LIST U^ENIKA O[ "VESELIN MASLE[A" U FO^I BROJ - 6

Fo~a, mart 2007. godine. List izlazi uz blagoslov Wegovog Visokopreosve Visokopreosve{tenstva Mitropolita dabrobosanskog Gospodina Nikolaja. List uredili: protojerej Ranko Bilinac, nastavnici: Mirjana Stupar, Ranko Kova~, Dragica Kova~, Milana Miqani}, Stanko Simovi}, Radmil Kova~evi} i u~enici Informati~ke i va~, Novinarske sekcije. List je besplatan.

AnastasijA br. 6

Rije~ uz {esti broj. Po{tovani u~enici, uz pomo} Bo`iju {tampasmo i ovaj {esti po redu broj |a~kog lista "Anastasija". Ovaj broj posve}ujemo velikim hri{}anskim praznicima Sretewu Gospodwem i Cvijetima. Ujedno koristimo priliku da se zahvalimo svima koji su na nesebi~an na~in zahvalimo pomogli i ukqu~ili se u realizaciju ovog broja. Neka bi Bog svima koji su pomogli stostruko vratio. PRILO@NICI: Zahvaqujemo se pripadnicima jedinice LOT EUFOR Fo~a na {tampawa nov~anom prilogu i ukazanoj pomo}i prilikom {tampawa tre}eg i ~etvrtog broja |a~kih novina. ULAZAK GOSPODA ISUSA HRISTA U JERUSALIM - CVIJETI
(ikona sa naslovne strane)

je}awe na sve~ani Hristov ulazak u Jerusalim na magarcu ozna~ava ovaj praznik. Hristos je tokom svoje troipogodi{we djelatnosti propovjedao uglavnom u Galileji, da bi pred kraj svoga propovjedao `ivota vi{e obratio pa`wu na jerusalimske i judejske krajeve. U nedequ je Hristos, slavom ovjen~an i cvije}em do~ekan, u{ao u Jerusalim. Djeca su nosila palmine grane i cvije}e i tako pozdravqala Hrista. Svijet je pohrlio da pozdravi Proroka koji je toliko ~uda u~inio, bolesnih i nemo}nih izlije~io, dobrih i pou~nih rije~i izrekao. Priznali su da je On bio onaj ~iji je dolazak prorokovan vijekovima. SRETEWE GOSPODWE
(ikona sa unutra{e strane)

vaj praznik obiqe`ava susret Simeona Bogoprimca i malog Isusa praznik u jerusalimskom hramu. Po Mojsijevom zakonu, `ena ako je rodila mu{ko dijete, smatrala se ne~istom ~etrdeset dana. Nakon toga, morala je i}i u crkvu da bi se o~istila od "grijeha" i prinijeti `rtvu, jagwe od godinu dana. Bogorodica Marija je donijela dva goluba, gwe {to svjedo~i o wenom siroma{tvu. Po{to je u Jerusalimu svoje posledwe dane provodio starac Simeon, kome je Sveti Duh bio objavio da ne}e umrijeti dok ne vidi Hrista, prepoznao je da je novoro|en novoro|eno dijete zapravo Spasiteq. U narodu se vjeruje da se na taj dan sre}u zima i proqe}e, pa zato ba{ tog dana me~ka izlazi iz svoje jazbine da pogleda niz sunce. Ako spazi svoju sjenku, vra}a se u jazbinu da produ`i spavawe jo{ {est sedmica, jer }e zima jo{ toliko trajati, a ako je ne vidi, odlazi u {umu da tra`i hranu. To se tuma~i: ako oliko je na Sretewe obla~no, kraj zime }e biti lijep, a ako je vedro, zima }e biti hladna i vjetrovita. Praznik se slavi 15. februara.

AnastasijA br. 6

SVETA TAJNA KR[TEWA rvi qudski grijeh nastao je jo{ u raju, kada su prvi qudi Adam i Eva pogazili Bo`iju zapovjest. Uzrok prvog grijeha bila je gordost, a posqedica progon prvih qudi iz raja. Od tada se taj prvi, praroditeq praroditeqski grijeh prenosi sa generacije na generaciju. Zbog toga se jo{ naziva i nasqedni grijeh. Jedini na~in da se o~istimo od posledica ovog grijeha jeste kroz Svetu tajnu kr{tewa, jer u ovoj Svetoj tajni dobijamo blagodat Duha Svetog, koja ~isti du{u od svih grijehova i osve}uje je. Ovo zna~i da se kroz ovu Svetu tajnu ~istimo i od li~nih grijehova koje smo na~inili od ro|ewa do dana kr{tewa i duhovno se ponovo ra|amo za Boga i za `ivot vje~ni. Kr{tewem se postaje ~lan Crkve Hristove, hri{}anin, a ne ro|ewem. Ko se ne krsti nije dostojan da primi i ostale Svete tajne. Osnovni preduslov za kr{tewe je vjera u Gospoda Isusa Hrista, da je On Sin Bo`iji i da je postradao i vaskrsao iz mrtvih i da }e ponovo do}i da sudi `ivima i mrtvima. Tako|e da bi smo bili kr{teni, moramo znati osnovne istine hri{}anske vjere i naravno koliko je to mogu}e po i, wima i `ivjeti. Kr{tewe se ne mo`e obaviti bez kuma, ili kume. Kum mo`e biti svaka kr{tena i punoqetna osoba koja vodi `ivot primjeran jednom hri{}aninu. On je garancija da smo ispunili duhovne preduslove za kr{tewe. ^inom kr{tewa kum postaje na{ duhovni otac koji nas do kraja `ivota vodi i usmjerava na put istine i bogopoznawa. On postaje odgovoran za na{ duhovni `ivot. Ovo treba imati na umu prilikom izbora osobe koja }e na biti kum. nam Svetu tajnu kr{tewa obavqa sve{tenik i vladika. U izuzetnim slu~ajevima, npr. kod te{kih bolesnika, kada nisu prisutni ni sve{tenik ni episkop, da bolesnik ne bi umro nekr{ten, kr{tewe mo`e obaviti i |akon, odnosno bilo koja kr{tena osoba koja zna formulu kr{tewa: "Kr{tava se sluga Bo`iji (ime) u ime Oca, Amin i Sina, Amin i Svetoga Duha, Amin". Ako bolesnik ozdravi, sve{tenik dopuwuje Svetu tajnu kr{tewa i vr{i Svetu tajnu miropomazawa. Sam ~in kr{tewa izgleda tako {to sve{tenik lice koje se krsti tri puta pogru`ava, odnosno zagwuruje u osve}enu vodu, u ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Tako|e sve{tenik od lica koje se kr{tava zahtijeva odricawe od satane, pokajawe i pravo ispovjedawe istina hri{}anske vjere, sadr`anog u Simvolu Vjere. Ako je dijete malo, na postavqena pitawa dijete odgovara kum. Za kr{tewe je potrebno: 1. izvod iz mati~ne kwige ro|enih, 2. kum, 3. bijelo platno, 4. svije}a i 5. poznavawe osnovnih istina hri{}anske vjere.

AnastasijA br. 6

MANASTIR @I^A anastir @i~a nalazi se u selu Kru{evici, na putu izme|u Kraqeva i Mataru{ke Bawe. Zadu`bina je kraqa Stefana Prvovjen~anog. Gradwa glavne manastirske crkve posve}ene Hristovom Vaznesewu zapo~eta je oko 1206. godine, a zavr{ena prije 1217. godine, kada je ktitor dobio ena kraqevsku krunu iz Rima. Za istoriju srpskog naroda i wegove crkve @i~a ima veliki zna~aj. Ovde je Sv. Sava, kao prvi arhiepiskop nezavisne srpske crkve, koja je stekla samostalnost 1219. godine, postavio sjedi{te srpske crkve, krunisao {te svog brata za kraqa i posvetio episkope novoosnovanih eparhija. Tu su krunisani i Stefanovi naslednici, sinovi Radoslav i Vladislav, rukopolo`en je arhiepiskop Arsenije, prvi naslednik Sv. Save na ~elu srpske crkve. Kada je sredinom XIII vijeka arhiepiskopski presto iz @i~e premje{ten u Pe}ku patrijar{iju, @i~a nije izgubila svoj ugled, ve} je on porastao, naro~ito u vrijeme pred gubitak srpske nezavisnosti kada su u woj boravili velikodostojnici Srpske crkve. Krajem XIII vijeka manastir je stradao i po~etkom slede}eg vijeka obnavqa ga kraq Milutin. U vrijeme turske vlasti @i~a je nekoliko puta opusto{ena i obnavqana, a dana{wi izgled rezultat je velikih restauratorskih zahvata izme|u 1925. i 1935. godine i krajem osamdesetih godina. Po svojoj arhitekturi @i~a ina. pripada ra{koj {koli, a fasade su crvene boje po ugledu na svetogorsku arhitekturu. Prvobitna crkva je jednobrodna gra|evina sa {irokom polukru`nom oltarskom apsidom na isto~noj strani, pripratom na zapadnoj i pravougaonim pjevni~kim prostorima na ju`noj i sjevernoj strani. @i~a je zahvaquju}i ~iwenici da je bila sjedi{te arhiepiskopije zna~ajno uticala na kasnije spomenike ra{ke {kole, otvaraju}i put svetogorskim uticajima. U veoma o{te}enom zidnom slikarstvu raspoznaju se tri hronolo{ko se hronolo{ko-stilske cjeline. Prvu ~ine freske nastale posle sticawa crkvene nezavisnosti, a autori su bili carigradski majstori. Drugu cjelinu ~ine slabo o~uvane freske u kapeli kule, nastale po~etkom ~etvrte decenije XIII vijeka. Najzna~ajniju celinu ~ine freske nastale izme|u 1309. i 1316. godine, koje se nalaze u glavnom dijelu crkve, a ~ine ih tematske cjeline: Veliki praznici, Scene iz `ivota Hrista, stoje}e svetiteqske figure i wihova poprsja. Autori ovih fresaka su majstori poznate slikarske radionice kraqa Milutina, ~ija su djela i freske u Starom radionice Nagori~anu, Bogorodici Qevi{koj u Prizrenu i Kraqevskoj crkvi u Studenici. Isto~no od glavnog manastirskog hrama nalazi se crkva Sv. Teodora Tirona i Teodora Stratilata, iz XIV vijeka, jedina jo{ o~uvana gra|evina sredwovjekovnog manastirskog o~uvana kompleksa, jednostavne arhitekture i plemenitih proporcija, obnovqena krajem XVIII veka.

AnastasijA br. 6

SVETORODNA LOZA NEMAWI]A e|u brojnim srpskim dinastijama najve}i doprinos srpskoj dr`avi i narodu dala je dinastija Nemawi}a, koja je stolovala dva vijeka (11691371; 1381). U osam nara{taja Nemawi}a, koliko ih je bilo po mu{koj liniji, od kojih nam je poimence poznato vi{e od {ezdeset, kao svetiteqe slavimo devetnaest Nemawi}a. (1166STEFAN NEMAWA Monah Simeon (1166-1196) tefan Nemawa je sin kneza Zavida ro|en u Dukqi na Mora~i, Ra{ka (danas Crna Gora). Nemawa je osniva~ "svetorodne dinastije Nemawi}a" koja je vladala Srbijom preko dvije stotine godina. U tom razdobqu Srbija je pre{la put od male rascepkane kne`evine do carevine i najmo}nije zemqe na Balkanu. Stefan Nemawa je podigao mnoge manastire, a najpoznatiji su mu Studenica i Hilandar. Naklonost i qubav prema gradwi manastira karakteri{e sve vladare loze Nemawi}a. Vlast je prenio na sina Stefana, zamona{io se i kao monah Simeon umro je u Hilandaru. (1175RASTKO NEMAWI] Sveti Sava (1175-1235) ava je najmla|i Nemawin sin, ro|en 1175. godine. Rano je napustio svetovni `ivot i ve} 1191. godine odlazi u Svetu Goru. Uz pomo} oca podi`e pravoslavni manastir Hilandar. Sveti Sava je radio na izgradwi duhovnog jedinstva kod Srba, na podizawu wegove samosvijesti i moralne snage. Izborio je autokefalnost (samostalnost) Srpske pravoslavne crkve 1219. godine. Tada je postao prvi srpski arhiereskop sa sjedi{em u @i~i. Nastojao je da Srbiju u~ini pravom dr`avom. Sava je napisao Namokanon, koji predstavqa zbornik zakona po kojima se upravqalo u novostvorenoj osamostaqenoj crkvi i srpskoj dr`avi. Umro je u Trnovu u Bugarskoj 1236. godine, a mo{ti su mu prenijete u manastir Mile{evo. Sinan-pa{a, veliki vezir, spaquje mo{ti na Vra~aru 27. aprila 1594. godine, danas je na tom mestu podignut velelepni hram Svetoga Save. (1196STEFAN PRVOVJEN^ANI Sveti Kraq (1196-1228) redwi sin Stefana Nemawe, bio je veliki `upan (1196-1217) i kraq Srbije (1217-1228). Po wegovom dolasku na vlast izbija ~etvrti krsta{ki rat. Sru{eno je Vizantijsko i nastalo Latinsko carstvo. Srbija je napadnuta od Ugarske, Bugarske i vojske Latinskog carstva. Uz sna`an otpor cjelokupnog naroda protiv zavojeva~a i u savezu sa Mleta~kom republikom Stefan Prvovjen~ani spasava raskomadanu Srbiju. Da bi ga tako sna`nog i otpornog pridobio na svoju stranu, papa mu {aqe svoju kraqevsku krunu, posle ~ega je Stefan progla{en za kraqa Srbije, Dukqe, Travunije, Dalmacije i Huma. Izgradio je manastir @i~u u kojoj je ~inodejstvovao wegov brat Sveti Sava. Pred kraj `ivota povukao se u manastir, a vlast predao najstarijem sinu Radoslavu. O ostalim svetiteqima iz svetorodne loze Nemawi}a govori}emo u narednom broju lista "Anastasija".

AnastasijA br. 6

PJESMA O SVETOM SAVI Dalekih vijekova, na Svetoj Gori, Zamona{i se Sveti Sava I od tada mu se narod moli. Putovao svijetom i u~io qude, Prosve}iv'o narod da mudriji bude. Svetog Savu djeca vole, jer ga {kole slave, Priredbe spremaju i kola~e prave. ola~e Stefan Vasiqevi} III2 SVETI SAVO Sveti Sava Srbe voli I za wih se Bogu moli. U~eni~e, ti da zna{, Sveti Sava za{titnik je na{. Zato u~i, idi pravo, Pomo}e ti Sveti Savo! Dejan Simovi} VII2 SVETI SAVA Kao sunce iz oblaka Pojavi se sila jaka Dvanaesti vijek je bio Kad se Sava pojavio. Srbija je zemqa mala Uglednu nam li~nost dala. Sin uglednog tog `upana Sti`e vijest sa svih strana. Oti{ao Svetoj Gori Da se tamo Bogu moli Postao je monah Sava Ugledna je srpska glava. Prosvetiteq je mnoge {kole noge I zato ga Srbi vole. Na Svetoj je Gori bio I Hilandar sagradio. Nemawi}a dinastija Od svih je uglednija. Tog velikog srpskog sina Slavi cijela otaxbina. Sne`ana Nena Blagojevi} III2 SVETI SAVA Bio je otac srpskog roda, Srpske kulture i duhovnosti, uhovnosti, I svoj narod je u~io Vjeri i pobo`nosti. Zvao se Rastko Prije nego je Sava dobio ime I da je sada `iv Sigurno bi se ponosio wime. Srpski ga narod pamti Kao velikog Bo`ijeg ~ovjeka, Kao i svi Srbi, Pamti}u ga i ja dovijeka. Lana Filipovi} VII3 SVETI SAVA Kud prohuja{e vijekovi kleti, Te{ka sudba na Srbina pade, Cijelom rodu u amanet dade Svetosavqe branit', obaveza stade. Ti si Savo, tamu osvijetlio Pravoslavnu vjeru u~vrstio Ka tebi smo misli svoje slali U molitvi snagu dobijali. Svetitequ ime na{e di~no Tebi pjeva svako srce srpsko Jer si slavu za nebesa stek'o Kod Pravednog nam mjesto pripravio. Selena Mileti} VII2 BOQEG PUTA OD SAVINOG NEMA O~i svijetle niz staze gledaju, Kojim putem noge da predaju. [irok vodi kroz novac do mo}i, Na uskome je te{ko ciqu do}i. Tim je putem Sveti Sava pro{'o Pun je zamki, patwe, odricawa, Snaga su mu qubav, svjetlost, znawa, A nagrada mir i nebo obe}awa. Boqeg puta od Savinog nema ^isti srce, du{u prosve}uje Pravoslavqe vje~na mu je tema, Kroz qubav nam nebo daruje. am Nata{a Bodiroga VII2

AnastasijA br. 6

SVETI SAVA Mnogo godina je proteklo Od kako je Sveti Sava Spoznao jednu istinu `ivota. Bogatstvo ~ovjekovo Nijesu wegovi dukati i imawe. To su dobrota, plemenitost i znawe. A narod Savin Tada je malo znao, Zato je on Bogu Zakletvu dao. Cijeli `ivot Posvetio je narodu svom, U~io ga da ~ita i pi{e, U~io ga da slobodno di{e.. Bakqu plemenitosti Pred sobom je nosio, Dok je po srpskim Zemqama hodio.
Milan Mitrovi} VII3

PROSLAVQAJMO SVETOG SAVU Stih koji se prvi napisati mora I stoji uvijek u pjesmama sli~nim, Prvo da se zna: Sveti Sava To je {kolska slava. O wemu svako zna pone{to, Srbe je u~io uspje{no i vje{to, A kada bi se danas vratio Da vidi {ta se de{ava Ne bi ni on stigao Sve probleme da porje{ava. Sveti Savo bio si i bi}e{ I u svaki dom danas ti sti}i }e{. U {koli kao i svakog Gospodweg qeta, Atmosfera vrlo je sve~ana, Par lijepih govora o Svetom Savi ih Nakon ~ega se svi posve}uju proslavi. Ustaqenim protokolom Sve se desi kako treba. A kada se svi skupimo poslije slave I pri~amo o Svetom Savi I on zauvijek ostaje U na{oj malenoj glavi.
Bojana [kipina VII2

SVETI SAVA Za zada}u dobili smo Pjesmicu o Svetom Savi Pa pi{emo sada o wemu a I wegovoj vje~noj slavi. Prosvetiteq on je bio, Imao je mnogo |aka, Svoje znawe nije krio, Sa wim {kola bje{e laka. Duhovni je vo|a nama Wega slave mnoge {kole, Prisustvuje svakom ~asu Pa ga |aci mnogo vole. Kroz vijekove pratio nas, Nau~io nas je svemu, s I dan danas on je s' nama Pa pi{emo u ~ast wemu.
Selena Mileti} VII2

SVETI SAVA Sa Vra~ara vatra gori a Srpski narod glasno zbori: "Bog ubio du{manina, [to zapali srpskog sina". Sveti Savo, carska kruno, Volimo te puno, puno. Svjetlost tvoja obasjava Srca na{a, na{a poqa, Jer Bo`ija to je voqa. Ti si vjera, ti si slava Besmrtna je tvoja glava.
Svetlana Popovi} VI2

AnastasijA br. 6

SVETI SAVA Svetitequ, srpski sine, Slavimo te od miline I u crkvi i u {koli Svak' te slavi ko te voli. Svetitequ, srpski Savo, Pjevamo ti na sav glas I molimo svi zajedno Pomozi i spasi nas. Dejana Lazovi} VII2 SVETI SAVA U pono}ne tihe ~ase I duboki no}ni mir Stupio je mladi Rastko Pred bijeli manastir. Otvorio lakom rukom Manastirske te{ke dveri, A pred wim se pokloni{e Svetogorski kalu|eri. - Bra}o moja, sluge Bo`ije, Prinesite hqeb i vodu Da zakletvu polo`i polo`imo Pravoslavqu i svom rodu. - Dobro do{'o, srpski prin~e Primamo te srca ~ista Tvoje ime Sveti Sava Kroz vijekove neka blista. Od te davne svijetle no}i Do dana{wega ovog dana Pred Bogom se za nas moli Na{ u~iteq - Sveti Sava. Smiqana Mari} VI1 SLAVIMO SLAVIMO SLAVU Neka se danas molitva ~uje, Neka crkvena zvona zabruje, Neka tamjan svud' zamiri, Neka se pravoslavqe slo`i i miri. Danas slavimo {kolsku slavu, I spomiwemo Svetoga Savu. Danas pjevamo pjesme svetitequ, Na{em prvom srpskom u~itequ. Danas kli~emo i slavimo sveca, Tebe Sveti Savo, Jer smo tvoji i Hristova djeca. Miqan Avram VII2 SVETI SAVA U {koli na zidu, Stoji ikona Svetog Save, U wega gledaju Mnoge okice male. Sveti Sava djecu voli I za wih se Bogu moli. Jelena Ostoji} III2

SVETI SAVA Sveti Sava krsna slava, a Krsna slava na{ih Srba. Srbi mu vjerova{e I slavu mu odr`a{e. Sveti Sava je: "Srca moga utje{iteq, Du{e moje svetiteq, Svih radosti voditeq, Bolova izbaviteq". Spali ga du{manin zli, Na loma~i izgori. Ali duh wegov ostade U slavi Svetoga Save. Izgori tijelo arhiepiskopa Save, Al' ostade vjera {to nam je predade. Podu~i nas svemu i sva~emu: "Zajedno se molite, Zajedno sre}u dijelite I svoj `ivot ~uvajte". Sveti Sava bje{e svetiteq I na{e vjere u~iteq. Nikolina Starovi} VI2

AnastasijA br. 6

SVETI SAVA Evo jo{ jedno jutro. Zimsko, ali svijetlo. Tamjanom oka|eno. Savindan slava moje i tvoje {kole. Svije}u dr`im u drhtavim dje~ijim rukama. Sveti Savo, pomozi da prona|emo put koji je tebi otac pokazao. Okupi nas i prosvijetli zdravim i ~istim mislima, nau~i nas da shvatimo kako je draga zemqa svoja, kako smo svi ne~ije k}eri i sinovi. Jer, nije nam svaka misao ista, molitva iskrena, srce samilosno i vjerovawe jako. Saberi nas u~itequ i prosvetitequ na{, srpske crkve i dr`ave u jedno sazvje`|e i prati nas okom svojim. Zasvijetli svojom zvijezdom i nahrani svojom qubavqu i nadom. Srbi, svetosavci, zabrinuti su kuda wihov rod ide. Strahuju za svoje potomke. Zato, Sveti Savo, izmiritequ, prosvijetli i razbistri um na{ u ime Oca i Sina i Svetoga Duha za spas naroda mog. I o~i sa ikone zasija{e. Kao da ne{to ustrepta. Du{a mi se ispuni nekakvom ~udnom toplinom. Tu je moja molitva na{la Svetoga Savu, a on je prona{ao, put do srca moga, rado{}u ispuwenog. Slava mu...
Tamara Ostovi} VII2

SVETI SAVA Kad postade srpski ~ovjek, Tad postade srpsk glava. srpska Princ, prosvetiteq pravoslavqa, To je bio Sveti Sava. ^inio je mnoga djela, Osnivao je mnoge {kole, Usijao srca za krst ~asni I za to ga danas svi Srbi vole. [to u~imo i pi{emo I sva slova koja znamo, To je dao Sveti Sava I danas ga proslavqamo. Sa imenom Sveti Sava, Ukra{ena je srpska zemqa cijela, I sve {to smo ~inili i ~inimo od po~etka, Sabrao je u svoja dijela. [kole, crkve, manastiri, Nose Svetog Save ime, Napisao je prvu srpsku molitvu I zato se ponosimo time. Cijela srpska zemqa, Nosi ime Svetog Save, Na{ srpski, nebeski zastupnik, Koji je utvrdio pravoslavqe.
Danijela Nitkovi} III2

SVETI SAVA Svetog Savu mnogi vole I sva djeca mu se mole. Sveti Sava djecu ~uje Pa se skupa sa wima raduje. Sve {kole slave Slavu Srpskog svetiteqa Svetog Savu. Igwat Stankovi} III2

SVETI SAVA Svi |aci znaju ko je Sveti Sava I {ta zna~i ova srpska slava. Sveti Sava nam je mnogo dao I mnoga znamewa ostavio. Zato danas slavimo I Svetom Savi obe}avamo, om Dobri }emo biti I vrijedno u~iti.
Sofija Radanovi} III2

10

AnastasijA br. 6

SVETE MO[TI vojim dolaskom u zemaqski svijet i Svojim cjelokupnim domostrojom spasewa svijeta, Gospod Isus Hristos je pokazao da je ne samo du{a nego i materija stvorena od Boga i za Boga. Svetost svetiteqa, svetost i wihove du{e i wihovog tijela je od wihovog blagovrlinskog `ivqewa. Svetost svetiteqa se ne zadr`ava samo u wihovoj du{i, ve} se neminovno rasprostire i na wihovo tijelo, te je u svetiteqa sveto i du{a i tijelo. I mi, pobo`no po{tuju}i Svetiteqa, po{tujemo cjelok cjelokupnu wegovu li~nost, ne razdjequju}i pri tome svetu du{u od svetog tijela. Otuda je pobo`no po{tovawe svetiteqskih mo{tiju prirodan sastavni dio pobo`nog po{tovawa i molitvenog prizivawa svetiteqa. Neprekidnim jevan|eqskim podvizima Svetiteqi postepeno ispuwuju sebe Duhom ispuwuju Svetim, tako da sveta tijela wihova, po rije~ima svetog apostola Pavla, "postaju hramovi Svetog Duha". Pobo`no po{tovawe svetih mo{tiju, zasnovano na wihovom ~udotvorstvu, vodi porijeklo iz Bo`anskog Otkrivewa. Jo{ u Starom Zavjetu Bog je blagovolio da svete mo{ti nekih Svojih ugodnika proslavi ~udesima. Novi zavjet je uzdigao tijelo qudsko na nebivalu, bo`ansku visinu i proslavio ga slavom kakvu nemaju an|eli Heruvimi i Serafimi. Smisao i ciq qudskog tijela je da zajedno sa du{om stekne i naslijedi vje~ni ne `ivot u vje~nom bla`enstvu. Gospod Isus Hristos je do{ao da spasi - obo`i obogo~ovje~i cijelog ~ovjeka, to jeste i du{u i tijelo i da im vaskrsewem osigura pobjedu nad smr}u. I niko nikada nije proslavio tijelo qusko kao {to je to u u~inio Gospod Isus Hristos vaskrsewem sa tijelom i vaznesewem tijela na nebo i vje~nim sjedewem u wemu sa desne strane Boga Oca. Govore}i o ~udotvornoj sili svetih mo{tiju, Sveti Jefrem Sirin ka`e o svetim Mu~enicima: "Oni i po smrti dejstvuju kao `ivi, iscjequju bolne, izgone demone i silom iscjequju Gospodwom odbijaju svaki wihov zli uticaj. Jer je u svetim mo{tima prisutna ~udotvorna blagodat Svetog Duha". Da je pobo`no po{tovawe svetih mo{tiju sastavni dio spasewa svjedo~e i ove ~iwenice: od najdubqe starine hramovi su zidani na grobnicama i mo{tima Svetiteqa, a hramovi sveta Liturgija se vr{i jedino na antiminsu u kome se nalaze ~estice svetih mo{tiju. Bogoslu`bene kwige su tako|e pune molitava i pjesama koje se odnose na pobo`no po{tovawe svetih mo{tiju. Prikazane fotogragije su mo{ti svetog kneza Lazara i ruka svetog Jovana Zlatoustog. ogragije

11

AnastasijA br. 6

^UDO U MANASTIRU OSTROG Mjeseca septembra 1956. godine do|e na eseca poklowewe Sv. Vasiliju Drago Xabarkapa iz sela Vruqe, kod Pqevaqa i ispri~a: "Prije dvije godine bio sam mnogo bolestan od stomaka. Obra}ao sam se qekarima u Pqevqima, Prijepoqu i Sarajevu. Qekari su bili u nedoumici u pogledu moje bolesti. Na kraju su otkrili da je po srijedi ~ir u stomaku. Posle svega, qekari su mi predlo`ili da do|em u bolnicu i da tamo odle`im 20 dana, a potom }e me po pismenoj saglasnosti mojoj i mojih roditeqa, operisati. Uprkos eqa, te{kim bolovima koji su svakog ~asa bili nepodno{qiviji, na operaciju nisam pristao. Oti{ao sam ku}i. ^im sam do{ao ku}i, legao sam u postequ, od koje se nisam nikud mogao maknuti. Iste godine, u martu mjesecu, nalaze}i se u bolesni~koj posteqi, usnio sam jedan bolesni~koj neobi~an san. Naime, sawam da putujem jednim putem, meni uop{te nepoznatim. Zbog nepoznatosti puta bje{e me uhvatio veliki strah, koji se udvostru~i, kada sa tog puta skrenuh ka jednoj maloj pe}ini, koja bje{e ispuwena mrakom. Iznenada, u woj se pojavi jedan "meni nepoznat" ~ovjek, i zapita me: Za{to pla~e{? Ja mu odgovorih da me je strah, jer nemam nikoga sa mnom. Tada mi on re~e da po|em s wim. I ja po|oh. Putuju}i s wim, do|oh do jednih malih vrata, koja bijahu zatvorena. Nep Nepoznati ~ovjek ih otvori i mi obojica u|osmo unutra. Prostorija bje{e lijepa i vrlo svijetla, mada nigde lampu nisam vidio. Tada mi on re~e: "Ovde }e{ ti no}iti. Ovo je dom Svetog Vasilija". Posle ovih rije~i ja se prenem iz sna, duboko potresen onim {to sa snio. San sam odmah sam ispri~ao svojim roditeqima, koji se saglasi{e da odmah po|em u Ostrog. Tako se ja sa majkom, mada te{ko bolestan i iscrpqen, uputim po prvi put u Ostrog. U Ostrogu sam preno}io kod Sveca dvije no}i, uz svakodnevno ~itawe molitava. Men odmah bude Meni boqe i posle dva dana, ja gotovo potpuno zdrav, po|em veseo i zdrav svojoj ku}i. A radost mojih roditeqa bila je bezgrani~na. Iz zahvalnosti svetom ocu Vasiliju na isceqewu, do{ao sam i ove godine sa svojim ujakom Da{om Smiqani}em i majkom Miqom. Uvek se molim Bogu i Svetom Vasiliju da me i Miqom. daqe ~uva, mene i sve moje, od svake napasti. IZQE^EWE OBOQELE NA PLU]IMA ]erka jedne starije gospo|e Grkiwe iz Ni{a bila je te{ko oboqela na plu}ima. Qekarske intervencije po~ele su dosta kasno. Jedne ve~eri, dok je `alosna majka sjedila kraj te{ko bolesne }erke koja je izdisala pod visokom temperaturom, od umora pade u kratkotrajan san. U snu joj se javi Sveti Vasilije Ostro{ki i re~e joj da ne pla~e, jer }e on iscijeliti wenu }erku. I zaista, ujutro je bolesnici bilo naglo lak{e. Posle novog pregleda, qekari su na op{te ~u|ewe ustanovili da je bolesnica potpuno ozdravila. Majka Grkiwa dobro je upamtila lik koji joj se javio u snu, i kada je zatim u crkvi videla ikonu Svetog Vasilija Ostro{kog, prepoznala je da je to bio on. Ona i }erka odale su duboku zahvalnost ala velikom Ostro{kom ^udotvorcu. Molitvama Svetog oca na{eg Vasilija, novojavqenog ^udotvorca Ostro{kog, neka Gospod pomiluje i spase sve pravoslavne hri{}ane i sve qude Svoje. Amin!

12

AnastasijA br. 6

SVETI ALEKSANDAR SVIRSKI mos, kako je bilo svetovno ime prepodobnog Aleksandra, rodio se 15. juna 1448. godine u selu Mandera na rijeci Ojati. Wegovi roditeqi Stefan i Vasa su bili siroma{ni, ali pobo`ni seqaci i svom djetetu su dali hri{}ansko obrazovawe. Kao ali mali ~uo je za Valaamski manastir i po`elio je da po|e u taj manastir. Pre{av{i rijeku Svir, prepodobni je ~uo tajanstveni glas koji mu je javio da na tom mjestu podigne manastir. U Valaamskom manastiru bio je prvo isku{enik, a zatim je i zamona{en 1474. godine u 26. k, godini `ivota. Aleksandar je nastavio da `ivi podvi`ni~kim `ivotom i ubrzo odlazi na ostrvo koje se zove "Svjatim" i tu je proveo 10 godina. Jednom je stoje}i na molitvi ~uo je glas Bo`iji: "Aleksandre, idi na p prethodno pokazano ti mjesto, na wemu se mo`e{ spasiti". Tamo je proveo nekoliko godina hrane}i se samo zeqem koje je tu raslo. Ubrzo su qudi ~uli za ovog podvi`nika te su mnogi dolazili radi duhovnog savjeta i oko wega se obrazovalo bratstvo manastira. Jo{ za `ivota narod ga je po{tovao kao svetiteqa. Na nekoliko godina prije smrti Bog mu je posadio u srce blagu misao da sazida kamenu crkvu posve}enu Pokrovu Presvete enu Bogorodice sa trpezarijom.. I kada je temeq ve} bio postavqen jedne no}i Prepodobni je vi vidio neobi~nu svjetlost koja je obasjala cijeli manastir, a na temeqima crkve vidio je Presvetu Bogorodicu sa djetetom Hristom okru`enu an|elima. Sveti Aleksandar pao je na zemqu, jer nije mogao gledati u tu svjetlost. Bogorodica mu je rekla da ustane i utje{ila ga obe}awem da }e uvijek biti uz e{ila obiteq manastira. Godinu dana prije smrti, svetiteq je pozvao monahe manastira i objavio da }e uskoro nastupiti ~as wegove smrti. Umro je 30. avgusta 1533. godine, u 85 85-oj godini i pogreben je sa desne strane oltara pored crkve Preobra`ewa Gospodweg. Godine 1547. progla{en je svetiteqem. Godine 1641.. iguman Svirskog manastira Avramije namjeravao je da na grobu sagradi crkvu. Staru crkvu u kojoj je bilo polo`eno tijelo svetog Aleksandra rastavili su i tada se desilo ~udo. Kada su otvorili dasku na vrhu sanduka, po vazduhu se razlio bogougodni miris. Ode`de u kojima se nalazilo tijelo svetiteqa i drveni {tap bili su netaknuti.. Tijelo svetog Aleksandra bilo je netrule`no i prisutni se ispuni{e strahom. Iguman je naredio da se napravi novi sanduk i svete mo{ti naredio Aleksandrove prenijete su u hram Svetog Nikolaja. 4. decembra 1644. godine Svete mo{ti su izlo`ene u skupocjeni kov~eg koji je prilo`io car Mihailo Fjodorovi~. Mnogi dolaze na wegov grob sa vjerom i dobijaju iscjeqewe od raznih tjelesnih i iscjeqewe du{evnih bolesti. Snimqene fotografije su mo{ti svetog Aleksandra Svirskog.

13

AnastasijA br. 6

Zloba proisti~e iz uobra`enosti i gweva. (Sveti Jovan Lestvi~nik) Svako ko voli ~istotu i cjelomudrenost postaje hram Bo`iji. (Sveti Jefrem Sirin) Qubav prema qudskoj slavi ra|a la`, a poni`avawe sebe u smirewu u srce tvoje dovodi strah Bo`iji. (Ava Isaija) Dobro je ~initi dobro svima, a posebno onima koji ne mogu da vrate. (Ava Evagrije) Onaj ko ne zna istinu, ne mo`e istinski ni vjerovati, budu}i da znawe po prirodi prethodi vjeri. Ono {to je re~eno u Pismu, re~eno je ne samo da bi smo mi znali, nego da bi smo i tvorili. (Prepodobni Isihije) @ivi u miru ne samo sa svojim prijateqima, ve} i sa svojim neprijateqima; ali samo sa svojim li~nim neprijateqima, ne i sa neprijateqima Bo`ijim. (Sveti Teodosije Kijevskih pe}ina) @ena svijim vrlinskim `ivotom moralno ~uva cijelu naciju, ali ona je i uni{tava svojim nemoralom. Sveti Vasilije Veliki) Mala znawa dobijaju se u~ewem, velika znawa dobijaju se vjerom i po{tewem. (Sveti Nikolaj @i~ki) Nije bogat onaj koji posjeduje imetak i ~uva ga,, nego onaj koji ga dijeli. @rtva, a ne posjedovawe nas usre}uje. (Sveti Kliment Aleksandrijski) \avo nam prikazuje male grijehove kao neva`ne, jer nas ina~e on ne bi avo mogao navoditi u ve}a sagre{ewa. (Sveti Marko Podvi`nik) Qubi RAD. Tjelesni rad pru`a s srcu ~istotu. (Prepodobni Antonije Veliki) Makar ti i svojim o~ima vidio gre{e}ega i tada ne osu|uj jer se ~esto i o~i obmawuju. (Sveti Jovan Lestvi~nik)

14

SVETI SAVA Sveti Sava {kolska slava, Raduje se svaki |ak. Za sve {to je u~inio za nas Pjevamo mu svi u glas. Prvi srpski prosvetiteq, Volio je narod svoj. Da se srpstvo ujedini, Posvetio je `ivot svoj. spomiwemo Mi ga danas spomiwemo I slavimo ime Svetog Save. Da se nikad ne zaboravi, trudi}e se srpski rod. Aleksandar Kunarac III2

SVETI SAVA Sveti Sava je srpska slava Srbi ga vole, Bogu jednom sa wim se mole. I mnoge {kole wegovo ime nose svi Sa tim imenom svi se ponose U {kolu idemo i Savu slavimo I wemu slavu uznosimo. Slave ga crkve, slave ga {kole I svi Srbi sa wim se mole. Violeta Bilinac III2

SVETI SAVA PRVI SRPSKI ARHIEPISKOP

SRPSKA CARSKA LAVRA

MANASTIR SVETA @I^A