Slavko Kuli, Zoran Aralica Budunost Hrvatske na du nikoj doktrini... Zb. rad. Ekon. fak. Rij. 2006 vol.

ol. 24 sv. 1 39-54

39
Izvorni znanstveni rad UDK 330.567.2 336.582

Budunost Hrvatske na du nikoj doktrini uzrono-posljedine veze potronje i inozemnoga duga*

Slavko Kuli1, Zoran Aralica2
Sa etak Rad je usmjeren prema istra ivanju funkcioniranja du nike ekonomije u uvjetima beskoncepcijskog gospodarskog stanja kakvo je prisutno u Hrvatskoj. Ona je kao subjekt kulture i civilizacije nastala i funkcionira u vrijeme dekonstukcije svijeta dr ava i konstrukcije svijeta globalnih interesa. Pri tome sve jai utjecaj na svim razinama upravljanja (od lokalne do preko nacionalne do nadnacionalne) imaju supranacionalni oblici politikoga i drutveno ekonomskog ustroja. Osnovna je teza rada da je vanjsko zadu enje u Hrvatskoj posljedica neracionalnog upravljanja, i gospodarenja resursima i organizacije ivota bez obzira da li je rije o dr avi ili pojedincu. Rad ima dva cilja, prvi je istra iti osnovne elemente psihologije du nike najamne ekonomije prisutne u Hrvatskoj. Drugi je cilj Grangerovim testom istra iti povezanost izmeu makroekonomskih agregata (osobne i dr avne potronje i investicija) i vanjske zadu enosti. Kljune rijei: vanjski dug, najamna ekonomija, Grangerov test, makroekonomski agregati JEL klasifikacija: E0

1. Uvod
Beskoncepcijsko stanje u kretanju hrvatskoga drutva i gospodarstva (1991.-2004.) upozorava na svu slo enost stvarnosti i s naslova idealiteta/realiteta novoga ivoga
* 1

Primljeno: 06.02.2006.; prihvaeno: 27.03.2006.

Redoviti profesor, Ekonomski institut, Zagreb, Trg J. F. Kennedya 7. 10000 Zagreb, Hrvatska. Znanstveni interes: sociologija meunarodnih odnosa. Tel.: +385 1 2335 700, fax. + 385 1 2335 165, e-mail: skulic@eizg.hr Magistar, Ekonomski institut, Zagreb, Trg J.F.Kennedya 7. 10000 Zagreb, Hrvatska. Znanstveni interes: tehnologija, konkurentnost, ekonomija energetskog sektora. Tel.: +385 1 2335 700, fax.: +385 1 2335 165 E-mail: zaralica@eizg.hr

40

Slavko Kuli, Zoran Aralica Budunost Hrvatske na du nikoj doktrini... Zb. rad. Ekon. fak. Rij. 2006 vol. 24 sv. 1 39-54

organizma kao subjekta kulture i civilizacije u nastajanju. I nakon petnaest godina postojanja Hrvatske kao subjekta meunarodnih odnosa. Hrvatska nema konsenzusa o tipu socijalnih odnosa koje prakticira na unutranjem planu. Tonije ne zna se da li je rije o anglo-saksonskom (proamerikom) tipu kapitalizma ili je rije rajnskom (europskom) tj. kolektivnom tipu kapitalizma. Usprkos tome, dominantni proces pretvorbe vlasnitva a to se svodi na privatizaciju u Hrvatskoj tee i dalje nezakonito s primjesama korupcije i kriminalizacije. Takav proces u gospodarstvu i drutvu upozorava na obesmiljivanje promjene drutveno-politikog ureenja Hrvatske od 1991. Tonije pretvorbe i privatizacije nisu usmjerene prema jaanju br ega rasta BDP, investicija i zaposlenosti, efikasnosti gospodarstva, izvozne konkurentnosti. Borba za vlast radi prevlasti iskazuje se i na podruju gospodarskih odnosa, a uzrok joj je nezakonito bogaenje bez rada i znanja. Takvo stanje u politici preneseno je i u ekonomiju, na beskoncepcijsko stanje u kretanju gospodarstva. Naime, Hrvatska nema globalnu koncepciju razvitka, a to znai ni koncepciju gospodarskih odnosa. Ona je poetkom devedesetih bila suoena sa velikom nezaposlenou i padom BDP, a to je pokuala rijeiti stabilizacijskim programom heterodoksnog tipa s antiinflacijskim mjerama popraenim strukturnim reformama. Takva drutveno-ekonomska situacija u Hrvatskoj buja s problemima koje dr ava pokuava rjeavati prihodima s naslova rasprodaje dr avne imovine ili novim inozemnim ili unutarnjim zadu enjem. U cilju egzaktnijeg istra ivanja du nike ekonomije, drugi dio rada pokuava definirati psiholoke osnove najamne ekonomije, dok trei dio nakon analize makroekonomskih agregata i vanjskog zadu enja istra uje Grangerovim testom statistiku povezanost izmeu njih. Posljednji etvrti dio donosi zakljuna razmatranja.

2. Psihologija pomoi, najamna psihologija i mentalitet podlo nitva i najamnitva

Hrvatska se osamostalila 1991. godine, naslijedivi dug, nekritiki odnos spram du nikoj ekonomiji i kritiku najamne svijest, koji su predstavljali civilizacijski oblik postojanja u sustavu bive Jugoslavije. Meutim, uzimajui stanoviti odmak u vremenu, od osamostaljenja Hrvatske do danas ne naziru se bitne promjene u mentalitetu naroda ovog prostora. To je omoguilo politiko financijskoj a ujedno i vladajuoj strukturi lakou vladanja na inozemnom zadu enju bez razmiljanja o tekoi izlaska iz takvog stanja. Ta lakoa zadu ivanja i hranjenja i udovoljivanja psihologiji pomoi3 i najamnoj psihologiji evaluirala je u spiralu du nike ekonomije koja je najamnu politiku slu beno prihvatila kao oblik vladanja na posuenoj moi.
3

Pod tim pojmom treba razumjeti iznuenu potronju izvan vlastitih mogunosti, pohlepu kao nekulturu troenja bez obzira na problem plaanja potroenog, ulazak u neslobodu kao oblik ivota. Prihvaanje pozicije najma i neslobode.

Slavko Kuli, Zoran Aralica Budunost Hrvatske na du nikoj doktrini... Zb. rad. Ekon. fak. Rij. 2006 vol. 24 sv. 1 39-54

41

Politiki determinizam prejudicirao je svaku drutvenu potrebu upotrebe znanja u du nikoj ekonomiji i u najamnoj politici4, znanja kao strukturirane svijesti potrebne za razumijevanje da slobode i demokracije na tuoj moi nema, jer su izabrani njihovi antipodi nesloboda i nedemokracija. Ta je istina va na i za hrvatsku stvarnost koja sve dublje tone u podlo nost na tuoj moi, u neoliberalnu eutanaziju, u redukciju broja onih koji na takav nain mogu opstati. Gubitak slobode odluivanja je zakonitost, koja se ne mo e izbjei kada se radi o poretku sile kao prava. Hrvatski narod i dr ava Hrvatska uli su u proces negativne socijalne fascilitacije neslobode kao oblika postojanja na tuoj moi. Kategorija slobode, poimanje opstanka na moi iz sebe izostavljena je iz razmiljanja i razumijevanja, pa i iz stvaralakog djelovanja s naslova raspolo ivih i potencijalnih mogunosti koje u sebi u svakom pogledu imaju hrvatska kultura i materijalna stvarnost. Usprkos tim mogunostima, kritike kao uznitva i najamnitva nema u svijesti hrvatske javnosti. Emocionalne zrelosti za svoju vrsturod nemamo pa nema ni potrebne razine inteligibilnosti s naslova sintezne kulturne inteligencije. Onesposobljena svijest i javnost ne mogu reagirati na slo enost stvarnosti u kojoj se javlja sve vea razlika izmeu slu benoga miljenja i stvarnoga stanja u drutvu i gospodarstvu. U mogunosti ovjeka i drutva da budu slobodni bit je ovjekovog i drutvenog postojanja. To vrijedi i za hrvatsko drutvo5, za njegov opstanak na osnovi svojih mogunosti prije nego to zapadne u trogeneracijski sindrom zbog najamne ekonomije i najamne politike. To od nas tra i jau psihomotoriku drutva prema budunosti, jer e u suprotnome svijest stege (represije) du niko-vjerovnikih odnosa proizvesti o nama svijest da se suprotstavimo moralnom propadanju (svijest o vlastitim mogunostima). Aktivnost mora postojati u samome sebi, a mora biti izra ena nala enjem svoga vlastitoga smisla uz pomo sebe samoga stvaralakim djelovanjem. Moramo se suprotstaviti onesposobljenoj svijesti, svijesti o ivotu u sustavu dnevne va nosti na razini dometa dnevne svijesti politikoga determinizma. Razvitak ovjeka i drutva nije neko puko proizla enje. Razvitak je proizvodnja odreenoga sadr aja, pa i iz svijesti o sebi i slobodi. To proizlazi iz mentalnoga sklopa. Ta svijest mora prodrijeti u zbilju hrvatske stvarnosti, a zbilja u kojoj se nalazi hrvatsko drutvo mora prodrijeti u svijest kao neka emocionalna zrelost za svoju vrstu. Pojam napretka ukljuuje i vrijeme kao stanje svijesti. Hrvatsko drutvo mora smanjiti udaljenost od takvoga znanja, od terorizma globalizacije s naslova atrakcijskih sila (manumonetarizam i manumilitarizam6) i repulzijskog otpora tim silama. U suprotnome bit emo zarobljeni u kolonizacijskome svijetu interesa privatnoga kapitala i vlastite politiko-financijske elite u funkciji servisa tom kapitalu. Istra ujui uzrono-posljedine veze inozemnoga zadu enja, duga i rasta BDP s naslova tue moi, otkrili smo perpertuiranje (reprogramiranje) inozemnog i tuzemnog zadu ivanja: dr ave, gospodarstva i stanovnitva, ivot na dug s
4 5 6

Vie o tome vidjeti u Kuli, i Bebek, (1986). Vie o tome vidjeti u Kuli, i Bebek, (1986). Manumonetarizam; financijska ruka poluga vladanja svijetom i manumilitirizam; vojna ruka poluga vladanja svijetom.

42

Slavko Kuli, Zoran Aralica Budunost Hrvatske na du nikoj doktrini... Zb. rad. Ekon. fak. Rij. 2006 vol. 24 sv. 1 39-54

hipotekom na supstancu7 (imovine dr ave gospodarskih subjekata i graana - 600 000 ovrha banaka prema graanima u 2005). To je posljedica neoliberalne eutanazije, uskraivanja potronje na dug koji se plaa u skladu s kriterijima du nikih vjerovnikih odnosa. Nametanje kriterija ili pravila te e je od nametanja nekakvog nasilnoga rjeenja. Ono to jedna generacija potroi na dug, to pet generacija mora plaati zbog gubitka suverenog odluivanja o zadu ivanju, o slobodi postojanja. Nepostojanje tih osnovnih znanja u svijesti vladajuih struktura u Hrvatskoj i skrivanje visine zadu enja za drutvo je imalo posljedicu gubitka ekonomskoga suvereniteta. Na to nas upuuju i rezultati studije sluaja o hrvatskome drutvu i gospodarstvu na tuoj moi i du nikoj doktrini s potroakim mentalitetom izvan svoje moi.

3. Studija sluaja: Hrvatsko gospodarstvo i drutvo na du nikoj ekonomiji

Znanstvenim istra ivanjem hrvatske stvarnosti na du nikoj ekonomiji doli smo do povezanosti osobne i dr avne potronje, investicija - makroekonomskih agregata i vanjskog zadu enja Hrvatske od 1995.-20048. Osnovna je teza analize da rast unutarnje potronje koji se oituje rastom makroekonomskih agregata sna no utjee na rast vanjskoga zadu enja. Tu statistiku povezanost istra ujemo Grangerovim testom, a to znai da e se analizirati dvostrana statistika povezanost izmeu spomenutih makroekonomskih agregata i vanjskog zadu enja. Poznato je da je u kontekstu neoliberalne ekonomije kreiranje domae valute, ponajprije u perifernim kapitalistikim zemljama monetarnim agregatima9 (posebno iz M1 i M2) uvjetovano pokriem u stranoj valuti. Samim je time veza izmeu rasta makroekonomskih agregata i vanjskoga zadu enja oita. No, u kontekstu rasprava o ekonomskoj politici ta se postavka zaboravlja. Postalo je ope miljenje da prihvatljivost zadu enja ovisi o njegovoj samoj alokaciji. Tonije, ako je zadu enje usmjereno prema investicijskoj potronji, ono u tome sluaju djeluje pozitivno na gospodarstvo u cjelini. Zbog pretpostavke da rast makroekonomskih agregata utjee na rast vanjskoga zadu enja, vanjsko je zadu enje ponajprije usmjereno prema
7

Na makroekonomskoj razini istra ivanja je interesantna pojava da deficit robne bilance prati suficit bilance uslu nih djelatnosti od samostalnosti Hrvatske. Ukupna suma transakcija bilance plaanja roba i usluga bila je pozitivna u 1993. i 1994. za razliku od 1995. do 2004. kada je suficit uslu ne bilance je apsolutno sporije rastao (4,6 milr. USD) od deficita robnih bilance (-5,1 milr. USD). To znai da se vrijednost supstance, imovine poduzea i graana poveava, samim time potencijal za buduu potronju u sluaju da se usmjeravaju u razvijanje uslu nih djelatnosti. To se ponajprije odnosi na podruje Zagreba i podruje sedam priobalnih upanija. U prvom sluaju rije je o podruju (Grad Zagreb i Zagrebaka upanija) smjetaja glavnog gradu Hrvatske koji bez obzira na kriterij promatranja prednjai u Hrvatskoj u odnosu na ostale dijelove dr ave. U drugom sluaju rije je o polo aju tih upanija na jadranskoj obali to im omoguuje razvijanje uslu nih djelatnosti ponajprije turizma. Na alost vanjski dug nije jedini oblik zadu enja koji dr ava mo e akumulirati. Naime, mogua je pojava i unutarnjeg duga (npr. izdavanje obveznica dr ave na domaem tr itu kapitala). Pojave du nikih kriza, poevi od osamdesetih godina u Latinskoj Americi, do posljednje u Argentini 2002., dovele su vanjsko zadu ivanje u sferu vee negativne popularnosti u odnosu na unutarnji dug. Postoje etiri vrste monetarnih agregata M1, M2, M3 i M4.

Slavko Kuli, Zoran Aralica Budunost Hrvatske na du nikoj doktrini... Zb. rad. Ekon. fak. Rij. 2006 vol. 24 sv. 1 39-54

43

financiranju ve ostvarenih transakcija roba i usluga. No, takva postavka ne umanjuje znaaj viestrukih pozitivnih uinaka koje imaju investicije, i to ponajprije na zaposlenost i konkurentnost gospodarstva i dodatno na porezne prihode koje dr ava prikuplja na osnovi veih ekonomskih aktivnosti. 3.1. Analiza osobne potronje, investicija i dr avne potronje Va nost je rasta tih makroekonomskih indikatora u injenici da je rije o osnovnim izvorima unutarnjega rasta u jednoj dr avi. Udio osobne potronje u stvorenom BDP bio je stabilan od 1995.- 2004., s tim da je udio dr avne potronje uvean za vie od deset postotnih poena od 1995. (16,2%) do 2004.(26,9%)10. Visoki udjeli osobne i dr avne potronje pokazuju da je rije o osnovnim izvorima raspolo ivoga BDP.
Slika 1: Udjeli osobne i dr avne potronje u BDP (1995.-2004.)
u postotku (%) u stalnim cijenama

Izvor za originalne podatke: Dr avni zavod za statistiku (DZS) * desezonirani podaci

Dr avna potronja je do ivljavala visoke stope rasta od 1995.-1997. a to je bilo usporedno visokim stopama rasta raspolo ivoga BDP (vie od pet postotnih poena). Investicije su rasle po vioj stopi od porasta raspolo ivoga BDP u razdoblju od 1998.-2000., kada je raspolo ivi BDP rastao po stopi manjoj od tri posto u odnosu na godinjoj razini.

10

Analiza je na pravljena na desezoniranim podacima koje je prikupio DZS.

44

Slavko Kuli, Zoran Aralica Budunost Hrvatske na du nikoj doktrini... Zb. rad. Ekon. fak. Rij. 2006 vol. 24 sv. 1 39-54 u stalnim cijenama veri ni indeksi Dr avna potronja 121,8 137,2 123,7 102,8 96,1 96,1 107,3 111,9 116,6 104,3 BDP 107,3 106,4 106,9 102,6 99,2 102,9 104,4 105,2 104,3 103,8

Tablica 1: Osnovni makroekonomski agregati i BDP

Osobna potronja 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 130,0 100,5 112,8 99,6 97,1 104,2 104,4 107,5 104,1 103,8

Investicije 107,2 98,8 104,0 102,2 102,8 98,5 93,8 98,2 99,7 99,7

Izvor za originalne podatke: DZS * desezonirani podaci

3.2. Analiza vanjskoga zadu enja u Hrvatskoj od 1990.-2004. Prema podacima Hrvatske Narodne Banke (HNB) udio vanjskoga duga u BDP bio je visok i povean je od 1999.-2004. za trideset i osam postotnih poena; 50% u 1999. i 88% u godini 2004. (DZS 2005. i HNB 2005)11. Ukupan iznos vanjskoga duga Hrvatske porastao je gotovo tri puta mjereno u milijardama dolara od 1998. (10,7) do 2004. (31,0)12. Ipak, tijekom godine 2005. dolazi do blagog smanjivanja iznosa ukupnoga vanjskoga zadu ivanja tako da je na kraju godine 2005.13 iznos vanjskog zadu enja iznosio 30,1 milr. USD. Sektor banke 33,7% i sektor sredinje dr ave 31,9% imali su najvee udjele u ukupnome vanjskome zadu enju u godini 2004. Udio sredinje dr ave u odnosu na 1998., kada je iznosio 36,4%, smanjio se u ukupnome zadu enju za gotovo pet postotnih poena. Apsolutni iznos izravnih ulaganja povean je za vie od devet i pol puta (9,6) u razdoblju od 1998.-2004 14. Udio sektora banaka u ukupnome zadu enju povean je za gotovo deset postotnih poena odnosno 7,8 milr. USD od 1998.-2004. Vanjski se dug nije mogao dogoditi bez sudjelovanja banaka na strani ponude, tj. da nije postojala pretjerana ponuda kredita (Lamfalussy 2000). To je rezultat nesavrene strukture tr ita kapitala, gdje
11

Smanjivanje vanjskoga duga ne znai automatski poboljanje pozicije u kojoj se nalazi Hrvatske. Za davanje takve ocjene potrebno je istra iti kretanje javnoga duga u razdoblju od 1998.-2005. Vrijednosti vanjskoga duga na slici 2 odnose se na vrijednosti iz prosinca svake godine. Vrijednost u 2005. iznimka je od toga pravila, i to zbog toga to je uzeta vrijednost iz srpnja 2005. Budui da podaci o kretanju BDP za ovu godinu nisu izali, autori se nisu uputali u ocjenu udjela vanjskoga zadu enja u ukupnome BDP u 2005. Izravna ulaganja u ukupnoj strukturi zadu enja biti e analizirana u slijedeem odjeljku.

12

13

14

Slavko Kuli, Zoran Aralica Budunost Hrvatske na du nikoj doktrini... Zb. rad. Ekon. fak. Rij. 2006 vol. 24 sv. 1 39-54

45

je na svjetskoj razini mnogo vei broj sudionika na strani ponude, nego na strani potra nje. Ipak u isto vrijeme nije postojala prepoznata nacionalna ekonomska politika koja bi iskoristila prednosti (rast izvoza) to joj donose liberalizacija tr ita, a to je vei obujam organiziranih tr ita.
Slika 2: Vanjski dug po domaim sektorima 1998.-2005.
u mlrd. USD

Izvor za originalne podatke: Hrvatska narodna banka (HNB) * desezonirani podaci

Razmatranjem rasta vanjskoga duga od 1993.do 2004. uoavamo da se prvi znaajniji porast vanjskoga duga pojavio u 1996. (39%)15. Istovremeno se u Hrvatskoj pojavljuje znaajniji trgovinski deficit -3,3 milijardi USD u 1996. i 5,38 milijardi USD u 1997. i otvara se mogunost zadu enja Hrvatske kod vanjskih kreditora parikog i londonskog kluba (usp. Mihaljek 2003,). Drugi znaajniji porast vanjskoga zadu enja dogodio se u razdoblju 2002.-2004. (57,1%), dvije godine poslije ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju (eng. WTO) 2000. i godinu dana nakon pridru ivanja Paktu o stabilnosti i pridru ivanju 2001. To znai da se mo e dovesti u vezu otvaranje kreditnih linija prema Hrvatskoj i ukljuivanje Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju i Pakt o stabilnosti i pridru ivanju s rastom makroekonomskih agregata i s poveanjem vanjskoga zadu enja u uvjetima kada Hrvatska nije imala ekonomsku politiku kojoj bi cilj bio poveati izvoz 16. 3.2.1. Inozemni dug javnog i privatnog sektora Budui da je prethodna analiza inicijalno naznaila da je dolo do smanjenja udjela javnoga sektora u ukupnome vanjskom zadu enju, cilj je ovoga dijela istra iti oblike zadu enja privatnog i javnog sektora. Naime, slijedea je tablica nastala kao ukupan rezultat analize zadu enja bez obzira je li rije o zadu enju javnoga i/ili privatnoga
15 16

U razdoblju od 1991 do 1995 vanjski se dug odnosio na nealocirani dug od Jugoslavije Dodatno bi te postavke valjalo testirati ekonometrijskim modelom.

46

Slavko Kuli, Zoran Aralica Budunost Hrvatske na du nikoj doktrini... Zb. rad. Ekon. fak. Rij. 2006 vol. 24 sv. 1 39-54

sektora. Izravna ulaganja17 i ostala ulaganja18 ine dvije osnovne skupine ulaganja19. Udio izravnih ulaganja u ukupnome zadu enju porastao je za vie od tri i pol puta u razdoblju od 1998. (2,61%) do godine 2004. (8,76%).
Slika 3: Udjeli izravnih i ostala ulaganja u ukupnome zadu enju 1998.-2005.
u postotku (%)

Izvor za originalne podatke: HNB * desezonirani podaci

Sam uinak izravnih stranih ulaganja (ISU) na zemlju primateljicu nije jednostran i potrebno ga je promatrati sa stajalita povezanosti s rastom izvoznog potencijala zemlje (Vuki, 2005.), i/ili sa stajalita povezanosti s gospodarskim rastom pojedine zemlje (Bai, 2005). Ipak, sa stajalita rada zanimljiviji je pogled na ISU kao na mogunost poveanja i/ili smanjenja kapaciteta vraanja dugova. Tako, Gligorov (2004.) smatra da rast ISU dovodi do poveanja izvora vraanja zadu enja, i to ponajprije prikupljenim dodatnim iznosima poreza.

17

Izravna se ulaganja sastoje od kratkoronih i dugoronih ulaganja. Instrumenti tr ita novca, krediti, trgovinski krediti, ostale obveze (kanjenja otplate glavnice i kanjenja otplate kamata) jesu kategorije bez obzira je li rije o kratkoronim i/ili o dugoronim ulaganjima. Ostala se ulaganja takoer sastoje od kratkoronih i dugoronih ulaganja. Podjela kratkoronih i dugoronih ulaganja identina je kao i kod izravnih ulaganja. Za razdoblje od 1998.-2004. uzete su vrijednosti iz dvanaestoga mjeseca. Iznimka je godina 2005., kada je uzeta vrijednost za sedmi mjesec zato to su to posljednji valjani podaci.

18

19

Slavko Kuli, Zoran Aralica Budunost Hrvatske na du nikoj doktrini... Zb. rad. Ekon. fak. Rij. 2006 vol. 24 sv. 1 39-54

47

3.3. Grangerov test vanjske zadu enosti i osobne potronje, investicija i dr avne potronje (osnovnih makroekonomskih varijabli) Grangerovim testom pokuava se utvrditi statistika povezanost izmeu varijabli y i varijabli x uz vremenski odgoeni x. U naem je sluaju cilj testirati djeluju li osobna potronja, investicije i dr avna potronja na vanjsko zadu enje. Isto je tako cilj testirati vezu u drugome smjeru, tj. utvrditi utjee li vanjsko zadu enje na osobnu potronju na investicije i na dr avnu potronju (makroekonomskih varijabli) 20. Model koriten u analizi je: VZ t = a i C t -1 + b iVZ t -1
t =1 P t =1 P P

(1) (2) (3) (4) (5) (6)21.

VZ t = a i I t -1 + bVZ t -1
t =1 P t =1 P

VZ t = a i G t -1 + bVZ t -1
t =1 t =1 P

C t = a iVZ t -1 + bC t -1
t =1 t =1

I t = a iVZ t -1 + bI t -1
t =1 P t =1 P

G t = a iVZ t -1 + bG t -1
t =1 t =1

U analizi su koriteni javno dostupni podaci od HNB i DZS. Vrijednosti su desenozirane i promatrane na tromjesenoj razini od 1995.-2004. Vremenski pomaci kojima se koristilo u analizi iznose do tri vremenska razdoblja ili devet mjeseci tj. jedan vremenski pomak iznosi tri mjeseca. Softwareom STATA 8 napravljena je statistika obrada podataka. Izmeu grupe makroekonomskih varijabli i vanjskoga zadu enja utvreno je postojanje statistike povezanosti. Osobna potronja sa tri vremenska pomaka utjecala je na vanjsko zadu enje Hrvatske od 1995.- 2004. Model objanjava 43,7% promjena vanjskoga zadu enja na osnovi promjena osobne potronje.

20

Rezultati testa koji istra uju uzrono posljedinu povezanost vanjskog zadu enje i makro ekonomskih agregata dani su u prilogu 1. Jednad bom jedan koristi se prilikom izrauna u tablici dva. Jednad bom dva koristi se prilikom izrauna u tablici tri. Jednad bom tri se koristi prilikom izrauna u tablici etiri. Jednad bom etiri, pet i est koristi se prilikom izrauna u tablici pet.

21

48

Slavko Kuli, Zoran Aralica Budunost Hrvatske na du nikoj doktrini... Zb. rad. Ekon. fak. Rij. 2006 vol. 24 sv. 1 39-54

Tablica 2: Uzrono-posljedina povezanost osobne potronje i vanjskog duga od 1995.-2004.

Lagirana varijabla U (t-1), ... , (t-3) Jednad ba Broj promatranja 36 koeficijent V1 V2 V3 V13 V14 V15 _cons .0036538 .0051391 .0043478 .3903219 .0445268 -.1117828 639.2966 Osobna potronja Vanjsko zadu enje Broj RMSE R-sq parametara 7 703.361 0.4369 standardna T P>|t| pogreka .0024057 1.52 0.140 .0027556 1.86 0.072 .0027058 1.61 0.119 .1709111 2.28 0.030 .1768645 0.25 0.803 .188576 -0.59 0.558 223.8932 2.86 0.008

F 3.750063

P 0.0070

[95% Interval pouzdanosti] -.001266 -.0004968 -.0011863 .0407695 -.3172018 -.497464 181.3836 .008574 .0107749 .0098819 .7398743 .4062553 .2738985 1097.21

Izvor: Izraun autora

Kao i u prethodnome sluaju investicije su bile statistiki znaajno povezane s vanjskim zadu enjem od 1995.do 2004. Promjene investicija i zadu enja u prethodnim razdobljima objanjavaju 43,2% promjena ukupnoga zadu enja u istome razdoblju promatranja.
Tablica 3: Uzrono-posljedina povezanost investicija i vanjskog duga od 1995.-2004.
Lagirana varijabla U (t-1), ... , (t-3) Jednad ba Broj promatranja 36 koeficijent V5 V6 V7 V13 V14 V15 _cons .0006339 .0010096 .0003944 .4889778 .2269502 -.1117828 639.2966 Investicije Vanjsko zadu enje Broj RMSE R-sq parametara 7 706.1421 0.4324 standardna T P>|t| pogreka .0004961 1.28 0.212 .000513 1.97 0.059 .0005104 0.77 0.446 .1689927 2.89 0.007 .1637567 1.39 0.176 .188576 -0.59 0.558 223.8932 2.86 0.008

F 3.682583

P 0.0077

[95% Interval pouzdanosti] -.0003809 -.0000396 -.0006494 .1433489 -.1079698 -.497464 181.3836 .0016486 .0020587 .0014383 .8346066 .5618701 .2738985 1097.21

Izvor: Izraun autora

Slavko Kuli, Zoran Aralica Budunost Hrvatske na du nikoj doktrini... Zb. rad. Ekon. fak. Rij. 2006 vol. 24 sv. 1 39-54

49

Utjecaj dr avne potronje na vanjsko zadu enje procijenjen Grangerovim modelom bio je statistiki znaajan u razdoblju od 1995.-2004. s tim da je modelom objanjeno 43,7% ukupnih promjena vanjskoga zadu enja.
Tablica 4: Uzrono-posljedina povezanost dr avne potronje i vanjskoga duga od 1995.-2004.
Lagirana varijabla U (t-1), ... , (t-3) Vanjsko zadu enje Jednad ba Broj promatranja 36 koeficijent V9 V10 V11 V13 V14 V15 _cons -.0002499 .0020015 0028144 .5199201 .1620296 -.064471 252.6629 Broj parametara 7 standardna pogreka .0016493 .0016471 .0015843 .1740521 .17505 .1882169 174.1347 RMSE 703.361 T -0.15 1.22 1.78 2.99 0.93 -0.34 1.45 R-sq 0.4369 P>|t| -0.881 0.234 0.086 0.006 0.362 0.734 0.158 F 3.750063 P 0.0070 Investicije

[95% Interval pouzdanosti] -.003623 -.0013671 -.0004258 .1639436 -.1959879 -.4494178 -103.4825 .031232 .0053701 .0060547 .8758966 .5200471 .3204757 608.8083

Izvor: Izraun autora

Vanjsko zadu enje nije imalo statistiki utjecaj na makroekonomske agregate: osobnu potronju, investicije i dr avnu potronju od 1995.-2004.
Tablica 5: Uzrono posljedina povezanost vanjskoga duga i potronje od 1995.-2004.
Lagirana varijabla U (t-1), ... , (t-3) Potronja Jednad ba Broj promatranja 36 Broj promatranja 36 Broj promatranja 36 Broj parametara 7 RMSE 267832.9 Investicije R-sq 0.1555 R-sq 0.2415 R-sq 0.2298 F .889679 F 1.538545 F 1.441699 P 0.5152 P 0.2010 P 0.2330 Vanjsko zadu enje

Jednad ba

Jednad ba

Broj RMSE parametara 7 48899.81 Dr avna potronja Broj RMSE parametara 7 82183.39

Izvor: Izraun autora

50

Slavko Kuli, Zoran Aralica Budunost Hrvatske na du nikoj doktrini... Zb. rad. Ekon. fak. Rij. 2006 vol. 24 sv. 1 39-54

4. Zakljuak
Razlazom Hrvatske s bivom SFRJ kao izlazom, naslijeen je relativno nizak inozemni dug (oko 3,5 milijarde USD). To znai da je Hrvatska roena s dugom kao novi ivi organizam u svijetu dr ava u dekonstrukciji i svijetu gdje dominantu ulogu imaju multinacionalne kompanije u stvaranju. Ono to se dogaalo od poetka devedesetih, a posebno od razdoblja 1994.-2005. kada je izvrena analiza u radu, upuuje na zakljuak da je Hrvatska s lakoom ulazila u sve dublje du niko-vjerovnike odnose, ponajprije s globalnim meunarodnim financijskim institucijama (MMF, EBRD, IFC) i s meunarodnim privatnim i/ili dr avnim bankama. Lakoa ula enja u potronju svega na inozemni dug preferirala je psihologiju pomoi, a zapostavljala je psihologiju stvaranja vlastitim snagama novih i dodanih vrijednosti. Psihologija pomoi (mentalitet naroda) uvlaila je u najamnu psihologiju odbacujui svaku pomisao stvaranja ili proizvodnje ivota iz sebe to karakterizira inteligentna bia i kralje njake. Psihologija pomoi i najamna psihologija pogodavale su najamnoj ekonomiji u beskoncepcijskom stanju u kretanju. Grangerovim testom je dokazana uzrono posljedina povezanost izmeu porasta makroekonomskih agregata i vanjskog zadu enja od godine 1995. do 2004. Rad je dokazao da je pri tome takva povezanost bila najizra enija kod osobne i dr avne potronje 43,7%. Tonije, vie od svake druge, od ukupno pet novanih jedinica vanjskog zadu enja mo e se objasniti vrijednostima osobne i dr avne potronje promatranih u prethodnim razdobljima. Ukupne politike posljedice takvog ponaanja su negativne i dalekose ne. Naime zadu ivanje dr ave i drutva smatra se je najdubljim podrivanjem demokracije koje nije bilo dosad, povodom ivota i rada na dug, pa ak i na reprogramiranje inozemnoga ni unutarnjega duga. Alternativa du niko vjerovnikoj ekonomiji su tehnoloko-tehnika izvozna orijentacija, stvaranje novih i dodanih vrijednosti u hrvatskoj stvarnosti, pravilnije upravljanje i gospodarenje prostorom, izvorima i dobrima i s toga naslova rast BDP, s ekvivalentnom meunarodnom razmjenom kulturnih i materijalnih vrijednosti. Ta mogunost za opstanak iza razvitak ivota neprimjereno je izostavljena i zapostavljena zbog koncepcije vladanja na dug hrvatskim prostorom i narodom.

Literatura
Babi, A. (1995.) Analiza Bilance Plaanja, magistarski rad, Ekonomski Fakultet, Zagreb. Bai, K. (2005.) Utjecaj izravnih stranih ulaganja na gospodarski rast sluaj skupine tranzicijskih gospodarstava sredinje i istone Europe, Magistarski rad, Ekonomski Fakultet, Zagreb. Kuli, S. (1999) What is Consciousness of the Modern World?, Zagreb: The Institute of Economics.

Slavko Kuli, Zoran Aralica Budunost Hrvatske na du nikoj doktrini... Zb. rad. Ekon. fak. Rij. 2006 vol. 24 sv. 1 39-54

51

Kuli, S. (1998.) Nu nost rekonstrukcije hrvatskog drutva i ekonomije, Zagreb: Ekonomski Institut. Kuli, S. Bebek, B. (1986.) Kritika du nika ekonomija- Kritika najamne svijesti, Zagreb: Ekonomska biblioteka- Izdanje Birotethnika Lamfalussy, A. (2000) Financial crises in emerging countries: An essay on financial globalisation and fragility, Yale University Press Mihaljek, D. (2003) Macroeconomic Aspects of Croatias Accession to the European Union, IN: Croatian Accession to the European Union: Institutional Challenghes, second volume, Zagreb, The Institute for Public Finance, pp: 25-65. OECD Organisation for Economic Co-operation and Development, (2003) Croatia Enterprise Policy Performance Assessment South East Europe Compact for Reform, investment integrity and growth, Zagreb.// www.oecd.org/dataoecd/2/42/20637229.pdf. (konzultirano 15.10.2005). Primorac, . (2003) The future of banks: Have Croatias bank system been consolidated? U: VI. Konferencija Hrvatskog Tr ita Novca, 8-9 svibnja, Pore, Zagreb: TEB str: 133-153 Gligorov, V. (2004) Debt Sustainability and Growth in Croatia, Vienna: The Vienna Institute for International Economic (Studies Research Report -306) Samodol, A. (2003) Inter-institutional communication and Money Market U:VI. Konferencija Hrvatskog Tr ita Novca, 8-9 svibnja, Pore, Zagreb: TEB str: 154-167 Stiglitz, J. (2003a) : Ethics, Market and Government Failure, and Globalization, presented to the Vatican Conference at the Ninth Plenary Session of the Pontifical Academy of Social Sciences, Casina Pio IV, 2-6 May, 2003. // http://www1.gsb.columbia.edu/faculty/jstiglitz/download/Govt_Failure_Glob alitzation.pdf. (konzultirano 20.09.2005) Stiglitz, J. (2003b): Dealing with Debt- How to Reform the Global Financial System, IN Harvard International Review,25 (1), Spring 2003, pp. 54-59 // http://www1.gsb.columbia.edu/faculty/jstiglitz/download/Dealing_with_Debt. pdf (konzultirano 15.09.2005) Stiglitz, J. (2002) Development Policies in a World of Globalization, Paper presented at the seminar New International Trend for Economic Development on the occasion of the fiftieth anniversary of the Brazilian Economic and Social Development Bank (BNDES) Rio Janerio, Brazil // http://www-1.gsb.columbia.edu/faculty/jstiglitz/download/DevelopmentGloba lization.pdf (konzultirano 01.09.2005) Vidovic, H. Gligorov, V. (2004) Croatias Delayed Transition: Competitiveness and Economic Policy Challenges. Vienna: The Vienna Institute for International Economic (Studies Research Reports, 304)

52

Slavko Kuli, Zoran Aralica Budunost Hrvatske na du nikoj doktrini... Zb. rad. Ekon. fak. Rij. 2006 vol. 24 sv. 1 39-54

Vuki, G. (2005), Utjecaj Izravnih Stranih Ulaganja na Izvoz Hrvatske Preraivake Industrije, Financijska Teorija i Praksa, 29 (2), str: 147-175

Croatian future based on the debt doctrine cause-effect connection of consumption and foreign debt
Slavko Kuli1, Zoran Aralica2
Abstract The article is based on analysis of debt economy functioning in conditions of non-conceptual economic environment in Croatia. The debt doctrine economy as a subject of culture and civilization has emerged and functions in the period of deconstruction of the world of states and construction of the world of global interests. Concurrently, the influence of supranational types of political and socio-economic system has been increasing on all levels of management ( from local to national and supranational). The basic hypothesis is that external debt in Croatia is a consequence of irrational governance, managing resources and organizing life, no matter whether it is a state or an individual. The paper has two main objectives. The first one is to conduct research into basic elements of psychology of debt economy prevalent in Croatia, and the other one is to investigate by applying the Grangers test - the connection between macroeconomic aggregates (personal and state costs and investments) and external debts. Key words: external debt, economics of rent, Grangers test, macroeconomic aggregates JEL classification: E0

Full Professor, The Institute of Economics, Zagreb, Trg J.F.Kennedya 7. 10000 Zagreb, Croatia. Scientific affiliation: sociology of international relations. Phone: +385 1 2335 700, Fax: +385 1 2335 165, E-mail: skulic@eizg.hr MSc, The Institute of Economics, Zagreb, Trg J.F.Kennedya 7. 10000 Zagreb, Croatia. Scientific affiliation: technologies, competitiveness, economics of energetics sector. Phone: +385 1 2335 700, Fax: +385 1 2335 165, E-mail: zaralica@eizg.hr

Slavko Kuli, Zoran Aralica Budunost Hrvatske na du nikoj doktrini... Zb. rad. Ekon. fak. Rij. 2006 vol. 24 sv. 1 39-54

53

Prilozi
Tablica 7: Uzrono-posljedina povezanost vanjskoga zadu enja i osobne potronje od 1995.-2004. Table 7: Cause-effect ratio of external debt and personal expenditure in 1995-2004
Lagirana varijabla U (t-1), ... , (t-3) Vanjsko zadu enje

v1 v2 v3 v13 v14 v15 _cons

Osobna potronja Standardna Koeficijent t P>|t| pogreka -.1195373 .1881834 -0.64 0.530 -.1636114 .19457 -0.84 0.407 -.3098633 .1935798 -1.60 0.120 54.24223 64.0973 0.85 0.404 -76.57808 62.11133 -1.23 0.228 -12.57783 64.10639 -0.20 0.846 10539.68 65244.83 0.16 0.873

[95% Interval pouzdanosti] -.5044156 -.5615516 -.7057785 -76.85147 -203.61 -143.6901 -12290 .2653409 .2343289 .0860519 185.3359 50.45386 118.5345 143980.3

Izvor: Izraun autora

Tablica 8: Uzrono-posljedina povezanost vanjskoga zadu enja i investicija od 1995.-2004. Table 8: Cause-effect ratio of external debt and investments 1995-2004
Lagirana varijabla U (t-1), ... , (t-3) Investicije Koeficijent v5 v6 v7 v13 v14 v15 _cons .1173938 .0264075 .0837026 25.59535 -4.423152 1.403891 18067.63 Standardna pogreka .1723111 .197372 .1938065 12.24156 12.66798 13.50682 16036.42 t 0.68 0.13 0.43 2.09 -0.35 0.10 1.13 P>|t| 0.501 0.894 0.669 0.045 0.729 0.918 0.269 [95% Interval pouzdanosti] -.2350219 -.3772636 -.3126762 .5585503 -30.33207 -26.22065 50865.79 .4698095 .4300786 .4800813 50.63215 21.48577 29.02843 14730.53 Vanjsko zadu enje

Izvor: Izraun autora

54

Slavko Kuli, Zoran Aralica Budunost Hrvatske na du nikoj doktrini... Zb. rad. Ekon. fak. Rij. 2006 vol. 24 sv. 1 39-54

Tablica 9: Uzrono posljedina povezanost vanjskoga zadu enja i dr avne potronje od 1995.-2004. Table 9: Cause-effect ratio of external debt and government expenditures in 1995-2004
Lagirana varijabla U (t-1), ... , (t-3) Investicije Koeficijent v9 v10 v11 v13 v14 v15 _cons Izvor: Izraun autora .5197282 .0318441 .1282196 1.3092 -14.00723 -8.398232 22816.56 Standardna pogreka .1927052 .1924503 .1851153 20.33692 20.45352 21.99198 20346.56 t 2.70 0.17 0.69 0.06 -0.68 -0.38 1.12 P>|t| 0.012 0.870 0.494 0.949 0.499 0.705 0.271 [95% Interval pouzdanosti] .1256018 -.361761 -.2503836 -40.28446 -55.83937 -53.37689 -18796.83 .9138547 .4254493 .5068228 42.90286 27.82491 36.58042 64429.96 Vanjsko zadu enje