Aluminij je jedan od najraspostranjenijih metala na zemlji. Naj iru primjenu ima ist aluminij ili u obliku legura.

Pepeljasto bijele boje ,male gustine i srednje topivosti spada u lake metale. Aluminij ima veliku elektri nu provodljivost i nije magneti an. Pod uticajem zraka povr ina metalnog aluminija se presvla i tankim i vrstim slojem oksida koji ga titi od daljnje oksidacije. Postojan je prema morskoj vodi , a otporan je i na mnoge hemikalije. Nije otrovan i tetan po zdravlje, ne napada na mikroorganizme , pa se mo e upotrebiti u biohemiskim postupcima. Zbog povoljnih tehnolo kih osobina, dobro se prera uje valjanjem , vu enjem, kovanjem i pre anjem , a lije se pregrijan pregrijan.

Upotreba aluminija je iroka :

U obliku plo a , traka , limova , folija, cjevi itd. Upotrebljava se u hemiskoj i prehrambenoj industriji ; U elektroindustriji zamjenjuje bakar ; U gra evinskoj industriji i brodogradnji ; U vazduhoplovodnoj i automobilskoj industriji. Velike koli ine aluminija upotrebljava se za legure aluminija , kao i za legiranje drugih elemenata. Legure , poput aluminija mogu sadr ati jedan ili vi e legiraju i elemenata koje utje u na pobolj anje osobina.

Osobine :
1) Otpornost prema koroziji, 2) Relativno veliku vrsto u na vlak i granicu razvla enja , 3) Malu zapreminsku te inu , 4) Dobra provodljivost elektri ne struje i toplote itd.

Prema na inu tehnolo ke prerade i ove legure se djele na :

1) Aluminiske legure za gnje enje , 2) Aluminiske legure za livenje.

Ove legure namjenjenu su za obradu plasti nom destilacijom . Proizvode se kao limovi , ipke , profili, ice , trake . Glavni leguraju i elementi su su im bakar i magnezij . Aluminiske legure za gnje enje koje sadr e Cu,Cu i Ni ,Cu i Mg , Mg i Si mogu se kaliti to im pove ava vrsto u. Najpoznatije legure ove vrste su duraluminij i antikorodol. -- Duraluminij - tvrdo a i vrsto a na vlak ne posti e se odmah ve dva do tri, pa i do pet dana i vi e. Ovakav proces postupnog rasta vrsto e pri normalnoj temperaturi . --Antikorodol - dobro se kali , ali su mu vrsto ai tvrdo a manja od --Antikorodol duraluminija . Otporan je na koroziju , te ima iroku primjenu u prehrambenoj i hemiskoj , hemiskoj i gra evinskoj industiji.

Ve ina legura za livenje lije se metalne kalupe i pje ane kalupe , dok se manji broj lije pod tlakom. Najpoznatija legura za livenje je silumin. Otporan je prema hemijskim utjecajima. Od Al legura za livenje izra uju se djelovi motora i motornih vozila (cilindri,klipovi za motore itd. ). Zbog otpornosti na koroziju ima iroku primjenu u hemijskoj industiji i za op e svrhe.

Magnezij i legure magnezija :

Magnezij je metal srobrenasto bjele boje . Spada u grupu lakih metala i srednje topivih metala . Nije otporan na koroziju , a njegova srtugotina je zapaljiva . Premekan je za neposrednu upotrebu , a njegova najzna ajnija upotreba je u obliku legura magnezija ili kao legiraju eg elementa .

Legiraju i elementi su :
1) Pove avaju vrsto u na vlak i tvrdo u (Al) , 2) Pobolj avaju livkost i plasti nost (Mg) , 3) Pove avaju otpornost prema koroziji (Mn), 4) Pobolj avaju livkost (Si) itd. Njegove legure se dobro obra uju kovanjem, valjenjem , izvla enjem i rezanjem. Lije se u pregriajnom stanje , postoje te niji i bolje ispunjava supljine u kalupu. Legure magnezija nisu otporne na koroziju . Poznati trgova ki nazivi legura su elektron imagnevij.

Ruda magnezija