Medicniski fakultet Univerziteta u Sarajevu

Katedra za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene za tite sa historijom medicine

VJE BA 4 MASOVNE HRONI NE NEZARAZNE BOLESTI

Student: Be lija Denis Sarajevo, Decembar 2011.

Vje ba IV MASOVNE

HRONI NE NEZARAZNE BOLESTI

Hroni ne bolesti su svjetski zdravstvenni problem zbog svoje masovnosti, visokog mortaliteta i morbiditeta. S obzirom da u njihovom nastanku i razvoju dominantnu ulogu imaju faktori sredine i zajednice, one se mogu posmatrati i kao socijalne bolesti. Ove bolesti karakteri e: masovnostvisok procenat oboljelih, smrtnost- vode i uzroci smrtnosti, aspentizam- esto odsustvobanje s posla zbog lije enja, ko tanje- visoki tro kovi za pojedinca i zajenicu zbog dugotrajnog lije enja i prerane smrti. Zna ajne hroni ne maspvne bolesti su: Kardiovaskularne bolesti Maligne neoplazme Hroni ne bolesti respiratornog sistema Bolesti digestivnog sistema Mentalni poreme aji zdravlja i poreme aji pona anja Dijabetes melitus Bolesti usta i zuba

Navedena oboljenja su naju estalija u mirbiditetu i me u vode im uzrocima stanovni tva u Federaciji Bosne i Hercegovine.

DIABETES MELLITUS
1. UVOD Ono to je AIDS bio zadnjih 20 godina 20. stolje a, dijabetes e biti u prvih 20 godina ovoga stolje a, ocjenjuju svjetski stru njaci za dijabetes. e erna bolest je rastu i javno-zdravstveni problem u svijetu s kojim se susre u svi uzrasti i zemlje, te predstavlja problem za sve slu be. 10% sredstava za zdravstvenu za titu u Evropi se izdvaja za dijabetes. Oko 25% ljudi u Evropi boluje od dijabetesa. Prevalenca u Evropi je do 7%, a u svijetu do 2025. godine oboljet e do 300 miliona ljudi. Zna aj bolesti raste zbog velikog u e a u mortalitetu i morbiditetu. Godi nja stopa morbiditeta u 1999. godini u FBiH na 10000 stanovnika je iznosila 149, a u 2004. 157. Populacijsko istra ivanje u FBiH provedeno 2002. godine pokazalo je da 5,4 % ispitanika boluje od e erne bolesti. Pretpostavlja se da je prevalenca tri puta ve a od registrovane. Zbog izra ene navedene masovnosti oboljenja, hroniciteta, esto progresivno nastaju ih vrlo ozbiljnih komplikacija i razvoja invalidnosti, te konsekutivnog izrazitog skra enja ivotnog vijeka (prema nekim studijama u prosjeku 15 godina), dijabetes je izuzetno va na tema, te je iz tih razloga izabrana za studiju slu aja.

2. CILJ STUDIJE SLU AJA Op i cilj studije slu aja diabetes mellitusa jeste: analiza socijalnomedicinskih karakteristika slu aja. Spcifi ni cilj studije slu aja diabetes mellitusa jeste: analiza socijalnih karakteristika porodice oboljelog pacijenta (porodi nih prilika, ishrane i uslova stanovanja), te analiza djelatnosti zdravstvene ustanove u smislu specifi nog tretmana slu aja diabetes mellitusa. 3. METOD RADA Metod rada je zasnovan na opservaciji specifi nog slu aja, kao vrsti studije. Historija bolesti Pacijentica A.M. 1935. godi te, iz Turbeta kod Travnika,doma ica po zanimanju. An. morbi: bolest je po ela 1992. godine, u vidu slabosti, trnjenja okrajaka ekstremiteta, malaksalosti, slabljenja koncentracije, pove anog e anja, izra enog apetita i estim promjenama na ko i. Dg. diabetes mellitus ja postavljenja dva mjeseca od po etka tegoba od strane ambulantnog ljekara. Do prije 5 godina, kada su po ele progresivne promjene u vidu slabljenja vida, pacijentica je neredovno kontrolisana, neredovno primala th. i rijetko se podrgavala kontrolnim pregledima kod oftalmologa, kontroli urina, HbA1c, odnosno samo jednom je 1995. godine obavila laboratorijske pretrage i specijalisti ki oftalmolo ki pregled. 2002. godine se javlja, po savjetu ambulantnom ljekara, u dijabetolo ko savjetovali te, odakle, zbog izrazito povi enih vrijednosti glikemije, biva upu ena na odjel za endokrinologiju KC Ko evo, radi stabilizacije stanja i uvo enja definitivnog inzulinskog th. programa. Do 2002. godine se neredovno lije ila uzivanjem tableta gluformina i diabosa. Od drugih tegoba, navodi anginu pectoris i 2003. godine dijagnosticiranu dilatiraju u kardiomiopatiju. An. vitae: dugogodi nji sr ani bolesnik, operacija koljena 1985., i u ne kese 1988. godine, upala mokra nih kanala 2004., 5 poroda, 3 djece. An. familiae: pacijentica navodi da je majka umrla kao sr ani bolesnik, a da k erka tako er ima e ernu bolest. An. socioepidemica: ivi u zajedni kom doma instvu sa sinom i njegovom porodicom, uslovi ivota te ki, higijenske prilike slabe, ivi od pomo i sina. Ne pije alkohol, sin konzumira cigarete.

4. STATUS Hypoinjetio conjunctivalis, HTA 170/90, expirium pulmonum protrachens, dyspnoa, dermatitis hypostatica lateris dextri, oedema cruris praetibialis billateralis, varices cruris gr. II. Aktivnosti poduzete od strane zdravstvene ustanove Ambulantni ljekar je pravovremeno dijagnosticirao incidenciju diabetes mellitusa kod na e pacijentice, ali je dalji tretman zakazao iz vi e razloga. U poslijeratnom tretmanu je propu tena revizija bolesti, adekvatna kontrola i redovni nalazi, te je bolest u la u te i stadijum. 5. REZULTATI STUDIJE SLU AJA Iz anamneze vidimo razvoj bolesti, te ke uslove ivota, hronicitet oboljenja te progresivni nastanak te kih komplikacija. Pacijentica je u te kom obliku invaliditeta, sa dominantnom dijabetogenom degeneracijom mre nja e. Neki uzroci sada njeg status su: udaljenost ambulante i ivotna dob, prigradsko naselje, ekonomske prilike, uslovi ivota, rat u Sarajevu, slabe prilike higijene ishrane, neadekvatna kontrola bolesti, udaljenost referalnog dg. lab. centra itd. Lijekovi na esencijalnoj listi za dijabetes, su manjeg kvaliteta od drugih lijekova na tr i tu, a berlition je neophodno kupiti sopstvenim sredstvima. 6. DISKUSIJA y Zdravstvena ustanova primarne zdravstvene za tite je dijagnosticirala oboljenje, ali je propustila da adekvatnim kontrolnim pregledima i revizijom th. protokola sprije i nastanak te kih komplikacija. Nije se smjelo dopustiti zapu tanje pacijentice do ovog stadijuma! Navedeni razlozi su samo djelomi no opravdanje za progresiju bolesti!

y y

7. ZAKLJU AK Zadatak ljekara u primarnoj zdavstvenoj za titi jeste klju an kada je u pitanju dijagnostika, ali i th. protokol pacijenata sa dijabetesom. Neophodno je revnosno pra enje realizacije th. plana, uz redovne kontrole krvne slike, glikemije, HbA1c, urina, te obaviti specijalisti ki oftalmolo ki nalaz dva puta godi nje. Promocija zdravog stila ivota, ispravne higijene ishrane, te redovnih doziranih fizi kih aktivnosti, su dio obaveze ljekara u primarnoj zdravstvenoj za titi.