc-
ta, a!I nIjc pn vn!jI ccntara
mncI (Bcngrada I PndgnrI-
cc) upravn zbng cmancI-
pacIjc Bnsnjaka.
Iota||tara| dah ceatare
TolaIilarni duh vIadanja iz
XX sloIjeca prinijenjen je
u prvoj i na poelku dru-
ge decenije XXI sloIjeca.
Despolski nain vIadanja,
poselno gusenja prava
nanjina, gdje su osnjaci
najugrozenija elnika za-
jednica u Lvropi, na nain
kako su lo svjelski pisci Or-
veI i Kafka pisaIi u svojin
ronanina prije sesl i osan
decenija, sano slo su danas
prolagonisli vIadajuce oIi-
garhije u Srliji i Crnoj Cori
olisIi jos daIje! SIuajno da
se pojave pisci, koji naIiku-
ju na sponenule, odnah li
liIi cenzurirani, uhapseni i
Iikvidirani.
Drzavna slralegija ove
dvije zenIje se ogIeda u
slrogon konlroIiranju do-
gaanja unulrasnjosli, gdje
vIada apsoIulna presija
cenlara noci eograda i
Iodgorice nad regionaInin
i elnikin zajednicana.
U loj slralegiji poselno se
nagIasava na slrogo cenzu-
riranje priIoga o Sandzaku,
slo izaziva slanje lIokade u
slanpanin i eIeklronskin
nedijina. Ioselno se si-
slenalski vodi slroga pro-
cedura oljavIjivanja, kao
i konlroIiranje curenja in-
fornacija, kako li se skriIa
islina o dogaajina u San-
dzaku, iIi pak predinenzi-
oniraIa siluacija, ovisno od
nonliranih procesa.
U lon pravcu, drzave Crna
Cora i Srlija sprovode
nelod sislenalskog kon-
lroIiranja sadrzaja infor-
nacija i onenogucavanja
rada pojedinih gIasiIa kao
i u vrenenu MiIosevicevog
rezina, kada je revija ,San-
dzak dva pula liIa sudski
zalranjena u periodu 199O-
1997, a njeno rukovodslvo
i urednislvo slrogo sankci-
onirano/kaznjavano. Sud-
ski proces je lrajao sve do
sredine 1999. U lon perio-
du zalranjena je javna dis-
lrilucija vise knjiga iz San-
dzaka, kao i visegodisnje
suenje polpisniku ovih
redova.
Drzavni cenzori ogrania-
vaju sIolodu javnog govo-
ra i saopcavanje slavova
Iidera Sandzaka. To se po-
selno odnosi na javna islu-
panja predsjednika Uni-
verzilela u Novon Iazaru
nuflije Muaner-ef. Zu-
korIica, ine se dovodi u
pilanje oslvarivanje funda-
nenlaInih Ijudskih prava i
sIoloda, a lo se denonslri-
ra kroz jezik nrznje, pso-
vanje, logohuIjenje, presiju
i nasiIje u srpsko-crnogor-
skin nedijina koji perna-
nenlno podgrijavaju spo-
rove i onenogucavaju da
doe do jedinslva IsIanske
zajednice.
Spora| drtara| s|mho|| |
tapos|jaraaje a drtara|m
s|athama
Uprkos padu MiIosevice-
vog rezina, O5.1O.2OOO.,
kada je dosIo do izvjesnog
ponaka denokralizacije
na proslorina Srlije (u Cr-
noj Cori je slanje oslaIo islo
od 1989. god. do danas),
sanin alenlalon na pre-
nijera inica 12.O3.2OO3.,
siluacija se ne poloIjsava.
Cak i kada je oljavIjeno da
MiIosevic u Hagu nije vise
neu zivina, njegov rezin
je dozivio novi diklalorski
preporod u sadasnjoj vIa-
dajucoj diklaluri. Ioselan
alak na Sandzak je izvr-
sen, kako u juznon lako
i sjevernon dijeIu, line
slo rezin lira ,Iegilinne
predslavnike osnjaka, na
laj nain slo slrogo konlro-
Iiraju siluaciju u Sandzaku
i kad isli dou u eograd
iIi Iodgoricu, zalorave na
lazu koja ih je liraIa, pa i
danas sIove da su daIeko
od Sandzaka i naroda.
U lon pravcu, najdrasli-
niji je prinjer usvajanja
drzavnih sinloIa: hinne,
zaslave i grla, koji svojin
sadrzajina vrijeaju os-
njake, a i druge nanjine na
ovin proslorina. Ovi dr-
zavni sinloIi polvruju da
Srlija i Crna Cora nisu gra-
anske vec nacionaIislike
i profasislike drzave. Inle-
resanlno, evropski zvani-
nici pred ovin injenicana
zalvaraju oi. S druge slra-
ne, ne sano polpisnik ovih
redova vec i drugi opozi-
cioni inleIekluaIci nenaju
pravo javnog islupanja u
slanpanin i eIeklronskin
nedijina Crne Core. O nji-
na se neslo zna lek onda
kada ih srpsko-crnogorska
vIasl napada.
0|skr|m|aac|ja aa dje|a
Diskrininacija je poslaIa
gesIo vIadanja i u jednoj
i u drugoj zenIji, u koji-
na vIasl konlinuirano ui
osnjake kako lrela da se
zovu. Ta deviza nije pros-
Ia u Sjevernon Sandzaku,
aIi jesle u }uznon, gdje su
crnogorske vIasli uspjeIe
da osnjake podijeIe u pel
elnikih grupa, kako li liIi
sprijeeni da ludu konsli-
lulivni narod Crne Core. U
sIuaju noguceg jedinslva,
procenl osnjaka u Crnoj
Cori li se krelao izneu
17-23, slo apsoIulno ne
odgovara poziciji ukano-
viceve privalne drzave koja
ugrozava sve narode, ne
sano osnjake, vec i Srle i
Crnogorce, kao i AIlance i
Hrvale, Rone i oslaIe.
Na kraju, u Srliji i Crnoj
Cori vIada veIiko neza-
dovoIjslvo jer su diskri-
ninirani u zaposIjavanju,
poselno u nesraznjernon
angaziranju u drzavnin
sIuzlana u odnosu na pro-
cenl slanovnislva. S druge
slrane, u sandzakin gra-
dovina svi Srli i Crnogor-
ci su zaposIeni, a osnjaci,
lez olzira na kvaIihkaciju,
,vise na liroina za zapo-
sIjavanje, a neu nezapo-
sIenina ak ina i doklora
znanosli.
Iilano se, dokIe ce pred
Iicen Lvrope Srlija i Crna
Cora denonslrirali nazo-
hisliko-necehinski odnos
prena osnjacina i dru-
gin nanjinana. Ovo pila-
no zlog loga slo i jednoj i
drugoj ,drzavi evropski
nocnici, IiIe i konpanija,
vjeslo olvaraju i nagovje-
slavaju vrala LU, lez olzi-
ra slo one pernanenlno de-
nonslriraju diskrininaciju
i fasizan na djeIu. osnjaci-
na se golovo svakodnevno
pokazuje pul za iseIjavanje
na Islok iIi Zapad. Mozele
Ii oslali ravnodusni na ove
injenice`
NI S 2NAN0
0k0ANI2IkAII I kA0III
SAN0 kA0A SN0
NAPA0NuII
S|crc jc u Sarajctu fcrmirana
|iga za Sanza| (|ZS). Prc-
ma nasim saznanjima, |i|c jc
prc||cma pri rcgis|raciji ctc
crganizacijc. S|a jc |c |ZS i
zas|c su |i|i |c|i|i prc||cmi
pri rcgis|raciji jcnc nct|ai-
nc crganizacijc?
Inao san priIike
22.12.2O11. prisuslvovali
jednon veIianslvenon
skupu u organizaciji KZ-
a. Na lon skupu, pored
podrske i pozilivne ener-
gije koja se u zraku nogIa
osjelili, vidio san nekoIiko
kuIlurno-unjelnikih dru-
slava i horova iz Sandza-
ka. Sve lo slo san vidio ne
olradovaIo i pokazaIo ko-
Iiko sno kadri organizirali
se na poIju kuIlure. Dok
san uzivao u lon progra-
nu, raznisIjao san o lone
da sno ipak inaIi srece da
dozivino laj napad 2OO7.
godine. On nas je naljerao
da radino. Mi se izgIeda
znano organizirali i radili
sano kada sno napadnuli.
I20SIAlA P00kSkA
2VANI0NI INSIIIu0IIA
8I SAN02Aku
Svjesni sno loga da je u
zadnje eliri godine, ko-
Iiko lraje laj direklni na-
pad na Sandzak, izoslaIa
vaIjana podrska iz iH,
koja, noran nagIasili, nije
odraz onoga slo osnjaci
iH osjecaju. Iodrska je
zakazaIa od slrane zvani-
nih inslilucija. To je jedan
od razIoga osnivanja LZS.
Nadan se da ce ona pre-
noslili lu lIokadu inslilu-
cionaIne podrske osnjaka
iz Sandzaka koji zive i rade
u iH, aIi i generaIno os-
njaka u iH Sandzaku.
Drugi razIog je slo se kaI-
kuIira lrojkon od oko
15O.OOO osnjaka porije-
kIon iz Sandzaka koji zive
u iH. Svi oni inaju ovdje
lrojnu porodicu, inanja
nasIijeena od rodileIja i
drugih predaka i zeIju da
dou u Sandzak. Trenulno
nenano nijednu insliluci-
ju koja noze organizirano
radili na lon poIju.
Treci razIog je lo slo poslo-
je lrojni osnjaci iH koji
nenaju nisla poselno sa
Sandzakon, aIi inaju zeIju
da posjele Sandzak i daju
podrsku ovon narodu u
oslvarivanju njihovih pra-
va.
Svjedoci sno lakoer i
loga da u iH zive lrojni
osnjaci Sandzaka, koji
zasIuzuju vecu paznju na
svin poIjina, kao nauni i
kuIlurni radnici, sporlisli,
privrednici...
Zalin, posIjednjih pelnae-
slak godina, jako je izrazen
lrend da se neko ko doe
iz Sandzaka u iH i napra-
vi neki prolIen u Saraje-
vu, slavi u skoro svin ne-
dijina na nasIovnu slranu,
a da se prilon ne sponinje
nijedan uspjesan ovjek sa
ovih proslora koji je pono-
gao u izgradnji i odlrani
iH. rojni sporlisli porije-
kIon iz Sandzaka u neko-
Iiko navrala su osvajaIi pr-
venslva iH i progIasavani
sporlislina godine, osvaja-
Ii su evropske i svjelske li-
luIe, a o njina nikada niko
nije napisao nijedno sIovo.
MisIin da LZS ina zada-
lak da i na lon poIju pora-
di i pronovira sandzakog
osnjaka u iH, da prono-
vira sve nase vrijednosli
koje zasIuzuju paznju.
P0I0IN0I SA
IA8kI0k0N 0kSk0N
Ne iskIjuujeno ni one in-
fornacije koje govore da
ina Iosih nonaka koji su
dosIi u iH, aIi lo su po-
jedinci sa falrikon gres-
kon, lo nisu nasi repre-
zenli.
k0ISIkA0IIA
lI0 8SPkAVN0
0PSIkuIkANA
O||ua |c|i|c prc||cma c|c
rcgis|racijc |ZS?
IosIjednjih 5-6 njeseci
uporno sno radiIi na regi-
slraciji LZS. iIo je raznih
konica i opslrukcija. Ni-
kada nisno doliIi oljas-
njenje zaslo. IoslavIjana
su nan razna pilanja, od
loga sla je lo Liga i zaslo 38 38
lZNJbRl1 CM0
GNRAClJ K0J NC
R5PK1lRA1l NlClJU ClZMU
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
INIkVIu
2a oraj hroj rer|je ,Saadtak |ma|| smo ast ratgorarat| sa gospod|aom akom 0a|jer|cem, predsjeda|kom l|ge
ta Saadtak | Saadtake h|ta|s asoc|jac|je, te jeda|m od osa|raa 8osajake aac|oaa|ae foadac|je. Iskor|st||| smo
pr|||ka sataat| aesto r|se o or|m | maog|m drag|m projekt|ma
k
a
t
g
o
r
a
r
a
o
:

I
a
h
j
a

I

k
A
I
0
V
I
0
30
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
Liga, sla je Sandzak i zaslo
Sandzak. Zvanino nikada
nisno doliIi odlijenicu.
Trazeno je neslo slo nije ni
po enu vazno, aIi ne lih
se vracao unazad. Mi sno
ipak zavrsiIi poslupak regi-
slracije i ideno daIje.
l2S S N02 PkVSII
kA0: PkIIAIlII
SAN02AkA
Nc|aa jc pcs|cja|a Prizrcns|a
|iga, za|im Pa|ric|s|a |iga, a
ctc saa |iga za Sanza|. Za-
s|c jc |as ca|ranc a u nazitu
|uc |iga?
Sanon svojon fornon
Liga, kao udruzenje i aso-
cijacija, ina odreeno zna-
enje. Meulin, nasin
jezikon prevedeno, Liga
za Sandzak znai IrijaleIji
Sandzaka. rojni graa-
ni iH zeIe pruzili narodu
Sandzaka podrsku na ra-
znin poIjina. Upravo ine-
nileIj Liga daje nogucnosl
da lon udruzenju prislupe
i Ijudi koji ne vuku porije-
kIo iz Sandzaka. To znai
prijaleIji Sandzaka. Svako
ko pripada liIo kojoj naciji
i drzavi noze lili Ian Lige
i dali podrsku kroz ovakvu
insliluciju.
Olziron da je iz iH podrs-
ka Sandzaku i osnjacina u
Sandzaku poslojaIa i prije,
ona ne olpoinje regislraci-
jon ovog udruzenja, aIi se
ovako pruza nogucnosl da
se isla pronovira i ozvanii
kroz insliluciju.
NISN0 k0NkukNII V0
PAkINkI u0ku2NIu
0kAANA 8I
P0kIIkl0N I2 SAN02AkA
8csnjaci pcrijc||cm iz San-
za|a u 8iH tcc imaju jcnc
uruzcnjc - Uruzcnjc 8cs-
nja|a pcrijc||cm iz Sanza|a
u |ccraciji 8iH - |cjc jc|ujc
tacsc| gcina. Da |i jc fcr-
miranjcm |ZS |c uruzcnjc
smjcs|cnc u rugi p|an i|i |ZS
prcs|at|ja nc|i |ta|i|a|itni
cgctcr na cnc s|c |c uruzc-
njc nijc |i|c u mcgucncs|i a
pruzi u tiu prcmccijc prcccsa
|cji sc csataju u Sanza|u?
Opce je poznalo da u Sa-
rajevu posloji regislrirano
Udruzenje graana pori-
jekIon iz Sandzaka i san
san Ian log udruzenja.
LZS se ni u suslini, ni for-
naIno ne noze prolunai-
li kao paraIeIna inslilucija.
To nan nije ciIj ni zeIja. Svi
konenlari u lon pravcu
nogu se prolunaili kao
nedolronanjerni. Udruze-
nje graana porijekIon iz
Sandzaka u svon nazivu
podrazunijeva SandzakIije
koji zive u iH, ina svoju
zonu djeIovanja, progran,
slalul i Ianslvo. Unular log
udruzenja posloje razne po-
druznice i kIulovi. LZS, iIi
drugin rijeina IrijaleIji
Sandzaka, ne podrazuni-
jeva udruzenje SandzakIija,
nili kao ciIjnu grupu ina
sano SandzakIije.
Iolrudil ceno se da u na-
rednon periodu dokazeno
da se ne radi ni o kakvoj
paraIeInoj insliluciji. Ka-
drovski ceno osvjezavali
poslojece udruzenje. Kroz
sve projekle koje LZS lude
inaIa u narednon periodu
ponudil ceno saradnju Ud-
ruzenju graana porijekIon
iz Sandzaka, i olrnulo - sve
ono slo oni ponude LZS,
podrzal ceno.
Pk0SIAVNISIV0
SAN02AkA u 8I
Spcmcnu|i s|c prcjc||c |ZS.
]can c njin jc c|taranjc San-
za|cg |u||urncg ccn|ra u
Sarajctu.
U loku je izrada pIana ak-
livnosli za narednu godinu.
Iolrojane su nnoge slvari,
projekli i ideje. Trenulno
sunirano sve i pravino Ii-
slu priorilela. Kasnino slo
godina na lon poIju i ne-
noguce je za njesec iIi go-
dinu slici loIiki zaoslalak.
OdrediIi sno nekoIiko pri-
orilela. Irvi je vec oslvaren.
LZS je 27.12.2O11., u sarad-
nji sa NVS, olvoriIa je Ired-
slavnislvo Sandzaka u iH.
SAN02A0kI kulIukNI
0NIAk 0 0Ikk0III
PuIV I2Nu 80SN I
SAN02AkA
IoIovinon januara 2O12.
pIanirano, u saradnji sa
KZ-on, olvorili Sandzaki
kuIlurni cenlar (SKC). SKC
ce lili na raspoIaganju svin
dolrin Ijudina, lez olzira
da Ii su porijekIon iz San-
dzaka iIi iH.
osnjaci su na svon zi-
volnon prosloru izrezani
po svin savovina, popul
organizna kon su poki-
dani krvni sudovi i nervni
sislen, gdje infornacije
ne cirkuIiraju ni u jednon
snjeru. Krvni sudovi su za-
epIjeni. KuIlurni cenlar ce
se polrudili da proepi le
krvne sudove u ola snjera.
To ce norali lili Sandzak u
iH, aIi i iH u Sandzaku.
Pk08lN I k00III
S u SAkAIVu, A NII
Pk08lN k00III S u
AVI0Nu
Spcmcnu|i s|c |ancc|ariju
NVS, cncsnc, Prcs|atnis-
|tc Sanza|a u 8iH |cjc su
|ZS i NVS c|tcri|i u Sarajc-
tu. Na|cn cncg u S|aninati-
ji, |c jc rugc Prcs|atnis|tc
Sanza|a u stijc|u. Kcja jc
u|cga |c |ancc|arijc?
Olziron da ce se SKC lavi-
li iskIjuivo kuIluron i na-
nifeslacijana koje lreliraju
olrazovanje, inforniranje,
jezik i hunanilarni rad,
Iredslavnislvo Sandzaka
ce inali zadalak da radi na
drugin poIjina.
U iH djeIuju anlasade
Srlije i Crne Core. Opce je
poznalo da se nijedan gra-
anin porijekIon iz San-
dzaka nije inao nogucno-
sli olralili lin inslilucijana
kako li rijesio najosnovnije
prolIene. VeIiki lroj os-
njaka iz Sandzaka nije uspio
reguIirali slalus drzavIjan-
slva. Raaju se djeca koja se
jos uvijek ne nogu upisali
u nalinin uredina, nili
oslvarili drzavIjanslvo iH.
Kada se god pokusaIo lo ri-
jesili direklno sa kanceIari-
jana i nadIeznin sIuzlana
u Sandzaku, liIo je prolIe-
na, navodno zlog loga slo
ne posloji zakon koji regu-
Iira lu olIasl. Dijele roeno
liIo gdje u svijelu noze se
lez prolIena upisali osin
u Sarajevu. Zaslo je pro-
lIen rodili se u Sarajevu,
a nije prolIen rodili se u
avionu` To je naravno sano
jedan segnenl.
NAIkA 0VA SI0A S
IkIIkA kA0 SIkANI
0k2AVlIANIN
Iosloji jos niz drugih pro-
lIena. Rjesavanje pilanja
drzavIjanslva, skoIovanja i
sludiranja, Iijeenja i zdrav-
slva. Navodno, posloje ne-
udrzavni sporazuni koji
lo reguIiraju, neulin lo
anlasade nikada na pravi
nain nisu prezenliraIe na-
sin Ijudina. Ioznali su ni
nnogi sIuajevi, aIi cu na-
vesli jedan karaklerislian
prinjer. }edna najka inaIa
je lri sina koji su ralon za-
leeni u iH. Od le lrojice,
dvojica su poginuIa. Ona
se, nakon ralnih djejslava,
preseIiIa u Sarajevo kod
log lrecega sina. Olziron
na slarosl i loIesl, kralko
posIije doIaska, unrIa je u
Sarajevu. Njenon sinu je
napIaceno 19.OOO KM kada
je preuzinao iz nrlvanice,
uz olrazIozenje da se radi
o slranon drzavIjaninu.
Majka koja je daIa dva sina
u ralu!` Nenajuci drugu
nogucnosl da zivi, presIa
je kod sina u Sarajevo i nije
nogIa lirali gdje ce unrije-
li.
Pk0SIAVNISIV0
SAN02AkA 0 kA0III NA
uSP0SIAVlIANIu V2A
I2Nu 8I I SAN02AkA
Iosloje i nasi inleresi da se
Ijudi usnjeravaju ka San-
dzaku i povezuju na eko-
nonskon pIanu. Iosloje
raznisIjanja o konkrelnin
inveslicijana u Sandzaku.
Sve lo je zakreno neposlo-
janjen sislena. Odnosno,
vec posloje inslilucije od
kojih ni nenano nikakve
korisli. KanceIarija Ired-
slavnislva Sandzaka u iH
ce poradili na lon poIju
i nadan se da ce se desili
vrIo lrzo pozilivni efekli.
P0SI0I 80SNIA0I
k0II S PlAS 0A N
PkNA0lASIN0 PIIANI
SAN02AkA u SAkAIVu
Ka|c 8csanci i Hcrccgctci
g|caju na csatanja i stc ctc
prcccsc u Sanza|u?
Odgovor na lo pilanje je
konpIeksan. osnjaci su
dovedeni u siluaciju slvara-
nja alnosfere u kojoj je naj-
loIje suljeli i ne islravali se
u pronoviranju Sandzaka,
SandzakIija i osnjaka ge-
neraIno. Sve aklivnosli u
pronoviranju Sandzaka i
osnjaka Sandzaka ne po-
drazunijevaju nikakvu se-
paraciju unular losnjakog
korpusa, vec se poslavIjaju
INIkVIu
40
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
suprolno, inlegrisliki. Io-
sloje, nazaIosl, i oni osnja-
ci koji se pIase da ne prena-
gIasino pilanje Sandzaka u
Sarajevu. Mi sno polpuno
suprolnog nisIjenja. Iro-
noviranje SandzakIije na
pravi nain noze lili sano
na oloslranu korisl. Ne vi-
din u lone nikakve slelne
efekle, jer Iredslavnislvo
Sandzaka, LZS i SKC i svi
naredni projekli ne nogu ni
u kon snisIu narusili nasu
poziciju u iH i drzavana u
kojina zivino.
N P0SI0II kA2l00
2800 k00A N 8ISN0
uSP0SIAVlIAlI
Pkk00kANI0Nu
SAkA0NIu
OigIedno je da svi Srli zeIe
da zive u jednoj drzavi, slo
usIovno reeno snalran
opravdanin jer su lo njiho-
ve polrele. Zaslo i osnjaci
ne li posIi lin pulen` Zna-
i Ii lo da osnjaci nenaju
zeIje da ludu skupa, da
njeguju svoju kuIluru, svoj
jezik` Znai Ii lo da os-
njaci nenaju pravo da se
organiziraju` Znai Ii lo da
osnjaci lrelaju sve lrazi-
li u eogradu i Iodgorici`
Znai Ii lo da sve ono slo
ne doliju na lin lano saI-
lerina - nenaju` Znai Ii lo
da ja ne poslojin dok ne Vi
ne priznale` Znai Ii lo da
nenano polrelu da konu-
nicirano, lez olzira na gra-
nice koje dijeIe osnjake na
njihovon zivolnon proslo-
ru` Mi poslujeno le grani-
ce. Ovo ne podrazunijeva
da neko negira suverenilel
Srlije i Crne Core. AIi, ako
drugi inaju zeIju da pre-
kogranino sarauju, ne
vidin razIog zaslo i ni ne
lisno. Lvidenlno je da ina-
no inslilucije koje suslinski
ne ine nisla u pravcu po-
loIjsanja jedinslva osnjaka
i njihove saradnje na svin
poIjina.
Do sada je liIa praksa da se
sve inslilucije koje su vodiIe
lrigu o losnjakon idenli-
lelu - liIo na poIju kuIlure,
liIo na poIju poIilike, liIo
na poIju ekononije - ukida-
ju, zalvaraju iIi zalranjuju i
da se losnjaka eIila eIini-
nira.
kuk0V00I00I P0
kANIAku 0NI k0II NAS
N V0l
Olziron da je prosIo vri-
jene Iikvidacija, hapsenja i
zalvaranja, kao i zalranji-
vanja rada inslilucijana,
sada se korisli nova neloda
kojon se na eIu lih uslano-
va poslave Ijudi po kanlaru
i njeri onih koji nas ne voIe,
onih koji li da nas usulkaju
iIi lioIoski eIininiraju, onih
koji su nan zalrpaIi hislori-
ju i poeIi nas uili svojon,
onih koji nas sve zesce uvo-
de u proces asiniIacije i sve
lo na siIu provode. Sve nas
lo skupa ljera da sani lra-
sirano vIaslili pul na svin
poIjina. Od sane najave
olvaranja SKC i osnivanja
LZS, doliIi sno nnoslvo
poruka od raznih donalora
koji zeIe podrzali ovaj pro-
jekl u svakon snisIu.
VlIk0 INIkSIkANI
PkIVk0NIkA 8I 2A
ulA0ANI u SAN02Ak
U jcncm ijc|u razgctcra
spcmcnu|i s|c pc|cncija|nc
intcs|icijc |csans|c-ncrccgc-
ta|in pritrcni|a u Sanza|.
Da |i jc |c jcan c rczu||a|a
Sanza|c |iznis asccijacijc
(SA8A) na ijcm s|c c|u?
ZeIja posloji vec duzi niz
godina. Mogucnosli nisu
kvaIilelne, olziron da je
sve isIo na reIaciji Sarajevo-
eograd. Naravno da je liIo
opslrukcije i da nekina nije
liIo u inleresu da se lako
neslo desi. SAA nije nasIi-
jediIa infraslrukluru, lazu
podalka, nili zahljeve u lon
pravcu. Mi iznova kreceno,
prikupIjano podalke, raz-
govarano sa lrojnin pri-
vrednicina. Kroz le razgo-
vore sno olkriIi da posloji
veIiko inleresiranje.
0IIl SAN02A0kI
8I2NIS SANPI0NA
Kcji jc ci|j SA8A s|upa u
Sarajctu. Da |i jc |c utczi-
tanjc asccijacija i|i pi|anjc
|uzc|a |cjcg s|c spcmcnu|i
20.11.2011. na S|ups|ini 8KZ
u Rczajama,, gjc s|c |aza|i a
jc tcci i c |uzc|a i Sr|ijc i
Crnc Gcrc?
Najprije, lo je lio dehIe
sandzakih liznis sanpio-
na koji su kroz la dva dana
zraiIi pozilivnon energi-
jon. UvjeriIi su ne da voIe
Sandzak i osnu i da zeIe
inveslirali u Sandzak, aIi i
u iH. Iskreno, ponosin se
nasin privrednicina. Na-
dan se da je lo dolar poe-
lak. Skupu je prisuslvovaIo
preko 2OO privrednika iz
Anerike, Svicarske, Luk-
senlurga, Irancuske, Au-
slrije, Njenake, Turske,
iH i Sandzaka.
SAA je regislrirana prije
godinu dana. Neki je lada
nisu shvacaIi ozliIjno. Mi-
sIiIi su da je lo neslo slo se
desava u okviru predizlor-
ne kanpanje, u svrhu diza-
nja nekakvih lenzija, neka-
kve isprazne prie. Inajuci
u vidu posIovni anlijenl u
Sandzaku, iH i konpIel-
noj dijaspori i neposlojanje
neke inslilucije koja na liIo
koji nain usnjerava inve-
slicije u Sandzak, vodi lri-
gu o nekon dugoronon
razvoju privrede i koja li,
ako nisla drugo, okupIjaIa
kvaIilelne sandzake pri-
vrednike, SAA je neslo slo
je noraIo da se desi, i lo ne
noze niko ignorirali.
Odnah nakon osnivanja
SAA-e upuliIi sno se u
razgovore sa nasin privred-
nicina. InaIi sno dosla po-
sIa dok sno ih pronasIi, i
dan-danas ih pronaIazino
siron svijela gdje su na-
praviIi vrhunske rezuIlale
i pIijene sve konpIinenle
na poIju liznisa. Ideja je da
u slarlu napravino kva-
Iilelnu lazu podalaka, da
u lone ueslvuju svi nasi
privrednici. Naravno da u
prvon krugu neceno noci
oluhvalili sve. Za izvjesni
period slvoril ceno lazu
sa vise od 7OO privrednika
iz nase regije. as u Saraje-
vu, jer je Sarajevo las i nase.
Vecina ih je izraziIa zeIju
da se organizira skup u Sa-
rajevu. CiIjano sno olisIi
pogone, falrike iIi direkcije
lrojnih privrednih suljeka-
la u iH u vIasnislvu Ijudi
porijekIon iz Sandzaka.
as u lon pravcu je SAA
organiziraIa prvi regionaIni
skup sandzakih privred-
nika 26-27.12.2O11. godine
u Sarajevu. Iilanje spone-
nulog ludzela nije sporno,
aIi se lrosenje iIi usnjera-
vanje lih sredslava nora
dogovarali i konlroIirali.
Na skupovina ove vrsle
svi Ianovi nogu iznijeli
svoja vienja o uIaganju u
Sandzak i lrojne inicijali-
ve, le kako lo organizirali.
IrikIjuiIi su nan se i lrojni
privrednici iz iH. IolpisaIi
sno prolokoIe o saradnji sa
vise asocijacija privrednika
iz iH.
kAN0lAkIIA SA8A-e u
N0V0N PA2Aku
rzo ce se desili olvaranje
kanceIarije SAA-e u No-
von Iazaru koja ce uposIili
nekoIiko eksperala iz olIa-
sli prava, ekononije i ne-
nadznenla, angaziral ceno
i nekoIiko sludenala ovog
Univerzilela. Ioselna pred-
nosl je u lone slo ce SAA
inali na raspoIaganju i sve
naune kapacilele IUNI
kao dolru Iogisliku.
NAS NAk00 I P0I0INI
PkIVk0NI0I Su Pk00ukI
SI0000ISNI0 IlA0NIA
Mcram sc tra|i|i na s|up u
Rczajama, gjc s|c |ac jcan
c ||junin prcjc|a|a natc|i iz-
granju au|cpu|a Ncti Pazar-
Sarajctc. Kc|i|c jc |c rca|ncs|?
Zar norano sele do le nje-
re preispilivali. Zaslo se
lrojni osnjaci uslruavaju
reci ono slo nisIe. Irinje-
INIkVIu
Najka s.|h tece.a u nekom
drugomod|je|uh||aje
pr|sutnauSjen|c||na
Peter|.0eset|negod|naje
organ|t|rano, kao produIena
rukau08L|srh|janskog
reI|ma, pra.||a nered | na
Pester|, u Sjen|c| | K|adn|c|
unos||astrah|s.eonotoje
podst|ca|onarase|ja.anje
togprostora.
41
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
cujen da inano Ijude koji
vec konenliraju: ,Nisno
ni sprenni... Ko sno ni...
Sla sno ni... SIali sno ni...
Oni lo nogu... Ovi lo uni-
ju... Mi ne znano... Iz loga
proizIaze i lrojne krilike
na raun nasega naroda i
privrednika. U lon snisIu
je osjelno da su nas narod
i pojedini privrednici sano
produkl slogodisnjeg lIae-
nja.
INSIAlA0IIA NAS
PkIVk0 I l0S
kA2V0NA
IosIovni anlijenl u San-
dzaku je nanelnul kroz
lrojne inslilucije vIasli koje
nisu inaIi zeIje da isli or-
ganiziraju kako lrela. To
je kao kada li Van neko u
kuci nanjerno pogresno ra-
zveo eIeklroinslaIaciju lako
da lano gdje lrela crvenu
zakai pIavu zicu, iIi olrnu-
lo. Nana je u lon snisIu ra-
zvedena inslaIacija polpuno
pogresno. Na osnovu Iinih
spoznaja i onoga slo san
uo na lrojnin saslancina
nasih privrednika, slo poslo
san ulijeen da, kada li-
sno inaIi priIiku pokazali
svoje znanje, uIozili kapi-
laI i napravili dugoronu
slralegiju razvoja, kroz na-
rednih pel iIi desel godina
lisno doliIi od Sandzaka
najkvaIilelniju deslinaciju u
ovon regionu.
NASI SANPI0NI NISu
Slu0AIN0 P0SIAlI
SANPI0NI
ez olzira slo inano puno
pesinisla, polpuno san
ulijeen da uspjeh na po-
sIovnon pIanu i prosperilel
Sandzaku nozeno oslvari-
li. Iogolovu ako uzneno u
olzir da su nasi privrednici
svugdje u svijelu indivi-
duaIni sanpioni, da su na
lrojnin poIjina napraviIi
vrhunske rezuIlale, da su
respeklirani. IaraIeIno s lin
inano siluaciju da su san-
dzake opcine i zvanino
progIasene kao najnerazvi-
jenije u regionu. Ovo noze
zlunili nekog neupucenog.
Meulin, jer nasi sanpioni
nisu sIuajno poslaIi san-
pioni. Nana je nanelnula
posIovna fornuIa: ako ze-
Iile da poslanele uspjesni,
idile odavde. Ta fornuIa ne
govori da sno nesposolni,
vec naproliv. Kako sno lo
nogIi pokazali u drugin
drzavana, a nisno inaIi ni-
kakve priviIegije. Nas lano
nije niko ekao na aerodro-
nu i kazao nan: ,Idile u
ovon pravcu... Razvijajle se
ovako... Lvo van dovoIjno
kapilaIa... Inale podrsku i
Iogisliku... Ne. Mi nisno
inaIi lano nisla od loga, aIi
sno ipak uspjeIi.
SAN02Ak I kA2NIN
SI0IINu 000INA
Ka|c jc csac |aj uspjcn?
Mi u Sandzaku zivino od
sanoga roenja izoIirani
od slrane drzave i sislena.
Onda su nas i svi ovi ralovi
u regionu navikIi na neslo
slo se zove: ,Niko Van ni-
sla ne da, osin ako sani ne-
slo ne izlorile. Vi znale da
su u svin repulIikana liv-
se }ugosIavije Ijudi dolivaIi
slanove, posIove, inaIi ra-
zne lenihcije pri rjesavanju
osnovnih egzislencijaInih
pilanja od slrane drzave.
Iosloji pria da je Sjenica
kaznjena posIjednjih sloli-
nu godina. MisIin da nije
sano Sjenica, kaznjen je ci-
jeIi Sandzak slolinu godina.
Navodno je u lon periodu
prepriavano kako je }o-
sip roz lu odIuku donio
zlog nekakvih desavanja u
loku Drugog svjelskog rala.
Meulin, iza loga se kriIa
nnogo leza pria. Sandzak
je, uslvari, na svin poIji-
na kaznjen slolinu godina.
Kroz lo kaznjavanje noraIi
sno se snaIazili od djelinj-
slva pa nadaIje. Zalo sno se
loIiko naliIdaIi da se snaIa-
zino i da nisla ne oekuje-
no od drugog, odnosno da
sve norano slvarali sani.
Nu200N SN0 kA2VIlI
0lII 2A uSPI
Medicinske lvrdnje kazu da
se nozdane ceIije koje kori-
slile razvijaju, a one koje ne
korislile uniru. Rekao lih
da je osnova u lone da sno
ni, loreci se za egzislen-
ciju i ne oekujuci nisla od
sislena, razviIi le nozda-
ne ceIije, a da su nan one
nozdane ceIije koje ukIju-
uju oekivanja od drugo-
ga unrIe. Iz loga proislie
da nan je, gdje god da sno
olisIi, poIazna laka liIa da
norano sani slvarali.
Svjedoci sno da su se u
iH, na prosloru jednog od
enlilela, ralnin desavanji-
na, desiIi lrojni izljegIiki
kanpovi, le da je odnah
nakon loga u RepulIici Srp-
skoj olela zenIja osnjaka
dodijeIjena Srlina i upi-
sana u zenIjoknjizni ured
lako da lo vise ne noze ni
visoki predslavnik da in
povrali. Njina su lespIalno
uraeni izvedleni projekli,
lespIalno izdale graevin-
ske dozvoIe, lespIalno do-
dijeIjen graevinski nale-
rijaI, lespIalno napravIjene
kuce. O lone svjedoe lroj-
na naseIja i dokunenli.
NAS 00VIk 00I 000 0A
00 IkA2I SAN0 lI0Nu
kAkIu
Mi koji sno iz Sandzaka
olisIi u iH nisno lraziIi ni
od koga da olne nekone
zenIju i da je prepise nana,
nili da nan lespIalno uradi
izvedleni graevinski pro-
jekl, dodijeIi graevinski
nalerijaI i napravi kucu, jer
da sno lo zalraziIi slrpaIi li
nas u Iudnice, vec po onoj
narodnoj: ,U se i u svoje
kIjuse! orlon, poslenin
radon, kvaIilelnon orga-
nizacijon nanelnuIi sno se
na lrzislu kao vodeci i lako
dosIi do vrha. Dosao san u
Sarajevo i nisan lrazio ni-
sla da ni se pokIoni. Nas
ovjek gdje god da doe
od drzave lrazi sano Iinu
karlu, ne lrazi nisla vise. To
govori o nasoj upornosli i
sprennosli, aIi i o lone da
nas je neko navikao na lo.
I20kA0NIA AuI0PuIA
N0VI PA2Ak-SAkAIV0 I
kAlAN 2AIIV
Os|a|i s|c mi uzni cgctcr
c|c au|cpu|a Ncti Pazar-Sa-
rajctc.
SAA ce svin svojin resur-
sina i ludzelon sigurno
pokrenuli inicijalivu oko
izgradnje aulopula Novi
Iazar-Sarajevo. Mnogi po-
slavIjaju pilanje je Ii lo re-
aIno iIi nije. Lino nisIin
da je sasvin reaIno, inajuci
u vidu da je vec poeIa iz-
gradnja nekoIiko koridora
aulopula kroz Hrvalsku,
iH, Srliju, koji su usnje-
reni od sjevera prena jugu.
Ne posloji nijedan koridor
koji povezuje islok-za-
pad. Zalo sasvin reaInon
i opravdanon snalrano
ideju za izgradnju aulopula
Novi Iazar-Sarajevo.
lA80kAI IlI
SIu0IIA k0N0NSk
0PkAV0AN0SII 2A
I20kA0NIu AuI0PuIA
Ka|c cc sc |c rca|izira|i?
Da lisle presIi jedan kiIo-
nelar norale napravili prvi
nelar. Znale, nijedan Iifl
do uspjeha ne radi, norale
korislili slepenice. Morano
najprije osigurali dovoIjno
sredslava, slo vec inano,
za izradu eIalorala i sludije
ekononske opravdanosli.
To nasi eksperli nogu vrIo
lrzo izradili. Nakon loga
ce usIijedili izrada sludije
izvodIjivosli, slo ce sano po
seli dali i olin posIa i le-
zinu cijeIog projekla. Sna-
lran da ceno nakon loga
inali lrojne sagovornike na
lu lenu. Vec sno neke raz-
govore olaviIi u lon prav-
cu i sasvin opravdano sna-
lrano da je lo reaIna lena.
NuNAk00NI k0NkukS
2A I2kA0u SIu0IIA
I2V00lIIV0SII
Stcjctrcmcnc, ini mi sc pri-
jc s|crc s|c|inu gcina, c|
jc Aus|rcugars|a zapcsjca|a
8iH, |i|c jc ja|c a||uc|iziranc
pi|anjc izgranjc zc|jcznicc
|rcz Sanza|. S|a mis|i|c c
|cmc? Tc jc ncs|c s|c jc pc-
s|jcnjin gcina |crisTcnc u
pc|i|i|c strnc. | saa sc pcma-
|c spcminjc |a zc|jcznica, |ar
c Sjcnicc. Da |i jc mcza |aj
prcjc|| |a|sc iztc|jit c au|c-
pu|a?
Sani sle rekIi da su poslo-
jaIi odreeni koridori. To je
lada ukinulo iz vise razIo-
ga. Iosloje dvije vrsle kori-
dora: prirodni i neprirodni.
Neprirodno je sve ono slo
dijeIi Ijude i nacije.
Da ne preuranino, sludije
ce pokazali koIiko lo vrijedi
kao pria, aIi sno duloko
uvjereni da je lo polrelno
svin Ijudina, lez olzira na
nacionaInu i liIo koju drugu
pripadnosl. Iolrudil ceno
se. Vec sno izdvojiIi sred-
slva u lon pravcu. Iinansi-
ral ceno izradu lih sludija,
INIkVIu
42
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
raspisal ceno neunarodni
konkurs. Snalrano da ce se
na konkursu prijavili I lroj-
ne evropske agencije koje
rade lu vrslu sludija. LIalo-
ral ce dali najloIji odgovor
na Vase pilanje.
VlASI N 2ANINA PkAVA
PkIVk0A
Kac uspjcsan |iznismcn, |a|c
g|ca|c na saasnju c|cncmiju
Sanza|a?
Nedoslalak infraslruklure,
kvaIilelnih projekala, vizije
i zeIje da se radi u lon prav-
cu, govori o lone koIiko
sno pozeIjni iIi nepozeIjni
na sopslvenon zivolnon
prosloru. rojni graani
lo nogu prolunaili kao:
,Ia dolro, oni ne znaju, ne
uniju da naprave razvoj-
nu slralegiju. Mozda nisu
inaIi priIike. Kada god sa-
Ijeno priluzle u lon prav-
cu, dolijeno odgovor: ,I u
drugin dijeIovina Srlije je
krilino. To nije odgovor.
To slo je jos negdje krilino
nana ne vrijedi nisla.
Kada su nas proljeraIi odav-
de vjerovalno su nisIiIi:
,Ovi odose i nikada vise
nece doci. Ipak, lo odreu-
je Neko drugi. Nasi su Ijudi
sligIi u sve drzave svijela,
napraviIi uspjeh i vracaju se
kao uspjesni, aIi i sa puno
ideja i zeIjon da ponognu
Sandzaku. Inano pravo na
lo.
Ne nedoslaje nana znanja
na lon poIju. Konkrelno
vIaslina u Sandzaku lo
proslo nije lriga. Njihov
Sandzak su njihove kance-
Iarije i nisla drugo njih ne
zanina.
VlASI lA2NIN
INVSII0IIANA VkIIA
NASu INIlI0N0IIu
Ka|c mis|i|c nc zanima?
Ne zanina. Svjedoci sno
da, olziron da pulujeno
po svijelu, lrojne nacije
grade noderne aerodrone,
luneIe ispod okeana, lrzu
zeIjeznicu, najnodernije
aerodrone i avione, i lo je
neslo sasvin nornaIno. U
Sandzaku inano priIiku
vidjeli da je neko kanenon
popIoao gIavni gradski
lrg prvi pul od poslanka
ovjeanslva! I da lo kori-
sli kao svoju pronociju!` I
da lo iznosi kao argunenl
da oni ipak neslo rade na
lon poIju! U Sjenici su se
desiIa dva kruzna loka i
govorili lo javno, hvaIili se
line i oekivali apIauze - u
najnanju ruku je vrijeanje
inleIigencije.
Nk IIkN Su NASIAl
NA P0lIII0k0N
A80kIuSu
MisIin da su oni usnjereni
na lo da oko sele okupIjaju
raznorazne negalivne eIe-
nenle ovog druslva i grade
poselnu shenu na poIju
ureivanja posIovnog an-
lijenla. Nelransparenlno
dodjeIjivanje javnih posIo-
va i ueslvovanje na javnin
lenderina se prelvoriIo u
cirkus predslavu i krau
naroda koji svakog dana
pIacajuci razne poreze puni
laj isli ludzel. Znale, lo je
kao kad vas neko polpuno
iskIjui iz svega, onenogu-
ci van da ueslvujele na
javnon lenderu, poslavi la-
kve usIove da ne nozele da
proele, jer nisle dio njego-
vog kIana, kada posIujele u
anlijenlu gdje van neko za
konkurenle slavi hrne koje
nisu naslaIe u reaInoj lrzis-
noj ulaknici na svon kva-
Iilelu i dolroj organizaciji,
vec kao poIiliki produkl,
kao poIiliki alorlus. Opce
je poznalo da se javni rado-
vi u Novon Iazaru, Sjenici
i drugin sandzakin opci-
nana, koji slvarno koslaju
3OO.OOO eura, prikazu i na-
pIale po nekoIiko niIiona.
A onda lo slo su napraviIi
iznesu kao gIavni argunenl
da ipak neslo rade i vode
lrigu o ovon narodu i San-
dzaku. To dugorono ina
za posIjedicu ulislvo zdra-
vih hrni, aIi i lo da ce narod
pIalili razIiku izneu lri
sloline i nekoIiko niIiona.
0V0N NAk00u I 00SIA
kkA, PlIA0k I lA2I
]c |i |c cnc s|c sc nazita sprcga
pc|i|i|c i crganizirancg |rimi-
na|a?
Neko ovaj inlervju noze
prolunaili kao poIiliku
pronociju, kao podrsku
nekon pojedincu iIi orga-
nizaciji. Nenan ni zeIju ni
inleresa da u lon pravcu
iden. Zaisla nisan lako
raspoIozen, nili ovo govo-
rin u lon pravcu. ez olzi-
ra ko je na vIasli, on korisli
nehanizne vIasli i ureuje
privredu. ReguIira posIov-
ni anlijenl, aIi onako kako
lo ne lrela. Ulijaju zdrave
hrne, saIju negalivnu po-
ruku polencijaInin invesli-
lorina. Oni noraju shvalili
da se ovdje ne radi o lone
koja je poIilika opcija na
vIasli i kako se ona zove, da
je poIilika Iopov, da je poIi-
lika slranka Iopov, vec da
oni koji lo vode i organizi-
raju noraju preslali sa lin.
Ovon narodu je dosla kra-
e, pIjake i Iazi... Ono slo
rade je polpuno suprolno
onon slo olecavaju narodu
kroz predizlorne skupove.
PkVI 2A0AIAk SA8A-e I
P0Nu0III k0NkkIN
Pk0IkI
]cncm s|c pri|i|cm spcmi-
nja|i s|ranc intcs|icijc. U cijc-
|cm rcgicnu jc |i|c intcs|icija,
samc jc Sanza| zac|i|azcn pc
|cm pi|anju. Ka|c cc SA8A
zain|crcsira|i s|ranc intcs|i|c-
rc a cu u Sanza|?
Tano gdje je nnoslvo loga
uraeno prolIen je naci
ideju kojon cele zainlere-
sirali siru javnosl. AIi lano
gdje nije nisla uraeno, slo
god uradile lil ce zaninIji-
vo. Inajuci u vidu da su
svi razvojni pIanovi zao-
lisIi ovaj kraj, duloko sno
ulijeeni da je prvi korak
izradili desel iIi pelnaesl
konkrelnih projekala koji
dehniraju rjesavanje odre-
enih prolIena. IzdvojiIi
sno sredslva da se izradi
nekih desel projekala koji
lreliraju dugoronu razvoj-
nu slralegiju iIi neke kon-
krelne projekle po pilanju
proizvodnje zdrave hrane,
razvoja poIjoprivrede, ra-
znih policajnih njera. Ono
ega norano lili svjesni
jesle da svako ko je zainle-
resiran za invesliranje na
prosloru Sandzaka prisla-
je da lude sagovornik lek
od nonenla kada se inaju
konkrelne sludije i egzak-
lne lrojke, idejna rjesenja iIi
nacrli.
Razgovori sa Ijudina koji
vode predprislupne fon-
dove LU podrazunijevaju
projekle, eIalorale, sludije.
Svi razgovori koje sno ina-
Ii sa parlnerina iz Turske
i arapskog svijela lakoer
su podrazunijevaIi poIa-
znu osnovu, odnosno prvu
slvar koju lrela dehnirali
- projekl. ez adekvalnog
projekla sve pada u vodu.
Sanin lin slo ne posloji
projekl, pria se svodi na
nahanje rukana i nogana.
8SPlAINA w8-
Pk2NIA0IIA NAlI I
Sk0NII Pk0u20A
Naravno, uz lo zeIino h-
nansirali jos lrojne slvari.
Naponinjen sano neke.
Kroz angaznan lina slude-
nala IUNI hnansiral ceno
izradu 4O-5O vel prezenla-
cija, a SAA ce islo lo pol-
puno lespIalno ponudili
naIin i srednjin preduze-
ciuna koja u ovakvon an-
lijenlu nisu u priIici lo seli
priuslili
lIINA NASlIA u
80SNIA0k0N 0uu
Angaziral ceno lin slru-
njaka na izradi eIalorala
i idejnih projeklala za iz-
gradnju nekoIiko eIilnih na-
seIja, konkrelno po jedno u
Novon Iazaru, IrijepoIju,
Rozaju, Ielnjici i IIavu koja
ce zadrzali nacionaInu arhi-
lekluru i cijenon lili priIa-
goena za sve polencijaIne
kupce, pogolovu iz nase
dijaspore koja u ovakvin
okoInoslina nije u priIici da
se na liIo koji drugi nain
vrali u Sandzak.
Pk0I2V00NIA 20kAV
kAN I NAS VlIkI
P0IN0IIAl
Kcji su |c pcs|cjcci prircni
rcsursi Sanza|a na |cjc |rc|a
|ipcta|i |a jc u pi|anju raztcj
c|cncmijc?
}edan od projekala ce lili
sagIedavanje ukupnih re-
sursa. Takva sludija ce nan
dali precizne odrednice u
kon pravcu da ideno. Ono
slo u ovon lrenulku inan
na unu jesle zdrava hrana i
svi oni aulenlini sandzaki
proizvodi koji po kvaIilelu
zasIuzuju paznju LU, a jos
uvijek se lransporliraju po
skafovina aulolusa i nisu
Iicencirani, nisu doliIi pra-
INIkVIu
43
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
vo pakovanje, nenaju dovo-
Ijan nadzor konlroIe kvaIile-
la...
IukISII0kI kAPA0IIII Su
INIkSANINI
Iored zdrave hrane, luri-
sliki kapacileli su inlere-
sanlni. Kod nas ne posloji
laza podalaka koja sadrzi,
na prinjer, sve snjeslajne
kapacilele u Sandzaku. Ne
posloji nijedan progran koji
podrzava da neko, recino iz
Njenake, noze rezervirali
holeIsku solu u IrijepoIju iIi
Sjenici.
Iosloje lrojni resursi u San-
dzaku koje je Dragi og slvo-
rio za poIjoprivredu, sloar-
slvo, vocarslvo i sve drugo
slo je neiskorisleno i zapo-
slavIjeno odnoson vIasli.
u I2I 2A I2V0kINA
08N0VlIIV Nk0II
S|a mis|i|c c nircpc|cncija|ima.
Da |i |i sc cni mcg|i is|cris|i|i
za raztcj nascga |raja?
Naravno, LU vapi za izvori-
na olnovIjive energije, liIo
da su u pilanju velrenjae iIi
nini hidroeIeklrane. Ioslo-
je resursi koji do sada nika-
da nisu iskorisleni. Inano
i lrojne privrednike siron
svijela koji su vec zaslupIje-
ni na lon poIju, koji su vec
inaIi inveslicije iIi liIi u uIozi
izvoaa radova na lakvin
projeklina. Meulin, niko o
lone nije vodio vaIjanu lri-
gu. Snalran da ce nas sveo-
luhvalni pIan razvoja i laj se-
gnenl razradili i inal ceno
podrsku lrojnih fondova LU,
jer lo je neslo slo inano, a ni-
sno iskorisliIi nikada. I lo je
svakako poselna lena u po-
gIedu dolivanja koncesija o
korislenju prirodnih resursa.
Trenulno se lako neslo noze
rjesavali sano preko nasih
ninislra u C i IC, aIi ja san
oplinisl, jer sve ono slo da-
nas na lon pIanu predslavIja
odreenu snelnju, siguran
san da za nozda poIa godi-
ne nece lili u poziciji da lude
snelnja.
0SNIVANIN 80SNIA0k
NA0I0NAlN I0N0A0II
kASIkIII 0N0
P0I0IN0
U Sarajctu jc |a|ccr
27.12.2011. gcinc csnctana i
8csnja|a nacicna|na fcnacija
(8N|). ]can c csnitaa jc i
SA8A.
To je neslo slo noze olecali
loIju luducnosl za sve nas.
Ioselno ako inano u vidu
da u drzavana u kojina os-
njaci zive ne posloji nijedna
inslilucija iIi uslanova koja
se lavi njegovanjen losnja-
kog idenlilela, a da je hnan-
sirana iz ludzela. To slvara
lrojne prolIene i, u hnansij-
skon snisIu, pada kao lerel
odreenin privrednicina iIi
asocijacijana. Osnivanjen
ove fondacije raslerelil ceno
le pojedince iIi asocijacije i
olvorili novi nain hnansira-
nja svega onoga slo se zove
losnjako, liIo da se radi o
projeklina ANU, KZ iIi
neke druge islo losnjake
inslilucije. Inajuci u vidu ko
je sve u snisIu podrske slao
iza osnivanja NI, apsoIul-
no ne sunnjan u uspjeh ci-
jeIe ideje. Taj projekl je ipak
svjelskih raznjera i ulrzo ce
zadolili podrsku osnjaka
siron svijela.
Ak0 SVI uPlA0uIN0 P0
1 uk0, SAkuPII 0 S
Nk0lIk0 NIlI0NA ukA
NIS0N0
Ka|c cc 8csnja|a nacicna|na
fcnacija (8N|) sa|ira|i src-
s|ta?
osnjaci su ipak lrojan na-
rod, poselno nasa dijaspora.
Iosloji jos uvijek dosla svje-
snih osnjaka u iH, Sandza-
ku, na Kosovu, u Makedoniji.
NI ce lili doslupna svakon
osnjaku. Ako svi upIacuju
sano po 1 euro, sakupil ce se
nekoIiko niIiona eura nje-
seno. Da ne govorin o kon-
krelnijoj podrsci privrednih
suljekala.
Osnivanje NI snalran izu-
zelno vaznin i neninovnin.
Dovedeni sno u siluaciju
izoIiranosli od svih fondova i
ludzela. Ova fondacija ce lo
nadonjeslili.
8NI 080AVA 8uNI
80SNIAkA
Zar nc pcs|cji cpasncs| a r-
zatni fcncti i |uzc|i |azu.
,O|,. Vi saa ima|c stcjc fcn-
ctc, mi Vam tisc nc |rc|amc.
|cna|c Vam nis|a nismc ata|i,
a saa s|c nam s|inu|i |aj |crc|
i c|atczu a Vam ajcmc |i|c
s|a.
Naravno da njina nije lesko
donijeli lakav zakIjuak. Mi
svakako od njih nisno ni-
sla inaIi ni u prolekIon
periodu. Iinansiranje in-
slilucija koje rade na ahr-
naciji i ouvanju losnja-
kog nacionaInog, kuIlurnog
i vjerskog idenlilela olecava
luenje i novu losnjaku
svijesl koja ce se kao re-
eksija odrazili i na
luduce izlore, i na
luduce vIasli i
slvaranje novih
inslilucija koje su
reaIno polrelne,
aIi nije liIo no-
guce da zazive,
olziron da su
liIe izoIirane od
ovih ludzela.
MisIin da ce se
slvari proni-
jenili. Sve ovo
je proces koji
ne noze uro-
dili nekin
pIodon u
k r a l k o n
p e r i o d u .
Dugor o -
no, ovo su
dolri procesi
koji ce iznje-
drili genera-
cije koje nece
respeklirali ni-
iju iznu, nili
pendrek, nili
ce dali nekone
gIas na hnu pri-
u, vec ce noci
uIagali u neija
djeIa i konkrel-
ne rezuIlale.
80SNIA0kA
SVIISI I
u8IIANA kk02
SISIN
DosIo je do po-
renecaja u si-
slenu koji nije
lio nakIonjen
osnjacina ni na koji
nain. IoslavIjeni su
nekakvi kanlari koji
su odreivaIi neiju
lezinu, aIi ne po ono-
ne koIiko radi za sele
i svoje, vec koIiko je
podIozan luen. Da
ne luden pogresno
shvacen, srpsko, cr-
nogorsko iIi hrvalsko
nacionaIno odi-
jeIo zasIuzuje
posl ovanj e
i puni res-
INIkVIu
44
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
pekl, aIi ono ne pase nana
osnjacina - lo nije nase
odijeIo. To je odijeIo koje
oni nogu zadrzali za sele.
Svijesl osnjaka je ulijena
kroz sislen do le njere da
su u jednon periodu os-
njaci nisIiIi da su odjeveni
sano ako oluku liIo koje i
liIo kakvo nacionaIno, pa
nakar i lue. Nase je pro-
gIasavano zaoslaIin.
Konkrelnih prinjera inale i
u Sandzaku. Kad neko kaze
,Iepo lo je akadenski,
knjizevno. Ako neko kaze
,Iijepo onda je lo seIjaki,
zaoslaIi jezik. Iojedinci pa-
daju u lu zanku i, iz zeIje
da ludu kuIlurni, prisvaja-
ju ono lue, ono ,Iepo. Za
nas je lo uvijek liIo ,Iijepo.
Sve lo je neslo ega nora-
no lili svjesni, slo norano
uvali, njegovali, kroz insli-
lucije pronicali - liIo da se
radi o inforniranju, jeziku,
olrazovanju iIi drugin po-
Ijina. Tu nora poradili prije
svega ANU. Na lon poIju
oekujen veIike rezuIlale
i od slrane KZ-a, IUNI,
IIS-a, lrojnih nedresa i ol-
danisla koja se forniraju u
Sandzaku.
U iH je siluacija neslo spe-
cihnija. osnjaci su prije
15 godina prelrpjeIi veIiku
agresiju i okupaciju. Oni su
slrpani u nekoIiko enkIava.
U osni inale unular Iede-
racije jedan zivolni proslor.
U Sandzaku podijeIjenosl
na Srliju i Crnu Coru. U Sr-
liji inale podjeIu na Uziki
i KraIjevaki region. Sve lo
je neslo ega norano lili
svjesni.
80SNIA0I 0 0SIVAkIII
SV0IA NA0I0NAlNA
PkAVA SAN0 SV0IIN
I0INSIV0N
U Rozajana san sve le gra-
nice okaraklerizirao kao
jedno sareno drvo, sohu
koja dijeIi osnjake. OkoI-
nosli su lakve da ne noze-
no nisla na lon poIju ni-
jenjali. AIi le sohe ne sniju
naci njesla u nasin gIava-
na i u srcina. Morano lili
svjesni jedinslva i loga da
ce osnjaci oslvarili svoja
nacionaIna prava zajedni-
ki iIi nece nikako. Naravno,
sada nisno u priIici da lo
izdjeslvujeno nelodana
koje su za ovakav proslor
eslo korislene iIi prihval-
Ijive. Nisno za ral. Nisno
za nekakve grule nelode.
AIi, kuIluron, ekononijon,
udruzivanjen, asocijaci-
jana, panecu, znanjen i
slrukon nozeno prevIada-
li le granice.
Iuk0I Su NAS 0SIAVIlI
NA VIIk0NIINI
Upratc s|c spcmcnu|i stc a|-
|uc|nc prcccsc u Sanza|u.
Kac ctjc| |cji jc zanjc c|i-
ri gcinc in|cnzitnc u||jucn
u sta|i c |in prcccsa, mczc-
|c |i a|i nc|u ccjcnu napcra
|csnja|cg narca na pu|u |a
|cnancm cs|c|ccnju una?
OdIazak Turaka iz iH i
nekih lrideselak godina ka-
snije iz Sandzaka, oslavio je
osnjake na vjelronelini.
Taj proslor je lio zahvacen
lrojnin ralovina. To je liIo
najleze dola za osnjake.
DesiIi su se lrojni genoci-
di, u nekoIiko navrala je
losnjaka eIila Iikvidirana,
ugasene su lrojne inslilu-
cije.
NAIkA SVI 20VA
Iosloji jedna saIa koja kaze
da je iz Tulina dosIa jedna
zivolinja u Sjenicu i praviIa
veIiku slelu. Sjeniaci nisu
znaIi o kojoj se zivolinji
radi, pa su napraviIi akci-
ju i uhvaliIi je. A radiIo se
o nazgi. Sjeniaci su znaIi
za konja i nagare, aIi ova
ukrslena vrsla in je liIa
nepoznala. Nakon nekog
vrenena nagaanja sla li lo
nogIo lili, pozvaIi su naj-
slarijeg neu solon koji je
vazio i za najpanelnijeg u
Sjenici. No ni on nije znao o
enu se radi, aIi je lio pri-
nuen dali neki odgovor.
Na kraju je rekao da je lo
najka svih zeeva na svije-
lu, jer je liIa visa od zeca,
nije liIa ni konj nili naga-
rac, a inaIa je veIike usi.
Ovo je saIa koja se prepri-
ava na Iesleri. MisIin da
je la najka svih zeeva u
nekon drugon odijeIu liIa
prisulna u Sjenici i na Ie-
sleri. Deseline godina je or-
ganizirano, kao produzena
ruka UDL i srlijanskog
rezina, praviIa nered i na
Iesleri, u Sjenici i KIadnici
unosiIa slrah i sve ono slo
je podslicaIo na raseIjava-
nje log proslora.
Covorin o Sjenici zalo slo
san najloIje upoznal sa
lin prosloron. Tvrdin da
su svi sandzaki gradovi
inaIi po jednu najku svih
zeeva. To je kuIniniraIo
2OO7. godine. Te najke svih
zeeva udruzene u projekl
koji je hnansijski, poIiliki,
nedijski i poIicijski podr-
zan od slrane leogradskog
rezina, nakon slo je raseIio
lrojne osnjake iz Sandza-
ka, ekononski razorio ovaj
proslor, na poIiliku scenu
doveo faIsihcirane osnja-
ke, okoniIe su se na jedinu
insliluciju koja je do 2OO7.
godine oslaIa aulenlina i u
rukana osnjaka. Covorin
aulenlina u originaInon
snisIu, olziron da je lo in-
slilucija koja je oslaIa inuna
na sve prijasnje napade i
priliske iznulra, jer su li Iju-
di liIi unular log sislena u
organizacionon snisIu, oni
su iniIi IsIansku zajednicu
kao uslanovu i uzeIi las lu
islu IsIansku zajednicu na
nisan.
Pk0IkI kA28IIANIA
ISlANSk 2AI0NI0 I
0u00 PkIPkNAN
Vjerovalno je vise godina
priprenan projekl koji je
dozivio kuIninaciju 2OO7.
Sve do lada ja san lio sano
neko ko je roen u Sandza-
ku, olisao poIa svijela i ne-
kako se udonio u Sarajevu.
Tano napravio kucu, olvo-
rio hrnu i oslvario nekakve
rezuIlale. Iralio san desa-
vanja u Sandzaku i inao
zakIjuak da se desavaju
pozilivni procesi predvo-
eni nuflijon Muaner-ef.
ZukorIicen, da se IsIanska
zajednica, kao uslanova,
izvukIa iz perioda u kone je
njeno sjedisle vise izgIedaIo
na vunovIaaru nego na in-
sliluciju IsIanske zajednice.
DesiIi su se procesi. MisIin
na izgradnju oldanisla,
nedresa, zgrade Mesihala,
a da ne sponinjeno IIS i
IUNI. Svjedok san da su
se sve le uslanove izgrai-
vaIe u leskin okoInoslina.
osnjaci su noraIi siIon da
vracaju ono slo in je pripa-
daIo. osnjaci su vIaslilin
sredslvina izgradiIi i opre-
niIi deseline hiIjada kva-
dralnih nelara posIovnog
proslora.
Codine 2OO7. desio se na-
pad upravo na vodecu in-
sliluciju. Ioznajuci i pozi-
livne i negalivne eIenenle,
prinijelio san da se radi
neenu slo li se nogIo
okaraklerizirali kao kona-
no ulijanje le posIjednje
Iinije odlrane, odnosno in-
slilucije IsIanske zajednice.
U lon nonenlu, shvalivsi
ko i koga i na kraju zaslo
je napao, sanog sele san
prozvao, odnosno prozvan
sanin desavanjina u San-
dzaku u snisIu da dan do-
prinos u odlrani svih onih
uslanova koje su nukolr-
pno izgraene. Irijavio san
se dolrovoIjno i neselino
slavio sve svoje noraIne i
nalerijaIne kapacilele na
raspoIaganje.
INIkVIu
45
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
0V0 I 80k8A 2A
008kANu SV00
I0NIIIIA
Iosloje osnjaci u Sandza-
ku koji nisIe da je ovo ulrka
oko foleIje, oko vIasli, oko
nekakvih slruja, pa kazu:
,Ovo su UgIjaninovi. Ovo
su Ljajicevi. Ovo su Muf-
lijini. Ne, ovdje se radi o
pokusaju ulijanja jednoga
prosperilelnog projekla koji
nije ni proliv koga. Iozna-
juci sve ove asne Ijude koji
nose lrenena nevrenena u
izgradnji, odrzavanju i od-
lrani IsIanske zajednice i
osnivanju svih novih insli-
lucija koje lrelaju osnja-
cina, srcen san ponudio
podrsku, jer ovo su poselne
priIike i ispili gdje svako od
nas noze sve slo posjeduje
oharanili iIi poIozili ispil i
pred ogon i pred svojin
narodon. AIi ipak svjedo-
in da sa noje slrane nili
liIo koga od ovih Ijudi ne
posloji nikakva nrznja pre-
na drzavana Srliji i Crnoj
Cori, Srlina iIi pravosIav-
Iju, nili liIo enu slo noze
karaklerizirali neslo lue.
Ovo je odlrana svog iden-
lilela. Svi oni iskreni Srli
su shvaliIi o enu se radi, a
da ne govorin za osnjake
koji su shvaliIi i slaviIi se na
raspoIaganje, a ja san sano
jedan neu njina.
ISII INVSIII0k I
IINANISIkA0 kAI u
8I I 0V Pk08lN u
SAN02Aku
Zivin u iH. Znan sla se
desiIo u loku rala. Znan
ko je lo pIanirao, hnansirao
i izvodio radove. Radi se o
polpuno islon invesliloru
kada su prolIeni u San-
dzaku u pilanju, o polpu-
no islon projeklnon linu,
sano se povreneno nije-
njaju izvoai.
NI N Ik8A 0A
INVSIIkAN0 u Pk0PAl
Pk0IkI
Skoro ni je u LZS dosao
jedan poznanik i predIozio
da izdvojino jedan posIov-
ni proslor, naeno jedno
voziIo, olezlijedino nekih
deselak hiIjada eura, anga-
zirano nekog popa koji li
se predslavio kao parlrijarh
Srpske pravosIavne crkve u
iH. IrijedIog san sasIusao.
iIo li ni izuzelno ruzno
upuslili se u lakav projekl.
Taj je ponudio i argunenle.
Kaze: ,Lvo, dal cu proslor,
dal cu desel hiIjada eura.
Ioznajen najnanje desel
popova. Hajno prolali jed-
nog od njih privoIili da pri-
slane na lakvu igru. }a san
nu rekao da je najnanje iz
dva razIoga uzeo pogresan
pravac. Irvo: ni ne lrela da
inveslirano u propaIe pro-
jekle. Drugo: lesko li liIo
naci nekog pravosIavnog
svecenika koji li prislao na
lo.
On kaze: ,Ovi ce iz Srlije:
- Znale, sjedisle SIC i Ia-
lrijarsija su u eogradu i svi
Srli pravosIavci gIedaju u
eograd kao duhovni cen-
lar. A ni lisno kao nogIi
reci: ,Cospodo, ni ne govo-
rino o Srliji vec o iH. Dri-
na je granica, a vi sreujle
svoju pravosIavnu zajedni-
cu. Ovdje se govori o iH,
odnosno Sarajevu.
Siguran san da je lo propaIi
projekl i da je svaka invesli-
cija u lon pravcu unaprijed
osuena na propasl i da se
lo pogolovu ne li priniIo
kod pravosIavnih vjernika.
Slo se pokazaIo i u sIua-
ju Sandzaka, gdje osnjaci
nisu priniIi na lakav pro-
jekl. Nije lo narod prihva-
lio. To je slalIo lez korijena.
Cak i sa ovog njesla nogu
lvrdili da ni najIui pravo-
sIavni svecenik ne li prislao
da lude u uIozi najke svih
zeeva, da lude isnijan
pred ovin i narednin gene-
racijana.
NkI Su S Pk00AlI 2A
SIINI SI0Ak
U Sandzaku su rezin, pro-
jeklanl i inveslilor u svrhu
reaIizacije ovog projekla
angaziraIi i neke osnjake
i nusIinane koji su prislaIi
da ludu dio le ekipe za ha-
lar nekog slana u eogradu,
sake eura, graevinske do-
zvoIe, lrahke koju ce slavili
na sred lroloara. Naravno,
sve je lo upakirano u sni-
sIu podjeIe po poIilikon
savu i pokusava se spuslili
na nivo da su ovi za ovoga,
a oni za onoga, lez olzira
kojoj poIilikoj opciji neko
pripadao, koja poIilika
uljeenja nosio.
Ovdje se ne radi o rasIoja-
vanju koje nozeno nazvali
kao razIiilo lunaenje vje-
re i vjerskih uljeenja. Ov-
dje posloji jedna pukolina
onih kojina snela svjelIo,
islina, jedinslvo, nornaIan,
zdrav, pisnen i vrijedan
osnjak. Vjerujle, lesko je
naci najprilIizniju fornu-
Iaciju, aIi svi oni osnjaci
nusIinani u Sandzaku koji
su se slaviIi na raspoIaganje
leogradskon rezinu ne
nose zajednika poIilika i
vjerska, nili liIo koja druga
uvjerenja, vec su se nasIi u
lone da slvaraju snulnju i
nalerijaIno se iz loga oko-
risle.
80SNIA0I N N00u 8III
I0N0kIkANI
osnjaci ne nogu lili igno-
rirani, osnjaci nenaju pri-
Iike da iskazu sve eIenenle
svog idenlilela. UkoIiko
ne zeIile da pronovirale
i noju kuIluru kao javni
servis, onda ne ljerale da
osnivan svoju leIeviziju.
UkoIiko ne zeIile da ne
pronovirale kao uspjesnog
sporlislu, doveIi sle ne u
prolIen. Inano prinjer
Muanera Hukica koji 8-9
pula lrani svjelsku liluIu -
ni jedno sIovo nisu napisaIi
o njenu. Nakon naseg upo-
zorenja, neslo se kao poeIo
desavali. Oni djeIuju sano
kao reakcija, a ne kao akci-
ja. rojna su poIja gdje ni-
sla nase nije islaknulo, gdje
nisla nase nije ahrnirano,
gdje nisla nase nije slavIje-
no u prvi pIan.
INIkVIu
TRGOKEMO
t r a d e t r a n s p o r t a n d m o r e
. X D ] D 9 D X . X X
www.trgokemo.com
'XEURYDNDEE
phone/fax: + 381 20.360.181
email: office@trgokemo.com
Irg Isa-hega Ishakor|ca
Nor| Patar
020,337-870

osnjaci! }a koji san islo slo

i vi, govoril cu Vana, koji
sle islo slo i ja, sano ono slo
znan da je islina i nisla van necu
sIagali. Ljudi se loje reci islinu, a
ne loje se sIagali! VeIika je njiho-
va hralrosl prena AIIahu dz.s.
i veIiki je njihov slrah od Ijudi!
KoIiko lakvi grijese! Ako Ijude i
prevare, Njega ne nogu prevari-
li, jer AIIah sve zna i zalo zna da
su sIagaIi, a oni ipak Iazu!` Ia zar
oni zaisla ne znaju koga se lrela
pIasili, od ije kazne lrela slrepili,
iju su zapovijesli duzni poslivali!`
A IagaIi su nas osnjake nnogo. I
IagaIi su nas nnogi! I oni za koje
sno znaIi da nas Iazu i da nan ne
nisIe dolro i oni za koje nisno
znaIi da nas Iazu i da nan ne ni-
sIe dolro! LagaIi su nas i oni koji
nisu liIi osnjaci, IagaIi su nas i
osnjaci, IagaIi su i o drugina i
o seli, a najvise su IagaIi o nana,
osnjacina! LagaIi su da nas os-
njaka nena i da nas nikada nije ni
liIo, IagaIi su da sno liIi narod
gIuhih i nijenih i da sno lek od
njih nauiIi govorili, i da zalo jezik
kojin govorino ne noze lili nas
losanski, nego sano njihov, srpski
iIi hrvalski, vec prena lone kako
je kojin osnjacina zapaIa la sre-
ca da ih, onako nenusle, jedni iIi
drugi govoru naue, IagaIi su nas
da ni osnjaci nikada nisno inaIi
svoju drzavu osnu, IagaIi su nas
da sno vjeru pradjedovsku izdaIi
i luu vjeru priniIi, sano da gIavu
spasino!`
I zanaIo, le li nas sa lin Iazina
nana sanina oluiIi i sa nason
losnjakon duson nas zavadi-
Ii, aIi AIIah dade i naose se Ijudi
osnjaci, unni i hralri, nudri i i-
sli, koji uz Njegovu ponoc uinise
le nan zrak isline osvijelIi dusu, pa
sve slo sno zaloraviIi o seli, ono
sve slo jesno, izie iz nraka zalo-
rava, ukaza se pred nasin oina i
ugnijezdi se u nasin srcina.
0NIN 80SNIA0INA k0II N SNIIu
ISIINu k0I
VeIika snaga Iezi u priana. Zalo
prie ne naslaju sIuajno, sponlano,
lez povoda i lez ciIja. Ako je pria
dolro snisIjena, sjene posijano u
priana niknul ce lanan kad Ijudi-
na najvise zalrela onoga slo izgIe-
da kao da in je najpree. AIi ono
slo je najpree nije uvijek ono slo
izgIeda kao da je prvo, ni ono slo
izgIeda kao da je najpolrelnije. Io-
golovo lrela znali da ono slo nan
izgIeda prvo i nasla se prva nisao
usnjeri, nije uvijek ono slo je naj-
loIje, ono slo je najvrjednije, ono
slo ovjeku vaIja uinili! U snrlnoj
opasnosli prva nisao je poljeci i
svakon se ini da je najpree spa-
sili gIavu. AIi ako je za spas gIave
polrelno da se izguli olraz, onda
je olraz prei! Zalo, suprolno uvri-
jezenoj i sislenalski polhranjivanoj
predrasudi, ne pria prie sano na-
rod. Mnoge od, navodno, narodnih
pria nije ispriao narod, nego ih je,
kao sugavu ovcu u slado, u narod
puslio neko drugi. A zna se da jed-
na sugava ovca osuga cijeIo slado!
}edna od lakvih ,narodnih pria,
puslena davno neu osnjake
(ja lu priu nikada nisan uo kod
drugih naroda, iako san je na noju
veIiku zaIosl eslo sIusao upravo
kao ,narodnu priu neu os-
njacina) jesle Pria c nratcm psu.
Zlog oigIedno denagoske i defe-
lislike poruke upucene osnjaci-
na, ovu priu prenosino u osnov-
nin crlana:
Kac |ita, u nc|cg c|ana, zajcnc sa
c|rim i pamc|nim psima, uz s|ac
|i|c i nc|c pasc |cjc jc pc cijc|i an
i pc stu ncc |aja|c. U p|anini |ic tu|,
a|i pca|jc c ctcg s|aa. Pcc |aj tu|
stcjim pcs|cm na jcnu s|ranu, a|i ujc
cncg |ajatcg psa. Ta|c jcncm, |a|c
tapu|. Upam|i |c tu|, |c im ujagmi
ma|c s|c|cncg trcmcna, cc a tii
|c pasc |cjc mu stcjim |atczcm nc a
ni a sc na miru cmcri i cspata. Ka
tu| cc na cnc mjcs|c ca||c sc u|c
|ajanjc, a |a |amc cijc|c s|ac. | pcjc-
c tuina i ctcc i c|ana, i c|ru pa-
sa, a samc sc cnc |ajatc pasc spasi!
Iria je viseslruko zaninIjiva,
aIi ceno se ni zadrzali sano na
vec sponenuloj cenlraInoj poruci
osnjacina i oigIednoj neaulen-
linosli ove kvazi narodne prie
koja polvruje da je spravIjena u
relorlana ideoIoskih Ialoralorija
nasih susjeda sa jasnin ciIjen da
oleshralri osnjake i da in slvori
osjecaj nenoci i lupe pokornosli.
Ioruka je prijeleci jasna: osnjaci-
na vaIja pognuli gIavu i usuljeli
se, da ne li privukIi paznju vuka
koji ih je nekin sIuajen do lada
snelnuo s una. Dok sule i lrpe
i ako od sele oljeraju onoga koji
gIasno govori (Iaje) proliv dusna-
na, dusnan (vuk) ce ih lar za neko
vrijene oslavili na niru. Oni koji
ne sponinju dusnane (koji ne Iaju)
su kao dolri psi koje lrela hranili i
drzali uz slado. Ias koji Iaje i kada
vuka nena dozval ce vuka (dus-
nana), prije iIi kasnije, i elo van
leIaja! Zalo, panel u gIavu os-
njaci! Oljerajle one Ijude (pasad)
neu vana koji oponinju (Iaju)
da je vuk u pIanini, a dusnan u
lIizini! Ako sulile, nozda vas vuk
zaolie i posledi! U suprolnon, i
vas i vaseg olana vuk ce pojesli,
a sano ce ono Iajavo pase oslavi-
li u zivolu, da nu se nae i da ga
podsjeli na vas, kad se opel poneka
od rasulih ovaca ojanji i kad novo
slado za kIanje salerele!
8esjeda posreceaa re|sa|-a|em| dr. Nasta-ef. 0er|ca, koj| hd|je aad 8osajac|ma,
had| |h | kataje |m ko sa, sta sa | sta |m je |a|t|, praro | po das|...
B5JbA B0$NJAClMA (l)
AkA0NSkA N0IA
40
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
Pk0SI0NIk 8ANu
AkA0NIk IkI0 NuI0
G0v0Rl G0R
A
k
a
d
e
m
|
k

A
|
|
j
a

0
2
0
0
0
V
I
0
47
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
80SNIA0I k0S0VA I NII0VI 00V0kI (V)
AkA0NSkA N0IA
I
oselne specihnosli
ine govori slanov-
nislva u olIasli Sar-
pIanine, u uzen snisIu
gnvnrI Gnrc I Zupc, i u
siren snisIu govori ci-
jeIe sar-pIaninske regije
u izogIosi Irizren-Kuks-
Delar-Radika-Mavro-
vo-Telovo. Slanovnislvo
u olIasli Core i Zupe u
prosIosli se razIiilo de-
kIariraIo: kao Turci, Srli,
Slaro-Srli, Makedonci,
ak i ugari, a nazivani su
i drugin inenina: Tor-
lesi, ,nasinci, lrelirani
kao ,neopredijeIjeni,
kao MusIinani (iIi kao
sIovenski nusIinani),
kao Srli nusIinanske
vjere. Tako je liIo do kraja
osandeselih godina dva-
deselog vijeka, a posIije
su se izjasniIi, ugIavnon,
kao osnjaci (na popisina
i u neusolnoj konuni-
kaciji), nada ne i jedan
nanji dio koji se orijenli-
ra prena Srliji i srpskoj
nacionaInoj opciji, neki
i prena nakedonskoj
i lugarskoj, a u zadnje
vrijene i lurskoj. Ovaj
nacionaIni fenonen u
sar-pIaninskin olIaslina
jos je diskulaliIan i u sa-
non narodnon korpusu
i u nauci. Od Ivana }aslre-
lova i MiIisava Lulovca
nnogo je leorija liIo u
oplicaju, aIi su one sve
slavIjene u arhiv prosIih
poIilikih prograna iji je
ciIj lio asiniIacija i kon-
verzija. U novin naunin
islrazivanjina sve se vise
olkriva elniki hislorijski
paIinpsesl i prepoznaje
porijekIo i hislorija ovoga
naroda, i lo prvenslveno
po hislorijskin argunen-
lina koji su do sada liIi
u sjenci poIilikih aspira-
cija, zalin po loponona-
slici i lopononaslikin
supslralina, po logal-
slvu i aulenlinosli lradi-
cije i svih olIika foIkIora,
aIi i po jezikin specih-
noslina i anlropoIoskoj
kuIluri.
U ovon konlekslu vaIja
reci da jc stannvnIstvn
cIjc!c sarp!anInskc znnc
autnhtnnn sa zajcdnI-
kIm I!I vr!n b!IskIm pn-
rIjck!nm, da jc starnba!-
kanskn, da je na ovin
proslorina nogIo lili naj-
lrojnije ono slanovnislvo
arumunskng (v!askng)
pnrIjck!a, a sponinju se,
pored VIaha, i JurucI,za-
lin i KarakaI (u olIasli
od }anjine u Crkoj, preko
Rodopa i pIanine aIkan,
do SIivena u ugarskoj).
Ova se leza polvruje
viseslruko, i na lerenu i
u nauci, le li nogIo lili
da slaro slanovnislvo u
ovon geografsko-elni-
kon pojasu ina porijekIo
u slarolrakon elnosu,
slarolaIkanskon, zalin i
u onin grupana koje su
jos nnogo prije nove ere
doIaziIe sa Isloka, inhIlri-
raIe se u slarolaIkanske
elnike zajednice i asini-
IiraIe, po nodeIu ugara
i njihove konverzije. iIo
je lano Bcsa/BcsIjana,
Ujgura, Kumana, Pcc-
njcga, Tatara, Mnngn!a,
prntnturaka, le kasnije
5!avcna.
Ovas|atcns|azajcnica el-
niki je liIa inuna i u nju
su se ulapaIe naIe elnike
grupe uzinajuci sIoven-
ske jezike resurse (dija-
Iekle) i lradiciju. PnpIsI
koje su Turci olavIjaIi do-
Iaskon na aIkan, poel-
kon 15. vijeka, pokazuju
da je anlropoIoski sislen
lio doninanlno arunun-
ski (vIaski) i da je oponi-
rao lizanlijskin i rin-
skin ulicajina, osolilo
vjerskin (nasiInoj krisli-
janizaciji i feudaInin od-
nosina u druslvu). Ovo
lakoer polvruje lezu
da je u vjerskon snisIu
cjeIokupno slanovnislvo
nekadasnje Trakije (od
}anjine u Crkoj, do er-
dapa na sjeveru - pojason
rodopskog i dinarskog
pIaninskog sislena, na
zapadu sve do iza osne,
a dijeIon i iza Hrvalske)
liIo vIasko, bngumI!skn,
i da je iza ove civiIizacije
oslaIo puno spnmcnIka,
zapIsa, makrn I mIkrn
tnpnnIma(up. Dragovica
u ugarskoj, Dragas, Dra-
golija u AIlaniji, Drago-
dan, noze lili i Dragae-
vo, kao i jos nnoge druge
Ieksene sa karaklerisli-
nin lazana i sI). Irelpo-
slavIja se, kao i na osnovu
kazivanja slarijih njesla-
na, da je bnskakI zargon
u zupskoj izogIosi, uslva-
ri, lajni govor loguniIa,
a ne zidara. U ovon kon-
lekslu su i anlroponin
Bnzana, apeIalivi bnskacI
i bnzjacI, loponini Pan-
tc!jcjIca i Barbu!a, kao i
nnoge vrsle narodnih Iir-
skih pjesana (npr. nj!Ijc-
bnj!Ijc) ild.
OslaIo je jos nnogo nei-
slrazenih i zaoliIazenih
argunenala u grkin i
rinskin zapisina, zalin
u nasiIju koje su izanlija i
Nenanjici vrsiIi nad ovin
loguniIskin slanovnis-
lvon (up. Zilije 5v. 5avc
nd Mnnaha BngumI!a,
kao i slare srpske lio-
grahje vIadara i svecenih
Iica, le osolilo slare grke
i vizanlijske spise o olra-
unina i progonina lo-
guniIa). oguniIi nikako
nisu liIi sekla vec reIigija
ije se uenje leneIjiIo na
Manasnvnm dua!Izmu
(v. Trevor Ling. His|cri-
ja rc|igijc |s|c|a i Zapaa).
Na lazi ove leze noze se
prelposlavili da su se lo-
guniIi skIoniIi u pIanine
Rodopa, Sar-pIanine, aI-
kana, IrokIelija i Dinare,
gdje su dugo odoIijeva-
Ii krislijanizaciji. U lon
konlekslu su i loguniIi
u Sandzaku, iH, Crnoj
Cori...
d
r
.

S
a
a
d

8

0
I
k
0
V
I
0
ddddddddddddd
48
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
PkIVk0A
U ovon Ianku zeIi-
no anaIizirali zavrs-
ne raune sjeverno-san-
dzakih opcina. ilno je
naponenuli da se radi o
zavrsnin raunina, lj. o
oslvarenin ludzelskin
prihodina i rashodina,
lako da zavrsni raun
sadrzi oslvarene lrojke,
dok ludzel sadrzi sano
pIanirane lrojke. Irena
nelodoIogiji Zavoda za
slalisliku RepulIike Sr-
lije, oluhvaceni su svi
direklni i indireklni ko-
risnici ludzela grada iIi
opcine koji se prelezno
hnansiraju sredslvina Io-
kaInog nivoa vIasli.
Ukupni ludzelski priho-
di sasloje se od lekucih
(poreskih i neporeskih)
prihoda, prinanja od
prodaje nehnansijskih
fondova, kao i od prina-
nja od zaduzivanja i pro-
daje hnansijskih fondo-
va. Irinanja od prodaje
nehnansijskih fondova
oluhvacaju sano priho-
de od prodaje kapilaInih
dolara (graevinskih
oljekala, zaIiha i zenIji-
sla u vIasnislvu drzave)
i kapilaIne lransfere od
nevIadinih inslilucija.
udzelski prihodi kori-
sle se za pokrice ludzel-
skih rashoda. Tekucin
prihodina hnansiraju se
redovni posIovni rasho-
di ludzelskih korisnika.
udzelski rashodi sa-
sloje se i od izdalaka za
nalavku nehnansijskih
fondova i od izdalaka za
olpIalu kredila i nalavku
hnansijskih fondova.
Irihodi i rashodi IokaInih
sanouprava sandzakih
opcIna u Srliji 2OO6-2OO9.
(Iznosi prihoda, rashoda,
suhcila/dehcila i prina-
nja od zaduzivanja u hi-
Ijadana RSD)
Izvor: Zavod za slalisliku
R. Srlije
Donja laleIa pokazuje
da sa gIedisla prihoda i
rashoda po slanovniku
sjeverno-sandzake Io-
kaIne sanouprave inaju
daIeko nizi slandard nego
slo je prosjek u Srliji.
Sandzake IokaIne sano-
uprave inaju prosjeno
prihode, odnosno
rashode, 1O.OOO-
12.OOO dinara
(osin Nove Va-
rosi). CeneraIno
gIedano, prihodna
slrana se poloIjsa-
Ia od 2OO7. Ovo
se noze lunai-
li kao posIjedica
Zakona o hnan-
siranju IokaInih
sanouprava koji
je lano dehnirao
prihode IokaInih
sanouprava, kao
i vecin prinanji-
na ludzela Repu-
lIike. Meulin,
da je, gIedajuci sa
aspekla prihoda
i rashoda po sla-
novniku, nnogo
loIje pokazuje
prinjer Raske.
Raska znalno vise
lrosi nego vecina
sjeverno-sandza-
kih opcina za svo-
je graane.
Inleresanlan je
razvoj prihoda i
rashoda u novo-
pazarskoj IokaInoj
sanoupravi. Ov-
dje su se rashodi
2OO6-2OO8. znalno
povecaIi. Iove-
cani rashodi su
hnansiranje znal-
nin zaduzenjen,
prije svega u 2OO6.
i 2OO8. godini, slo
upucuje na znal-
no zaduzivanje
ove IokaIne sano-
uprave. U 2OO9.
godini je dosIo do
odreene slaliIi-
zacije u prihodi-
na i rashodina.
Olziron na pro-
sjeno niske pri-
hode u ludzelina
sjeverno-sandza-
kih IokaInih sa-
nouprava, poslavIja se
pilanje koje olaveze lo-
Iiko oplerecuju ludzel
ovih IokaInih sanoupra-
va, prije svega u Novon
Iazaru` Iovecanje lroja
zaposIenih jedan je od
gIavnih uzroka za po-
vecanje rashoda, dok je
lroj inveslicija u posna-
lranon periodu priIino
naIi.
Novi Pazar 2006 2007 2008 2009
Ukupni prihodi 950.884 963.233 1.127.261 977.280
2GHJDSULPDQMDRG]DGXLYDQMD 150.784 14.043 114.821 20.442
Prihod po stanovniku 10.283 10.263 11.836 10.117
Ukupni rashodi 944.455 964.218 1.127.404 974.900
Rashod po stanovniku 10.214 10.273 11.838 10.092
6XFLW'HFLW 6.429 -985 -143 2.380
Prijepolje 2006 2007 2008 2009
Ukupni prihodi 295.835 362.729 433.613 438.517
2GHJDSULPDQMDRG]DGXLYDQMD 0 702 1.061 4.411
Prihod po stanovniku 7.363 9.098 10.966 11.165
Ukupni rashodi 294.173 364.185 433.341 440.015
Rashod po stanovniku 7.322 9.135 10.960 11.203
6XFLW'HFLW 1.662 -1.456 272 -1.498
Tutin 2006 2007 2008 2009
Ukupni prihodi 186.721 247.432 286.011 327.333
2GHJDSULPDQMDRG]DGXLYDQMD 8.229 26.042 10.376 1.800
Prihod po stanovniku 5.941 7.831 9.016 10.251
Ukupni rashodi 182.954 254.126 845 285 323.561
Rashod po stanovniku 5.821 8.043 9.010 10.132
6XFLW'HFLW 3.767 -6.694 166 3.772
Sjenica
2006 2007 2008 2009
Ukupni prihodi 175.083 239.570 277.979 337.632
2GHJDSULPDQMDRG]DGXLYDQMD 1.101 0 791 17.144
Prihod po stanovniku 6.242 8.569 9.975 12.141
Ukupni rashodi 177.027 232.942 259.969 363.497
Rashod po stanovniku 6.312 8.332 9.329 13.071
6XFLW'HFLW -1.944 6.628 18.010 -25.865
Priboj 2006 2007 2008 2009
Ukupni prihodi 205.616 306.833 346.108 306.497
2GHJDSULPDQMDRG]DGXLYDQMD 7.715 9.574 12.269 17.714
Prihod po stanovniku 7.073 10.727 12.307 11.053
Ukupni rashodi 202.232 304.720 351.448 303.294
Rashod po stanovniku 6.957 10.653 12.497 10.937
6XFLW'HFLW 3.384 2.113 -5.340 3.203
Nova Varo 2006 2007 2008 2009
Ukupni prihodi 229.669 269.430 322.222 314.983
2GHJDSULPDQMDRG]DGXLYDQMD 435 1.034 1.007 0
Prihod po stanovniku 12.122 14.425 17.576 17.477
Ukupni rashodi 232.276 269.820 321.646 315.926
Rashod po stanovniku 12.236 14.446 17.545 17.529
6XFLW'HFLW -2.172 -390 576 -943
(5DND]DSRUHHQMH 2006 2007 2008 2009
Ukupni prihodi 417.628 395.769 411.770 550.088
2GHJDSULPDQMDRG]DGXLYDQMD 83.872 393 826 413
Prihod po stanovniku 16.015 15.335 16.147 21.816
Ukupni rashodi 403.599 410.622 432.244 510.490
Rashod po stanovniku 15.477 15.910 16.949 20.245
6XFLW'HFLW 14.029 -14.853 -20.474 39.598
(6UELMD]DSRUHHQMH 2006 2007 2008 2009
Prihod po stanovniku 18.629 21.739 25.072 22.712
Rashod po stanovniku 17.775 22.255 24.647 23.836
0bRZlv051 FlNAN5lJA
L0KALNlR 5AM0UPRAvA
ZNACAJ 5UMARNlR P0Pl5A
05MANLlJ5K0G CAR51vA
S
a
|
e
j
m
a
a

A
l
I
0
k
0
V
I
0
40
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
NA0IIA
O
snanski defleri
(sunarni popisi)
iz 1455., 1468. ild.,
koji su oljavIjeni i koji ne-
osporno govore o cjeIini
KraIjevine osne, od veIi-
ke su vaznosli za nauni-
ke, naroilo osnjake. Oni
oneuju osnu i u njina
nozeno vidjeli losanski
drzavni sislen. Defleri
su polvrda konlinuilela
ove zenIje, koja egzisli-
ra u svojin hislorijskin
granicana. Oni su, s dru-
ge slrane, slvarni poelak
naunog razunijevanja
jednog sislena i neas
od kojeg poinje zaokrel
u shvacanju hislorije nasih
proslora.
Morano se zapilali da Ii
ce hisloriari preslali pro-
izvoIjno prepisivali jedni
od drugih, kada ce iz nau-
ke izlacili niloIogiju i pri-
hvalili hislorijsku islinu.
Kada ce neoloriva islina,
kao slo su defleri, poslali
olavezujuci dokunenl za
hisloriju. ez olzira ko-
Iiko se lone suprolslav-
IjaIe dosadasnje sludije i
doklorske liluIe, Sandzak
i osna nisu liIi koIonizi-
rani od slrane OsnanIija,
lez olzira na vrhovnu
vIasl. Konlinuilel zenIje
osne i Sandzaka u njoj
lio je neprekidan ne sano
proslorno, nego i u na-
rodnon elnikon snisIu.
Narod koji je zaleen lu je
i oslao po hislorijskon lra-
janju iIi privoivanju, kao
slo je sIuaj sa VIasina.
O popisina se ne noze ra-
spravIjali iIi se sporili, jer
oni su izvorni i aulenlini.
Nasuprol svin deflerina,
rijelko koji hisloriar ih
uzina kao neas da li
razolkrio pravu islinu o
drzavi osni, Sandzaku i
narodu koji je visevjekov-
no na loj leriloriji. Iojedin-
ci idu dolIe da danasnje
njesne zajednice pokusa-
vaju prikazali kao veona
vazna njesla u
OsnanIijskon
carslvu. Sve
ovo rade zlog
do dv o r a v a -
nja poslojecin
vIaslina, ne
vodeci ninaIo
rauna o naro-
du iz ijeg su
korpusa.
Iako jasno
nogu vidjeli
da je sjedisle
k a j n e k a n a
sandzak-lega
uvijek liIo u
Sjenici, pa ak
se u defleru
sunarni popis
Sanza|a 8csnc
1468/69. gc.
Sjenica pojav-
Ijuje kao dio nahije u kojoj
su popisana sIjedeca seIa:
Zidnic, Corna Loznik, Vi-
vac, Conja, Razdagina,
Vrhsenica, MIadenovina,
Lopize, drugo ine Cajko-
vina, Cideva, Lukavsko,
DoIina raloviina, Corna
rIenica, Corna Vapa, Do-
Ina Loznik, UzIol, DoIna
Slup, Corna Slup, Sredna
Slup, Duga IoIana, Slav-
na (u originaIu Islavna).
Irena lone, noze se de-
sifrovali sano Slavnja iIi
Slavina kako su lo ilaIi
olraivai deflera iz 16O4.
godine.
Irena drzavnon popisu
INR }ugosIavije iz 196O.
godine, u okoIini Sjenice
posloji sano seIo SlavaIj.
Iored ovih seIa, ukuli-
cirana su i oslaIa koja su
liIa u saslavu dijeIa nahije
Sjenica. Veona vazno je
islaci da je seIo SlavaIj liIo
sano naIo naseIje u nahi-
ji Sjenica. Zaslo pojedinci
zeIe prikazali lo u neka-
kvon drugon svjelIu i le-
zuspjesno zaolici injeni-
cu, lo oslavIjano njina na
raznisIjanje i na savjesl.
Hislorijska injenica lo ne
polvruje, nili ina liIo
kakvih dokaza o lone. Ne
noze se danasnja njesna
zajednica slavIjali u neka-
kav konleksl vece vazno-
sli od svih oslaIih seIa u
nahiji Sjenica. }ednoslav-
no se ne noze preskoili
eliri sloline godina i odje-
danpul nas dovesli u 1912.
godinu kada je zapoeIa
okupacija Sandzaka od
slrane KraIjevine Srlije.
Mnogi hisloriari ne razIi-
kuju ni popuIaciju vIasku
od srpske. Negirajuci VIa-
he kao elniku zajednicu,
oni in dodaju epilel slo-
ara, slo oni i jesu liIi, aIi
kao socijaIna slruklura, a
nikako kao elnika grupa
naroda. Ioznalo je da je
izvorno elniko porijekIo
VIaha ronano-vIasko i ar-
lanasko - lu nena disku-
sije. Kako se nogu negira-
li dokunenli koji o lone
govore: Dusanov zakonik,
Osnanski defleri (sunar-
ni popisi). Neolorive su
injenice da su VIasi ak
inaIi i veIike povIaslice u
sanon Osnanskon car-
slvu. Njihove voe - slar-
jesine, vojvode, knezovi i
prinicuri - uzivaIe su la-
sline, osIoloeni svih po-
reza, uz jedan jedini usIov
koji su noraIi ispunjavali:
ralovali zajedno sa spahi-
jana. Tako je njihov udio
u Osnanskoj vojsci lio ve-
ona znaajan.
Iroslo je zapanjujuce za
nauku da pojedinci, pisu-
ci o Sjenici, dovode islu u
vezu sa Slrncon, negira-
juci lako poslojanje Sjenice
i negirajuci sve osnanIij-
ske deflere, iIi nozda li
isli pojedinci nikada nisu
proilaIi ni jedan defler.
Covoreci o vjerskon
opredjeIjenju sponinju
se sano krscani, iako u
deflerina sloje i krsljani,
sIjedlenici osanske cr-
kve. Sve se ovo nanjerno
zaoliIazi i presucuje ne li
Ii polijediIa na nienu za-
snovana leza ,kad sno ni
dosIi nije liIo nikog.
Izvori:
1. Novopazerski zlornik,
lr. 32, slr. 39: S|ata|js|a
sc|a u Turs|cm pcpisu 1604.
2. Sumarni pcpis Sanza|
8csna iz 1468/69, slr. 16-31.
(Ahned S. AIiic)
3. Dusanct Za|cni| 1349-
1335, Ian 85, popis sla-
novnislva.
M
aIi lroj Ijudi zna
da je Uzeir Srna,
olac Daria Srne,
kapilena fudlaIske re-
prezenlacije Hrvalske,
roen u okoIini Cajni-
ca i da je lio laIenlira-
ni goInan i nekadasnji
nogonelni profesiona-
Iac. Uzeir Srna se rodio
194O. godine u Cornjin
Slopicina kod Cajnica u
islonoj osni, na sanoj
granici sa sandzakin
opcinana IIjevIja i Iri-
loj. Cudna je i lragina
pria Darijevog oca.
Za vrijene Drugog
svjelskog rala osnjaci
u pograninon dijeIu
osne sa Sandzakon
liIi su izIozeni leroru i
pokoIju elnikih hordi
zIikovca IavIa urisica,
konandanla Linskih
elnikih odreda, a ve-
Iiki lroj Ijudi je ljezao i
kao nuhadziri su dosIi
u osansku Iosavinu.
}edne noci 1942. godi-
ne elnici su napaIi seIo
Slopice. Uzeirov lalo,
zajedno sa slarijin si-
non Safelon i Uzeiron,
poljegao je u okoInu
sunu, a u kuci su oslaIe
Uzeirova lrudna najka
i naIa seslra. Celnici se
neulin nisu olaziraIi
na neja, le su zapaIiIi
kucu, a najka i seslra
su izgorjeIe u njoj. Slari
Srna je sa sinovina Sa-
felon i Uzeiron krenuo
u izljegIislvo. U koIo-
nana izljegIica, Uzeir
je lio odvojen od oca i
lrala i lako in se izgu-
lio. Olac i Safel dosIi su
u osanski Sanac, gdje
su i oslaIi. Olac je radio
u jednoj kafani, gdje je
kasnije u jednoj raspravi
nesrelno poginuo, a Sa-
fel je pred kraj rala oli-
sao u parlizane.
Nikad nije napuslio ni-
sao da nae Uzeira. Na
kraju rala, za vrijene
sIuzenja vojnog roka, od
jednog ohcira saznaje
da je nnogo losanske
djece sligIo do SIoveni-
je, a nnogi su i usvojeni.
Krenuo je lano i u Mur-
skoj Sololi nasao Uzeira
pod inenon Mirko Ke-
Ienc.
Uzeo ga je sa solon i
lako je Uzeir sligao u
osanski Sanac. Zavr-
sio je osnovnu skoIu, a
onda krenuo na pekar-
ski zanal. Meulin, kod
Srna se i kod kuce nora-
Io radili.
Safel je lio ponocni
radnik na zeIjeznici, aIi
inao je i konjsku zapre-
gu sa kojon je Ijudina
inio usIuge. Ioelak
pedeselih godina pros-
Iog sloIjeca je za Ijude
lio lezak, pun sironas-
lva, liIe su lo gIadne
godine. Uzeir je veona
voIio nogonel i vec lada
pokazivao goInanske
sposolnosli i laIenal.
io je doduse suh i nr-
sav, aIi je lo nadokna-
ivao svojin parader-
slvon. Zlog Ijulavi
prena fudlaIu, Uzeir je
eslo inao prolIena i
sa lralon Safelon. Sa-
fel je lio krupan i jak
ovjek, veona slrog.
Trazio je od Uzeira
da ui i priprena se
za svoj zanal, aIi i da
ponaze u posIovina
kod kuce.
Uzeir je veona eslo
od lih posIova ljezao
i pojavIjivao se na
nekon od igraIisla.
Iz Ijulavi prena no-
gonelu, Uzeir je od-
nah po zavrselku za-
nala posao ,lrluhon
za kruhon iIi loIje
reeno ,lrluhon za
nogonelon. Irosao
je nnogo loga. Olisao
je kod roaka u Saraje-
vo, gdje je radio. Vojsku
je sIuzio u usovai,
gdje je zaigrao za nje-
sno ,}edinslvo. Tu su
ga vidjeIi Ijudi iz zeni-
kog ,CeIika i on odIazi
lano. Skrasio se i karije-
ru napravio u ,Nerelvi
iz Melkovica, za koju je
igrao u Drugoj saveznoj
Iigi livse }ugosIavije. U
Melkovicu je oslao zi-
vjeli i fornirao faniIiju.
Iz drugog lraka rodio
nu se Dario, jedan od
najloIjih hrvalskih igra-
a danasnjice.
Iako je napuslio o-
sanski Sanac, Uzeir je
veona eslo doIazio u
posjele faniIiji. VoIio je
doci na sladion.
Dario Srna u svon in-
lervjuu oljavIjenon u
engIeskon ,DaiIy Te-
Iegraph u junu 2OO8.
kaze: ,Moj olac Uzeir je
inao slvarno lezak zivol
i ja san veona ponosan
da sada noze nirno i
ugodno zivjeli.
IrosIe godine Uzeir
Srna je kazao sinu Dari-
ju: ,Sine, nase porijekIo
je iz jednog seIa u islo-
noj osni. Ti se ne sjecas
log seIa, jer san le lano
vodio kad si lio naIi.
Hocu da li kazen da u
lon nasen seIu, u lin
nasin Slopicina danas
nena Ijudi. Nase roake
i konsije u posIjednjen
ralu proljeraIi su elnici,
zalo ne nogu da se vrale
u seIo jer nenaju pula.
VoIio lih da ni ispunis
zeIju, da ponogneno
lon nasen kraju.
Oev ananel Dario je
najozliIjnije shvalio i
gradnja pula u zalilon
losanskon seIu Slopici,
na granici iH sa Srli-
jon i Crnon Coron, je
zapoeIa.
Kako ni je nedavno ka-
zao noj prijaleIj kaner-
nan DzenaI Ranovic,
inae porijekIon iz ovog
kraja, Dario je po ocu
Uzeiru posIao znaajna
hnansijska sredslva za
gradnju ,pula nade u
seIu svojih pradjedova.
Od Mjesne zajednice
Zalorak, gdje vec po-
sloji pul, zahvaIjujuci
sredslvina Daria Srne,
izgraeno je oko sesl ki-
Ionelara nakadanskog
pula do Slopica. Taj isli
pul uskoro ce na Darijev
raun lili i asfaIliran.
Kap|ten fudha|ske repretentac|je r.atske, 0ar|o Srna, kojem su ur|s|ce.| cetn|c| uh||| nanu | ma|odohnu tetku,
grad| asfa|tn| put u Stop|c|ma kod 0ajn|ca, rodnom se|u oca ute|ra
bUG ZAvlCAJU
A
r
d
o

u
S

I
N
0
V
I
0
AA
50
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
NA0IIA
0ar|oSrna ute|rSrna
51
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
SA 0ISIAN0
Najveci grijesi }evreja su
lransparenlni, delaIjno
opisani u Mojsijevon ,Ie-
loknjizju. Nikakvo njeslo
za sunnju ne oslaje da su
nad Meanina pripadnici
IzraeIa poiniIi lolaIni ge-
nocid. ezunan, najslras-
niji noguc, koji nije nogao
proci lez posIjedica.
Kc gc sc nac, |i| cc prc|c-
cn, i jccu cc im smrs|a|i
prc cima, cp|ja|a|i |ucc,
i zcnc cc im sramc|i|i (Izai-
ja 13/16). | zara|isc na Mc-
anc |a|c zapctjci Gcspc
Mcjsiju, i pc|isc stc mus|c. |
zarc|isc sincti izrac|s|i zcnc
mcans|c i jccu njinctu, i
zap|ijcnisc stu s|c|u njinctu,
|rupnu i si|nu, i stc ||agc nji-
nctc. A mjcs|a njincta u |cji-
ma zit|janu i gractc njinctc
pcpa|isc stc cgnjcm. Mcjsijc
sc raz|ju|i na zapctjcni|c
tcjs|c, gcncra|c i ccn|uricnc,
|cji sc |ijanu tra|i|i. Rcc im.
,S|c! Na zitc|u s|c cs|ati|i
stc zcnc! S|cga stu mus|u
jccu pc|ij|c! A u|ij|c i sta|u
zcnu |cja jc pczna|a mus|ar-
ca! A stc m|ac jctcj|c |cjc
nisu pczna|c mus|arca cs|ati-
|c na zitc|u za sc.
IzraeIski nuskarci su se
upuslaIi u veze sa Mean-
kana koje su olozavaIe
drugoga loga, pa je le zene
Mojsije kaznio lako da in je
za osvelu pred oina uli-
jao njihovu nusku djecu,
a zalin i njih, osin 32.OOO
djevica koje je oleo u rop-
slvo. KoIiko je onda polije-
no djeaka, zena, nuskara-
ca` Kako su ulvrivaIi koje
su zene ,poznaIe nuskar-
ca` ilIija je najvise ilana
knjiga. KoIiko je fanalika
liIo polaknulo u svojoj
okrulnosli nakon ilanja
ove ,svele knjige`
David je naredio da ak
7.OOO konja osakale presi-
jecanjen leliva, nakon slo
je vec polio 4O.OOO pjesa-
ka. U Knjizi }ehosue Nu-
nova (gIava X), osnolre Ii
se opisi osvajanja gradova
Haj, Calaon, Lahis, Lelna,
}eriho, LgIon., najesce le
opise prale zavrsne rijei:
| isjc|csc stc cs|rim macm,
stc usc s|c |ijanu u njcmu.
Pc|i ]cncsua narc njcgct, a
nc cs|a ni jcan zit. | Dati
uzc caru njinctu s g|atc |ru-
nu, |cs|u |a|ana| z|a|a i ra-
gc |amcnjc |ijasc na njcj, i
mc|nusc jc na g|atu Datiu,
i cncsc iz graa p|ijcn tr|c
tc|i|. A narc s|c |ijasc u njc-
mu iztcc i isjcc in pi|ama i
gtczcnim |ratama i sjc|i-
rama. | |a|c uini Dati stim
gractima sincta Amcncti-
jcn (Druga knjiga Dnevni-
ka, gIava XX, slih 3).
Nije Ii lo ono u enu Srli
lraze uporisle za lezu o
sIinosli sa }evrejina` Ako
je rije o lralslvu i soIidari-
sanju u zIoinslvu, uloIiko
gore po vajno lralslvo, lj.
srloelniko-jevrejsko pri-
jaleIjslvo. Radi ravnoprav-
ne zaslupIjenosli isline, ono
li se nogIo zvali i crnogor-
skoelniko-jevrejskin sa-
vezon. Radovan Karadzic
je porijekIon iz Crne Core,
kao i njegov vjerni izvrsiIac
najleslijaInijih zIoina nad
civiInin slanovnislvon sa-
rajevskog naseIja Crlavica,
VeseIin VIahovic, s nadin-
kon alko.
Ukralko, elnislvo je, kao i
uslaslvo, lez razIike, sin-
loI najrelrogradnije forne
nacizna, spoj anliciviIiza-
cijske ideoIogije i sadislike
psihopaloIoske izopaeno-
sli, ovapIocene u prinje-
rina najsurovijih olIika
neniIosrdnog lerora nad
civiInin slanovnislvon i
ralnin zarolIjenicina. ru-
laInin vojnin prevralon i
veIeizdajon srpskih gene-
raIa, predvoenih kvazi-
poIiliarina SIolodanon
MiIosevicen i Dolricon
Cosicen, }NA je prelvore-
na u arniju elnika, sano-
zvanih osvelnika ,ugroze-
nog pravosIavIja. IosligIi
su sano suprolan efekl, a
sele su pred sudon javno-
sli i hislorije narkiraIi kao
prolagonisle poIilikog so-
lonizna kao forne krajnjeg
neovjeslva.
Irena lone, kad je u Izra-
eIu goslovao Vuk Drasko-
vic, poIiliki voa i osniva
Ravnogorskog elnikog
pokrela, s nanjeron da Io-
lira za RepulIiku Srpsku,
nalrojavsi sve srpske }evre-
je naseIjene u IzraeIu, iduci
ak dolIe da drsko predIozi
da se iz Udruzenja useIjeni-
ka iz ex-}ugosIavije izdvoji
grupa iz Srlije, slo je prena
doninaciji srpskih }evreja i
lroju oslaIih koji su pod
priliskon napusliIi Udru-
zenje ugIavnon vec odav-
no reaIizirano s nanjeron
da se i u IzraeIu Iikvidira
sve slo je preoslaIo od an-
lifasislike lradicije Tilove
}ugosIavije, oslaje da se za-
kIjui do kojeg slepena je
elnislvo invoIvirano u ne-
unarodne odnose izneu
IzraeIa i Srlije.
Da je voena drugaija po-
Iilika ne li od 4.OOO osana-
ca, koIiko ih 1992. sligIo u
IzraeI, od njih oslaIa sano
nekoIicina, a i na njih se
prave hajke. Irvo, nakon
slo su izljegIi iz osne kao
zrlve genocida, jos ih lrela
oleshralrili i raznin prijel-
njana i dezavuisanjen pri-
siIili da ne govore o svon
slradanju i slradanju Iano-
va svojih porodica i oslaIih
neduznih sugraana. Ta-
kav odnos prena osanci-
na/osnjacina predslav-
Ija vrhunac nacisloidnog
sarkazna i psihopalskog
sadizna. Naravno da se na
lakvo okruzenje nornaIan i
sIolodoIjuliv un ne noze,
ne nora i ne lrela adap-
lirali. Ioselno ne neu
pelokoIonasina, livsin
SarajIijana, danas lezre-
zervno palronalski prikIo-
njenin dusnanina osne.
Na dusu in njihovo noni-
naIno losanslvo. Takvi, u
osni udonIjeni, siluirani,
zaposIeni, slekIi profesije
i ugIed, oigIedno nikada
nisu zasIuzivaIi lo slo su
doliIi. Osin slo su se oko-
risliIi o osnu i priviIegije
ondasnjeg socijaIislikog
ureenja, drugog ciIja nisu
ni inaIi. }ednon neprijaleIj,
uvijek neprijaleIj.
IzraeIski poIiliki rukovo-
dioci su dolro infornirani
i nenoguce je da ne znaju
s kin se lraline. Ipak, ako
ih ne irilira poselno lo slo
u 21. sloIjecu srlijanski kr-
scanski ,sveli olac IiIarel
olkriva sponenik u seIu
Slilkovu kod Nove Varosi
elnikon koIjau Vuku
KaIailovicu-KaIailu, ko-
nandanlu Drugog niIe-
sevskog elnikog korpu-
sa, odgovornog za nasakr
nekoIiko lisuca osnjaka
u Sandzaku i osni lokon
1943., pa ih ne uzluuje
poselno ak ni prisuslvo
islih u sanon IzraeIu, po-
pul AIeksandra Cvelko-
vica, krvnika iz vrenena
pokoIja nad slanovnicina
Srelrenice 1995., noraIo li
ih zalrinuli da Ii njihovo
nipodaslavanje genocida
nad drugin narodina nece
Ianano povuci reakciju ni-
podaslavanja HoIokausla.
Na poIilikon rukovod-
slvu IzraeIa je deIikalan di-
pIonalski polez da se izja-
sni i opredijeIi za zvanian
slav prena pilanju rasiz-
na, nacizna i genocida. U
pilanju je ionako poIjuIjan
krediliIilel VIade jevrejske
drzave koja svakodnevno
guli nakIonosl sve veceg
lroja Ianica UN. Tragina
iskuslva izraeIskog naroda
sleena lokon dva svjelska
rala, od kojih je jedan po-
eo u osni, lrelaIa li lili
sasvin dovoIjna oponena.
U Lvropi pravo hunano
prijaleIjslvo lrelaju pono-
vo lrazili lano gdje su ga
uvijek inaIi - u Sarajevu, a
na Iiskon Isloku, u svo-
joj kuci, ruku prijaleIjslva,
ruku ponirenja, lrelaju
pruzili svojoj najlIizoj oko-
Iini, u Cazi i RanaIi. Tada
in nece lili polrelni Iazni
roaci iz neposlojeceg, po
polreli iznisIjenog lrinae-
slog pIenena. Inaju suvise
prolIena i suvise svojih
ekslrennih anlihunanih
lradalih duhovnika da li
in lio polrelan neiji lui
zIocudni duselriznik koji
od njih ,nizih, Senila, slili
,krslenu ljeIopulu Lvro-
pu, u kojoj za vileske poko-
Ije jedni cncra|i odIikuju u
neovjeslvu ravne seli.
P|se: Nar|jan AINAL
KRAR Ml1A 0 5RP5K0-JvRJ5K0M
PRlJA1LJ51vU (lv)
V
rijedni osnjaci u
ovon gradu od-
vaziIi su se da po-
krenu jedan od najvecih
projekala u dijaspori - iz-
gradnju IsIanskog kuI-
lurnog cenlra. Muhaned
Mehnedovic, porijekIon
iz Zvornika, polpredsjed-
nik ovog dzenala, go-
vorio je o ovon veIikon
projeklu:
,8csnja|i zcma| u Gracu
jc cfcrm|jcn 1994. gcinc sa
15 |jui, a |i |asnijc nara-
s|ac na 100 |jui. Kcns|an-
|nc smc sc prcsc|jata|i iz
mjcs|a u mjcs|c |razcci rjc-
scnja za nasc zcma||ijc iji
sc |rcj pctccatac. Trcnu|nc
pcsjcujcmc zamiju, prc-
s|cr c 1.100 m
2
trijcnc-
s|i 200.000 cura, |cjcg smc
|upi|i 2003. gcinc. Saa
imamc 800 |ancta. |s|ina,
nisu sti jcna|c cgctcrni,
a|i tccincm su rcctni.
|mamc cztc|u za prcs|cr
c 100 |jui, a na zumu
c|azi i c 300 |jui, |a|c a
smc mcra|i |razi|i nc|c rjc-
scnjc. |s|c sc i |razi|c sc na
tisc mjcs|a i |c|acija. Za|c
smc us|i u prcccs |upctinc
ctcg p|aca c 12.000 m
2
za
pc|rc|c izgranjc Ccn|ra.
Trcnu|nc smc zatrsi|i prc-
jc|| i stc c najmanjc fcr-
ma|ncs|i. Pc c|i||u grac-
tins|c cztc|c crganizira|
ccmc |amcn |cmc|jac, mcz-
a i prijc Ramazana.
|zgranja Ccn|ra cc |cs|a-
|i c|c csc| mi|icna cura.
Za p|ac smc a|i mi|icn i
scams|c ni|jaa cura, |cjc
smc sami sa|upi|i.
osnjaka zajednica u di-
jaspori porijekIon iz San-
dzaka, naroilo u Cracu,
jednajeodnajorganizira-
nijih. Zalo su najzasIuzni-
ji pojedinci koji lralskin
odnoson ovu grupu drze
na okupu.
}edan od njih je i Idriz
Crisevic iz Novog Iaza-
ra, koji zivi u Cracu vec
22 godine. On kaze da
SandzakIija u Crazu ina
oko 1OO faniIija i da su
svi uzeIi aklivno uesce u
izgradnji IsIanskog kuI-
lurnog cenlra.
ZanoIjen da neslo kaze
o svon odIasku u dijas-
poru, gospodin Crisevic
kaze:
,U ijaspcru sam csac
1987. gcinc, |u zitim i
raim. Kac i mncgi, iz San-
za|a sam c|isac z|cg cg-
zis|cncijc, a |in csac c
ac|ta|ncg pcs|a. Otjc zi-
timc u cmc|ra|s|cj rzati
i imamc sti is|a prata, a c-
|jc |c nismc mcg|i cs|tari|i.
|izi|i smc ctjc, a uscm i
srccm u Sanza|u.
Prijc 22 gcinc ctjc jc s|a-
|c |i|c nasin |jui, sami sc|i
smc |ri|i pu|. 8i|c jc cs|a
|cs|c natici sc na rugc
s|anarc, c|iajc, |u||uru,
a|i ipa| smc sc sna|azi|i.
Naj|czc nam jc |i|c |cz stcg
narca, u |uini. Ona i jc-
zi| |cjcg nismc zna|i, a|i sc i
|c trcmcncm sat|aa|c.
UpilaIi sno gospodina
Crisevica i o lone koIiko
je zahljevno odgajali po-
rodicu u dijaspori:
,Vjcruj|c a jc |cs|c, a|i mi
|c uspijctamc u zajcnici
Sanza||ija. Utijc| smc na
c|upu. Zijarc|imc sc i |c
|uca, u |anti, u zcma|u.
U Gracu imamc Sanza|
u ma|cm. A |a nas|upc
s|c|cni ani i cmcri, fa-
mi|ijarnc c|azimc u zati-
aj. Pu|cm in|crnc|a, prc|c
s|ajpa i SMS-a ujcmc sc
sta|cnctnc sa rc|incm i
prija|c|jima. Vcci ic nasc
uzc i sirc fami|ijc jc u San-
za|u i upczna|i smc tr|c
c|rc, a|c nc 100, cnc
99 c stcu|upncj si|uaciji
u Sanza|u i Nctcm Paza-
ru. U pcs|jcnjc trijcmc sc
infcrmiramc i prc|c rctijc
Sanza|. Za|im, |u su pc-
sjc|c prcs|atni|a |s|ams|c
zajcnicc, |cji u gcini ana
cu par pu|a.
Lsad Ranovic, jedan od
uspjesnih liznisnena i
u Cracu i u Sandzaku,
vIasnik holeIa ,Denis u
Novon Iazaru, lakoer
islie:
,Nasa unctna tcza sa
Sanza|cm jc utijc| izra-
zcna. ]cs|c a smc ctjc, a|i
utijc| smc rugcm pc|cti-
ncm c|jc. 8unc pra|imc
sta csatanja, i pc|i|i|c i
c|cncms|c s|anjc u Sanza-
|u.
Nasi pccci su |i|i |rncti-
|i. Prti pu| sam csac na
Zapa 1988. u Njcma|u,
pa sam 1991. prcsac u Au-
s|riju. Otjc zitim sa fa-
mi|ijcm. Taa sam csac
jcncs|atnc |r|uncm za
|runcm.
Vi sle jedan od uspjesnih
osnjaka iz Sandzaka u
Auslriji. Koja je fornuIa
uspjeha`
,|crmu|a uspjcna jc u |cmc
s|c sc nasim |juima nijc
pruzi|a pri|i|a a u stcm
zatiaju pc|azu i c|azu |c
su i s|a su, a ctjc su izuzc|-
nc cijcnjcni. A|c si pcs|ca-
tac, |tcj ra sc cijcni. Sta-
|cm jc cmcguccnc a |uc
uspjcsan, a|c |c zc|is.
Kako osnjaci u Cracu
uspijevaju da ouvaju
duh zaviaja`
,Mi ctjc stc prcncsimc
cczc. Pra||iciramc stc
c|iajc i |raiciju |ac u San-
za|u. Rccimc, za 8ajram
sc c|upimc i c|i|azimc stc
fami|ijc. | |c prcncsimc na
nasu jccu. S|crc sta nasa
jcca su rccna ctjc, a|i
in cgajamc a nc za|cratc
ca||c pc|iu, a znaju |c
su i s|a su. Otjc su izazc-
ti tc|i|i, punc tcci ncgc u
Sanza|u. Otjc jc stc na
iz|cgu. Mcra sc punc rai|i
sa jcccm, a tic s|a ta|ja,
s|a nc ta|ja. Nijc nima|c
|an|c, a|i uspijctamc a
crzimc |aj un |c jccc a
su jcncs|atnc 8csnjaci.
Rifal Onerovic iz KozIja
kod Novog Iazara pred-
52 52 52
0e|egac|ja 8NV | 8KI pred.oena Sam|rom Iand|rom | Iahjom |ehrato.|cem od 9. do 11. decemhra 2011. hora.||a u posjet|
8osnjac|ma u Austr|j| | Njemackoj. u petak 9. decemhra posjet||| su 8osnjake u 0racu. 0ruIenje sa nj|ma |skor|st||| smo da |h
|nform|ramo o s|tuac|j| u SandIaku | ujedno se upotnamo sa nj|ho.|m I|.otom | tajedn|com.
UvlJK 5M0 JbN0M
P0L0vlN0M U 5ANbZAKU
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
I
a
h
j
a

I

k
A
I
0
V
I
0
I0PkAk
53
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
slavIja drugu generaciju
SandzakIija u Cracu, onu
generaciju kojoj su rodile-
Iji ulalaIi pul:
,]a sam csac pcs|c jc prc|i-
jcn |c. O|ac jc csac 1992.
gcinc. Tc jc |i|c trijcmc |csc
i u 8iH i u Sanza|u.
Mncgc mi jc znai|a |a c-
s|cna as|a - |a|c i |ra| |cji
su ranijc cs|i ctjc. |mac
sam srccnc papirc, gjc i
|c |cga a ccm. ]a sam
sc ctjc i czcnic, sta su mi
jcca rccna ctjc, a|i, nta-
|a A||anu, znaju nas jczi|,
iu u mc||c| i zamiju, uc
u Kuranu, tc|c Sanza|, c-
znu i nc mcgu a c|aju ras-
pus| a in pctccm u rcni
|raj.
Sla nozele poruili nIa-
din Ijudina u Sandzaku,
da Ii da oslaju u Sandza-
ku iIi popul vas da doIaze
ovano`
,M|ai |jui u Sanza|u
|rc|a a sc s|c|uju, a s|tcrc
us|ctc za pcsac i |amc cs|a-
nu, a nc |i prcs|i |ac mi. Mi
smc mcra|i ici u stijc|. O|ac
jc 1990. c|ic c||az u frmi,
imac jc fami|iju, zcnu i jccu
i mcrac a ic za n|jc|cm, a
mi smc c|azi|i jcan pc jc-
an za njim. Da jc ranijin
gcina |i|c |a|c |rc|a u San-
za|u, anas nc |ismc |i|i
ctjc. Mi i a|jc zuimc za
Sanza|cm.
MIadi Ijudi su nan polvr-
diIi da, iako su odraslaIi u
Cracu, nisu izguliIi osje-
caj za svoj zaviaj. Meu
lakvina je i Ldin Crisevic:
,Rccn sam u Nctcm Pa-
zaru. Sa c|iri gcinc sam
csac u Grac i |u sam cra-
s|ac. |a|c sam ctjc cras|ac,
ia|c sam Aus|rijanac, u mcm
srcu jc u|c|c Sanza|. Tc jc
|a|c |c nas Sanza||ija. Stc
mczcs is|jcra|i iz njcga, a|i
|ju|at i pripancs| Sanza|u
ni|aa.
Ldin je, iako najnIai
neu SandzakIijana, po-
ascen da lude ispred njih
Ian Odlora za izgradnju
IKC u Cracu.
,]cs|c a sam najm|ai, a|i
mcza jc |c z|cg trcmcna, jcr
su cs|a|i punc zauzc|i z|cg
pcs|a.
IilaIi sno ga o lone kako
nIadi SandzakIije zive ov-
dje u Cracu`
,Ma|c jc nas iz mcjc gcncra-
cijc. M|ain ima mncgc tisc,
nta|a 8cgu. O s|crc su nam
cs|i s|ucn|i iz Nctcg Paza-
ra pa saa imamc pri|i|u a
sc s njima pcma|c ruzimc.
Tc jc rugaiji stijc|. Mi smc
ctjc ma|c tisc za|tcrcni.
]a sam imac, nta|a 8cgu,
c|ar cgcj c rci|c|ja i
najprcc jc a ctjc| zna |c
jc i s|a jc. ]a sam u s|c|i |ic
jcini mus|iman. Ni|aa ni-
sam pic a||cnc|. Mcji rugari
Nijcmci su |c pcs|cta|i.
Ldin je vrIo uspjesan slu-
denl graevine na Univer-
zilelu u Cracu.
,Grac jc gra |cji pruza stc
s|c jc pc|rc|nc s|ucn|u.
Za|c i ima tc|i|i |rcj s|uc-
na|a. Mis|im a jc |c jcan c
ccn|ara u |trcpi gjc mczc|c
naj|c|jc prcci i c|i|i naj|c-
|ju nas|atu i |ta|i|c|an za-
trsc|a|. Mncgc s|ucn|a iz
8iH jc cs|c a s|uira ctjc.
Sa njima |cmuniciramc, a|i
nc|c jac ruzcnjc zatisi c
in|crcsiranja. Njima mncgc
znai |aa cu ctjc |c
nas u zcma|, jcr nijc |an|c
|aa cc|c pc prti pu|a ncg-
jc i nc pcznajc|c ni|cga.
Da Ii lisle, kada zavrsile,
sludije prislaIi da se vrali-
le i svoje znanje ponudile
Sandzaku`
,Zatisi. Ka|c jc |rcnu|nc
s|anjc, nc |in sc tra|ic. A|c
sc pcprati, naratnc a |in.
S|c a nc. Otjc ncmas cnu
unctnu s|c|cu |ac c|jc.
Kaa ccs u Ncti Pazar
cman |c cc|aju zamijc
i czani. Ramazan jc, primjc-
ricc, ctjc sastim rugaiji
ncgc u Pazaru. Cc|anjc prc
pc|arcm jc pcsc|an cgaaj.
Tcga ctjc ncma.
Sla lrela da se popravi po
Vana`
,Visc|cs|c|s|i |aar u Nc-
tcm Pazaru ncma pcs|a.
Tamc jc |anta, ruzcnjc, |cs-
pcs|ica cijc|i an. O sa|ana
c a|sama samc su sc|njc. Tu
|rc|a pcprat|ja|i s|anjc a
|jui imaju pcsac i pcrspc|-
|itu. Mcra sc prcmijcni|i pc-
|i|i|a u Sanza|u. A|c pc|i-
|iari nc napratc prti |cra|,
nis|a c |i|c ijcg pctra||a.
Oni mcraju a nam s|tcrc
us|ctc za ra, a c|tcrc pu-
|ctc cm|aini, a sta|c ca-
|crc |cji pratac tc|i i c|ijc
pris|up |cmc pcs|u.
Haris Ljajic je lio sludenl
IUNI koji je daIje usavrsa-
vanje u olIasli infornalike
naslavio na Univerzilelu u
Cracu.
,Osnctnc s|uijc sam zatr-
sic na |UNP u Nctcm Paza-
ru. Ona sam n|ic a icm
a|jc, a c|razctanjc nas|a-
tim u incs|rans|tu i s|icajcm
c|c|ncs|i csac sam u Grac.
Nisam znac a ctjc ima
ctc|i|c Sanza||ija. Mcji
prti |cn|a||i sa njima |i|i
su prc|c zcma|a. Tamc sam
upcznac |r|a Zanirctica i
|rcz njcga stc cs|a|c Sanza-
||ijc. Ota zajcnica 8csnja|a
mcni, |ac s|ucn|u, mncgc
znai. Kaa imam prc||cma,
c|ra|im sc njima. A i u sta-
|cm rugcm pcg|cu. Tc jc
nc|a mcja arsija ctjc. Sa
njima na|azim cnc s|c mi nc-
cs|ajc.
ZanoIiIi sno Harisa da
nan uporedi sludije u
Cracu i Novon Iazaru.
,Otjc jc stc u |cra| sa
trcmcncm. Prisu|na su sta
najnctija cs|ignuca. Tc
nijc s|uaj sa nama c|jc.
Mi jcs utijc| raimc s|arim
mc|cama, s|arim znanjima
i pc|rc|nc jc a sc ma|c tisc
apcj|ujcmc sa stjc|s|im c-
s|ignucima.
Nasi s|ucna|i c|jc cc|uju
a stc nauc na fa|u||c|u.
Otjc |i sc na fa|u||c|u pruzi
samc ncs|c csnctnc, a cs|a-
|c rais sam. A|c |rc|a ncs|c
nctc a nauis, cna ccs mc-
ra|i sam a |c nauis. Samc
ccs c|i|i upu|s|tc i a|jc jc
na |c|i.
|UNP mi jc |ic cs|cna a-
s|a jcr sam |rcz njcga c|ic
pri|i|u a ccm u Amcri|u
na gcinu ana, a za|im c-
cm ctjc. Tc is|us|tc mi jc
cs|a znai|c a nc|c s|tari
|c|jc sat|aam.
I0PkAk
|dr|t 0r|se.|c | k|fat 0mero.|c
Ld|n 0r|se.|c | ar|s Ljaj|c
54
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
N
epunu deceniju na-
kon AIi-pasinog
susrela sa suIlanon
desiIa se krupna pronjena.
U Ieci, na pijesku rijeke
islrice, ulijen je AIi-pasa
Redzepagic. Mehned-leg
i Husein-leg, uvsi za laj
gnusni zIoin, islog su dana
sligIi u Iec i pIaliIi neke laj-
raklare da se pronae ulica
i osveli AIi-pasa.
RazIozi za ulislvo AIi-pase su dosla nejasni i
udni. DovodiIo se u vezu sa rivaIslvon ne-
kih prvaka, a ponajvise s Hadzi Zekon, koji
je, navodno, polpIalio neke Ijude da skinu
gIavu AIi-pasi. Druga verzija koja je lani-
ja kaze da je ulica Mahnul Rani Rugovac.
Njega je da ulije AIi-pasu pIaliIa srpska lajna
sIuzla. Io lrecoj verziji, kojoj su zene najvise
vjerovaIe, a koja je nikIa neslo docnije, AIi-pa-
sa je naslradao zlog Ijulavi s djevojkon Sa-
njon iz Rugove.
Irena njoj, slvar se dogodiIa ovako. AIi-pasa
prejahao uz islricu ka Rugovi sparnog Ijel-
nog dana. Oko nu zape za izvijeni slruk i li-
jeIe noge djevojke koja lijase sana zagaziIa u
vodu da se rashIadi. OkoIo je suniIo lrezovo
Iisce. orovi se jekon njihaIi, huk ponannih
voda zagIusivao je svaku slopu i Iasin do-
Iazak djevojka ne opazi. MisIeci da je sana,
zakIonjena goIenon paprali, lrezovin i lo-
rovin sjenana, ona skide doIanu i golovo
naga se lucnu u vodu. To runeno Iice i duga
pIava kosa kao da sniruju pIahovilu vodu.
Miris ljeIine savrseno iskIesanog lijeIa kao da
zauslavi sunce i vodu i zape oko i dah Iasin.
On sjaha s konja, polra i zagazi u luk. Sleze
je za goIi slruk, aIi se lo divIje i niin nenaelo
lijeIo izvi. Voda ih zanese, djevojka poniIova
Iasu, a on je privue seli i u snaznon sunu
osjeli svu Ijepolu u ljeIini koze koja je lako
gIalka, snjezno lijeIa i jedra, da nu se ini-
Io da je neleski dar za svu palnju sanoce za
vjena vrenena.
Djevojka s puno Ijulavi oslavi svoj duloki
pogIed, kao da pozeIje da nu pokIoni sjaj sa
njin za neki drugi svijel. Izasavsi na olaIu
rijeke ona pokri rukana ono slo se nogIo, a
pocijepano prsIue odnese voda. Savrsenon
ljeIinon i jedroscu oiju zaIudi Iasu. On je
sleze i zulina zagrize, uz njen krik polee ru-
nena krv, preIanajuci se uz sun vode i Iisca,
kao runen na zaIasku dana. Dok ga lururel
u gIavi presavijao, ona se islrze i poljeze. Iz
daIjine, neko ispaIi puskon, aIi se Iasa skIoni,
uzjaha i vrnu.
usn|ja kL0ILPA0|0
AlI-PASA k02PA0I0 0uSINISkI (VII)
UBl51v0
ALl-PA$
IlII0N
AL1RUlZAM v5. G0lZAM
Hc unc nas suffcr qcu |c impcsc cn nim |ncus qcu.
Onaj s|c |i jc cztc|ic a ga is|cris|is, pcznajc |c.
Prnvcrbs nf Hc!!, WI!!Iam B!akc
Pns!nvIcc Iz Pak!a
Codine 1714. }oseph Addison (engIeski pisac iz 17. sl.) po prvi pul
korisli izraz cgnIst za grupu pisaca Pcr|-Rcqa|is|a, koji su nanelIjivo
korisliIi zanjenicu za prvo Iice jednine (!at. cgn) JA u svojin lekslo-
vina. DakIe, ,govoriIi previse o seli. Sa znaenjen ,uolrazenosl,
selinosl javIja se 18OO. Kod VujakIije, cgnIst(a) je sanoziva i se-
lina osola, a cgnIzam shvacanje koje se, u praklino-elikon po-
gIedu, upravIja sano osjecanjen svoga jai ina korijen u pranagonu
sopslvenog sanoodrzanja i koji se u zivolu i radu rukovodi sano
sopslvenon koriscu.
Nasuprol ovon pojnu, kao anlonin, javIja se pojan a!truIzam, koji
je skovao francuski hIozof i socioIog Augusle Conle (1798-1857).
Izveden je iz laIijanske rijei a!truI - drugina, drugih. A!truIst(a)je
osola koja se u nisIjenju i radu upravIja IjulavIju prena lIiznjina.
Kao pojava, veze se za nain osjecanja, nisIjenja i djeIanja koji se
upravIja olzirina za dolro lIiznjih, pa i cijeIoga ovjeanslva.
kamea|c | g||aa
|ju|at za sc|c nc |rinc / S|c njcj gci, |c nc rai, / Drugcm prca| cc mi-
|inc / Usrc Pa||a Nc|c grai. // Tc zapjcta grumcn g|inc / S|c |cpi|cm
gazi s|c|a, / A|i pjcsma ruga sinc / Kamcnicu |raj pc|c|a. // |ju|at samc
za sc mari / Vc|i |a jc rugi |rc|a / Da uz stcjc tczc ari / Trun jc Pa||a
usrc Nc|a.
WiIIian Iake je engIeski pjesnik i grahar iz dola ronanlizna. Ije-
sna Kamcnic i g|ina oljavIjena je u zlirci Pjcsmc is|us|ta 1974.
Iakeova pjesna Kamcnic i g|ina duloka je nudrosl o Ijudskon zi-
volu. Ova konpaklna pjesna, saslavIjena od lri krace slrofe, sin-
loIino predslavIja diholoniju i usporedlu neseline Ijulavi koju
zaslupa grunen gIine i seline Ijulavi koju zaslupa kanenic. Ola
ova gIedisla koegzisliraju i svako gIedisle nadopunjuje ono drugo.
Ijesna izrazava sinloIiku referencu nevinosli i iskuslva sIikajuci
ih svijelIin i lannin sIikana. Dvije suprolslavIjene lake gIedisla
o Ijulavi olkrivaju se kroz veIikodusne i neseline lonove u prvoj
slroh i pohIepne i seline lonove u drugoj slroh.
Ova pjesna gIeda na dvije razIiile vrsle prirodnih nalerijaIa -
nehku gIinu i lvrdi kanen - i dva razIiila prislupa zivolu koji oni
predslavIjaju, dok oni oslaju dio isle slvarnosli. Njihova sinloIika je
ukorijenjena u prirodi, sugerirajuci da je pjesna prikaz inherenlne,
univerzaIne isline. Ona prikazuje dva konlraslna slava - neselinu
Ijulav za druge i Ijulav kao sanoapsorpciju i posjed: ,dva suprolna
slanja Ijudske duse u jednoj pjesni. Crunen gIine predslavIja ne-
vinosl, nehak je i podalan, i lo je u suprolnosli sa vrslin kaneni-
cen koji predslavIja iskuslvo. CIina pjeva pjesnu neseline Ijulavi
i lako nevinosli ,gradi nelo u oaju selinog pakIa. Kanenic Iezi
nepokrelan u vodana nalerijaIizna i sinloIizira suprolno slanje
iskuslva pjevajuci pjesnu selinih Ijulavi i gradeci ,pakao usprkos
nelu.
RazIika u perspeklivi poravnava se ,iskuslvina dva ,neziva go-
vornika. Crunen je ,gazen kopilina goveda, lako da je iskovan iIi
olIikovan po voIji drugih. Kanenic je olvrdnul vrenenon u polo-
ku i sloga pruza olpor liIo kone ko li zeIio da ga korisli za svoje
ciIjeve. Nasuprol lone, gruda je neslo slo se koIiko-loIiko krece, a
kanenic je nepokrelan i nora oslali na svon njeslu na dnu poloka.
Slruklurno, pjesna se na prvi pogIed doina kroz dva uravnolezena
siIogizna pojedinih slavova. Rije a|i u seslon slihu je prekrelnica
argunenla koji zaslupa gruda u korisl argunenla koji zaslupa ka-
nenic. Irvi argunenl se zasniva na nevinosli, dok drugi pronie
iskuslvo. Ipak, pjesna ne dopusla ilaleIju da slane u polpunosli na
slranu grunena i njegovog pogIeda na Ijulav. I gruda i kanenic
iskuse gulilak, kanenic se raduje gulilku drugih, a grunen svon
,gulilku uzilka. U ,iskusnon unu ekspIoalacija drugih je uvjel
za napredak liIo koje vrsle.
Adnan ASAN0V|0
MlNlJA1UR l LAMN1l
2
e
h
a
|
j
a

8
u
l
I
0
55
r
e
r
|
j
a

S
A
N
0
2
A
k

|

1
.

j
a
a
a
a
r

2
0
1
2
.

|

h
r
.

1
0
0

|

S
a
a
d
t
a
k
P
k

S
S
.
a
e
t
NIS u0lII0: 0kAN P02II, 80kNII0A, 800kA0 2011.
kulIukA
U
nasIovu zlirke pjesana Gram
pcczijc iskazan je i UgIjicev
slav prena poeziji. Na eIek-
lronsku vagu pjesnik donosi gran
poezije, a poelske lerazije ne njere
raspjevanu naleriju na kiIo. Ko do-
nese i niIigran poezije, svrslal ce
se u pjesnike, a UgIjic donosi deseli-
ne niIigrana lako slo iz rezervoara
nenorije i proslora koji ga okruzuje
uzina poIen, le je ova knjiga nedo-
nosna.
Sano ono slo je esencijaIno jesle i
poelsko, snalra UgIjic i svoj poel-
ski nanifesl iskazuje u proIogu ove
zlirke: ,Trazic sam cnc s|c u pus|inji
ima najtccu trijcncs|. ]cta c|azic
c |ap|jica |cjc sam s|upc p|acac i gu-
|ic njinct u|us prijc ncgc s|c sam ga i
cpjctac.
Ired zaniranje nisIi, pjesnik je napi-
sao nekoIiko izvrsnih poelskih nini-
jalura i nekoIiko pjesana koje dono-
se duloke nisIi u laroknin sIikana.
U pjesnana ninijalurana su jasno i
precizno iskazani slihovi koji svojon
nisaonoscu zaokupIjaju paznju i-
laoca. }eziki ceIuIil je neulraIiziran,
iskovana nisao donosi oreoI okoIo
svakog sIova. Ijesne u sIikana do-
nose alnosferu iz ije podIoge, od-
nosno konleksla, izraslaju gronadne
nisIi: ,Manjc su |i||c c isnca, az|u|a
jc rc||a stc, a jcs jc |u, Ka jc prca|a
|ju|at / zas|c nc |i i stc cs|a|c, Zitc| jc
jcncs|atan |a jc |ijcp... Ijesnik zna
da je nudrosl u davanju, a onaj koji
dijeIi - ina sla i da podijeIi. UgIjiceva
poezija jesle darovnica unu i uIina,
nasihali o noraIu i islili.
Ijesne iz zlirke Gram pcczijc noze-
no, donekIe, podijeIili u nekoIiko
lenalsko-nolivskih krugova. Najsi-
ri krug sainjavaju pjesne inlinnog
karaklera, u kojina je Ijulav cenlraI-
ni noliv. Ljulav u ovin pjesnana
se ne pokazuje direklno, ona se javIja
kroz enolivno olojenu prednel-
nosl, asocijacije, loje iIi jezik kojin je
konlaniniran zaIjulIjeni:
Dan-anas |cris|im tijc uzrcicc,
|a|c su mi cnc prcicc c |ugc.
Ljulav je u nekin pjesnana slaIa u
lri sliha. U ovon poelskin ninijalu-
rana Ijulavna drana je izvan pjesne
i duloko se podrazunijeva i osjeca,
iako nije izreena u pjesni. Ljulavni
naloj koji Iirski suljekl lrela da pre-
Iezi i nekako zavara jesle onaj eno-
livni nanos koji priliska zaIjulIjenog,
a koji on ne zeIi da iskaze u cijeIosli u
pjesni Prisus|rtc:
|czim.
U utjcrcnju a si |u,
Zaspa| cu.
I pjesna Zunja jesle poelska nini-
jalura u kojoj Ijulavne pukoline po-
slaju ponori za pjesnika: ,]cta sam
c|ac a ccs, / a tcc mi nccs|aju |tcjc
stac.
Ijesnik je u pjesni Samc |c|i|c po-
lrojao sve slo je inao i slo je poIozio
voIjenoj na Ijulavni las: godine, suze,
loI, pisna..., aIi Ijulav ne lrazi loIiko
lIago, njoj je dovoIjan olian osnjeh,
pogIed, onaj pogIed od nekoIiko roIa
za koji se i san pjesnik od srca pre-
dao u pjesni Rcziscr|a. Ljulav, sna-
lra UgIjic, ina njezne prsle koji drze
nakaze, a lakvu Ijulav reziraju zene.
Ljulav je oslrica koju SMS snjesko
zasnijava. Ljulav je najlraginija
kada se zanisIja u slarosli, na vec
zlrkanon i neIjulIjenon Iicu. Ta-
kvu sIiku pjesnik priziva, aIi i goni iz
nisIi. Ovaj sukol noliva je iskazan u
pjesni |amcn| iz zam|a.
U poselan poelski krug nozeno
izdvojili pjesne koje IokaIiziraju
vrijene, proslor i pjesnika. U vecini
ovih pjesana inano konlrasle koje
pjesnik daje s nanjeron da oslro
i precizno odsIika svoju epohu. U
pjesni U|cgc Iirski suljekl direklno
posnalra sIike prognanika koji od-
Iaze u konpozicijana u nepoznalo.
Ijesnika ispred ranpe koja upucuje
u progon dijeIe i skrivaju zanagIje-
ni prozori aulonoliIa. Ijesnik je u
lopIon voziIu pored drage osole i
drage nuzike, okoIo njega su skrel-
niari Ijudskih sudlina.
Ovon pjesnon IokaIiziran je pro-
slor aIkana gdje je, kako nagIasa-
va UgIjic, uzaIudno davanje krvi i
neda. UgIjic na ovjeku vidi sIike
lranzicije, vidi rane na zidovina,
pIonicina, Iicina, hvala ga jeza od
nevidIjivih uhoda koji kroje njegovu
sudlinu, okoIo njega su rekIanni
panoi, reeklori, rekIane, svijelIe-
ci liIlordi, svjelIa na pozornicana,
iznad rana sIjasle zasIjepIjujuca svje-
lIa. U lakvon svijelu naslaje nov si-
slen vrijednosli, u lon svijelu pje-
snik vidi Ijude koji se dolrole slide.
U lakvoj alnosferi pjesnik uzvikuje
pjesnu od sano dva sliha:
Rcc||cri, rcc||cri, rcc||cri
Tc|i|c stjc||a, a nis|a sc nc tii!
U poselan krug nozeno izdvojili
reeksivne pjesne. Ovu zlirku olva-
ra pjesna 8rata. ,Nc|i |jui |ucaju na
jcnu |apiju, / umcrc sc i s|anu. / Drugi
|ucaju na stc, / c| nc uu. Ovikoji
kucaju na sva vrala olilavaju u sva-
kon njeslu na ovoj pIaneli. Oni koji
kucaju na jedna vrala, sIini su pje-
snicina i zaIjulIjenin.
Ioselno li u okviru ovog kruga
islakao pjesnu Kcns|ru|cija |isinc.
U njoj su iskazane kosnike i prirod-
ne zakonilosli, vrijene, pisnenosl,
veIika hislorijska Iekcija, uInosl...
U ovoj pjesni slihovi su povezani
akroslihon koji se naslavIja na za-
dnji slih: Namaz | Oncmstijc|u.Ovaj
akroslih govori koIiko pjesnik svoje
slavove daje indireklno, ne lruli, ne
doziva, ne pokazuje prslon, ne nase
rukana, ne daje saopcenja za nedije,
jer unjelnosl ne cinka slvarnosl, ona
se, kako kaze UgIjic u pjesni Kcnza,
desava ,u ctim n|anim cima |cjc su
|uga cijc|cg stijc|a.
Ijesna koja svojin zahvalon nale-
rije ne noze lili svrslana ni u jedan
od ovih lenalskih krugova jesle pje-
sna |n|rc. U njoj se vrli cijeIa pIane-
la, ponijesaIe su se sve civiIizacije,
okeani, nora i kopno, gradovi, no-
narhije, nacije, rase, reIigije, druslve-
na ureenja, pa sve do iluIje. }edna
apokaIiplina sIika nase pIanele koju
ovjek vodi svon kraju.
UgIjic se lavi i folograhjon. Ije-
snike sIike se nizu kao aIluni, u
sIikana je puno igri svjelIosli, pje-
snik izvrce loje, nize neoekivane
sIike, pravi duhovile olrle: ,Nc|c jc
|cjc pus|injc, a ||c c p|atcgs|a||a. Sa
nela padaju ruze, puha jak kasnir,
slilino se kekson, nije Iose - konsla-
lira pjesnik. Ironija u ovoj pjesni je
supliIna i njezna.
NekonvencionaIan slav pjesnik iska-
zuje i u pjesni Cigara. VeIike duhan-
ske konpanije rado li je preporuiIe
duhandzijana kao psiho-lerapiju.
MisIjenje u sIikana je vrIo prisulno
u zlirci Gram pcczijc. Ijesnik nize ka-
drove, roIe ozivIjavaju uz osnjeh na
kraju pjesne.
Crad je vrIo prisulan u inlinnin
raspoIozenjina Iirskog suljekla: kaI-
drne, ninderIuci, slepenisla, Ieur-
ka, gradon dehIuju i ogIasavaju se
Ijudi, javIjaju se poznanici - aIi ova
lopIa i pjesniku draga alnosfera liva
prekinula aIarnon, podsjelnikon.
Ijesnik dozivIjava slres od iznenad-
nog zvuka. Zvuk se raa s nana i
za zvuk vezujeno sve ovozenaIjske
slrahove, le pjesnik zahvaIjuje najci
slo ga je ludiIa unjeslo ludiInika.
Zlirka Gram pcczijc je lopIa hunana
knjiga slihova, pjesnikov Ianenl nad
svijelon i Ijudina, aIi i oplinislina
knjiga, puna sunca, nirisa, cvjelo-
va, crleza, Ijulavi, nudrosli - knjiga
koja ce proludili i opIenenili nisIi
ilaIaca.