Vrste optere enje

 s obzirom na trajanje: ... kratkotrajno ... dugotrajno  s obzirom na promjenjljivost u vremenu: ... stati ko (mirno) ... dinami ko

 s obzirom na karakter djelovanja sile: ... aksialno (istezanje ili pritisak) ... smicanje ... savijanje ... torzija ili uvijanje

NAPREGNUTO STANJE
Pri analizi unutarnjih sila koje se pojavljuju u kosom presjeku tapa optere enog na istezanje ili pritisak, pri jednoosnom napregnutom stanju, u tim presjecima istodobno nastaju normalna i tangencijalna naprezanja, i odgovaraju e deformacije.

3 2 1 1 2 1 1 2 2

1 2 3

a)

b)

c)

NAPREGNUTO STANJE
I u najjednostavnijem slu aju napregnutog stanja pri aksijalnom rastezanju tapa uzrokom pojave opasnog stanja materijala mogu biti kako normalna, tako i tangencijalna naprezanja. Zato je va no znati koje je od tih naprezanja odlu uju e u lomu materijala, tj. u odnosu na koje od njih treba izvr iti provjeravanje vrsto e materijala. Kod jednoosnog napregnutog stanja (a), npr. pri aksijalnom rastezanju, kada su glavna naprezanja:

provjeravanje vrsto e vr i se prema uvjetu:

F W1 ! A

W2 ! 0

W3 ! 0

W1 e Wd

NAPREGNUTO STANJE
Ako dva od glavnih naprezanja nisu jednaka nuli (b), a to je ravninsko ili dvoosno napregnuto stanje ili kada sva tri glavna naprezanja imaju vrijednosti razli ite od nule troosno ili prostorno napregnuto stanje (c) pojava opasnog napregnutog stanja mo e biti izazvana raznim kombinacijama vrijednosti glavnih naprezanja 1, 2 i 3. Pri raznim odnosima naprezanja nastajat posebna opasna stanja materijala. e nova

NAPREGNUTO STANJE
Na osnovu teorije, laboratorijskih pokusa i prakse mo e se pretpostaviti nekoliko uzroka koji izazivaju lom materijala. Uzmemo li slo en rad elementa konstrukcije i postavimo pitanje, to mo e biti uzrok popu tanju odnosno lomu materijala, mo e se dati niz odgovora, odnosno hipoteza, kao: a) popu tanje materijala mo e nastati ako naprezanje u napregnutom stanju postigne vrijednost najve ih normalnih naprezanja, koja je jednaka granici razvla enja , b) popu tanje se mo e pojaviti kada deformacija postigne odre enu vrijednost najve eg produljenja tapa, c) popu tanje je mogu e tangencijalnih naprezanja itd. pri pojavi odre ene veli ine

To su hipoteze popu tanja ili teorije vrsto e.

NAPREGNUTO STANJE
Pri jednoosnom napregnutom stanju materijala rezultati koje dobivamo provjeravanjem vrsto e jednaki su neovisno o teoriji po kojoj je izvr eno provjeravanje, jer jednoosno napregnuto stanje je ona mjera (etalon) s pomo u koje se ocjenjuje rezultat prora una za sve teorije. Pri dvoosnom odnosno troosnom napregnutom stanju uvjeti vrsto e bit e razli iti u zavisnosti od teorije po kojoj je provedeno provjeravanje vrsto e. Prema tome, teorije vrsto e imaju zadatak da objasne uzroke loma materijala koji se nalazi u slo enom napregnutom stanju i da na osnovu zadanih mehani kih karakteristika materijala, dobivenih pri aksijalnom rastezanju ili sabijanju, postuliraju formule za prora un. Kao kriterij za opasno stanje plasti nih materijala uzima se pojava razvla enja ili popu tanja (pojava velikih permanentnih deformacija), a za krhke materijale raskid (pojava naprslina).

TEORIJA NAJVE IH NORMALNIH NAPREZANJA

Prema prvoj teoriji vrsto e, teoriji najve ih normalnih naprezanja, koju je prvi postavio Galilei, opasno stanje materijala nastaje u trenutku kada najve a normalna naprezanja posti u opasne vrijednosti. Teorija najve ih normalnih naprezanja pretpostavlja da i u op tem slu aju, kada su 1, 2 i 3 razli iti od nule, treba uzeti u obzir samo veli inu najve eg naprezanja na rastezanje ili najve eg naprezanja na sabijanje i da druga dva glavna naprezanja uop te ne utje u na vrsto a materijala. Odatle slijedi da u toj teoriji nema razlike izme u provjeravanja vrsto e pri jednoosnom i troosnom napregnutom stanju. Uslov vrsto e po Teoriji najve ih normalnih naprezanja izra en je nejednako u:

W1 e Wd

TEORIJA NAJVE IH JEDNOOSNIH DEFORMACIJA

Teorija najve ih jednoosnih deformacija pretpostavlja da opasno stanje materijala nastaje zbog najve ih jednoosnih deformacija, kao posljedica najve eg relativnog produljenja. Prema toj teoriji koja se naziva i hipotezom najve e dilatacije opasna relativna deformacija ne smije biti ve a od dopu tene relativne deformacije pri jednoosnom rastezanju ili sabijanju:

I max e Id

Wd Id ! E

ISTEZANJE I PRITISAK
EKSPERIMENTALNI REZULTATI STATI KOG ISTEZANJA TAPOVA

EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Ispitivanje mehani kih svojstava razli itih materijala pri stati kom istezanju vr i se u laboratoriju za ispitivanje mehani kih svojstava materijala na kidalicama.
P C D

B A PP PR PL PK

0 l per l tot

EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Slika prikazuje je takav dijagram istezanja za meki elik. Karakteristi ne ta ke u dijagramu ozna ene su O, A, B, C i D. Ta ka O odgovara po etku istezanja. Na odsje ku OA postoji linearna zavisnost sile F od produljenja l. Ta ka A je granica proporcionalnosti. Naprezanje u epruveti, u tom trenutku, zove se granica proporcionalnosti, a odre eno je relacijom
Wp ! F A

F Wp ! A

Deformacije epruvete u tom podru ju veoma su male i mogu se ustanoviti samo s pomo u specijalnih instrumenata (ekstenzometri).

EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Ta ka B le i na liniji pribli no paralelnoj s osi produljenja l. Taj odsje ak krivulje karakterizira stanje materijala kada produljenje raste a da se ne pove ava sila F i nastaje razvla enje (popu tanje) materijala. Hookeov zakon vi e ne vrijedi. Pri tom se na vanjskoj povr ini epruvete, a posebno ako je prethodno ispolirana, mogu golim okom zamijetiti kose linije, to su zapravo sitne pukotine. To su Luedersove linije. One su obi no nagnute pod uglom ne to ve im od 45 prema uzdu noj osi tapa. Njihova se pojava obja njava kao posljedica plasti nih deformacija, iji uzrok uglavnom le i u tangencijalnim naprezanjima.

PR

PK

FK

PR a) b)

PK

EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Ako veli inu FR, pri kojoj nastaje razvla enje materijala, podijelimo prvobitnom povr inom presjeka epruvete A, dobivamo naprezanje koje nazivamo granica razvla enja (limit of yield, yield stress)

FR WR ! A

EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Pri daljnjem optere enju materijal se ponovo opire djelovanju sile F i dijagram rastezanja dobiva oblik krivulje, iji se maksimum nalazi u ta ki C. Pri tom maksimalnom optere enju pojavljuju se prvi uo ljivi znakovi raskida epruvete u obliku lokalnog su enja (grla) epruvete koje pri daljnjem rastezanju posti e svoju grani nu veli inu i nastupa raskid epruvete po najmanjem presjeku AK (ta ka D). U tome trenutku epruveta ima ukupno produljenje ltot, koje se nakon raskida pone to smanji, jer u razdvojenim dijelovima epruvete nestaju elasti ne deformacije. Permanentno produljenje Lper, koje se izmjeri nakon raskida, naziva se apsolutno produljenje pri raskidu, a odnos

(L I! L
zove se relativno produljenje pri raskidu.

EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Ozna imo li sa FL najve u vrijednost optere enja koje epruveta mo e izdr ati, a sa Fk veli inu sile F u trenutku raskida, onda se naprezanje,

FL WL ! A
naziva prelomno naprezanje na istezanje ili granica vrsto e pri istezanju, ili zatezna vrsto a dok se naprezanje,

Fk Wk ! Ak
naziva vrsto a pri raskidu.

EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Pri relativnom uspore ivanju svojstava razli itih materijala treba isklju iti iz razmatranja apsolutne dimenzije epruvete. Zato se dijagram rastezanja, koji se dobiva na kidalici, transformira u odgovaraju i = f( ), u koordinatama:

W !

F A

(l I! l

pri emu taj novi dijagram ima isti oblik ali je prikazan u drugom mjerilu.

Ako ordinate dijagrama rastezanja podijelimo povr inom presjeka koja odgovara trenutku ispitivanja, dobit emo dijagram stvarnih naprezanja. Takav je dijagram prikazan na slici crtkanom linijom s maksimalnom ordinatom k u trenutku raskida. On pokazuje intenzivniji porast deformacija u blizini "grla" epruvete.

D'

P K

B A
L

EKSPERIMENTALNI REZULTATI
S obzirom na relativno izdu enje pri raskidu, materijali se dijele na plasti ne i krte. Za prve se obi no uzima da relativno izdu enje iznosi > 5%, a za druge < 5%. U plasti ne materijale ubraja se meki elik, bakar itd., a u krte kaljen elik, lijevano eljezo, kamen, beton i sl.

kp cm2 6000 2 4000

1 2000 4

0,1

0,2

0,3

0,4

EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Na slici prikazani su dijagrami rastezanja razli itih materijala, koji karakteriziraju njihova mehani ka svojstva. 1 krivulja za meki elik, 2 krivulja za tvrdi uglji ni elik, 3 krivulja za legirani elik i 4 krivulja za bronzu.

Iz dijagrama se vidi da tvrdi uglji ni elik ima visoko prelomno naprezanje pri malom relativnom produljenju i slabo izra enoj granici razvla enja; legirani elik ima veliko relativno produljenje pri dovoljno visokom prelomnom naprezanju, dok granica razvla enja uop e ne postoji; bronza pak ima veliko relativno produljenje pri malom prelomnom naprezanju.

PUZANJE MATERIJALA
Ozna imo sa 0 deformaciju epruvete zbog samog optere enja i nazovimo je po etnom deformacijom. Promjena po etne deformacije uslijed trajnog djelovanja konstantnog optere enja zove se efekt naknadnog djelovanja. Pri dovoljno visokoj temperaturi (koja je razli ita za razli ite materijale) to naknadno djelovanje igra va nu ulogu. Za elik i lijevano eljezo ta temperatura iznosi oko 300C, dok se npr. kod obojenih metala (cink, aluminij) efekt naknadnog djelovanja mo e primijetiti ve na normalnoj temperaturi (oko 20C).

PUZANJE MATERIJALA

III II B I C

A
0

PUZANJE MATERIJALA
Veliko prakti ko zna enje ima neelasti ni efekt naknadnog djelovanja, koji se naziva puzanje, jer se pri tome mogu pojaviti plasti ne deformacije, koje znadu posti i vrijednosti nedopu tene za normalno funkcioniranje promatranog elementa ma ine. Ovdje valja istaknuti da se puzanje mo e pojaviti kako pri elasti no-plasti noj, tako i pri elasti noj po etnoj deformaciji 0.

PUZANJE MATERIJALA
U uskoj svezi s pojavom puzanja jest pojam trajne elementa ma ine odnosno konstrukcije. vrsto e

Mnogi elementi ma ina ili konstrukcija rade na visokoj temperaturi (cjevovodi za paru, lopatice turbina razni elementi postrojenja hemijske industrije). Zahtjev trajne vrsto e takvih elemenata nala e konstruktoru da deformacija elementa za sve vrijeme njegove upotrebe ne smije prema iti vrijednosti predvi ene za njegovu normalnu eksploataciju (npr. = 0,002 za 10 000 radnih sati).

RELAKSACIJA
Relaksacija. Ako rastegnutu epruvetu poslije zavr enog procesa optere enja u vrstimo tako da dobivena po etna deformacija 0 ostane nepromijenjena, utjecaj povi ene temperature i vremena manifestirat e se u smanjenju naprezanja u epruveti. Ta se pojava naziva relaksacija, a obja njava se time to se elasti na deformacija, koju je epruveta dobila pri optere enju, postepeno pretvara u plasti nu deformaciju.

Po Robertu Huku
W ! EI W E ! ! tgE I E ! 2.1 107 F (L ! E L A
modul elasti nosti materijala (Jangov modul)

N/cm2

FL (L ! AE

Aksialna i popre na diletacija

Popre na diletacija

Ip ! Q I

Q .........je Poasonov koeficijent i ima vrijednost 0.3 za elike Kod konstrukcija ne smije se dozvoliti da optere enje pre e granicu proporcionalnosti da ne bi do lo do deformacija. Zbog toga se defini ue pojmovi dozvoljenog napona

W prop e Wd Xprop e Xd
Stepen sigurnosti

Rm R! Rd

R ! 3 do 10

Izdu enje usled temperature - toplotne diletacije

(L ! EL(t
E....koeficijent temperaturne diletacije i iznosi za Normalni napon je
elik 12.5 10-6
oC-1

(L EL(t W ! EI ! E !E ! EE (t L L
Aksialna sila

F ! WA ! AEE(t