Boris Kalin, Povijest filozofije s odabranim tekstovima filozofa, kolska knjiga d.d., Zagreb 2001.

: Kini ka kola je bila starogr ka filozofska kola u kojoj je pou avao Antisten iz Atene. Ime potje e od atenske gimnazije Kynosarges, u kojoj je on pou avao. Diogen se tako er vezuje uz ovu kolu. Pripadnici ove kole isticali su bespotrebnost kao ideal: treba imati malo, i to malo dalje su avati. Nau avali su jednostavan i oskudan ivot, u skladu s prirodom. Diogen je odbacio a u kad je vidio da mo e piti iz ruke. Diogenov ivot je bio iva ilustracija njihovog u enja; on sam je ivio i pou avao u blizini ove kole. Ova gimnazija je bila namijenjena vanbra noj djeci, koja nisu imala prava kao ostali atenjani. Kynosarges u prijevodu zna i bijeli ili brzi pas. Prema legendi atenjanin Didymos je prinosio rtvu koju je odnio pas. Dydmos je primio poruku iz proro i ta da na mjestu gdje je pas ispustio prinos, podigne hram u ast Heraklu. Naziv kinici tako er se izvodi i iz gr ke rije i za psa kyon, zbog na ina ivljenja koji su provodili i propovijedali. Suprotnost ovoj koli je hedonisti ka kirenska kola. Glavna na ela kinika: y y y y to je ovjek mudriji, to ima manje potreba; ovjek je slobodan kad nema potreba; mudar ovjek je dovoljan sam sebi; prihva a samo zakon prirode; (92.str)

Ani - Klai - Domovi , Rje nik stranih rije i, Evro, Beograd, 2001.god. : Cinici filzofi, prista e Sokratovog u enika Antistena koji su nau avali da su najve a dobra u votu nepostojanje elja, autarkija* i vrlina, s posebnim nagla avanjem potrebe za to ve om prirodno u;kod kasnijih cinika ovo se nau avanje izvrgnulo u esto bezo no zanemarivanje svih obi aja i vrijednosti, tako da se izraz cinizam mo e smatrati tipi nim za oznaku ovakvog pona anja; naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten pou avao. (226.str) Cini an nepristojan, bezobrazan, bestidan, bezo an (226.str) *Autarkija (gr . Autarkeia) dovoljnost samom sebi, zadovoljstvo samim sobom, neovisnost o vanjskim stvarima; trgova ka sposobnost neke zemlje da se uzdr ava samo svojim sredstvima bez uvoza sa strane; filozofski ideal starih kinika i stoika po kojem je stoi ki mudrac dovoljan sam sebi. (140.-141. str)