Mogunosti i problematika rijeke industrijske batine

Rijeka je u posljednjih nekoliko godina postala jako bogata industrijskom batinom. Moda zato to u gradu vie nema industrije pa se poeo javljati problem prenamjene industrijskih zgrada. Posebno zanimljiv prostor za budue prenamjene je prostor nekadanje tvornice papira poznatiji kao Hartera. Nekada poznata i jaka tvornica papira a danas mjesto na kojem se odrava jedan od najboljih malih festivala u Europi Hartera. No, prostor Hartere ne moe zauvijek ostati mjesto na kojem e se odravati festivali. Prostor Hartere ima veliki potencijal da postane novi centar grada, prostor na kojem e se poeti odvijati novi ivot, prostor muzeja tvornice papira, prostor galerije, kafia, etnice te brojnih drugih sadraja. Zanimljiva je injenica da je prostor Hartere prema PPU (Prostorni plan ureenja) grada Rijeke odreen kao pdruje industrijske proizvodnje od interesa za dravu no ta namjena ne iskljuuje brojne druge sadraje koje se na tom prostoru mogu razvijati a mogu se razvijati gotovo svi sadraji (usluni, kulturni, javni, drutveni) osim stanovanja. Jedini problem razovju prostora Hartere ostaje ljudski faktor i problem novca kojim bi se financirala obnova prostora te njegova prenamjena. Ljudski faktor je u cijeloj prii moda i najvaniji. Uz projekt prenamjene i obnove Hartere treba konstantno osvjeivati javnost na potencijal toga prostora. Osobnog sam miljenja da bi prostor Hartere trebalo pretvoriti dijelom u muzej a dijelom prenamijeniti za javne potrebe. Napraviti od Hartere prostor za etnju i druenje, moda zasaditi park te graanima Rijeke pruiti ono ega u Rijeci najvie nedostaje a to je otvoreni prostor za etnju ili rekreaciju. Kada se razmatra problematika rijeke industrijske batine moe se rei da je njen najvei problem ouvanje te vrednovanje i prepoznavanje batine od strane batinskih institucija. Kako smo utvrdili prole akademske godine (2010. 2011.) na kolegiju Muzeologija batinske institucije grada Rijeke nalaze se u manje ili vie kaotinom stanju. Uzrok tome je u veini sluajeva novac odnosno nedostatak novca. Jednostavno treba priekati bolje vrijeme, bolju financijsku situaciju a do tada konstantno osvjeivati javnost na vanost industrijske batine kao proizvoda koji se moe dobro prodati turistima, naglasiti njegovu povijesnu vanost te vanost kao prostora za nove gradske sadraje. Prostor Hartere ima veliki potencijal da postane novo gradsko sredite, novo mjesto izlaska te prostor za odravanje kulturnih manifestacija. Hartera ima tu sreu da je ostala ouvana gotovo u

cjelosti. Zanimljiv je sluaj iz prole godine kada je luka uprava unato negodovanju konzervatora jednostavno razmontirala luke dizalice sa rijekog lukobrana uz obrazloenje da predstavljaju opasnost za graane koji onuda prolaze. Luka Rijeka je imala svako pravo reagirati i ukazati na problem dizalica, ali nikako ih nisu smjeli ukolniti bez konzultacija sa konzervatorima, te su takvim inom zapravo anulirali utjecaj konzervatora. Naime, luke dizalice su tijekom godina postale neizostavni dio grada te su na neki nain kreirale sam image grada te je njihovo uklanjanje izazvalo val nezadovoljstva. Uz Harteru, naveo bih podruje zapadne abice, odnosno problem izgradnje novog autobusnog kolodvora. Na prostoru zapadne abice nalaze se dva niza skladita ija je zatita kao batine stavljena pod upitnik 2005. godine odnosno nakon dovretka natjeaja za izgradnju novog autobusnog kolodvora. Ideja o kolodvoru na tom mjestu stara je gotovo 40 godina ve od GUP-a (Generalnog urbanstikog plana) grada Rijeke iz 1974. godine. Ideju kolodvora podraavala je i prometna studija iz 1984. godine te na kraju i prostorni plan opine Rijeka iz 1986. godine. Bez obzira na ove planove, na konkretnoj realizaciji projekta nije se radilo do 2005. godine, gotovo punih 30. godina. Pred samo raspisivanje natjeaja gradski odjel za urbanizam je uz prethodnu konzultaciju sa Konzervatorskim zavodom u Rijeci natjecateljima dao odrijeene ruke a rad koji je pobijedio na natjeaju odredio je da se oba niza skladita u potpunosti srue to je nailo na otre kritike konzervatora te graanskih udruga. Nakon brojnih kritika i prosvjeda, unutar projekta izgradnje novog autobusnog kolodvora ouvati e se 50 metara skladita. Vjerojatno se pitate zato navodim ovaj primjer? Primjer kolodvora je zanimljiv kao poticaj na suradnju gradskih vlasti i batinskih institucija. Ovaj primjer je ujedno i opomena svima nama. Moramo biti u toku s vremenom, biti upoznati sa svim planovima te prepoznati i na vrijeme sprijeiti mogue unitavanje batine u bilo kojem obliku. Rijeka industrijska batinu ima puno potencijala te moe postati novim zamanjakom u razvoju grada te okretanju grada Rijeke prema turizmu koji nikada nije bio glavna industrijska grana. No, do toga je jo dug put. Treba konstantno raditi na upoznavanju graana sa problemima s kojima se industrijska batina Rijeke susree ali i mogunostima te novim sadrajima koje njihova prenamjena donosi. Treba raditi i na zbliavanju institucija, ali i na distinkciji i podjeli na vie ili manje vane objekte ne moe se ouvati ba svaki komad kamena i svaka kua problem koji koi razvoj arheolokog parka na ostacima tarsatikog Principija. Uz stalno osvjeivanje javnosti, jednostavno treba biti strpljiv i priekati bolju financijsku klimu. Do tada bih predloio makar volonterske akcije odravanja i ienja odreenih objekata, davanje tih prostora na koritenje nekim od udruga graana koji bi se

dalje o svom troku brinuli za odravanje objekata. Graani moraju napokon poeti ivjeti sa svojim gradom i za svoj grad te prihvatiti injenicu da je izgled grada i stanje u njemu odraz ljudi koji u njemu ive. U tome e veliku ulogu imati i gradske vlasti koje, na kraju krajeva, sve ove akcije moraju odobriti ali i potaknuti graane na aktiviranje, normalno, uz pomo struke odnosno konzervatora te graanskih udruga.