Kolegij: Uvod u informacijske znanosti Studentica: Nikolina Golua, inf/ ger Datum: 06.12.2011.

Analiza lanka Informacijska znanost- predmet, ishodita, osnovni pojmovi

U lanku Miroslava Tumana Informacijska znanost- predmet, ishodita, osnovni pojmovi, objavljenom u Odabranim poglavljima iz organizacije znanja, koje je izdao Zavod za informacijske studije u Zagrebu 2004. godine se autor, inae redovni profesor na odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, bavi informacijskom znanou, tako da u prvom dijelu svog lanka objanjava sami nastanak znanosti, te uporabu izraza informacijska znanost i/ili informatika u razliitim jezicima s razliitim znaenjem, a u drugom dijelu navodi razlike u tumaenju povijesnih i teorijskih izvora, te informira o samom razvoju i primjeni informacijske znanosti od svojih poetaka sredinom prolog stoljea pa sve do danas. U ve spomenutom prvom dijelu, autor nizom primjera uporabe termina informatika ili informacijska znanost ukazuje na razliito shvaanje termina u razliitim zemljama, tako primjerice saznajemo da se angloameriko shvaanje informacijske znanosti bitno razlikuje od ruskog jer se ne ograniava samo na znanstvene obavijesti, nego se odnosi na obuhvaanje obavijesti iz svih grana ljudske djelatnosti. Takoer doznajemo da postoji definicija s kojom gotovo postoji potpuna suglasnost, a to je ona da se informacijska znanost bavi nastajanjem, prikupljanjem, organizacijom, tumaenjem obavijesti s naglaskom na modernoj tehnologiji. Budui da je informacijsku znanost teko definirati, ova definicija moe posluiti nama koji smo se tek poeli baviti tom znanou kako bismo to lake definirali podruje kojim se mislimo iscrpnije baviti u budunosti. Nadalje, autor informira da postoje razlike i u tumaenju povijesnih i teorijskih izvora te, jo uvijek mlade, znanstvene discipline, ali da se najee ukazuje na informacijsku tehnologiju, dokumentaciju i

pretraivanje informacija, te niz suvremenih komunikacijskih znanosti i to u smislu kljunih praktinih i teorijskih izvora znanosti. Autor naglaava da je preklapanje kompjuterske i informacijske znanosti stalno budui da kompjuterska znanost tei rjeavanju tehnikih i tehnolokih problema, a informacijska rjeavanju problema pohranjivanja, upravljanja te kontrole obavijesti. Saznajemo, da je informacijska znanost razvila svoju metodologiju koristei se temeljima raznih disciplina, a semiotika je po nekima teorijska osnova znanosti. Obavijest je osnovni fenomen prouavanja informacijskih znanosti, a relevantnost se smatra kljunim pojmom za interpretaciju komunikacijskih procesa. S. C. Bradford je prvi poeo koristi pojam relevantnost u onom smislu u kojem ga danas koristimo. Relevantnost, pojavom informacijskih znanosti, postaje kljuni pojam za prosudbu informacijske djelotvornosti i najvaniji teorijski pojam za procjenu razmjene obavijesti i razumijevanja komunikacije. Autor nam u svom lanku, na temelju raznih izvora i primjera eli olakati shvaanje samog pojma i podruja informacijske znanosti, koji je sam po sebi kompleksan i ije je podruje preiroko i nije mogue definirati jednom definicijom upravo zbog nesuglasnosti znanstvenika oko same definicije. Informacijska znanost se bavi podrujima, kao to su primjerice dokumentalistika, arhivistika, muzeologija i nedvojbeno je potrebna za prijenos i koritenje obavijesti u raznim podrujima ljudske djelatnosti.

Kljune rijei: informacijska znanost,razliitost tumaenja informacijske znanosti, obavijest, relevantnost.