Slobodna Bosna 797

PROF.DR.
ESAD ]IMI]: SILOVANJE KAO RATNA STRATEGIJA
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
U ZEMLJI KRVI I LEDA

ANGELINA JOLIE I BRAD PITT U SARAJEVU
USKORO
www.slobodna-bosna.ba
WEB PORTAL SLOBODNE BOSNE
SADR@AJ
12 FEDERALNI ELEKTRO[OK
Manjak struje posva|ao energetsku mafiju
Slobodna Bosna do{la je u posjed pisma u kojem beogradski kralj bosanske struje Vojin Lazarevi}, vlasnik Rudnapa, prijeti Elektroprivredi BiH da }e snositi svu odgovornost za {tetu nastalu prestankom isporuke elektri~ne energije
www.slobodna-bosna.ba
60 BERLINALE, [EZDESET I DRUGI PUT

[ta je ostalo iza Angeline
Do 19. februara traje BERLINALE, sa ukupno 400 filmova koje su odabrali tamo{nji selektori, od kojih su dvadeset i tri u glavnom programu; na{a saradnica pi{e o novim ostvarenjima koje je do zaklju~enja ovog broja Slobodne Bosne uspjela odgledati
34 HAP[ENJE LUKE BOJOVI]A

Mra~ni poslovi Arkanovog {egrta
U [paniji su krajem pro{le nedjelje uhap{ene ~etiri okorjele ubice koji su bili pripadnici zloglasnog zeumunskog klana, ~elnici MUP-a Srbije zasluge za njihove hap{enje pripisuju uglavnom sebi, isto kao {to su to u~inili prije dva mjeseca nakon hap{enja Arkanovog ubice Dobrosava Gavri}a u Ju`noafri~koj Republici; Na{a novinarka u vrhu MUP-a Srbije saznaje {ta povezuje Bojovi}a, Gavri}a i Darka [ari}a, regionalnog narkobosa ~ije hap{enje ovih dana najavljuje srbijanska policija
16 BANKAR NA ÊLU VIJE]A MINISTARA BiH

Vjekoslav Bevanda, dràvni premijer
Novoizabrani dràvni premijer Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH) u otvorenom razgovoru za Slobodnu Bosnu govorio je kako je, nakon vi{emjese~ne trakavice, u roku od tri dana usvojen prora~un za pro{lu godinu, optimisti~no najavio usvajanje dràvnog prora~una za 2012., ispunjavanje svih uvjeta za dobijanje kandidatskog statusa BiH u EU i intenzivan anga`man na pobolj{anju kreditnog rejtinga, ali i vrlo o{tro kritizirao rad 50 federalne Vlade, te poru~io kako nas ~eka jo{ jedna te{ka i krizna godina
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SOCIOLO[KE TEZE DOKTORA ]IMI]A

Geneza i analiza zlo~ina
Krajem novembra pro{le godine u Zadru je jedan od najzna~ajnijih intelektualaca na podru~ju biv{e Jugoslavije ESAD ]IMI] proslavio osamdeseti ro|endan, a tom prilikom promovisan je i Zbornik Esadu ]imi}u u ~ast; za Slobodnu Bosnu profesor emeritus ]imi} govori o agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, masovnim silovanjima, suodnosu religije i nacije, o Titu, \ilasu, Karadì}u, Mladi}u, Staljinu, Churchillu, Ko~i Popovi}u i tvrdi da nam je ostala samo - NADA
30 SLUÂJ BAZNE HEMIJE AZOT

Od platine do batine
Bazna hemija (BH) Azot Vitkovi}i iz Gora`da nagradit }e sa 10 procenata trì{ne vrijednosti (4 miliona KM) ukradene platine onoga ko im ustupi vjerodostojnu informaciju koja }e ih dovesti do mjesta gdje je plemenita kovina skrivena, a koja se, prema tvrdnjama direktora Ragiba Omanovi}a, nalazi u Gora`du
16.2.2012. I SLOBODNA BOSNA
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET
NI TRAGA OD VELIKIH ISTRAGA KO NE VOLI RADOVANA, NE DOÊKO \UR\EVDANA
Mr{avi rezultati rada Kantonalnog tuìteljstva Sarajevo u 2011. godini

Glavna tuìteljica Kantonalnog tuìteljstva u Sarajevu Nives Kanev~ev organizirala je ovoga tjedna konferenciju za novinare kako bi javnosti prezentirala rezultate (ne)rada u protekloj godini. Ne ra~unaju}i, naime, statisti~ke pokazatelje o broju podignutih optu`nica i prijavljenih osoba, tuìteljica Kanev~ev i njezini najbliì suradnici su uglavnom novinarima obja{njavali za{to su istrage protiv visokopozicioniranih du`nosnika (predmeti Razvojna banka i Reket) obustavljene, odnosno, za{to jo{ nisu okon~ane velike istrage, koje je glavna sarajevska tuìteljica ambiciozno najavila pro{le godine. înjenica da u protekloj godini nije podignuta nijedna optu`nica po kaznenim prijavama za zloupotrebu slu`benog poloàja (gdje se {tete mjere milijunima KM), tuìteljicu Kanev~ev nije sprije~ila da se javno pohvali kako sarajevsko Tuìteljstvo radi bez politi~kih pritisaka, te da nije podleglo ni policijskim pritiscima (konkretno, direktora FUP-a Dragana Luka~a). No, za razliku od predstavnika Kantonalnog tuìteljstva u Sarajevu koji novinarima nisu predo~ili ni konkretne podatke o optuènicima, ni konkretne rezultate istraga, izvje{}e o radu Vrhovnog suda Federacije BiH, koje je ovog tjedna upu}eno medijima, pravi je primjer ozbiljne prezentacije. U obimnom su materijalu novinarima dostavljene sve informacije o radu Vrhovnog suda FBiH, broju zaprimljenih i rije{enih predmeta (s imenima okrivljenika i visinama kazne), kao i izvje{}a o radu svakog suca ponaosob. Prema dostavljenim podacima, broj nerije{enih predmeta na Vrhovnom sudu FBiH je sa blizu 14.000, koliko ih je bilo 2003., smanjen na 3.280 nerije{enih predmeta u pro{loj godini. (S.M.)
Radovana Stankovia su u Srbiji locirali agenti OSA-e, a srbijanski obavjetajci isporuili u BiH
Odbjeglog ratnog zlo~inca Radovana Stankovi}a, koji je uhap{en 21. januara u Fo~i, locirali su agenti Obavje{tajno-sigurnosne agencije BiH (OSA), koji su godinama prislu{kivali telefon njegove supruge Mirjane i nekolicine bliìh ro|aka i prijatelja, nastoje}i bjeguncu u}i u trag. Informacije o okolnostima koje su dovele do hap{enja monstruma iz Fo~e, pravomo}no osu|enog na 20 godina zatvora, navedene su u izvje{}u koje je OSA-a, koncem januara, dostavila trojici ~lanova Predsjedni{tva BiH, tada{njem predsjedavaju}em Vije}a ministara Nikoli [piri}u i dràvnom ministru sigurnosti Sadiku Ahmetovi}u, i bitno se razlikuju od slu`bene verzije MUP-a Republike Srpske. Podsjetimo, nakon {to je Radovan Stankovi}, poslije gotovo pet godina skrivanja, 21. januara uhap{en ispred zgrade u kojoj ìve njegova supruga i djeca (udaljenoj stotinjak metara od fo~anskog zatvora), u MUP-u RS-a su tvrdili da je akcija izvedena poslije dojave jednog gra|anina koji ga je primijetio u stanu iz kojeg se ~ula buka. Potom je u rekordnom roku angaìrana Jedinica za podr{ku Stanice javne bezbjednosti Fo~a, ~iji su pripadnici zasko~ili Stankovi}a u blizini hrama Svetog Save, dok se ponovno spremao u bijeg, i nekoliko sati kasnije sproveli u Kaznenopopravni zavod u Fo~i, gdje }e u posebnom paviljonu za visokorizi~ne zatvorenike odsluìti ostatak kazne. No, prema podacima iz povjerljivog izvje{}a OSA-e, klju~ne informacije o Stankovi}u dobijene su u razdoblju od 16. do 19. januara, kada je odbjegli zlo~inac zvao suprugu Mirjanu. Bijesan i ljutit zbog glasina koje su do{le do njega, o navodnom èninom nevjerstvu, Stankovi} je postao neoprezan, pa je telefonirao vi{e puta, najavljuju}i dolazak u Fo~u. Istodobno je zaprijetio da }e se, osim sa suprugom, fizi~ki obra~unati i sa drugim ~lanovima obitelji i zajedni~kim poznanicima, me|u kojima je i mu{karac za kojeg je posumnjao da je ènin ljubavnik. Nekoliko telefonskih poziva, upu}enih u roku od tri dana, me|u-
ME\UDR@AVNA RAZMJENA
Odbjegli ratni zlo~inac, nakon gotovo pet godina skrivanja, uhap{en je u Fo~i 21. januara
tim, agentima OSA-e su bili sasvim dovoljni da precizno utvrde broj Stankovi}evog mobilnog telefona, odnosno, lociraju odakle je poziv upu}en. Budu}i da je Radovan Stankovi} suprugu zvao sa srbijanskog broja i da je otkriveno kako su svi pozivi upu}eni iz Srbije, iz sarajevskog sjedi{ta OSA-e je hitno zatraèn sastanak s kolegama iz Bezbednosno-informativne agencije Srbije (BIA), koji je, kako stoji u dokumentu bh. tajne slu`be, odràn 20. januara u Beogradu. Nakon {to su srbijanskim obavje{tajcima prezentirali prikupljene podatke, dogovorena je zajedni~ka suradnja na otkrivanju odbjeglog zlo~inca, u koju su uklju~eni i predstavnici MUP-a Srbije. No, kako se samo dan kasnije Radovan Stankovi} pojavio u Fo~i, pretpostavlja se da su ga srbijanski obavje{tajci i policajci, kao i u slu~aju drugih odbjeglih ratnih zlo~inaca, uredno ispratili do granice sa BiH, prepustiv{i dèntlmenski zasluge za njegovo hap{enje kolegama iz MUP-a RS-a. (S. Mijatovi} )
SLOBODNA BOSNA I 16.2.2012.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
DOM ZA NEZABRINUTE
Vijee ministara, napokon
Radnici sarajevskog Doma za nezbrinute ogor~eni radom nove direktorice Nafe Dizdarevi}
Nakon {to smo u pro{lom broju SB pisali o brojnim malverzacijama u sarajevskom Domu za nezbrinute, radnici ovoga Doma obratili su se za pomo} i Velidi Memi}, kantonalnoj ministrici za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice. U pismu su pojasnili sve detalje o lo{em poslovanju Doma, mobbingu i korupciji koja u njemu vlada posljednjih godina, a koja je intenzivirana imenovanjem nove direktorice Nafe Dizdarevi}. U pismu su radnici ministrici Memi} pojasnili kako je direktorica Dizdarevi}, u svega pola godine otkako je imenovana, u radni odnos primila ~etiri nova uposlenika bez konkursa. Dva nova uposlenika odmah su postavljena za {efove slu`bi, poput pravnice Aj{e Mu{ovi}, nekada{nje suradnice Nafe Dizdarevi} u Slu`bi za socijalni rad Op}ine Novo Sarajevo. Dizdarevi}ka se pobrinula da iz Doma, nakon ~etrnaest godina rada, ode i amputirac Dèvad [u{ko, koji je obavljao du`nost sekretara ove ustanove. [u{ko je 100-procentni vojni invalid, no smijenjen je jer je po novom pravilniku njegovo radno mjesto ukinuto. No, zato je pravnica koja je uposlena po dolasku direktorice Dizdarevi} nakon svega petnaestak dana na novom radnom mjestu upu}ena u Dubrovnik na edukaciju, {to je zanimljivo jer ve} desetak godina niko od radnika nije upu}ivan na seminare ili edukativne kurseve. Radnici od ministrice Memi} o~ekuju pomo} u ra{~i{}avanju stanja u ovoj ustanovi koja se svake godine obilno finansira iz budèta sarajevskog kantona. (N.H.)
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
NOVI SRBIJANSKI ÎVILUK: PRAVDA ZA SR\ANA

Pi{e: SENAD AVDI]
Hrabro, odvano, beskompromisno, dobronamjerno, vjerovatno svojim parama, naim sigurnom nije, pri punoj svijesti i savjesti, najvea, ali ba najvea, holivudska zvijezda, Angelina Jolie se okuraila zakoraiti u bosanski ratni uas, karakazan. Kakvih bi se, po istoj cijeni, gluposti nasnimali tradicionalni bosanski reiserski neostvareni talenti, vjeita nada, urbani ubleha Sran Vuleti, smireni dalekometni prevarant Ademir Kenovi, povrna Jasmila bani i itava galerija reisera u nastajanju koji su odavno prevrili svoje plodne dane
e vjerujem, odnosno prestao sam vjerovati, ne svojom krivicom, rockerski utopisti~kom manifestu beogradske rock grupe Partibrejkers: Jedan poziv menja sve. Uvjerio sam se, prije hajd znadni koliko godina, da kvaritelji partija, predvo|eni frontmenom Canetom, u taj princip iskreno vjeruju; 86. godine sam aktivno sudjelovao u organiziranju vjerovatno najboljeg koncerta u historiji Sarajeva, pun-puncijat bio Dom mladih, od kojeg je lova i{la oslobodila~kim pokretima u svijetu: sviralo reìmski sumnjivo Zabranjeno pu{enje, nikad preàljeni Kongres i gosti iz Beograda Partibrejkersi. Ako je ikome od ovih para ve~eras zara|enih stigla pu{ka-dvije da se suprotstavi svom tla~itelju, imalo je smisla, kazao je neko s kim smo se svi
vremenu, najteèm mogu}em koje se moè zamisliti. Recimo: usred Sarajeva, prije desetak dana neki |ilko{ sa pi{toljom pod jaknom napao je ~ovjeka; deset ljudi je okrenulo glavu, ko biva, njih se taj sukob ne ti~e (pusti ih tamo) samo je jedan, dr~an i odgovoran, pri tome jak i neustra{iv frajer |ilko{a izbacio iz kafane. Ne znam je li ovaj moj drug bio ba{ uskla|en sa usvojenim modalitetima gra|anske hrabrosti, ali uvjerio sam se da je bio efikasan: na zlo, nasilje, prijetnje... reagirao je gra|anski odgovorno i uvjerljivo. Odajte priznanje pokojnom Sr|anu Aleksi}u, on je simbolika srpskog junaka, vrlina i vrednosti koje srpski narod vekovima neguje, a nisu optuèni ratni zlo~inci
Hap{enjem Boìdara Vu~urevi}a i dodjeljivanjem visok dràvni~ku mudrost o kojoj pri~a Angelina Jolie; Rje{enje
sloìli. Motao se tu, okolo, iz prikrajka, dodu{e, Emir Kusturica u vidu moralne podr{ke... Nekoliko godina kasnije Kusta }e na koncert Partibrejkersa odvesti holivudsku zvijezdu u nastajanju Johnnyja Deppa. Jedan poziv menja sve. Ne vjerujem da je ba{ sve, ali jeste puno toga i krupnog i va`nog za generacije koje dolaze, i Radetu Aleksi}u, penzioneru iz Trebinja, zna~io poziv predsjednika Srbije Borisa Tadi}a da na Dan dràvnosti Srbije preuzme visoko odlikovanje koje je posthumno dodijeljeno njegovom sinu Sr|anu. An|elu, koji je, eto, imao zlu kob da bude, svirepo ubijen u ratnom vihoru, a zapravo u jezivoj, animalnoj demonstraciji, eskalaciji, erupciji najprimitivnijih, ubila~kih zvjerstava. Stajao je Rade Aleksi} u sve~anom salonu u Beogradu, rame uz rame sa Novakom \okovi}em: da, da, tako bi trebao izgledati fotorobot modernog srpskog heroja, hrabar i ~estit kao vitez Sr|an Aleksi}, otmjen kao Novak, u jednom
6
Karadì} i Mladi} - nemojte biti ~iviluk za Karadì}eva ordenja, tresnuo je u lice prije petnaestak dana lider srbijanskog LDP-a eda Jovanovi} Hazjajinu iz Lakta{a Miloradu Dodiku. Kaè Mile Dodik , seljak, kakvim ga je ve} Bog stvorio: A na|ite mi primjer muslimana koji je spasio Srbina. Ja sam li~no iz Bosanske Gradi{ke izvukao na sigurno nekoliko muslimanskih porodica. I to je , kao, alibi i to su navodno argumenti. Niko se u civiliziranom svijetu time ne hvali{e, to se podrazumijeva, niko ne bi propustio pitanje: a za{to su Hrvati i Bo{njaci, mirna, radi{na, pokorna ~eljad, morali bjeàti iz Bosanske Gradi{ke.
rabro, odva`no, beskompromisno, dobronamjerno, vjerovatno svojim parama, na{im sigurnom nije, pri punoj svijesti i savjesti, najve}a, ali ba{ najve}a, holiuvudska zvijezda, Angelina Jolie se okuraìla zakora~iti u bosanski ratni uàs, karakazan. Kakvih bi se,
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
TREBINJE PO MJERI ÔVJEKA TREBINJE PO MJERI ÔVJEKA

Smiraj du{i ii pravdu za sina Rade Aleksi}, Smiraj du{i pravdu za sina Rade Aleksi}, otac pokojnog Sr|ana, dobio je u Beogradu otac pokojnog Sr|ana, dobio je u Beogradu
po istoj cijeni, gluposti nasnimali tradicionalni bosanski reìserski neostvareni talenti, vje~ita nada, urbani ubleha{ Sr|an Vuleti}, smireni dalekometni prevarant Ademir Kenovi}, povr{na Jasmila @bani} i ~itava galerija reìsera u nastajanju koji su odavno prevr{ili svoje plodne dane. Ne}u, ne pada mi na pamet, da sudim o filmu Angeline Jolie, kaù da i nije bogzna kakav iz umjetni~kog ugla, drìm se po strani. Ima gnusnih, neprobavljivih scena: recimo, srpski vojnik baca dijete silovane Bo{njakinje kroz prozor, veli mi jedan ekspert. Scena je zbilja nedore~ena i pau{alna; ba~eno dijete na bajoneti izbu{i Veselin Vlahovi} Batko. I taj se monstruozni ~in, otpetljava, malo pomalo, na Sudu BiH.
filmu silovane ène, Hrvatice naprimer, pita dobru Angelinu srbijanska aùrna novinarska glupa~a na premijeri filma. [ta }e joj sirota Angelina re}i: da se izvini {to nije u baklji koju je nad ìvim ènama u Vi{egradu zapalio doìvotni ratni zlo~inac Milan Luki} nije bilo mjesta za Hrvatice. ona~no, gledao sam to uìvo iz Hrvatskog sabora, jutros, Mladen Baji}, dràvni odvjetnik, slu`beno saop}io broj silovanih gra|anki Hrvatske tokom Domovinskog rata oko sedamdeset. Ogromno, mnogo, neprobavljivo. Angelina Jolie barata, tvrde mediji sa sjedi{tem u Banjoj Luci i Beogradu, sa pedeset hiljada silovanih Bosanki. Ok, moè biti
kog dràvnog odli~ja Sr|anu Aleksi}u, Boris Tadi} je pokazao e je za sve na{e muke i traume u po{tovanju najboljih me|u nama
Dok su se se na crvenom tepihu u Sarajevu smjenjivali lokalni i regionalni mo}nici, celebrity ergela, odaju}i nevi|enu po~ast hrabrosti holivudske dive Angeline, sjena je, nepravedno, ba~ena na sudsko su~eljavanje u Haagu izme|u svjedoka pokajnika Momira Nikoli}a, {efa bezbjednosti bratuna~ke brigade Vojske Republike Srpske i ~elnika Republike Srpske Radovana Karadì}a. Stid me je, kazao je Nikoli}, sramim se pred svojim u~enicima {to sam prisustvovao dogovorima Ratka Mladi}a, Ljubi{e Beare... koji su se usaglasili da se svi uhap{eni muslimani strijeljaju... Jedino {to sam mogao u~initi jeste da se ne strijeljaju u mojoj zoni odgovornostii, napomenuo je Nikoli} na svjedo~enju u Haagu. Jedan poziv, mijenja sve, pa ~ak i blagi. Dobronamjerni, iskreni i u osnovi bezazleni anga`man Angeline Jolie, onaj poziv koji u sebe uklju~uje razumijevanje prema patnjama i stradanjima drugih, o~ito, barem za sada nije prona{ao adekvatno uho... Mo`da film U zemlji krvi i meda nije najbolji, ali mu je te{ko osporiti da je ta~an. A gde su u Va{em
da je pretjerano, ali neka kaù urednici i vlasnici tih medija koja je cifra realna i koji bi broj, eventualno, i{ta mogao promijeniti u su{tini?! Sve }emo to lako razabrati, dogovoriti se, podvu}i i oduzeti ako je srpski strate{ki interes da su heroji rata na mikrotrebinjskom primjeru Sr|an Aleksi} i njegov tata Rade, moji prijatelji Pe|a Milo{evi} i predivna mu supruga Maja, Sini{a i familija, Zdravko e~ur sa nepostoje}om familijom. A da zlo~ince koji su barbarski zatukli Sr|ana usred bijelog dana, usred Trebinja, stigne zasluèna kazna. P.S. Javljaju mi se posljednjih godina protjerani Tre binjci iz raznoraznih dijelova svijeta, ne moète ni zamisliti gdje ih sve nema: nije ba{ ~esto, ali jeste znakovito da se posljednjih godina me|u dijasporskim Bo{njacima rodio stanovit broj dje~aka kojima su roditelji dali ime SR\AN... Zato je onaj ko je Borisa Tadi}a nagovorio da dadne dràvni trofej Sr|anu Aleksi}u obavio vaàn posao.
7
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ÊTVRTAK, 9. FEBRUAR

Jo{ je neizvjesno ho}e li novinari Slobodne Bosne dobiti akreditacije za sve~anu premijeru filma U zemlji krvi i meda Angeline Jolie. (Meni, naravno, ne pada na pamet da se tamo ukazujem, dapa~e, gadi mi se). Sudbina na{ih akreditacija je u rukama gospodara Sarajevo film festivala - celuloidnog pija~ara MIRSADA PURIVATRE i njegove desne medijske ruke ALME USTOVI], supruge Damira Hadì}a - Noleta, ve} godinama prvoplasiranog na ATP (antitransparency) listi SDP-ovih reketa{a. Kada su prije godinu i po dana (septembar 2010.) lideri dvije stradalni~ke srebreni~ko-logora{ke udruge, B akira Hase~i} i Murat Tahirovi}, poput dva vrana gavrana graknuli protiv snimanja Angelininog sramnog filma u BiH, a udovoljio im mudri i odmjereni ministar kulture Federacije BiH GAVRO GRAHOVAC, skoro niko u Sarajevu od filmske i umjetni~ke `gadije, rijetko vi|ene kombinacije {ibicara i {anera, nije digao glas. Kaèm, skoro, jer su se oglasili Dino Mustafi} i Haris Pa{ovi}, odmjereno i uljudno, za razliku od mene koji sam bljuvao nekontroliranu i neselektivnu vatru, i po stradalnicima i po ministrima i po vlasti koja takvu svinjariju toleri{e. Istina, jest mi telefonsku, usmenu (ali ipak va`nu) podr{ku dao tada{nji kantonalni ministar kulture Emir Hadìhafizbegovi}, koji je bio na evropskoj turneji sa @abom. Avaz je objavljivao pogroma{ke pamflete protiv Jolieve koja se igra bolnim i nezacijeljenim ranama Bo{njaka, Purivatrica se sklonio u mi{iju rupu ({to mu i jest prirodni ambijent), trebalo svima para iz Gavrinih budètskih sehara. Ali, dobro, ni{ta ja njima ne zamjeram: ulaznicu za red carpet ispred Zetre ne traìm, niti bih im je dao: vi{e prava na crveni tepih, odnosno tespih, ima, bezbeli, Mustafa ef. Ceri}. Bude li se opet Sarajevo film festival preklapao sa ramazanom, ne}e Purivatri biti te{ko, a ni prvi put, da promijeni jedno slovo u nazivu najve}e filmske smotre u regiji: Sarajevo film festival }e se, jednokratno, ali pragmati~no, zvati SAFF! je u julu 1995. godine gledao Ratku Mladi}u u zakrvavljene o~i, nema 15 godina kasnije hrabrosti pogledati u podo~njake strana~kom despotu ZLATKU LAGUMD@IJI na ~elu sa ledeno plavim o~ima supruge mu Jovanke, Helene, Mire, Amine, ko }e ve} znati kako li se ve} zvala ona prodava~ica karata u ratnom Kamernom teatru koja se udala za SDP-ovog lidera. Kako je dramatur{ki razra|ena Suljagi}eva ostavka? Po njegovoj verziji to je izvedeno ovako: Emire, pazi metak. Hvala Slavko, Salko, Zlatko! Jadno, bijedno, smrdljivo obrazloènje... Svih svojih bezveznih problema i blesavih frustracija rije{io sam se kada sam pristao na dobrovoljno siroma{tvo, rekao je pro{le sedmice moj kum EDO POPOVI] u emisiji Nedjeljom u dva... platforma{koj kadrovskoj kriàljci i federalni {ef za krizne situacije. Odjeven u skladu sa teìnom problema i na~inom njegovog rje{enja, u uniformu koja je ~ak smje{nija od trenerke njegovog premijera Nermina Nik{i}a, dakle farsi~no stiliziran, ministar Ivankovi} veli da je prioritet spa{avanje ìvotinja u zametenim podru~jima. Gdje je na{ Sasha Baron da snimi urnebesnu tragediju: LIJANOVI]: BORAT ZA PRAVA @IVOTINJA!
PONEDJELJAK, 13. FEBRUAR

Sa tugom danas gledam i slu{am utu~enog, poraènog, velikog sarajevskog arhitektu HALIDA MUHASILOVI]A,
SUBOTA, 11. FEBRUAR

Ovo bi moglo i}i u sutra{njem danu, ali, kaè narodna poslovica, {to moè{ danas, ne ostavi za sutra, pa }u (joj) se prilagoditi. Dakle, odlu~im pa`ljivo, do sada sam to dijagonalno, nedovoljno posve}eno, ~inio odgledati najnoviju ko{arka{ku senzaciju ameri~ko-kineskog luzera Jeremyja Lina. Otpisanog dje~aka kojeg su New York Knicksi uzeli u ovoj sezoni radi sevapa, na desetak utakmica, tek da dijete ne krade, ili ne upadne u neku jo{ beznadniji zakonski utuìv porok. I malac tokom samo jedne sedmice napravi ~udo, trpa vi{e od dvadeset ko{eva, asistira, ska~e, ~uda ~ini. (Morali ga Knicksi staviti na parket, nisu imali izbora, povrije|eni im Carmelo Anthony i Amare Stoudemire). Na poluvremenu utakmice ve~eras/no}as pro~itam da je umrla Whitney Houston. Spontano pu{tam ~arobnu I WILL ALWAYS LOVE YOU i nastavim gledati malog Lina; nestalo mi cigareta, nijedne pive u ku}i nemam, morao bih sletiti do dragstora po fasungu, ali ne da mi se. Ujutro ~itam slu`beni medicinskopolicijski izvje{taj o smrti Whitney Houston: U hotelskoj sobi nije prona|en alkohol, samo to se sa sigurno{}u moè u ovoj fazi istrage potvrditi. I kontam, {ta bi bilo da sam ja no}as riknuo, a mogao sam, glatko, a policijskomedicinski nalaz ujutro konstatovao utvrdio da u stanu nije bilo cigareta, niti alkohola. Ima li budale da bi u tu (slu`benu) verziju povjerovala?!
koji je prije vi{e 40 godina sa kolegama (@ivoradom Jankovi}em i Ognjenom @ Malkinom) projektovao tada{nje ~udo arhitekture - sarajevsku sportsku dvoranu Skenderiju. Nakon sino}njeg uru{avanja krova na Skenderiji do|e mi da jutros Halidu izrazim su}ut, kao da mu je nestao neko najmiliji, najro|eniji. Kao {to jeste. Direktor Skenderije, tek }u ve~eras na nekoj televiziji vidjeti, je HAJRIZ BE]IREVI] /SDA/, organizator otpora na Dobrinji koji je iza rata magistrirao na temu novinarstvo u funkciji odbrane od agresije, u ~emu sam mu ne{to malo pripomogao, sram me i stid bilo!
UTORAK, 14. FEBRUAR

Sretnem mog druga HAMU, ugostitelja, humanistu, roditelja (to je otprilike ko Koà u sjajnim kolumnama Bore Deùlovi}a, Otkup sirovog Koè, ako se ne varam, samo {to Hamo ne pri~a, nego stvara viceve, Hamo je vic sam od sebe, po sebi, o sebi i pri sebi...). I veli Hamo za jednog ovda{njeg tajkuna: Kad on umre, toliko ga ljudi vole, po{tuju i cijene da }e mu na ni{anu pisati: Ni{an podiè zahvalni rahmetlija!
PETAK, 10. FEBRUAR

Znao sam da je ex-kantonalni ministar EMIR SULJAGI] komformisti~ki, gramzivi, u osnovi provincijalno-predvidivi ubleha{ i u svakom pogledu, osim po koli~ini ambicije i socijalne nezaja`ljive adaptabilnosti, nesolidan i predvidiv, irelevantan lik (tipski primjer bezveznog lika!); znao sam i da je pitanje dana kada }e ga njegove strana~ke kolege otpiliti, otfikariti, poslati u vje~na lovi{ta. Me|utim, zbilja nisam ni pretpostaviti mogao da neko (Suljagi}) ko
8
SRIJEDA, 15. FEBRUAR

Film Angeline Jolie je ne{to najbolje {to se Bosni i Hercegovini desilo nakon Daytona, kazao je ugledni filmski kriti~ar sa me|unarodnim reputacijom MUSTAFA ef. CERI]. Bravo, tako treba, neuvijeno, direktno govoriti. To se, stru~nim jezikom kazano, zove: IN MEDIAS REIS!
NEDJELJA, 12. FEBRUAR

Nakon {to se (kona~no!) vratio sa molitvenog doru~ka kod predsjednika SAD-a, potpredsjednika Vlade Federacije JERKA IVANKOVI]A u rodnoj Hercegovini posprdno zovu BORAT LIJANOVI]. Ivankovi} je, formacijski, prema
MINI MARKET
JEDNONACIONALNA FIPA CIJELA TUZLA JEDAN TERMOBLOK MUZLA
Direktorica FIPA-e Jelica Gruji} eliminirala iz uprave Hrvate i Bo{njake

Nakon pisanja na{eg lista o sumnjivom na~inu upo{ljavanja novih radnika u FIPA-i (Agenciji za unapre|enje stranih investicija u BiH) i besmislenim putovanjima direktorice Jelice Gruji} o tro{ku ove agencije, u pri~u o istraìvanju kriminala u ovoj instituciji uklju~ila se i organizacija Transparency International. Dok su istraìvali navode iz ~lanka Slobodne Bosne o slu`benim putovanjima direktorice Gruji}, na njihovu su adresu stigle nove informacije koje potvr|uju ono o ~emu smo pisali. Naime, radnici FIPA-e, koji su i pokrenuli cijelu pri~u o radu direktorice Gruji}, tvrde kako je ona, koriste}i kratke pauze izme|u turisti~koposlovnih putovanja po vlastitom izboru, studiozno pripremala novu sistematizaciju radnih mjesta, imaju}i u glavi najbolju kombinatoriku udomljavanja predstavnika srpskog naroda. Na taj su na~in, kako se tvrdi u pismu dostavljenom Transparency Internationalu, u FIPA-i zaposleni Ana Savi}, k}erka direktorice Direkcije za evropske integracije Nevenke Savi}, a u banjalu~koj kancelariji ove dràvne agencije uposlen je, sa jedva zavr{enom trgova~kom {kolom, izvjesni Nikola Popovi}. Ana Savi}, kojoj u maju ove godine isti~e pripravni~ki sta`, primljena je u stalni radni odnos na mjesto stru~nog saradnika u Odsjeku za analizu. Nikola Popovi} primljen je na mjesto analiti~ara u banjalu~kom Odsjeku za analizu, mada ovo radno mjesto do sada nije ni postojalo u FIPA-i. Pored jednog voza~a, koji ionako nema dovoljno posla jer direktorica Gruji} sama ide radnim danima slu`benim automobilom iz Sarajeva na Sokolac a vikendom kod sestre u Bijeljinu, otvara jo{ jedno radno mjesto voza~a. Pored toga, kako se tvrdi u pismu, Gruji}ka, pod pla{tom novousvojene sistematizacije ima namjeru
10
Od etiri termobloka u TE Tuzla, u pogonu je jo samo jedan, i to najmanji

Direktor Aluminijskog kombinata Mostar Ivo Bradvica dobio je punu podr{ku federalnog dopremijera Jerka Ivankovi}a za nastavak proizvodnje aluminija. Nakon susreta s Bradvicom Lijanovi} je rekao da cijena struje nije bitna i da }e federalna Vlada u~initi sve kako bi se Aluminiju na zadovoljavaju}i na~in osigurala opskrba elektri~nom energijom. Lijanovi} je vjerovatno ra~unao na struju iz Termoelektrane Tuzla, ~ija je uprava prije nekoliko dana na~elno obe}ala prodati dio struje mostarskom Kombinatu. No, od datog obe}anja najvjerovatnije ne}e biti ni{ta: od ~etiri termobloka TE Tuzla u pogonu je jo{ samo jedan! Prije petnaestak dana ispao je iz rada blok broj 4, potom blok broj 5 a naposlijetku i najve}i termoblok, broj 6, snage 215 MW. Od ukupno ~etiri termobloka, u pogonu je jo{ samo jedan, ujedno i najmanji termoblok, broj 3, instalirane snage 100 MW. (A.M.)
TIHI] POBIJEDIO, AKTIV @IV
Tihieva frakcija u sarajevskoj organizaciji SDA porazila frakciju Abdulharisa ete

Aktiv SDA, strana~ka frakcija unutar sarajevske organizacije SDA koju predvodi Abdulharis [eta, nije uspio preuzeti kontrolu nad Kantonalnim odborom SDA. Tijesnom ve}inom glasova za predsjednika KO SDA izabran je Denis Zvizdi}, favorit lidera SDA Sulejmana Tihi}a. Zvizdi} je dobio 112 glasova, odnosno 13 glasova vi{e opd protukandidata H amde Ejubovi}a iza ~ije kandidature je stajao Aktiv. Tihi} je preuzeo kontrolu nad sarajevskom organizacijom, ali time nije ni dotakao glavni problem - otvorenu opstrukciju ve}ine delegata SDA u Skup{tini Sarajevskog kantona koja je ostala lojalna Abdulharisu [eti. Od ukupno sedam delegata iz reda SDA, Tihi}u su lojalna samo dva, {to prakti~no zna~i da crveno-zelena koalicija u sarajevskom Kantonu nema skup{tinsku ve}inu. Posve je izvjesno je da }e poraèna frakcija i nakon odrànih izbora tjerati po
Sulejman Tihi}
svome, no ostaje pitanje ho}e li formirati zasebnu partiju ili }e se pak prikloniti nekoj od postoje}ih opozicionih partija, SBB-u ili SBiH. (M.A.)
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
Vjerujete li da e Vijee ministara predvoeno Bevandom biti efikasnije od prethodnog?

[EFKO BAJI]
Projekt menadèr Care Internationala
ENVER PU[KA
Reìser
FADILA MEMI[EVI]
Predsjednica Dru{tva za ugroène narode
NE
U startu ne vjerujem da }e Vije}e ministara predvo|eno Bevandom biti efikasnije od prethodnog iz tog razloga {to ne znam {ta je efikasno u Bosni i Hercegovini u zadnjih godinu dana.
promaknuti Adrijanu Mari} za {efa Odsjeka. Va`no je napomenuti da je ovo mjesto upra`njeno nakon odlaska u penziju zaposlenika iz reda Bo{njaka. Na mjesto referenta za softversku podr{ku spominje se da bi Gruji}ka mogla zaposliti Marka Koricu, sina aktualne pomo}nice direktora FIPA-e Slavice Korica. Va`no je napomenuti, stoji na kraju pisma koje je u posjedu Transparency Internationala, kako u upravi FIPA-e nema Bo{njaka, ~ime se kr{i ~lan 8. Zakona o FIPA-i, a koji kaè kako su direktor i sekretar ove agencije iz reda srpskog odnosno bo{nja~kog naroda, a zamjenik direktora iz reda hrvatskog naroda. (N.H.)
NE
Iz ekspozea kojeg jo{ uvijek nismo vidjeli uop{te nije jasno {ta }e raditi Vije}e ministara. Ne mogu povjerovati dok ne vidim njihov plan i program rada sa konkretnim pokazateljima.
DA/NE
@elim da vjerujem da }e Vije}e ministara predvo|eno Bevandom biti efikasnije od prethodnog. U ovakvoj zemlji kakva je BiH gdje su tolike opstrukcije na svim osnovama prethodno Vije}e ministara nije bilo efikasno i nismo bili zadovoljni.
MEHMED U MEDU
GRADIMIR GOJER
Potpredsjednik Stranke za BiH
ADNAN TERZI]
Potpredsjednik SBB-a
DA
Smatram da }e biti efikasnije zato {to cijenim gospodina Bevandu i smatram da je autoritativan ~ovjek ne samo u oblasti finansija, gdje se iskazao, nego uop}e kao dràvnik. Bevanda ima {anse da napravi promjene sve pod uvjetom da ne bude opstrukcija od pojedinih ministara.
AHMED @ILI]
Advokat
DA
Mi{ljenja sam da }e biti efikasnije iz vi{e razloga, a jedan od njih je taj {to Vije}em ministara predsjedava predstavnik hrvatskog naroda. S obzirom da je Hrvatska oti{la u EU prioritet }e biti fokusiranje na evropske integracije.
NE
Gospodinu Bevandi èlim uspjeh, ali sam i skepti~an: zbog goreg politi~kog ambijenta i inercija u kojima zadugo djeluje - Vije}e ministara BiH, ina~e, prije li~i na me|unarodnu konferenciju nego na efikasan organ izvr{ne vlasti.
Donedavni direktor BHRT-a Mehmed Agovi} priklju~uje se savjetni~kom timu ministra Damira Hadì}a
Biv{i generalni direktor BHRT-a Mehmed Agovi}, koji je potkraj pro{le godine izgubio vi{egodi{nju pravnu bitku protiv Upravnog odbora dràvnog javnog servisa i definitivno ostao bez te funkcije, ne}e, po svoj prilici, jo{ dugo ~ekati novi posao. Prema nezvani~nim informacijama iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH, novoizabrani ministar Damir Hadì} navodno je novim radnim kolegama ve} objavio kako }e Agovi} biti njegov savjetnik za poslove digitalizacije javnih emitera u BiH, {to je jedan od najve}ih dràvnih projekata koje vodi to ministarstvo. I mada Mehmed Agovi}, barem zvani~no, jo{ nije preuzeo novu du`nost, ~injenica da ga je ministar Hadì} odabrao u svoj savjetni~ki tim samo je potvrdila ranije spekulacije da je Agovi} trebao biti SDP-ov namjesnik na BHRT-u, gdje bi imao istu ulogu kakvu na Federalnoj televiziji ima Bakir Hadìomerovi}. (S.M.)
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
11
FEDERALNI ELEKTRO[OK
Slobodna Bosna dola je u posjed pisma u kojem beogradski kralj bosanske struje Vojin Lazarevi, vlasnik Rudnapa, prijeti Elektroprivredi BiH da e snositi svu odgovornost za tetu nastalu prestankom isporuke elektrine energije
NA SVAKOM PREPRODATOM MEGAVATU BOSANSKE STRUJE BEOGRADSKI RUDNAP ZARA\UJE 3 EURA

Pi{e: ASIM METILJEVI]
rije ne{to vi{e od dva mjeseca na stranicama Slobodne Bosne objavili smo tekst u kojem smo ustvrdili da je beogradska tvrtka Rudnap u vlasni{tvu Vojina Lazarevi}a postala suvereni gospodar svih raspoloìvih vi{kova elektri~ne energije u Federaciji BiH. Tako|er smo ustvrdili da }e struju kupljenu u Sarajevu beogradski Rudnap preprodati mostarskoj Elektroprivredi HZHB i da }e na ovom posve suvi{nom posredni~kom anga`manu, bez uloènog feninga, zaraditi desetak miliona KM.
KRE[I] DEMANTIRAO PREMIJERA NIK[I]A

Samo koji dan kasnije, federalni premijer Nermin Nik{i}, gostuju}i u politi~kom magazinu FTV-a 60 minuta, demantirao je pisanje jednog sarajevskog nedjeljnika, ustvrdiv{i da su se ljudi iz mostarske Elektroprivrede sami javili na tender i da }e struju u Sarajevu kupovati direktno, bez bilo kakvih posrednika! No, na Nik{i}evu àlost, istina o Rudnapovom angaàmanu u Federaciji BiH definitivno je isplivala na povr{inu: istoga dana kada je golemi snijeg zatrpao dràvu, sarajevska Elektroprivreda, suo~ena s prijetnjom raspada elektroenergetskog sistema, bila je prisiljena obustaviti isporuku struje beogradskom Rudnapu, nakon ~ega je i Rudnap prestao s isporukom struje mostarskoj Elektroprivredi.
Elektroprivreda BiH privremeno otkazala isporuku struje Rudnapu, a Rudnap Elektroprivredi HZHB
12
MANJAK STRUJE POSVA\AO ENERGETSKU MAFIJU

LO[E PLANIRANJE ENERGETSKOG BILANSA
Elektroprivreda BiH do~ekala je vremenske nepogode s praznim deponijama uglja
LJUTNJA BEOGRADSKOG PARTNERA

Kopija pisma u kojem Rudnap tvrdi da zbog EPBiH trpi velike finansijske gubitke
13
FEDERALNI ELEKTRO[OK
TUPI UGAO ENERGETSKOG TROUGLA

êlnik EP HZHB Nikola Kre{i} i vlasnik Rudnapa Vojin Lazarevi} optuùju direktora EPBiH Elvedina Grabovicu za nano{enje gubitaka
To je potvrdio v.d. direktora mostarske Elektroprivrede HZHB Nikola Kre{i}, koji je na vanrednoj pres konferenciji prije nekoliko dana detaljno govorio o stvarnim uzrocima bezizlazne pozicije u kojoj se nalazi mostarska kompanija. Jednostranim prekidom isporuke elektri~ne energije od strane Rudnapa u iznosu od 90 MW u bandu dovedeni smo u vrlo te{ku situaciju, pri ~emu je bila ugroèna stabilnost elektroenergetskog sustava BiH i sigurnost opskrbe na{ih kupaca, rekao je Kre{i}, navode}i podatak da je uprava Elektroprivrede HZHB blagovremeno ugovorila nabavku nedostaju}ih koli~ina elektri~ne energije u 2012. godini.
prvih {est mjeseci protekle godine ostvarila profit od oko 20 miliona KM, ali da se profit kompanije do kraja godine ne samo istopio nego je zabiljeèn gubitak od oko 18 miliona KM. Ovaj se gubitak odnedavno uve}ava za novih 800.000 KM dnevno, koliko pribli`no iznosi razlika izme|u cijene struje ugovorene s Rudnapom i cijene struje koju Elektroprivreda HZHB trenutno kupuje na evropskom trì{tu. U me|uvemenu se oglasio i beogradski Rudnap, ali ne na pres konferenciji, kako je to u~inila uprava mostarske Elektropri-
vrede, nego pismom upu}enom ~elnicima Elektroprivrede BiH - direktoru Elvedinu Grabovici te njegovim prvim suradnicima izvr{nim direktorima - Mirsadu [abanovi}u i Smaji Bi{anovi}u. U pismu, ~ija je kopija u posjedu Slobodne Bosne, uprava Rudnapa upozorava svoje poslovne partnere u Sarajevu da }e snositi svu odgovornost zbog jednostranog prekida ugovora o isporuci struje. Poznato Vam je da je ovaj prekid isporuke od EPBiH direktno uzrokovao nemogu}nost isporuka na{em kupcu u
IZVOZ STRUJE IZ SARAJEVA U MOSTAR
MILIONSKI GUBICI MOSTARSKE ELEKTROPRIVREDE

Kre{i} je naveo podatak da su nedostaju}e koli~ine elektri~ne energije od 1.387 GWh ugovorene sa konzorcijem Rudnap Beograd po prosje~noj cijeni od 57,81 euro za MWh . Problem je nastao 6. februara kada je Elektroprivreda BiH otkazala isporuku struje beogradskom Rudnapu, zbog ~ega je i beograski Rudnap prestao s isporukom struje mostarskoj Elektroprivredi HZHB. Kre{i} kaè da je s novonastalom situacijom blogovremeno upoznao sve nadle`ne institucije - predsjednika Federacije BiH i predsjednika Vlade Federacije BiH jer su Ugovori o isporuci elektri~ne energije za 2012. godinu dio usvojene elektroenergetske bilance Federacije BiH. Kre{i} je otkrio i podatak da je mostarska Elektroprivreda manjak struje u posljednjih desetak dana kupovala po prosje~noj cijeni od 101 eura za MWh, dakle po cijeni koja je dva puta vi{a od ugovorene sa Rudnapom. Kre{i} je ustvrdio da je mostarska Elektroprivreda HZHB u
14
Rudnap kupuje bosansku struju po 55, a prodaje po 57,8 eura

Vr{ilac du`nosti direktora EP HZHB Nikola Kre{i} otkrio je podatak o visini ugovorene cijene struje s beogradskim Rudnapom, ~ime je zapravo otkrio i koliko }e Rudnap zaraditi na izvozu struje iz Sarajeva za Mostar. Kre{i} tvrdi da je ugovorena prosje~na cijena od 57,81 euro za MGh, a to prakti~no zna~i da na svakom preprodatom megavatu Rudnap zara|uje 3 eura. Naime, ranije smo objavili kopiju Ugovora sklopljenog izme|u EPBiH i Rudnapa u kojem je n a v e d e n a p r o s j e ~ n a c i j e n a z a isporu~enu struju u iznosu od 55 eura za MGh. Obje elektroprivredne kompanije, i EPBiH i EP HZHB, u ve}inskom su vlasni{tvu Federacije BiH i ne postoji ni jedna formalna prepreka zbog koje dvije dràvne kompanije ne bi mogle neposredno zaklju~ivati poslovne ugovore.
(NE)UPU]ENI PREMIJER (NE)UPU]ENI PREMIJER

Predsjednik Vlade FBiH Nermin Nik{i} Predsjednik Vlade FBiH Nermin Nik{i} javno je negirao Rudnapov javno je negirao Rudnapov posredni~ki anga`man u FBiH posredni~ki anga`man u FBiH
MANJAK STRUJE POSVA\AO ENERGETSKU MAFIJU

TE[KO STANJE U ELEKTROPRIVREDI BiH
Iz pogona ispala tri termobloka

Ugovorom potpisanim prije vi{e od dva mjeseca, sarajevska Elektroprivreda obvezala se na redovnu isporuku struje beogradskom Rudnapu u iznosu od 1.378 GWh, a koju sedmicu kasnije Rudnap se ugovorom obvezao da }e navedenu koli~inu struje isporu~iti mostarskoj Elektroprivredi HZHB. No, jo{ je u decembru protekle godine bilo je jasno da }e EPBiH te{ko ispuniti preuzete obaveze prema vlastitim kupcima i prema Rudnapu, jer su hidroakumulacije zbog vi{emjese~ne su{e bile potpuno prazne pa se sva struja proizvodila u dvije termoelektrane, TE Tuzla i TE Kakanj, koje su jo{ prije dva mjeseca potro{ile sve rezerve uglja pa su se po~ele snabdijevati dan za dan. Dodatni problem desio se prije dvadesetak dana kada su zbog pretjerane proizvodnje iz pogona ispala tri termobloka - dva u TE Tuzla i jedan u TE Kakanj. Zbog manjka uglja na deponijama te ispadanje tri termobloka, EPBiH bila je primorana ne samo otkazati isporuku struje Rudnapu nego je prvi put nakon rata morala uvoziti struju, i to po dva puta vi{oj cijeni!
Federaciji BiH, te smo bili prinu|eni da istog dana prekinemo isporuke Elektroprivredi HZHB, pozivaju}i se na vi{u silu.
PRAVDANJE VI[OM SILOM

No u nastavku pisma Uprava Rudnapa tvrdi da EP HZHB ne priznaje napred navedene razloge prekida isporuke elektri~ne energije kao slu~aj vi{e sile i bezuslovno traì nastavak isporuke elektri~ne energije u skladu sa potpisanim ugovorom. Preti nam se podizanjem tu`be protiv nas... iako uzrok nastalog stanja poti~e od EPBiH zbog ~ega kompanija Rudnap ne moè snositi odgovornost, stoji pored ostalog u pismu uprave Rudnapa iz kojeg jasno proizilazi namjera beogradske kompanije da svu {tetu nastalu privremenim raskidom ugovora o isporuci struje
fakturi{e sarajevskom poslovnom partneru - Elektroprivredi BiH. Rudnap naime tvrdi da ne postoje opravdani razlozi za prekid ugovora i da se pod vi{u silu ne moè podvesti problem manjka uglja na depoima teremoelektrana u vlasni{tvu EPBiH. Uprava Rudnapa tvrdi da se Ugovor mogao otkazati samo u slu~aju havarije u proizvodnim objektima EPBiH a nikako u slu~aju manjka uglja jer su termoelektrane u obavezi da obezbede rezerve uglja na sopstvenim deponijama, upravo zbog ovakve situacije. Sve su prilike da }e se mutni poslovni aran`man dvije federalne elektroprivrede s Rudnapom ipak raspetljati na sudu. Nastala {teta mjeri se desetinama miliona KM pa je malo izgledno da bi se spor mogao izgladiti vansudskom nagodbom prihvatljivom za sve tri strane.
[tedim ispred svih Nova kampanja MOJE BANKE

[tedim ispred svih naziv je kampanje sa kojom je startala MOJA BANKA, a koja ima za cilj podizanje svijesti o neophodnosti {tednje. MOJA BANKA je pokrenula ovu izuzetno atraktivnu akciju {tednje, sa visokom kamatnom stopom i do nevjerovatnih 6 posto. Kroz ovu kampanju èlimo pokazati da moèmo ponuditi uslugu koja odgovara zahtjevima klijenata. U vremenu krize {tednja ima poseban zna~aj. Zbog toga mi kao doma}a banka nastojimo podsticati ljude na istu, jer {tednja je najbolji na~in za planiranje budu}nosti, kaè Ognjen Samardì}, direktor MOJA BANKE. MOJA BANKA u svom poslovanju biljeì konstantan rast. U 2011. godini otvoreno je preko 10.000 ra~una, te se vrijednost {tednje pove}ala za 33,7 posto. Sigurnosti depozita i povjerenju u Banku doprinosi njena pripadnost najve}em privatnom poslovnom sistemu u Bosni i Hercegovini, ASA Prevent grupaciji. Kao ~lanica ovog doma}eg brenda MOJA BANKA zajedno sa ASA Prevent grupacijom doprinosi razvoju bh. dru{tva i ~ini pokreta~ku snagu bh. ekonomije.
15
BANKAR NA ÊLU VIJE]A MINISTARA BiH
INTERVIEW
Vjekoslav Bevanda
predsjedavajui Vijea ministara BiH
Novoizabrani dravni premijer Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH) u otvorenom razgovoru za Slobodnu Bosnu govorio je kako je, nakon viemjesene trakavice, u roku od tri dana usvojen proraun za prolu godinu, optimistino najavio usvajanje dravnog prorauna za 2012., ispunjavanje svih uvjeta za dobijanje kandidatskog statusa BiH u EU i intenzivan angaman na poboljanju kreditnog rejtinga, ali i vrlo otro kritizirao rad federalne Vlade, te poruio kako nas eka jo jedna teka i krizna godina
Manimo se mahale, vrijeme je da svi po~nemo zajedno raditi

Razgovarala: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILIÎ]
esnaest mjeseci nakon Op}ih izbora, BiH je kona~no pro{log tjedna dobila novi saziv Vije}a ministara, kojim }e predsjedavati Vjekoslav Bevanda. Novoimenovani dràvni premijer je, netom poslije potvrde njegovog izbora u Parlamentu BiH (u petak poslijepodne), sazvao konsultativni sastanak Vije}a ministara, a ve} u ponedjeljak (13. februara) i prvu zvani~nu sjednicu, nakon koje je u svom novom uredu, na kojem jo{ stoji plo~ica s imenom njegovog prethodnika Nikole [piri}a, primio ekipu Slobodne Bosne. U razgovoru sa na{im novinarima, premijer Bevanda je iznio dojmove o budu}im suradnicima u Vije}u ministara, najavio intenzivan anga`man na rje{avanju brojnih nagomilanih problema i izrazio nadu kako }e lideri {est politi~kih stranaka, barem u po~etku, rasteretiti dràvnu Vladu politi~kih utjecaja.
govora koji smo postigli na konsultativnom sastanku, a ti~e se tehni~kih pitanja vezanih za primopredaju du`nosti. Budu}i da smo zatekli vi{e od 300 materijala koji u Tajni{tvu ~ekaju, neki i po tri godine, odmah sam dao nalog da se ministrima dostavi ta dokumentacija, kao i da se svim resorima vrate dokumenti koji su inicijalno od njih do{li, kako bi znali {to moramo prioritetno rje{avati. Najva`nije je da sam u petak ministru financija Nikoli [piri}u dao nalog da napravi snimak stanja i sa 10. velja~e utvrdi izvr{enje prora~una za 2011. Potrebno je, tako|er, evidentirati pristigle obveze, odnosno, fakture koje su u{le u trezorsku aplikaciju a nisu pla}ene zbog ove situacije, da se to~no locira inozemni
dug, da vidimo imamo li tu kakvih zaostataka i da se dostavi materijal - prora~un za pro{lu godinu, ali isklju~ivo baziran na njegovom izvr{enju. Time prekidamo ovu trakavicu, moèmo implementirati odluku o privremenom financiranju, uredno servisirati vanjski dug i svim prora~unskim korisnicima isplatiti pla}e. Tijekom dana }e materijal biti proslije|en Predsjedni{tvu BiH, koje ga treba potvrditi ili izmjeniti, pa dostaviti Kolegiju Zastupni~kog doma Parlamenta BiH odakle ide na objavu. S obzirom na dosada{nje nesuglasice me|u ~lanovima Predsjedni{tva BiH oko usvajanja prora~una za 2011., moè li se desiti da ponovno do|e do problema? Znate da je i u Vije}u ministara do sada bilo dosta nesuglasica, ali ne}emo se vra}ati nazad. Moram ista}i zadovoljstvo da su dana{nje odluke usvojene jednoglasno, bez ijednog suzdrànog ministra, {to mi daje vjeru da }e politi~ki lideri koji su zaklju~ili sporazum, barem na po~etku, rasteretiti Vije}e ministara od dnevne politike i dati nam {ansu da radimo kao jedan tim dovoljno kompetentnih ljudi da vode resore, i da se ne}emo tro{iti na me|usobne sukobe. Kako obja{njavate da je usvajanje prora~una za 2011. godinu rije{eno preko vikenda, nakon {to smo gotovo mjesec i pol dana svjedo~ili prebacivanju odgovornosti
KAKO JE USVOJEN PRORAÛN ZA PRO[LU GODINU

Gospodine Bevanda, kako je protekla prva sjednica Vije}a ministara BiH? Imali smo dvije to~ke dnevnog reda: usvajanje prora~una za 2011. godinu i teku}a pitanja. Razgovarali smo o realizaciji do16
POVRATAK POVJERENJA: Rekao samo kolegama u Vijeu ministara - ima nas desetak, i nema razloga da svatko svoje frustracije ili nezadovoljstvo ne ispolji na zajednikim sastancima, a ne da se prepucavamo preko medija
VJEKOSLAV BEVANDA, DR@AVNI PREMIJER
AMBICIOZAN START OPTIMISTI^NOG PREMIJERA

Novi predsjedavaju}i Vije}a ministara Vjekoslav Bevanda najavio je ubrzano rje{avanje brojnih problema i popravljanje katastrofalnog imidà BiH, nakon {to se {esnaest mjeseci ~ekalo na izbor dràvne Vlade
17

Foto: Milutin Stoj~evi}
u trokutu Vije}e ministara - Predsjedni{tvo BiH - Parlament? Nikada ne}u komentirati rad svojih prethodnika, niti sam to radio dok sam u pro{lom mandatu bio federalni ministar financija. Na prvom neformalnom Kolegiju, a poslije i sjednici Vije}a ministara, inzistirao sam da ne tro{imo vrijeme na ono {to je bilo, da se drìmo brojeva. [to je potro{eno - potro{eno je, ako je bilo nekih nepravilnosti, postoji revizija, postoji izvje{}e o izvr{enju prora~una... Potreban nam je optimizam, jer ako u startu budemo {irili negativne vibracije, ni{ta od na{eg posla ne}e biti. Jeste li jednako optimisti~ni i kada je u pitanju usvajanje prora~una za 2012. godinu? Na dana{njoj smo sjednici i o tome razgovarali. Zaklju~ili smo da Ministarstvo financija treba prema svim prora~unskim korisnicima ponoviti prora~unske instrukcije, da nove ministre upoznamo sa situacijom i da svi mogu realno kreirati svoje potrebe. Normalno je da prora~un za 2012. ne}e biti zasnovan na pro{logodi{njem, jer smo imali ~etiri odluke o privremenom financiranju koje su onemogu}avale neke izdatke koji su nu`ni. Potrebna su sredstva za pripremu popisa stanovni{tva, lokalne izbore, izgradnju dva grani~na prijelaza koja su od 2013., kada Hrvatska u|e u Europsku uniju, definirana kao prijelazi posebne kategorije, budu}i da }e se isklju~ivo preko njih mo}i izvoziti proizvodi animalnog podrijetla. Znate da sa
DOBAR POÊTAK NOVOG SAZIVA VIJE]A MINISTARA

Sve odluke na prvoj zajedni~koj sjednici dràvni ministri donijeli su jednoglasno
blem izme|u BiH i Hrvatske, nego izme|u BiH i Europske unije. Ukoliko uradimo barem dio posla, poku{at }emo konzumirati grantovska sredstva koja smo do ju~er imali na raspolaganju. Trebamo pokazati {to ho}emo, ali ako u prora~unu ne budemo planirali sredstva za tu namjenu, s pravom }e nas pitati {to traìmo. Morat }e se raditi intenzivno, bez ikakvih manipulacija i, {to je najbitnije, da me|u nama bude povjerenja. Rekao samo kolegama u Vije}u
intenzivni razgovori sa Peterom Sorensenom i nedavni susret s Miroslavom Laj~akom, jer sam kod njih vidio volju da nam pomognu. Me|utim, sve je do nas, i sada o~ekujem konkretne rezultate vezano za provedbu odluke u slu~aju Sejdi} Finci. Da, ali u dosada{njem radu Privremene zajedni~ke komisije oba doma Parlamentarne skup{tine BiH za provo|enje presude Europskog suda za ljudska prava nije bilo pomaka... Da, ali znate koliko su Zakon o popisu stanovni{ta i Zakon o sistemu dràvne pomo}i bili u parlamentarnoj proceduri, pa su nedavno usvojeni. U razgovorima s liderima {est politi~kih stranaka meni je re~eno da je to neupitno. [to konkretno namjeravate poduzeti kako bi BiH pobolj{ala kreditni rejting koji je u pro{loj godini dva puta sniàvan, pretpostavlja se kao izravna posljedica neformiranja Vije}a ministara? Vi ste me|u rijetkim novinarima koji su mi u posljednjih godinu dana uop}e postavili to pitanje. Me|utim, ne smatram da razloge trebamo traìti isklju~ivo u neformiranju Vije}a ministara, jer je Vije}e ministara radilo i u tehni~kom mandatu. Puno je ~inilaca utjecalo na sniàvanje kreditnog rejtinga, puno improvizacija i neodgovornih poteza. Pa mislite li da odustajanje od aran`mana s MMF-om, Svjetskom bankom i Europskom komisijom, {to je bio jedan uvezani paket, nije utjecalo na sniàvanje kreditnog rejtinga BiH? Smatram da najprije trebamo sprije~iti
TRENUTAK ISTINE: Vlada Federacije mora pokazati strukturu prihoda i rashoda, koje su mjere tednje poduzeli, ako je proraun vei za vie od sto milijuna KM. No, o tome emo raspravljati na Nacionalnomfiskalnom vijeu koje ja vodim, i na kojem se nee moi traati, nego e se iznositi precizne brojke
bh. strane nismo uradili ni{ta, premda smo imali na raspolaganju grantove Europske komisije koje smo propustili. Moja }e intencija biti da se ta sredstva transparentno ugrade u prora~un, da radimo ubrzano i da prora~un usvojimo do kraja oùjka. ministara - ima nas desetak, i nema razloga da svatko svoje frustracije ili nezadovoljstvo ne ispolji na zajedni~kim sastancima, a ne da se prepucavamo preko medija. Bili ste, tako|er, vrlo optimisti~ni i kada ste govorili o podno{enju aplikacije za kandidatski status u Europskoj uniji. Koliko su procjene da je BiH na korak od podno{enja aplikacije realne? Rekao sam da mi je cilj i da bih volio da taj posao zavr{imo do lipnja, odnosno do po~etka godi{njih odmora, kako bi kandidatski status BiH na jesen bio predmet razmatranja u Briselu, {to opet zna~i da bi smo ga dobili do kraja godine. Ohrabruju me
OBUSTAVA MEDIJSKOG RATA

Koliko }e sredstava trebati za popis stanovni{tva, lokalne izbore i izgradnju grani~nih prijelaza? Imate li ikakve projekcije? Jo{ uvijek ne mogu govoriti precizno, znat }u do kraja tjedna. Mi grani~ne prijelaze moramo zavr{iti prije kraja godine, jer od 2013. to vi{e ne}e biti pro18
VJEKOSLAV BEVANDA, DR@AVNI PREMIJER

dalje uru{avanje kreditnog rejtinga, jer vidimo {to se doga|a sa do ju~er jakim ekonomijama, i kako te promjene utje~u na cijenu kapitala koji se povla~i sa stranog trì{ta. S druge strane imamo manipulacije bankarskog sektora koji za sve okrivljuju stanje u BiH, a zapravo je problem u njihovim bankama-majkama, odakle se problemi reflektiraju i na poslovanje u BiH. Nu`no je i uklanjanje administrativnih barijera kako bi privukli strane investitore, jer kapital ide tamo gdje se najbrè oplo|uje, a mi bi da nam netko donese novac, pa da mu pravimo probleme, da ga potjeramo. Imate pojedine vlade koje samo {to jo{ ne kaù hajde da ukinemo privatni sektor, a na drugoj strani se, primjerice, sva dobit BH Telecoma povla~i u prora~un. U takvoj situaciji se kompanija ostavlja bez sredstava za investiranje, razvoj, marketing, pa se onda netko ~udi kada Telekom Srpske po~ne preuzimati primat na trì{tu. I onda jo{ krivnju pripi{u Miloradu Dodiku i Dragan ovi}u, koji kao ru{e dràvu. Aludirate na posljednje odluke Vlade Federacije BiH? Ne, ne, govorim o krivoj prezentaciji ~injenica, pogre{noj percepciji. Mi smo imali aran`man s MMF-om gdje je najve}a cijena kapitala bila 1,34 posto, a ostalo su bila grantovska sredstva. Kao zastupnik u Parlamentu Federacije BiH sam traìo da se parlamentarcima i javnosti dostave uporedni podaci koje su cijene aran`mana sa MMF-om, Svjetskom bankom i Europskom komisijom, a koliko ko{taju trezorski zapisi. Koliko mi je poznato, odgovor od Vlade Federacije BiH niste dobili. Nikada, ali meni odgovor ne treba, ja ga znam. Trebaju ga dobiti parlamentarci i javnost, kao {to je prethodna federalna ZAMJENA FOTELJA
Biv{i i aktualni dràvni premijer Nikola [piri} i Vjekoslav Bevanda
SURADNJA SA SUSJEDIMA
Susret s hrvatskim premijerom Zoranom Milanoviem odgoen zbog neformiranja Vijea ministara BiH
Kao jedan od prioriteta u Va{em radu naveli ste ja~anje suradnje sa susjednim dràvama, dok su mediji prenijeli da }ete prvi slu`beni sastanak imati s premijerom Hrvatske Zoranom Milanovi}em. Da li je ve} dogovoren datum susreta? Odmah poslije imenovanja za predsjedatelja Vije}a ministara dobio sam poziv iz Zagreba, odnosno, najavu posjeta izaslanstva Vlade Republike Hrvatske BiH. I to je sasvim o~ekivano, s obzirom na brojna otvorena pitanja, po~ev od izgradnje jadran sko-jonske auto-ceste i grani~nih prijelaza. Hrvatski premijer Zoran Milanovi} je preko hrvatskog veleposlanika u Sarajevu Ton~ija Stani~i}a traìo sastanak, ali sam odgovorio da moramo sa~ekati formiranje Vije}e ministara BiH, jer to ne bi bilo fer prema mojim kolegama. Uz svo uvaàvanje susjeda i na{ih prijatelja, ja sam odgovoran svim narodima i gra|anima BiH i ne mislim nikada do}i u poniàvaju}i, inferioran poloàj. Vidite ove prijepore oko jadransko-jonske ceste, gradona~enik Dubrovnika izjavljuje kako }e u}i pet kilometara u teritorij BiH, kao da mi nismo me|unarodno priznata dràva?! Sve su to pitanja koja }emo uskoro po~eti rje{avati.
ME\UDR@AVNI SPOROVI
Dràvni premijeri BiH i Hrvatske Vjekoslav Bevanda i Zoran Milanovi} trebali bi uskoro razgovarati o brojnim nerije{enim pitanjima
Vlada, kada smo krajem 2007. i po~etkom 2008. godine ulazili u aran`man s MMF-ov, pismo namjere poslala u Parlament, da
svaki zastupnik zna na {to smo se obvezali. Podsjetit }u Vas da smo se tada obvezali da moramo donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji najmanje odgovara ministrima, ali zato jasno definira da je svaki ministar, na bilo kojoj razini vlasti, odgovoran za tro{enje novca, provo|enje racionalizacije... I {to se desilo u zadnjih godinu dana, kakvi su pomaci na~injeni? Sve se upropastilo!
(NE)ODGOVORNOST VLADE FEDERACIJE

Federalni ministar financija Ante Krajina i premijer Nermin Nik{i} su, me|utim, kada se prije dva mjeseca raspravljalo o prora~unu Federacije BiH za 2012., dio odgovornost pripisali Vama i prehodnom sazivu Vlade, tvrde}i kako }e glavnina sredstava biti potro{ena za vra}anje duga? Nisam reagirao, jer takve tvrdnje nemaju nikakvog upori{ta u konkretnim ~injenicama, i to svaki ekonomista zna. Neka Vlada Federacije BiH prezentira koja
19

je cijena trezorskih zapisa koji se moraju isplatiti za tri mjeseca, ili }e nas uvjeriti kako trezorski zapisi vi{e nisu zaduènje i ne moraju se vra}ati. Pojedini predstavnici oporbenih stranaka u Parlamentu BiH iznijeli su pro{log tjedna sumnje da }e se novo Vije}e ministara mo}i izboriti s brojnim ekonomskim i socijalnim problemima. Vi, pak, tvrdite da imate dobar i kvalitetan tim. Vjerujem i u tim, i u sebe, u suprotnom ne bih ni prihvatio ovu du`nost. Sasvim je normalno da pluralizam postoji, i meni je bilo lijepo kao zastupniku u Parlamentu Federacije BiH, jer sam mogao postavljati pitanja, a sada sam opet u poziciji da na pitanja odgovaram. A puno je lak{e pitati, nego odgovarati, ali i to je odgovornost. I stoga kaèm da i Vlada Federacije mora pokazati strukturu prihoda i rashoda, koje su mjere {tednje poduzeli, ako je prora~un ve}i za vi{e od sto milijuna KM. I uop}e nije to~no da su obveze po me|unarodnim kreditima porasle za sto milijuna KM. No, o tome }emo raspravljati na Nacionalnom-fiskalnom vije}u koje ja vodim, i na kojem se ne}e mo}i tra~ati, nego }e se iznositi precizne brojke. injenica je, ipak, da su u Vije}e ministara BiH izabrani kadrovi {est stranaka koje, ne da nemaju zajedni~ke platforme, nego su do sada imale dijametralno suprotne politi~ke stavove... Ali su to stranke koje su dobile najve}i legitimitet naroda i gra|ana, i ako su se njihovi lideri dogovorili, o~ekujem da Vije}e ministara dobije dovoljno prostora za normalno funkcioniranje. Jedan od Va{ih zamjenika je predsjednik SDP-a i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdìja. O~ekujete li probleme u komunikaciji s Lagumdìjom, budu}i da su odnosi izme|u SDP-a i HDZ-a bili iznimno lo{i? Raduje me svaki kompromis. Zar nije bolje da su predsjednici {est stranaka postigli dogovor i otko~ili proces, ili je bolje da se pravi koalicija kao {to je ura|eno na federalnoj razini? I kada pitate u ~emu je suglasnost u programskim na~elima, odgovorit }u da je puno ve}a suglasnost me|u {est stranaka na dràvnoj razini nego me|u strankama Platforme. Ja, primjerice, jo{ uvijek ne mogu povezati SDP i HSP. HSP danas slavi BiH, a na predizbornim kampanjama nisu ustajali kada svira bh. himna, a nijedan strana~ki skup HDZ-a nije po~eo bez himne BiH i Hrvatske. S druge strane najva`nije je da ovih {est stranaka ima ve}inu u Parlamentu BiH, da moèmo ra~unati na parlamentarnu podr{ku za sve odluke Vije}e ministara. [to se ti~e djelovanja oporbe, ne doìvljavam je negativno.
20
SUKOB SA FEDERALNOM TELEVIZIJOM
Moja punica i ja uredno plaamo pretplatu i najmanje to oekujem je da FTV moje izjave prenosi korektno
Nakon {to ste prije mjesec dana u intervju za Slobodnu Dalmaciju izjavili da je Federalna televizija bo{nja~ka televizija usmjerena na bla}enje Hrvata, na{li ste se na meti èstokih kritika. Ostajete li i dalje pri tom stavu? Ja sam napad i o~ekivao, jer su me napadali i kada ih nisam spominjao. Ako imate javnog emitera ~iji program Hrvati apsolutno ne gledaju, to nije moj, nego njihov problem. Moja punica i ja uredno pla}amo pretplatu i najmanje {to o~ekujem je da se moje izjave prenesu korektno, a ne da mi re~enice izvla~e iz konteksta. Iznio sam svoj osobni stav, nisam napao pojedina~no nijednog urednika ili novinara, ali ako je Federalna televizija, onda doga|aji u Federaciji trebaju biti prioritet, a ne da do 22 minute Dnevnika gledamo {to radi Milorad Dodik. Neka objektivno prenesu {to sam rekao, pa onda me mogu napadati u komentarima, ali nemojte mi govoriti {to mislim i {to sam htio uraditi, {to u programu FTV ~esto mogu ~uti, i ne samo kada sam ja u pitanju, nego i mnogi drugi du`nosnici.
JAVNI ILI PRIVATNI SERVIS

Zbog izjave da je FTV bo{nja~ka televizija, Bevanda se nedavno na{ao na meti kritika novinara ove tv. ku}e
Ranije, dok sam bio federalni ministar financija, a SDP u Federaciji jaka oporba, de{avalo se da su pojedini va`ni i te{ki zakoni prolazili s jednim ili dva glasa protiv. Moramo barem poku{ati kreirati me|usobno povjerenje. Da li Vas je, onda, iznenadio Va{ strana~ki kolega Niko Lozan~i} koji je glasao protiv novog saziva Vije}a ministara BiH? Jeste, ali je to problem gospodina Lozan~i}a i HDZ-a. I za kraj razgovora, kakve su Va{e prognoze, {to nas o~ekuje u 2012. godini?
Kada sam prije nekoliko godina, kao federalni ministar financija, najavljivao te{ku ekonomsku krizu, mnogi su me kritizeri optuìli da sam previ{e dramati~an, ali su se moje prognoze, naàlost, pokazale to~nim. I sada kaèm da nas ~eka jako te{ka godina i da se svi, u okviru svojih nadle`nosti, moramo uozbiljiti, jer nam nitko ne}e pomo}i, ako ne pomognemo sami sebi. [to zna~i biti patriota? Ja kao predsjedatelj moram poku{ati uspostaviti koordinaciju u Vije}u ministara BiH, ali i sa niìm razinama vlasti, vi kao novinari trebate objektivno i istinito prenositi informacije. Manimo se mahale, hajdemo svi zajedno raditi.
SKANDAL NEDJELJE
Povratak neastivog na zeniki Univerzitet
Profesor zenikog Pravnog fakulteta Sead Dizdarevi plagirao knjigu Ustavno pravo Kasima Trnke
Pi{e: EMIR HOD@I] Foto: MARIO ILIÎ]
ekstovi Slobodne Bosne s kraja pro{le godine, u kojima smo pisali o kriminalu na fakultetima Univerziteta u Zenici, izazvali su veliku pa`nju javnosti u tom dijelu BiH. Podsje}amo, pisano je, izme|u ostalog, i o sumnjivom na~inu na koji je poznati zeni~ki advokat Almin Dautbegovi} za samo tri mjeseca odbranio doktorat iz oblasti Krivi~nog prava, na~inu na koji se imenuju spoljni suradnici na ovoj visoko{kolskoj ustanovi te o tome kako rektor zeni~kog Univerziteta Sabahudin Ekinovi} vodi ovu instituciju. Na{i su ~lanci izazvali buru u Zenici, kupovan je kompletan tira` na{eg lista, uslijedile su optu`be i kontraoptu`be, kilometarski sro~ena reagiranja, naru~eni prilozi odbrane u lokalnim medijima... Sada su na vidjelo iza{li i novi detalji o tome ko su, zapravo, profesori na zeni~kim fakultetima. Tako smo do{li i u posjed dokumenta koji dokazuje kako je Sead Dizdarevi}, Dautbegovi}ev mentor, svojom knjigom Ustavno pravo, izdanom u Te{nju 2007. godine, skoro pa upotpunosti plagirao istoimenu knjigu Kasima Trnke, koja je objavljena sedam godina ranije. Plagiranje Trnkine knjige Dizdarevi} po~inje ve} na devetoj strani gdje prepisuje re~enicu: Ustavni i organski zakoni su akti koji se donose u formi zakona, ali ure|uju ustavnu materiju. Dizdarevi}, zatim, na 29. stranici, prepisuje cijeli pasus sa strane 74. Trnkine knjige, u kojem stoji: Predsjednik Vlade, koji je od predsjednika republike dobio mandat da sastavi vladu mora je tako sastaviti da ona dobije povjerenje parlamenta. U Francuskoj ~lanovi vlade ne mogu biti birani iz reda poslanika u parlamentu (za razliku od parlamentarnog sistema)... Izvr{nu vlast vr{i i vlada, kao kolektivno tijelo, i njen predsjednik kao pojedinac. Predsjednik vlade, ministri i dràvni sekretari ~ine kabinet... Ministarsko vije}e preko kojega se objedinjuje izvr{na vlast i predsjednika republike i vlade odlu~uje o najva`nijim pitanjima dràvne politike... No, Dizdarevi} se tu ne zaustavlja nego nastavlja prepisivanjem novog pasusa na strani 79. naslovljenog sa Ustavno ure|enje sloènih dràva u kojem copy/paste metodom pi{e: U teoriji dràve i ustavnog prava razlikuju se dva osnovna oblika dràvnog ure|enja: unitarna dràva i
PRAVNI FAKULTET U ZENICI

Plagirani rad Seada Dizdarevi}a objavljen je 2007. godine u Te{nju, sedam godina nakon istoimene knjige profesora Kasima Trnke
federacija. U Trnkinoj knjizi stoji slijede}e: Unitarna dràva predstavlja takav oblik dràvnog ure|enja, dok Dizdarevi} kaè: Unitarna dràva predstavlja oblik dràvnog ure|enja i tako dalje i tako redom. Kona~no, na 207. strani svoje knjige, u poglavlju pod naslovom Narodni suverenitet, Trnka pi{e: U najop{tijem smislu, ovaj se pojam (suverenitet, op.a.) u potrebljava za ozna~avanje subjekta koji na odre|enoj teritoriji ima najvi{u i nedjeljivu vlast. Dizdarevi}, pak, pi{e ovako: U najop}enitijem smislu ovaj pojam se koristi za ozna~avanje subjekta koji na odre|enoj terotoriji (napisano upravo tako, op.a.) ima najvi{u i nedjeljivu vlast. Trnka dalje pi{e kako se pojam suverenosti po~inje oblikovati u vrijeme feudalizma i to u periodu stvaranja apsolutne monarhije, dok kod Dizdarevi}a, na strani 52, stoji ovako:
Pojam suverenosti po~inje se oblikovati u vrijeme feudalizma tj. u vrijeme stvaranja apsolutne monarhije... Ironi~na u cijeloj pri~i jeste ~injenica kako Almin Dautbegovi}, kojem je Dizdarevi} bio mentor prilikom izrade doktorata, na Pravnom fakultetu u Zenici, izme|u ostalog, predaje i na predmetu Osnovi prava intelektualnog vlasni{tva , pa bi bilo zanimljivo ~uti kako on gleda na ovakav potez svog mentora. A isto bi tako bilo zanimljivo ~uti kako na sve to gledaju njegovi studenti, budu}i pravnici, koje je Dautbegovi}, kada je Slobodna Bosna objavljivala tekstove o na~inu rada na zeni~kom Univerzitetu upregao u odbranu svog lika i djela u nekim od lokalnih podobnih medija. Podsje}amo, u reagiranju koje je potpisala D unja Tucakovi}, predsjednica Asocijacije studenata Pravnog fakulteta, stoji kako u Dautbegovi}evom doktorskom radu nema ni~ega spornog, kako je logi~no da mu mentor bude Sead Dizdarevi}, koji je u vrijeme pisanja rada predavao Ustavno pravo na fakultetu u Kiseljaku te kako su studenti povrije|eni ~lankom u Slobodnoj Bosni jer ih vrije|a neistinom.
21
ODLAZAK EMIRA SULJAGI]A
Bivi ministar za obrazovanje, nauku i mlade u Vladi Kantona Sarajevo EMIR SULJAGI krajem prole nedjelje podnio je neopozivu ostavku, uz obrazloenje kako su ga na to prisilili pritisci koje vie nije mogao izdrati; Suljagi, meutim, nije precizirao ko ga je i na koji nain pritiskao, svaljujui po starom-loem obiaju krivicu (i) na medije; zato je otiao Suljagi, poznato je novinaru SB
SULJAGI] PAO BEZ ISPALJENOG METKA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]
petak, 10. februara, Emir Suljagi} podnio je neopozivu ostavku na mjesto ministra za obrazovanje, nauku i mlade u Vladi Kantona Sarajevo. Formalno-pravno, ostavka je upu}ena predsjedavaju}oj Skup{tine Mirjani Mali}, me|utim, Suljagi} je onu pravu ostavku, dan ranije, dao svom partijskom {efu Zlatku Lagumdìji. Kao razlog ostavke, Suljagi} je naveo prijetnje sa kojima su suo~eni on i njegova porodica, {to ga spre~ava u izvr{avanju onoga za {ta je dobio mandat. Kap koja je prelila ~a{u pritisaka pod kojima je radio, prema Suljagi}evim rije~ima, bio je metak koji je u koverti stigao na njegovu ku}nu adresu uz prijete}i pisamce. Dio odgovornosti za hajku na mene snose i oni mediji koji su u kontinuitetu objavljivali moju ku}nu adresu, ~ime su meni i mojoj porodici stavili metu na le|a, izjavio je, izme|u ostalog, Suljagi} aludiraju}i na tekstove objavljene u na{em listu. Me|utim, Suljagi} je sam sebi stavio metu na le|a kada je odbio ispuniti naredbe i èlje svog partijskog gurua Zlatka Lagumdìje!
SDP(-ova) PUCA
Neosporna je ~injenica da SDP i lider Lagumdìja nikada nisu bezrezervno podràvali svog ministra Suljagi}a. ak i sada kada Suljagi}u (ne)o~ekivano podr{ku daje Na{a stranka, a Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja BiH osim podr{ke najavljuje i prosvjede, SDP i Lagumdìja mudro {ute. A kako i ne bi kada je dan prije podno{enja zvani~ne ostavke ministar Suljagi} imao vi{e nego mu~an razgovor sa Lagumdìjom, koji je okon~an podno{enjem ostavke i lupanjem vrata.
22
MINISTAR BEZ POKRI]A

Emir Suljagi} sastavlja novi CV i traì zaposlenje prije odlaska u Be~ na (ne)zasluèni odmor
PRITISCI, ALI ÎJI

Kako nezvani~no saznajemo, Lagumdìja je tokom spornog sastanka od Suljagi}a traìo dvije usluge. Prvo, da se u Upravni odbor (UO) Stomatolo{kog fakulteta imenuju Snjeàna \ozi} i Amira [akovi}, i, drugo, da se po svaku cijenu proguraju izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju koji je sa~injen po mjeri SDPovih ministara-profesora kakav je recimo ministar unutra{njih poslova u Vladi Kantona Sarajevo Muhamed Budimli}. (Podsje}anja radi, to je isti onaj ministar koji je oko 600 hiljada KM policijskih para prebacio na ra~un Suljagi}evog ministarstva da bi sada ve} biv{i ministar Suljagi} mogao podijeliti decembarske pla}e uposlenicima.) Kad mi to zavr{i{, radi {ta ho}e{, navodno je rekao Lagumdìja, na {to mu je Suljagi} odgovorio podno{enjem ostavke. No, krenimo redom. U augustu pro{le godine Nefrida @iga razrije{ena je du`nosti predsjednice Upravnog odbora Stomatolo{kog fakulteta s klinikama u Sarajevu, a na njeno mjesto je, uz malu pomo} prijatelja, sjela Amina Huseinbegovi}-engi}. Po svemu sude}i, jedina preporuka Amini Huseinbegovi}-engi} da bude imenovana za predsjednicu UO Stomatolo{kog fakulteta jeste ~injenica da je ona kuma Amine Lagumdìja, supruge SDP-ovog despota Zlatka. BJE@I OD SVOJE STRANKE
Dan prije ostavke, Kantonalno tuiteljstvo u Sarajevu je podiglo optunicu protiv Suljagia zbog nasilja u porodici!
Samo dan prije nego {to je iz principijelnih razloga, zbog pritisaka u kojima su sudjelovali i pojedini mediji koji su objavljivali njegovu adresu, podnio neopozivu ostavku, Kantonalno tuìla{tvo u Sarajevu je podiglo optu`nicu protiv Suljagi} Emira iz Sarajeva. Suljagi} je optuèn po ~lanu 222. Krivi~nog zakona Federacije, koji za tu vrstu krivi~nog djela predvi|a nov~anu kaznu ili kaznu do jedne godine zatvora. Suljagi} je od svojih politi~kih sponzora, predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdìje, prije svih, traìo da ga uzmu u za{titu, imaju}i na umu bratske odnose svoje stranke sa nesposobnom glavnom kantonalnom tuìteljicom Nives Kanev~ev, me|utim, kada je to zapelo, odlu~io se na visoko hrabar i moralno odgovoran ~in: podnio je ostavku i pobjegao u Be~ kod supruge koju je prije dva mjeseca napastovao i fizi~ki zlostavljao!
ZAKA[NJELO POMIRENJE
Ministar Suljagi} pridruìo se suprugi Belmi u Be~u nakon {to ga je sarajevsko Kantonalno Tuìteljstvo optuìlo za nasilje u porodici
NAZOVI AMINU RADI IMENOVANJA

Kako joj mjesto predsjednice UO Stomatolo{kog fakulteta nije bilo dovoljno da suvereno (za)vlada tom visoko{kol-
skom ustanovom, preko svoje imenjakinje Amina Huseinbegovi}-engi} je aktivirala Lagumdìju koji je od Suljagi}a traìo da suprotno zakonu smijeni ~lanove UO Stomatolo{kog fakulteta u Sarajevu. Suljagi} je odbio izvr{iti {efovu naredbu, a nakon {to su Sebija Seka Izetbegovi}
(supruga ~lana Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a, op.a.) i M irsada Pinjo podnijele ostavke na ~lanstvo u UO, Lagumdìja je od Suljagi}a zahtjevao da, bez obzira na rezultate konkursa, na njihova mjesta budu imenovane Snjeàna \ozi} i Amira [akovi}. Njih je izabrala
Suljagi} nije `rtva prijetnji i zalutalog metka- nego optu`nice Kantonalnog tuìteljstva zbog nasilja u porodici
JEDAN ÔVJEK I JEDNA @ENA...
Dràva po mjeri Zlatka Lagumdìje i njegove ljep{e polovine
supruga predsjednika SDP-a uz asistenciju Amine Huseinbegovi}-engi}. [tavi{e, navodno je prilikom mu~nog razgovora izme|u Suljagi}a i Lagumdìje lider SDP-a nazvao Aminu koja je sada ve} biv{em ministru izdiktirala imena osoba koje se moraju na}i u UO. Suljagi} je odbio ovu naredbu, upozoriv{i, izme|u ostalog, Lagumdìju da jedno upra`njeno mjesto u UO Stomatolo{kog fakulteta pripada njihovim partnerima u vlasti SDA, na {ta mu je Lagumdìja odgovorio, ili postupi po nare|enju, ili kupi prnje. Suljagi} je izabrao drugu, po{teniju varijantu - spakovao je prnje, podnio ostavku i istoga dana otputovao u Be~ zbog spajanja sa porodicom supruga Behija Belma Selimovi} vratila se u glavni grad Austrije odmah nakon skandala sa nasiljem u porodici koje joj je sada ve} biv{i ministar uprili~io krajem pro{le godine...
23
Foto: Mario Ili~i}
SRBIJANSKI ZAVJET [UTNJE

SVAKODNEVNO SVAKODNEVNO MUÊNJE I I@IVLJAVANJE MUÊNJE I I@IVLJAVANJE SRPSKE POLICIJE SRPSKE POLICIJE
Zarobljene Bo{njake iz Srebrenice, Zarobljene Bo{njake iz Srebrenice, @epe ii Zvornika u logoru [ljivovica @epe Zvornika u logoru [ljivovica kod Uìca mjesecima su maltretirali kod Uìca mjesecima su maltretirali pripadnici MUP-a Srbije pripadnici MUP-a Srbije
utnja o zloinima nad Srebrenianima u logorima u Srbiji je institucionalizovana, to dokazuje injenica da srbijansko pravosue u posljednjih dvanaest godina u brojnim procesima nije priznalo da su u logorima ljivovica i Mitrovo Polje oko hiljadu zarobljenika iz epe i Srebrenice bili mueni, zlostavljani i ubijani
Pi{e: MIRHA DEDI]
N
24
ekoliko stotina zato~enih, mu~enih i silovanih Bo{njaka iz Srebrenice i @epe u srbijanskim logorima skoro dvanaest godina ~ekaju pravdu i materijalno obe{te}enje od dràve Srbije. Politi~ka volja da se `rtve rata u Srbiji obe{tete jo{ ne postoji.
Sudski procesi za dobijanje materijalne nadoknade koje su pokrenule `rtve zlostavljane u srbijanskim logorima [ljivovica i Mitrovo Polje traju i duè od deset godina. U nekim predmetima na po~etak su|enja se ~eka vi{e od godinu dana, dok je u drugim slu~ajevima izme|u dva ro~i{ta proteklo vi{e od dvije godine i to zbog sprije~enosti sudije. Ima i primjera da su `rtve umrle prije kraja sudskog
postupka. Zbog reforme pravosu|a u pojedinim predmetima do{lo je do promjena sudija i sastava Sudskog vije}a, zbog ~ega su postupci morali po~eti iznova.
MARATONSKI SUDSKI PROCESI

Kada je 25. jula 1995. godine Vojska RS-a u{la u @epu, me|u stanovnicima ja nastala panika jer su do njih ve} stigle vijesti o masakru u Srebrenici. Oko 1.500 mu{karaSLOBODNA BOSNA I 16.2.2012.
PRAVNA BITKA SREBRENI^KIH LOGORA[A
SRBIJA NE]E DA PRIZNA DA SU NA NJENOJ TERITORIJI POSTOJALI LOGORI ZA SREBRENIÂNE

Materijalna obe{te}enja i reparacije zarobljeni Srebreni~ani u Srbiji ne mogu ostvariti jer za to ne postoji politi~ka volja
rupe na ceradi, ali su policajci, ~im bi to primijetili, zaustavljali kamion i udarali lopatama i palicama po ceradi. U kamionu se ugu{io Edem Torlak iz @epe. Pored njega, jo{ pet logora{a nije preìvjelo batinjanje. Logore [ljivovicu i Mitrovo Polje obezbje|ivali su policajci MUP-a Srbije. Po ulasku u logor zarobljenici su prolazili kroz {palir policajaca koji su ih tukli palicama, nogama i motkama. No, to je bio tek po~etak njihovih muka. Logora{i su dobijali jedan obrok dnevno koji su morali pojesti za tri minute. Policajci su danono}no ulazili u sobe gdje su boravili logora{i, izvodili ih i tukli na nabrutalniji na~in - elektri~nim kablovima, dijelovima armature i gvozdenim {ipkama. Neki policajci su gasili cigarete po tijelima logora{a, tjerali ih da piju vodu u koju su prethodno stavili motorno ulje. Nekoliko logora{a bilo je i seksualno zlostavljano. U logorima su od posljedica torture umrla ~etiri zarobljenika. Ispitivanje zatvorenika vr{ili su policajci u uniformi i inspektori u civilu. Ispitivali su ih o ratu u @epi, Armiji BiH i batinama poku{avali da iznude priznanja o njihovom navodnom u~e{}u u zlo~inima nad Srbima. Tokom islje|ivanja policajci su zarobljene Bo{njake iz @epe i Srebrenice premla}ivali, i to uz poja~an radio, kako se ne bi ~uli njihovi jauci. Torture nad zarobljenim Bo{njacima trajale su danono}no. Policajci su nare|ivali da se me|usobno tuku, da premje{taju veliko kamenje sa jednog mjesta na drugo, da po cijelu no} tr~e po logorskom krugu, rade sklekove, da stoje na dvori{tu i gledaju u sunce sve dok ne padnu u nesvijest. Nekim logora{ima je danima uskra}ivana hrana i voda, da bi ih nakon nekoliko dana natjerali da pojedu teglu ljutih paprika. Po~etkom decembra 1995. godine u logore su do{li predstavnici Komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) koji su logora{ima ponudili odlazak u tre}e zemlje. Nekoliko desetina biv{ih logora{a ve} godinama biju pravnu bitku kako bi od dràve Srbije dobili materijalnu nadoknadu za pretrpljene fizi~ke i du{evne bolove i strah. Me|utim, bez uspjeha. Sandra Orlovi}, zamjenica direktora Fonda za humanitarno pravo i pravnica koja zastupa biv{e logora{e iz Srebrenice i @epe pred sudovima u Srbiji, za na{ list kaè da sud jo{ nije donio niti jednu presudu u korist zarobljenih Bo{njaka jer svjedoci - policajci, ljekari i ~uvari logora tokom su|enja negiraju da su [ljivovica i Mitrovo Polje bili logori i da su logora{i u njima bili mu~eni i maltretirani. Mi smo podnijeli tu`be za naknadu {tete u ime biv{ih logora{a, ne ~ekaju}i Tuìla{tvo za ratne zlo~ine da sprovede
25
ca civila, me|u kojima je bilo izbjeglica iz Srebrenice, Rogatice i Zvornika, krenulo je prema Srbiji, ra~unaju}i da }e odatle lak{e pre}i u tre}e zemlje. Preko {uma su stigli na obalu Drine, a potom ~amcima u Srbiju. Me|utim, nakon prelaska u Srbiju, prona{li su ih pripadnici Vojske Jugoslavije, pretresli, oduzeli im novac i odveli ih u Jago{ticu kod Bajine Ba{te. Na igrali{tu osnovne {kole u Jago{tici, pripadnici Vojske Jugoslavije su ih tukli palicama, motkama i kundacima. Sutradan, 850 zarobljenika je kamionima preba~eno u logore [ljivovica kod Uìca i Mitrovo Polje kod Aleksandrovca. U kamionima su uslijed vru}ine i nedostatka zraka zarobljenici padali u nesvijest. Neki su poku{avali da naprave
SRBIJANSKI ZAVJET [UTNJE

postupak vezan za te doga|aje. Mi traìmo da Sud obaveè dràvu da isplati od{tetu tim ljudima koji su preìveli torture u tim logorima. Nikada mi nismo traìli od Suda da on utvrdi da li su [ljivovica i Mitrovo Polje bili logori ili ne, ali su tokom su|enja zastupnici dràve iz Republi~kog javnog pravobranila{tva uvek tvrdili da su to bili prihvatni centri. Oni u interesu dràve nisu govorili o logorima. Tako|e svedoci koji su oni pozivali na ta su|enja, a koji su bili ~uvari u tim logorima ili ljudi koji su po svojim funkcijama dolazili u njih, grani~ari ili lekari, ne}e da priznaju da su to bili logori. Zbog toga jo{ ni jedan biv{i zarobljenik nije pravosna`no ostvario materijalnu od{tetu. Verovatno zbog toga {to bi se time priznalo da se nad tim Bo{njacima koji su pobegli iz Bosne, a koji su trebali biti za{ti}eni ènevskim konvencijama, vr{eni zlo~ini ili nezakonite radnje. To je po~etni korak u priznavanju da su logori tamo zaista postojali i da su ti ljudi bili `rtve uàsne torture. Tako|e mislim da nije doneta ni jedan presuda u korist zarobljenih Bo{njaka jer srbijansko pravosu|e ne radi u interesu pravde ve} se stavlja u slu`bu za{tite dràvnog budèta i sprovo|enja neke dràvne politike. To je vrlo o~igledno, kaè za na{ list pravnica Sandra Orlovi}.
DR@AVNA STRATEGIJA NE PRIZNATI ZLOÎNE

Boris Tadi}, koji se prije nekoliko godina u Poto~arima upoznao sa srpskim zlo~inima nad Srebreni~anima, ne priznaje da su u Srbiji Srebreni~ani mu~eni i ubijani
SRBIJA JE DU@NIK @RTVAMA

Ona nam navodi dva primjera gdje se o~ito vidi kroz kakve su torture zarobljeni Bo{njaci u Srbiji pro{li. Enes Bogilovi} i Mu{an Dèbo su iz @epe pobjegli u Srbiju gdje su uhap{eni i zatvoreni u logor [ljivovica. Tokom boravka u logoru vi{e puta su pretu~eni. Bogilovi}u su policajci tokom premla}ivanja gasili cigarete po tijelu. Dèbo je od batinjanja mokrio krv. Tortura i strah koji su preìvjeli u logoru ostavili su trajne posljedice na njihovo zdravlje. Ljekari su im ustanovili PTSP, zbog ~ega su lije~eni nekoliko godina. Obojica su nekoliko puta operisani zbog posljedica premla}ivanja. Dèbo je obolio i od dijabetesa. Njih dvojica su traìli od{tetu od 2,6 miliona dinara (oko 26.000 eura). U odgovoru na tu`bu Pravobranila{tvo je negiralo da su Dèbo i Bogilovi} pretrpjeli fizi~ku i psihi~ku torturu, i negiralo da su objekti u kojima su oni bili zatvoreni logori. Objekte u [ljivovici i Mitrovom Polju nazivali su prihvatnim centrima. Isto tako Pravobranila{tvo je osporavalo i vjerodostojnost medicinske dokumentacije o zdravstvenom stanju Bogilovi}a i Dèbe, jer je izdata u Sarajevu, a ne u zemljama u kojima njih dvojica ìve, Irskoj i Francuskoj. Sud je na kraju zaklju~io da iskazi Bogilovi}a i Dèbe nisu istiniti. Pri tome, Sud je odbio da ispita svjedoke koji su mjesecima bili zarobljeni
26
SLOBODAN HOMEN
Obe{teti}emo Srebreni~ane, kada Hrvatska isplati materijalnu {tetu za 50.000 Srba koji su ostali bez svojih ku}a
zajedno sa Bogilovi}em i Dèbom, i koji su mogli da govore o zlostavljanjima kroz koja su njih dvojica pro{li. Tako|er je odbio da saslu{a i Amora Ma{ovi}a, predsjednika Instituta za traènje nestalih osobe BiH, koji je 1996. godine posjetio ova dva logora i napravio izvje{taj o stanju u njima. Sud je, me|utim, povjerovao medicinskoj sestri
iz Uìca i slu`beniku iz Zavoda za za{titu zdravlja, koji su sa timom epidemiologa obilazili logore. Oni su tvrdili da nikakve torture nad zarobljenicima nije bilo. Svjedok Radisav Ojdani}, koji je 1995. godine bio {ef Odsjeka za strance u Upravi pograni~ne policije SUP-a Uìce, svjedo~io je da Bo{njaci nisu mu~eni i maltretirani, te da ih je policija ~uvala iz straha da im se ne{to ne desi. Sud je ~ak odbio tu`bene zahtjeve ~etvorice logora{a iz [ljivovice, navodno zbog zastarjelosti predmeta, odbijaju}i da prethodno provede medicinsko vje{ta~enje biv{ih logora{a, iako upravo od nalaza vje{taka zavisi ocjena da li je u njihovim slu~ajevima nastupila zastarjelost. Zbog toga su njihovi advokati podnijeli àlbe Apelacionom sudu u Beogradu. Fond za humanitarno pravo je krajem pro{le godine podnio srbijanskom Tuìla{tvu za ratne zlo~ine krivi~nu prijavu protiv pedeset pripadnika MUP-a, Dràvne bezbjednosti Srbije i Vojske Jugoslavije, zbog ratnih zlo~ina protiv ratnih zarobljenika po~injenih od kraja jula 1995. godine do 10. aprila 1996. godine nad vi{e od 850 Bo{njaka iz @epe i Srebrenice u zarobljeni~kim logorima [ljivovica i Mitrovo Polje. Srbijanska javnost gotovo da nije upoznata da su u srcu Srbije postojali logori za Srebreni~ane u kojima su oni maltretirani i
PRAVNA BITKA SREBRENI^KIH LOGORA[A

`rtvama iz devedesetih. Ovo je prvi put da se traì materijalna nadoknada za civile koji su najvi{e propatili tokom ratova na prostoru nekada{nje Jugoslavije. Me|utim, politi~ka volja da se ti ljudi obe{tete ne postoji. Na{a inicijativa je bila da `rtve rata dobiju materijalnu nadoknadu oduzimanjem imovine ste~ene krivi~nim djelima ratnih zlo~ina, kako bi `rtve, dok su jo{ ìve, mogle da dobiju pravi~nu naknadu. Pravosudno ka`njavanje zlo~inaca i javno izvinjenje `rtvama preduslov su za proces pomirenja, ali se kao zatvaranje kruga pravde i najneposrednije priznanje nevino stradalima tretira postupak reparacije. U Srbiji nema ujedna~ene sudske prakse kada je rije~ o materijalnim nadoknadama `rtvama. Mi smo vodili razli~ite slu~ajeve, a svima im je zajedni~ko da se radi o etni~ki motivisanim kr{enjima ljudskih prava tokom devedesetih godina na teritoriji Srbije. Ima dosta Albanaca koji su tokom NATO bombardovanja i pre toga bili nezakonito uhap{eni i dràni mesecima u srpskim zatvorima, koji su tako|e bili `rtve. Neki od njih su dobili obe{te}enje. Me|utim, mi kada vidimo koliko su dobili i
BIJEG OD MLADI]A
Oko 1.500 Srebreni~ana i stanovnika @epe je, bjeè}i od hordi Ratka Mladi}a, ilegalno pre{lo u Srbiju gdje su ih uhapsili pripadnici VJ
mu~eni, jer se to sistemski pre{u}uje. Da je pravda u Srbiji spora kada je u pitanju dokazivanje ratnih zlo~ina nad Bo{njacima i Hrvatima tokom ratova devedesetih, pokazuju i statisti~ki podaci. Tuìla{tvo za ratne zlo~in Srbije, koje je osnovano 2003. godine radi su|enja osobama koji su u~estvovale u ratnim zlo~inima, u posljednjih osam godina koliko postoji krivi~no je gonilo 383 osobe, a za to vrijeme donijelo je samo 22 kona~ne presude koje se odnose na 53 osobe. Slobodan Homen, dràvni sekretar Ministarstva pravde, kaè da to ministarstvo u potpunosti podràva inicijativu da se isplati materijalna naknada svima kojima su kr{ena ljudska prava tokom devedesetih, ali pod odre|enim uslovima. To ne sme da se odnosi samo na ona lica koja su bila o{te}ena zbog ratnih zlo~ina, nego i za sva kr{enja ljudskih prava tokom devedesetih. Postoji nekoliko modaliteta kroz pravosna`ne sudske presude protiv u~inilaca, isti~e Homen. Prema njegovim rije~ima, drugi modalitet je da se u TRANZICIONA PRAVDA U CRNOJ GORI
PRAVEDNA ODTETA ZA RTVE: Mi traimo da Sud obavee dravu da isplati odtetu Bonjacima koji su preiveli torture u tim logorima. Nikada mi nismo traili od Suda da on utvrdi da li su ljivovica i Mitrovo Polje bili logori ili ne, ali su tokom suenja zastupnici drave iz Republikog javnog pravobranilatva uvek tvrdili da su to bili prihvatni centri
svakoj dràvi prona|e na~in da se isplate nadoknade i kao primjer navodi Hrvatsku, gdje je 50.000 njenih dràvljana srpske nacionalnosti izgubilo stanarsko pravo. Kao tre}i modalitet, on isti~e da je potrebno prona}i me|unarodni okvir izme|u dràva kako bi se isplatile reparacije za kr{enje ljudskih prava, ali da to mora biti predmet me|unarodnog sporazuma izme|u dràva. Fond za humanitarno pravo, uz podr{ku jo{ nekoliko nevladinih organizacija iz Srbije, pokrenuo je inicijativu za reparaciju za {ta su dobili, moèmo zaklju~iti da su ta obe{te}enja prili~no poniàvaju}a. Recimo, Aci Tomi}u, biv{em na~elniku Slu`be vojne bezbednosti, Sud je za sto dana provedenih u pritvoru tokom policijske akcije Sablja sprovedene nakon ubistva premijera Zorana \in|i}a dosudio nadokadu od {est miliona dinara (oko 60 hiljada eura) dok se Albancima koji su u nehumanim uslovima i uz fizi~ko zlostavljanje u nezakonitom pritvoru proveli izme|u pet i petnaest meseci, dosu|uje od{teta od 40 do 600 hiljada dinara (od 400 do 6.000 eura). Tu smo u ve}ini dobijali od{tete, ali to je bilo neposredno nakon demokratskih promena u Srbiji kada su sudovi bili otvoreniji, me|utim ovo sada {to se doga|a nakon takozvane reforme pravosu|a u Srbiji jeste to da sudovi koriste razne interpretacije zakona kako bi odbili ove tu`be, tako da u poslednje vreme imamo jako puno odbijenih tu`bi, ali mi }emo i}i dalje na Ustavni sud i na Evropski sud za ljudska prava. To nas ne}e pokolebati, kaè za na{ list Sandra Orlovi}.
27
Crna Gora muenim Bonjacima isplatila 4,5 miliona eura

Najpoznatiji slu~aj u Crnoj Gori, koji je isplatom od{tete deceniju i po nakon zlo~ina doveo do djelimi~nog zadovoljenja pravde, jeste deportacija Bo{njaka izbjeglica iz ratnog podru~ja 1992. godine, kada su izru~eni Vojsci RS-a, koja ih je brutalno ubijala i mu~ila. Nakon dugogodi{nje sudske borbe dràva Crna Gora je 2008. primorana da porodicama ubijenih i preìvjelima isplati vi{e od 4,5 miliona eura.
KAMEN STRPLJENJA ZA NAJVE]U BOSANSKU TRAGEDIJU
Naa suradnica pie o tome ta je sve nizozemski umjetnik Peter Otto poduzeo kako bi u ovoj zemlji bio izgraen spomenik u znak sjeanja na genocid u Srebrenici koji bi u narednih godinu dana trebao biti postavljen u ovoj zemlji
SREBRENI^KI ZID PLAÂ U NIZOZEMSKOJ

Pi{e: ADMIRA FAZLI] (Amsterdam)
otaknut posjetom Poto~arima 2010. godine, poznati nizozemski umjetnik Peter Otto, angaìrao se na izradnji spomenika u znak sje}anja na genocid u Srebrenici. Pod radnim nazivom Kamen strpljenja spomenik je ve} dobio okvirni izgled a pokrenuta je i akcija za realizaciju ovog prvog spomenika Srebrenici izvan Bosne i Hercegovine. Ako sve bude i{lo po planu, izgradnja spomenika bi mogla biti zavr{ena u roku od godinu dana, najvjerovatnije na mjestu biv{eg logora i dana{njeg muzeja Kamp Westerbork u Hooghalenu, u sjevernom dijelu Nizozemske.
ZA[TO SPOMENIK SREBRENICI NIJE MOGAO DOBITI PROSTOR U HAAGU

Prvobitno, ideja je bila da se spomenik Srebrenici postavi u Den Haagu. U svom pismu 20. oktobra 2008. Otto je podnio zahtjev op}ini za podizanje spomenika `rtvama genocida. Me|utim, tada{nji gradona~elnik Haaga Jozias Van Aartsen odbio je ovaj prijedlog, s obrazloènjem da se Haag kao me|unarodni grad slobode i pravde zalaè za slobodu i pravdu u vi{e dijelova svijeta. Mi kao op}ina radimo na razli~itim projektima u Bosni i Hercegovini, i upravo smo nedavno poslali 55 kompjutera za {kole i kulturne institucije. Ovakva vrsta prakti~ne suradnje i pomo}i, te kulturne razmjene, formira politiku grada Haaga prema Balkanu. Dizanje spomenika `rtvama se u to ne uklapa i iz tih razloga odbijam Va{ zahtjev, odgovorio je Van Aartsen. Poslije ovog pisma, umjetnik se opredijelio na traènje alternativne lokacije, zasad najpogodnije, a to je Kamp Westerbork. Sastanak na kojem su se razmjenjivale ideje, izme|u ostalih i sa preìvjelima genocida, odràn je 11. februara u gradi}u Heusden. Krovna organizacija bh. gra|ana
28
MAKETA I SKICA SPOMENIKA

Peter Otto, skulptor i slikar, za materijal od kojeg }e biti izgra|en spomenik izabrao je fosilni kamen iz Belgije, star 360 miliona godina, Umjetnik je izabrao upravo ovu vrstu materijala, jakog kamena, zbog patnje koja ga je formirala kao {to je patnja formirala Srebrenicu
NIZOZEMSKI SPOMENIK SREBRENICI

u Nizozemskoj, Platform BiH, koja je aktivni u~esnik u izgradnji spomenika `rtvama genocida u Srebrenicu i obiljeàvanju 11. jula, planira aktivnosti svakog jedanaestog u mjesecu kako bi Srebrenica ostala aktuelna tema i poslije 11. jula, kazala je Suada Pa{i}, koordinator komisije za Srebrenicu unutar PBiH. DUGOGODI[NJA BORBA
SPOMENIK ZA PAM]ENJE
Pedeset{estogodi{nji Peter Otto, skulptor i slikar, ~iji su radovi proèti suosje}anjem prema patnji, za materijal od kojeg }e biti izgra|en spomenik izabrao je fosilni kamen (Arduin/ Bluestone) iz Belgije, star 360 miliona godina, formiran kalcifikacijom morskih {koljaka, obima tri metra i teìne 4.000 kg. Umjetnik je izabrao upravo ovu vrstu materijala, jakog kamena, zbog patnje koja ga je formirala kao {to je patnja formirala Srebrenicu kakva je danas, sa svim izgubljenim ljudima i te{kim zbivanjima. Kada ki{a pada, kamen postaje crne boje, a pri su{enju dobija sivkast izgled. To {to je kamen ispucan, podsje}a na slojevitu pri~u o Srebrenici i na patnju svih tih ljudi, objasnio je umjetnik. Spomenik bi trebao stajati u prirodi, na otvorenom, u transparentnom pejzaù, i na njega }e se slijevati ki{a, padati snijeg, grijat }e ga sunce... i to }e predstavljati proces ~i{}enja izme|u istine i neistine. Mi{ljenja sam da spomenik Srebrenici upravo treba da stoji u Nizozemskoj, ne u Bosni i Hercegovini, ve} u Nizozemskoj ~iji je tako|er dio historije. Spomenik bi trebao da bude mjesto gdje }e se ljudi mo}i okupljati, gdje }e se mo}i poloìti cvije}e, dolaziti na {kolske ekskurzije, pomoliti se i podijeliti zajedni~ku bol. Ovo ne smije postati monument koji }e za desetak godina svi zaboraviti, ja èlim da ovo bude ne{to trajno, rekao je Otto. Plan je da projekat bude propra}en edukativnim materijalom koji bi bolje upoznao nizozemsku zajednicu o zbivanjima u Srebrenici. Umjetnik smatra da bi tada efekat bio najve}i. Spomenik je posve}en zajednici pa sam u po~etku izbjegavao izazivati veliku pa`nju kako spomenik ne bi bio predmet politi~kih prijepora ili kakvih drugih tenzija. Prvenstveno sam razmijenjivao mi{ljenje sa ljudima iz svijeta umjetnosti pa sa preìvjelima, prisje}a se Peter Otto.
Prije Petera Otta izgradnju spomenika rtvama zagovarao je Komitet za izgradnju spomenika Srebrenici
Peter Otto nije prvi pokreta~ ideje za podizanje spomenika srebreni~kim `rtvama. U 2004. godini grupa bh. gra|ana osnovala je Komitet za izgradnju spomenika Srebrenici ~iji su ~lanovi, pored bosanskohercegova~kih, bili poznati nizozemski pisci, novinari, politi~ari i drugi, izme|u ostalih biv{i ministri u nizozemskoj vladi Jan Pronk i H ans van Mierlo. Nizozemska umjetnica Jehanne van Woerkom prije nekoliko godina je napravila pokretni monument za Srebrenicu, koji se tradicionalno postavlja svakog 11. jula na trgu ispred holandskog parlamenta gdje se odràva komemoracija `rtvama genocida u Srebrenici u Haagu.
PETER OTTO: Ja jesam umjetnik, ali sam i zabrinuti Nizozemac i miljenja sam da sam napravio neto to ima veliki kvalitet i znaaj za sve ljude. To je za mene razlog to sam se i zauzeo za podizanje ovog spomenika
NIZOZEMSKA NE MO@E ZABORAVITI SREBRENICU

Jo{ od 95 sam u moralnoj borbi vezanoj za zbivanja u Srebrenici i preispitivao sam se koliko sam ja doprinio da se doga|aji tamo ne zaborave. U 2006. sam stupio u kontakt sa ljudima bosanskohercegova~kog porijekla u Nizozemskoj, ali su im moje ambicije o~igledno bile prevelike.
PETER OTTO
Suosje}anje prema patnjama Srebrenice
Bili su za~u|eni time da i mi, Nizozemci, suosje}amo u njihovoj boli. Nekoliko poslije toga, u okviru mog drugog umjetni~kog rada Suza Zida pla~a u Jeruzalemu, upoznao sam jednog Dutchbat-vojnika koji se zbog li~nog iskustva u Srebrenici prepoznao u toj suzi pla~a i muke. I to mi je dalo dodatnu motivaciju i podsjetilo moju podsvijest na druge `rtve tog genocida. U razgovoru s sunarodnjacima primje}ujem da puno ljudi ima osje}aj utu~enosti i neuspjeha kad je rije~ o Srebrenici. Ja jesam umjetnik, ali sam i zabrinuti Nizozemac i mi{ljenja sam da sam napravio ne{to {to ima veliki kvalitet i zna~aj za sve ljude. To je za mene razlog {to sam se i zauzeo za podizanje ovog spomenika. Zato nisam posustao ve} sam u 2010. godini posjetio Srebrenicu i prisustvovao kolektivnoj dènazi, te po povratku u Nizozemskoj stupio u kontakt ~lanovima Platforme BiH i do{ao na ovaj zajedni~ki sastanak, ispri~ao je Otto. Naredni sastanak o~ekuje se u roku od mjesec dana i na njemu bi cijela ideja trebala biti jasnije definirana kao i definitivno odre|eno mjesto podizanja spomenika. Svoje interesovanje su iskazali i biv{i Dutchbat-vojnici, a o svemu }e biti informisane i Majke enklava Srebrenica i @epa te @ene Srebrenice i svi ostali zainteresirani. Ina~e, nakon odlaska u BiH, Otto je izdao mapu sa 15 zapisa o ovoj posjeti, a prvi primjerak mape otkupio je Muzej Krller-Mller u Otterlou. Ovaj muzej ima svjetski poznatu umjetni~ku kolekciju, uglavnom iz 19. i 20. stolje}a, usredoto~enu na veliku zbirku djela Vincenta van Gogha a posebno je poznat po ogromnom Vrtu skulptura. Trenutno je u muzeju izloèno devet radova Petera Otta, koje }e posjetioci mo}i vidjeti do sredine maja.
29
SLUÂJ BAZNE HEMIJE AZOT
Bazna hemija (BH) Azot Vitkovii iz Gorada nagradit e sa 10 procenata trine vrijednosti (4 miliona KM) ukradene platine onoga ko im ustupi vjerodostojnu informaciju koja e ih dovesti do mjesta gdje je plemenita kovina skrivena, a koja se, prema tvrdnjama direktora Ragiba Omanovia, nalazi u Goradu
PLATINASTA GROZNICA GODINAMA TRESE GORA@DE

Pi{e: MIRSAD FAZLI]
adzorni odbor (NO) devastirane kompanije Bazna hemija (BH) Azot Vitkovi}i iz Gora`da, na ~elu sa Ibrom Imamovi}em, donio je odluku da raspi{e nagradu za povrat platine koja je iz te firme nestala krajem jula 2006. godine. Nagradu od 10 procenata trì{ne vrijednosti izuzete platine dobit }e onaj ko nam ustupi valjanu informaciju, a koja }e nas dovesti do platine, kaè Ragib Omanovi}, direktor i jedan od dioni~ara Azota Vitkovi}i. Prema njegovim rije~ima, raspisivanje nagrade nije javno objavljeno zbog postojanja bojazni ~lanova NO-a da bi pojedinci to mogli zloupotrijebiti i optuìti ~lanove NO-a da su raspisali nagradu kako bi je uru~ili sami sebi, jer prema tvrdnjama Omanovi}a, izuzeta platina, vrijedna oko 4 miliona KM, jo{ uvijek je u Gora`du!
NE ZNA SALKO UZET MALKO

Salko Obho|a{, biv{i ministar u Vladi FBiH i biv{i predsjednik Vlade BPK
PLATINASTI SALKO OBHO\A[

Prije godinu dana, polovinom februara 2011. godine, direktor BH Azota Ragib Omanovi}, uz saglasnost menad`menta, uputio je pismo uznemiruju}eg sadràja na adrese policijskog komesara BPK E{refa Huri}a, direktora Federalne uprave policije (FUP) Dragana Luka~a, tada{njeg glavnog tuìoca Tuìla{tva BiH Milorada Bara{ina, direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Himze Selimovi}a i direktora SIPA-e Mirka Luji}a.
Salko Obho|a{ je nalogodavac poni{tenja privatizacije Hemijske industrije Azot Vitkovi}i, kao i kra|e i skrivanja 34,7 kilograma platine i 228 kilograma srebra, tvrdi direktor Ragib Omanovi}
30
OD PLATINE DO BATINE
PLJA^KA VRIJEDNA 17 MILIONA MARAKA
Bazna hemija Azot iz rata je iza{la neo{te}ena, a nakon rata temeljito oplja~kana od lokalnih vlastodràca
Salko Obho|a{ je nalogodavac poni{tenja privatizaciji HI Azot i izmje{tanja platine i srebra. Tada{nji, kao i sada{nji tuìoci Kantonalnog tuìla{tva Dra{ko Lazar i Mirsad Bilajac niti jednu istragu o kra|i platine i srebra nisu doveli do kraja, za {ta odgovornost snose i tada{nji (kao i sada{nji, op.a.) ministar unutra{njih poslova u Vladi BPK, Nusret Sipovi}, tada{nji na~elnik PU Gora`de Izet Hela} (penzionisan, op.a.) i na~elnik Sektora krim policije Samir Durovi} (smijenjen, sada krim inspektor, op.a.) Tuìoci i ljudi iz policije, prema na{em mi{ljenju, bili su odgovorni da stvari dovedu do kraja, da obezbje|uju i ~uvaju imovinu firme. Jesu li oni suizvr{ioci, pomaga~i, osobe koje nisu htjele, ili mogle ispitati i istraìti sve ove radnje, na Vama je da ocijenite, a krajnje je vrijeme da se zavr{i pri~a zvana Bazna hemija, platina, srebro i sve ostalo. U Vas imamo povjerenje da }ete do polovine marta 2011. rasvijetliti ove slu~ajeve. Poslije toga mi preuzimamo istrage i privodimo izvr{ioce i nalogodavce u privatnoj reìji, kaè se, izme|u ostalog, u pismu Omanovi}a upu}enom na navedene adrese.
PISMO (ZLE) NAMJERE

Direktor Ragib Omanovi} upozorio je agencije za provo|enje zakona da }e samoinicijativno privesti lopove ukoliko oni ni{ta ne preduzmu
Uslijedili su brojni sastanci, a prema navodima Omanovi}a, na sastanku sa tuìocem Bara{inom ovaj je prisutnima nedvosmisleno stavio do znanja da se ukradena platina nalazi u Gora`du i da se ona mora vratiti zakonitim vlasnicima. Prema Omanovi}evoj tvrdnji, najdramati~niji sastanak imao je sa direktorom FUP-a Draganom Luka~em. Sa Draganom Luka~em prepirao sam se dva sata. Rekao sam mu da ja ne mogu natrag i ho}u da mi se platina izuzeta u reìji Obho|a{a vrati, a ako policija ne preduzme ni{ta, mi }emo u privatnoj reìji krenuti sa privo|enjem nalogodavaca i izvr{ioca. Kako to misli{, ho}e{ da te neko ubije!?, pitao me Luka~, na {ta sam mu ja odgovorio da ljudi za pare rade sve. Odvest }emo Obho|a{a u pe}inu, da visi ko slijepi mi{ petnaest dana i saznati gdje je platina, prepri~ava Omanovi} svoj razgovor sa Luka~em. Salko Opho|a{, uprkos najavama Omanovi}a, nije kidnapovan, ali je zato Skup{tina dru{tva izglasala, a Nadzorni odbor potvrdio raspisivanje nagrade za povrat nestale platine. Ina~e, nestanak 34,7 kilograma platine, 228 kilograma srebra i 28 grama rodijuma i
31
SLUÂJ BAZNE HEMIJE AZOT

nakon skoro pet godina jo{ uvijek je misterija. DRAGAN LUKA^ O PONOVNOJ ISTRAZI
SASVIM (NE)OBI^NA PRIÂ

Pri~a o kra|i, zapravo izuzimanju, kako tvrdi Omanovi}, plemenitih metala iz upravne zgrade BH Azot Vitkovi}i, zapravo je zapaljiva smjesa politike, manipulacija, privatizacije, socijalnog konteksta i personalnih obra~una. Sve je po~elo 2002. godine privatizacijom Hemijske industrije Azot koja je podijeljena u pet firmi. Baznoj hemiji pripalo je 168 radnika, nekretnine i dugovi. Novi vlasnici, 112 dioni~ara na ~elu sa direktorom Ragibom Omanovi}em, nakon preregistracije firme u BH Azot u{li su 25. aprila 2003. godine da bi ih na ulazu do~ekao {trajka~ki odbor radnika na ~ekanju predvo|en Mensudom Durovi}em i Azeminom Veli}. Vlada BPK na ~elu sa Salkom Obho|a{em podràla je moralno i finansijski obespravljene radnike na ~ekanju koji novim vlasnicima ulazak u posjed BH Azot nisu dozvolili sve do 14. septembra 2009. godine. U me|uvremenu Vlada BPK je krajem aprila 2004. poni{tila privatizaciju. Tada{nji predsjednik Vlade BPK Salko Obho|a{ znao je da je to protivzakonito, ali je uz podr{ku vrha SDA insistirao na poni{tenju privatizacije radi izuzimanja platine, tvrdi Omanovi}.
FUP je prole godine nastavio potragu za platinom

Istraìtelji Sektora kriminalisti~ke policije Federalne uprave policije u razdoblju od februara do marta 2011. godine obavili su radnje uzimanja izjava od nekoliko osoba u svojstvu svjedoka u vezi sa predmetom kra|e platine iz Bazne hemije Azot, kao i jednu radnju pretresanja na podru~ju Gora`da, kaè se u odgovoru direktora FUP-a Dragana Luka~a upu}enom na{oj redakciji. Pripadnici Sektora kiminalisti~ke policije FUP-a, prema na{im saznanjima, izvr{ili su pretres ku}e Smaila Hera}a, blagajnika i jednog od dvadesetak radnika koji su pokazali vjernost novim vlasnicima, a koji su, prema navodima Omanovi}a, u proteklih pet godina neopravdano sumnji~eni i dovo|eni u vezu sa nestankom platine iako oni, kao i novi vlasnici, nisu imali fizi~ki pristup firmi. Sve informacije u vezi sa ovim aktivnostima proslije|ene su postupaju}em tuìtelju u Kantonalnom tuìla{tvu Gora`de, pri ~emu do dana{njeg dana nismo primili povratnu informaciju, naveo je Luka~. Postupaju}i tuìtelj je ponovo Lazar Dra{ko, kojem je predmet platina ustupio tuìtelj Mirsad Bilajac, navodno zbog sukoba interesa. Naime, Bilajac je u me|uvremenu postao ìrant Salki Obho|a{u za kredit u iznosu stotinjak hiljada KM!
POVRATNIK U DJELU
Tuìoc Lazar Dra{ko
(NE)SVJESTAN KRIMINAL: Salko Obhoa znao je da je ponitenje privatizacije protivzakonito, ali je uz podrku vrha SDA insistirao na ponitenju privatizacije radi izuzimanja platine, tvrdi Omanovi
POLICIJSKI POKRIVA^
Biv{i i sada{nji ministar MUP-a Nusret Sipovi} {titi kriminal biv{eg federalnog ministra Salke Obho|a{a
Novi vlasnici BH Azota slu~aj su prijavili Kantonalnom sudu u Sarajevu, koji je po~etkom juna 2005. donio presudu u korist kupaca. Vlada BPK i nadle`no Ministarstvo za privredu àlili su se razli~itim sudskim instancama na odluku Kantonalnog suda u Sarajevu, da bi kona~no u februaru 2009. godine Vrhovni sud FBiH njihove àlbe odbacio kao neosnovane. U me|uvremenu, mjesec dana prije prvog poku{aja kra|e platine i srebra iz BH Azota, izvedenog krajem januara 2006. godine, Ragib Omanovi} u pratnji tada{njeg policijskog komesara BPK Samira Dèbe, tuìoca Bilajca, Na~elnika PU Gora`de Hela}a, komandira PS Gora`de Hasiba Hadì}a i istraìtelja Saladina Pleha u{ao je u posjed firme BH Azot. Mi smo otvorili sefove i konstatovali da je u njima platina. Platina je
32
OD PLATINE DO BATINE
KAKO JE NESTALA PLATINA
Senad Kobili, osumnjien za pljaku, rekao je da je kasa bila prazna kada je on doao da je isprazni!
Pripadnici Federalne uprave policije su u junu 2008. Godine po nalogu Kantonalnog tuìtelja Mirsada Bilajca uhapsili Senada Kobili}a iz Sarajeva i Nermina Dìdi}a iz Zenice. Oni su bili osumnji~eni za kra|u platine iz BH Azota Vitkovi}i iz Gora`da. Kobili}, koji iza sebe ima bogat policijski dosje, prvo je traìo imunitet priznaju}i kra|u, ali kako nije pritvoren, nedugo zatim je, zbog ne~ijeg pritiska, promijenio iskaz. Jedan od policijskih inspektora koji su bili uklju~eni u istragu, tvrdi da je policija prikupila solidan dokazni materijal, izme|u ostalog i svjedoka insajdera, ~ak je i Kobili}, prema policijskim izvje{tajima, rekao da jeste sa kolegama do{ao do sefa sa platinom s namjerom da je ukrade, ali je na licu mjesta utvrdio da je platina ve} nestala! Osumnji~eni Kobili} i Dìdi} pu{teni su na slobodu zato {to, po ocjeni kantonalnog tuìoca Mirsada Bilajca, nije prikupljeno dovoljno dokaza.
NEUSPJE[AN POKU[AJ PLJA^KE?

Ostalo je nejasno ko je angaìrao kriminalca za plja~ku gora`danske platine
SPORNA ULOGA TU@ILA[TVA

Kantonalni tuìlac Mirsad Bilajac ìrant za kredit Salke Obho|a{a
bila u papirnatim kesama te{kim oko pet kilograma. Ona je sluìla kao katalizator na 1300 stepeni Celzijusa i izgledala je kao pokriva~ pre~nika {est metara. Bila je nalik jutanim vre}ama, a svaki taj pokriva~ bio je sloèn kao maramica u te papirnate kese. Tuìoc Bilajac napravio je 36 snimaka sefova i platine. Kasnije je, navodno, te fotografije odnio Obho|a{u koji ih je uni{tio, tvrdi Omanovi}. Nakon prvog poku{aja kra|e platine, a na inicijativu menad`menta, glavni kantonalni tuìlac u Gora`du Lazar Dra{ko od Op}inskog suda zatraìo je da se plemeniti metali privremeno izmjeste i smjeste u trezor neke od banaka. Zahtijev je odbijen navodno zbog nedostatka sredstava za pla}anje terzora, a pola godine nakon toga i platina i srebro isparili su iz trezora BH Azota Vitkovi}i. Firmi Bazna hemija Azot u posljednjih desetak godina nanesena je {teta od 17 miliona KM. Iz firme je pokradeno sve {to se pokrasti moglo, uklju~uju}i i platinu i srebro. Zbog nezakonite odluke o poni{tenju privatizacije i nanesene {tete tuìt }emo BPK, a od tu`be smo spremni odustati ukoliko nam se vrati ukradena platina, kategori~an je Omanovi} koji nema namjeru odustati od potrage za ukradenom platinom i licima odgovornim za njen nestanak.
33
HAP[ENJE LUKE BOJOVI]A
U paniji su krajem prole nedjelje uhapene etiri okorjele ubice koji su bili pripadnici zloglasnog zeumunskog klana, elnici MUP-a Srbije zasluge za njihove hapenje pripisuju uglavnom sebi, isto kao to su to uinili prije dva mjeseca nakon hapenja Arkanovog ubice Dobrosava Gavria u Junoafrikoj Republici; Naa novinarka u vrhu MUP-a Srbije saznaje ta povezuje Bojovia, Gavria i Darka aria, regionalnog narkobosa ije hapenje ovih dana najavljuje srbijanska policija
Pi{e: MIRHA DEDI]
KRAJ ZEMUNSKOG KLANA KRAJ ZEMUNSKOG KLANA

Hap{enjem Luke Bojovi}a, vo|e zemunskog Hap{enjem Luke Bojovi}a, vo|e zemunskog klana ii njegovih okorjelih ubica Sini{e Petri}a klana njegovih okorjelih ubica Sini{e Petri}a zvanog Zenica ii Vladimira Milisavljevi}a zvanog Zenica Vladimira Milisavljevi}a zvanog Vlada Budala (desno) prestao je zvanog Vlada Budala (desno) prestao je postojati zloglasni zemunski klan postojati zloglasni zemunski klan
beogradskom Centralnom zatvoru uskoro bi se mogli sresti Arkanov ubica Dobrosav Gavri} i Arkanov najbolji {egrt, okrutni masovni ubica Luka Bojovi}. Bojovi}eva kriminalna grupa, koja je zajedno s njim u petak uhap{ena u Valen-
siji, bila je toliko jaka da je istovremeno vodila poslove Darka [ari}a, najve}eg regionalnog narkobosa, i za vlastitu firmu izvodila naru~ena ubistva po ~itavoj Evropi. Bojovi} je u policijskim izvje{tajima predstavljen kao kriminalac op{te prakse koji nastupa tamo gdje se
LUKA BOJOVI], EVROPSKI VO\A ODREDA ZA NARUÊNE LIKVIDACIJE

Luka Bojovi} i pripadnici njegove grupe su prekaljene ubice koji su zanat izu~ili u Arkanovima Tigrovima i Legijinim Crvenim beretkama i godinama obavljali najprljavije poslove za Dràvnu bezbjednost Srbije
34
MRA^NI POSLOVI ARKANOVOG [EGRTA

surove likvidacije tro~lane porodice 1994. godine, ali mu je ona zbog toga {to je bio maloljetan u momentu izvr{enja preina~ena na 15 godina. Petri} je 1999. godine poslan na odsluènje kazne u zatvor Istok na Kosovu. U vrijeme NATO bombardovanja, po Petri}a su u zatvor do{li pripadnici JSO-a i na vol{eban na~in ga oslobodili. Od tada je pod njihovom za{titom i po njihovom nalogu angaòvan je za brojna ubistva u zemlji i regionu. On je prije priklju~enja grupi Marinka Magde bio u Tigrovima @eljka Ra`natovi}a Arkana. Srpsko pravosu|e je za Petri}em raspisalo potjernicu, po kojoj je 2003. godine, dva mjeseca nakon ubistva premijera Zorana \in|i}a, uhap{en u Frankfurtu u Njema~koj. Nakon ekstradicije u Srbiju, Petri} je stavljen u sremskomitrova~ki zatvor, iz kojeg se ubrzo ponovo na{ao na slobodi. Od tada je Petri} na vezi sa biv{im saborcima iz zemunskog klana i Lukom Bojovi}em, koji je po Legijinom odobrenju preuzeo lidersku poziciju. Ova pozicija omogu}ena mu je i uspostavljanjem veze sa Darkom [ari}em, koji se posljednjih godina nametnuo kao {ef cjelokupnog podzemlja u Srbiji i regionu. Od maja 2004. godine, kada se Legija predao policiji, izvr{eno je nekoliko likvidacija u Srbiji, Crnoj Gori, BiH i Hrvatskoj, a koja se dovode u vezu sa nekada{njim komandantom JSO-a, odbjeglim zemuncima i Lukom Bojovi}em. Dokumentacija o Bojovi}evim zlo~inima sabrana je na ~ak 1.700 strana. U pitanju je jedan od najobimnijih predmeta u srbijanskom pravosu|u, po{to se njegova kriminalna grupa tereti za vi{e desetina ubistava. U stanovima u Valensiji koji su koristili uhap{eni na|ene su tri automatske pu{ke, devet pi{tolja, poluautomatski pi{tolj {korpion, sa~mara, prigu{iva~i, municija, mobilni telefoni, la`ni dokumenti, hardver, pancir, ure|aji za pra}enje i druga oprema. Osim zaplijenjenog arsenala, za koji [panci kaù da je jedna od najve}ih zapljena posljednjih godina u njihovoj zemlji, inspektori su iz Bojovi}evog stana iznijeli i 557.000 eura. [panci uhap{enu ~etvorku dovode u vezu sa zapljenom 40 kilograma narkotika, koliko je zaplijenjeno na brodu koji je uplovio u Valensiju pro{log mjeseca i kojim je upravljao hrvatski dràvljanin. Policijski izvje{taji da je Luka Bojovi} glavni izvo|a~ radova u oblasti likvidacija isturili su ovog Beogra|anina na prvo mjesto kriminalne skale u regionu. Prema policijskim izvje{tajima Bojovi} je u neprijateljskim odnosima sa Sretenom Joci}em zvanim Joca Amsterdam, kojem se u Beogradu sudi za u~e{}e u likvidaciji Ive Pukani}a. Vrh policije ve} strahuje da }e se situacija u beogradskim zatvorima uskoro prili~no zakomplikovati jer }e se tamo
35
dobro pla}a ili gdje je potrebno vratiti uslugu. Uhap{en je nakon duèg pra}enja koje je {panska policija u saradnji sa srpskom i holandskom vodila vi{e od 20 mjeseci o licima porijeklom s Balkana osumnj~enim za ubistva, plja~ke zlatara, trgovinu drogom i pranje novca. Istraga o povezanosti ove grupe sa ubistvima u Srbiji, [paniji i Holandiji, kao i sa raznim plja~kama i trgovinom drogom, vo|ena je i u [vajcarskoj, Rumuniji, Holandiji i SAD-u. [panska policija je do{la do podataka da su se li~nosti iz Bojovi}evog najblièg okruènja - njegova supruga, djeca, bra}a, majka, pa ~ak i njegov zamjenik, nalazili na razli~itim lokacijama Las Palmasa na Kanarskim ostrvima.
SVE ZVERI U JEDNOM KAVEZU

Sudija Nacionalnog suda [panije Fernando Andreu odredio je pritvor Luki Bojovi}u (39) zvanom Pekar, Vladimiru Milisavljevi}u (36) zvanom Vlada Budala, Sini{i Petri}u (38) zvanom Zenica i Vladimiru Mijanovi}u (38) zvanog Zuba zbog posjedovanja i ~uvanja arsenala oru`ja, falsifikovanja isprava, zlo~ina~kog udruìvanja i pruànja otpora. Policijska akcija imala je naziv Operacija zoologija zbog ~injenice da je Lukin otac Vuk Bojovi} direktor beogradskog Zoolo{kog vrta. Bojovi} je, osim litvanskog paso{a na ime Tomas Dragin, koristio jo{
dva hrvatska paso{a, od kojih je jedan bio na ime Damir Ignjatovi}, a drugi na ime Marijan Bari{i}. Zanimljivo da se Bari{i}, koji je ina~e rodom iz okoline Banje Luke, od 2008. vodi kao nestala osoba. Porodica ve} mjesecima traga za njim, ali bez uspjeha. Ina~e, Bojovi}u, kao najistaknutijem vo|i kriminalne grupe u regionu, koji je ve} godinu i po dana u bjekstvu, u Beogradu se u odsustvu sudi zbog tri ubistva i dva poku{aja ubistva dok je Milisavljevi} zvani Budala pravosna`no osu|en na 40 godina zatvora zbog krivi~nih djela koje je izvr{io kao pripadnik zemunskog klana i na 30 godina zatvora zbog u~e{}a u ubistvu premijera Srbije Zorana \in|i}a. Glavni egzekutor klana Luke Bojevi}a, angaòvanog na izvr{enju atentata na dvojicu visokih funkcionera MUP-a Srbije po nalogu Milorada Ulemeka Legije i Darka [ari}a, je Sini{a Petri} (35), zvani Zenica. Petri}, koji slovi za zver me|u pla}enim ubicama u regionu, nalazi se na potjernici Interpola zbog sumnji da je posljednjih godina izvr{io nekoliko profesionalnih likvidacija. Petri}eva zatvorska karijera ukazuje na direktnu vezu sa Jedinicom za specijalne operacije (JSO), kojom je rukovodio Legija, a koja je bila logisti~ka podr{ka zemunskom klanu u {vercu heroina i likvidacijama. Petri} je, kao pripadnik eksadrona smrti biv{eg legionara Marinka Magde bio osu|en na smrtnu kaznu zbog
HAP[ENJE LUKE BOJOVI]A

istovremeno na}i dvojica vo|a suprotstavljenih klanova, Luka Bojovi} i Sreten Joci}.
SRBIJA BEZ LEGIJE I NJEGOVOG ZAMJENIKA LUKE

Pripadnici MUP-a Srbije tvrde da je do hap{enja posljednjih pripadnika zemunskog klana do{lo zahvaljuju}i naporima MUP-a Srbije i dobroj saradnji sa {panskom policijom. Bojovi}a je, me|utim, {panska policija uhapsila na osnovu informacije koju je srbijanskoj policiji otkrio njegov najbolji prijatelj Milo{ Petrovi} zvani Bata, koji u Holandiji sluì zatvorsku kaznu zbog ubistva kuma Joce Amsterdama Sr|ana Miranovi}a. Bojovi}u se trag gubi 2010. nakon {to su u Hrvatskoj uhap{ena dvojica njegovi najbliìh saradnika Sretko Kalini} i Milo{ Simovi}. Ranjeni Kalini} je hrvatskoj policiji rekao da je Bojovi} u~estvovao u 12 nerazja{njenih ubistava u regionu. Kalini} i Simovi} su ina~e osu|eni na po 30 godina zatvora zbog u~e{}a u ubistvu premijera \in|i}a. Simovi}, koji je nedavno poku{ao da pobjegne iz zatvora, tako|er je posvjedo~io da ih je u Srbiji nakon ubistva \in|i}a krio Luka Bojovi}. Prema njegovim tvrdnjama, sve njihove `rtve trebalo je da budu likvidirane kao Lukina osveta za ubistvo Arkana. Ina~e ova dvojica Bojovi}evih saradnika izvodili su najmonstruoznija ubistva. Tijelo zemunca Milana Juri{i}a su po Bojovi}evim instrukcijama samljeli u ma{ini za mljevenje mesa i bacili u rijeku. Tuìla{tvo za organizovani kriminal u optu`nici navodi da je Bojovi} stao na ~elo zemunskog klana nakon ubistva njegovih vo|a Du{ana Spasojevi}a i Mileta Lukovi}a u martu 2003. godine, a svoju mo} u~vrstio je nakon hap{enja Milorada Ulemeka Legije. Prisustvo Luke Bojovi}a u razli~itim doga|ajima opisanim na stranicama crne hronike i u internim istra`nim dokumentima srpske policije je dugotrajno. On je u godinama rata bio pripadnik Arkanove Srpske dobrovolja~ke garde. Po~etak i rast uz komandanta Arkana trajno }e obiljeìti njegovu kriminalnu karijeru. Nakon likvidacije mentora, Bojovi} je sna`no poku{avao da se osveti nekim ljudima koji su mogli da budu vinovnici tog ubistva. Istovremeno je nastavio da radi na onim poslovima koje je Arkan pokrenuo. Neki izvje{taji pokazuju da je radio sa ve}im kriminalnim preduze}ima u Evropi na poslovima trgovine drogom, prostitucije, otmica. Za njim je holandska policija raspisala me|unarodnu potjernicu zbog sumnje da je organizovao likvidaciju Sr|ana Miranovi}a u Podgorici 12. januara 2006. godine. Kao mogu}i naru~ilac pominjao se Vilijem Vim Holeder, poznati
36
SVE SRPSKE ZVIJERI USKORO U JEDNOM KAVEZU

Sretko Kalini}, okorjeli ubica i pripadnik zemunskog klana, Dobrosav Gavri}, ubica @eljka Ra`natovi}a Arkana, Sreten Joci}, sau~esnik u ubistvu Ive Pukani}a, Milorad Lukovi} Legija (desno), biv{i komandant Crvenih beretki, nalaze se iza brave, dok se ovih dana u Ju`noj Africi obru~ sve vi{e steè i oko najve}eg narkobosa u regiji Darka [ari}a (desno)
holandski mafija{ svjetske reputacije, koji se proslavio otmicom multimilionera Freddyja Heinekena 1983. godine. Pored ovoga, zanimljivo je da ga je traìla ameri~ka policija zbog ilegalne trgovine ìvotinjama.
GAVRI] SE PLA[I IZRUÊNJA SRBIJI

Njegovo hap{enje u Srbiji ozna~eno je kao veliki udarac srpske policije mafiji i spre~avanje novih likvidacija. Srbijanski zvani~nici ovih dana tvrde da u Srbiji vi{e nema ozbiljne kriminalne organizacije i da je razbijen balkanski narko-kartel koji ve} godinama predstavlja prijetnju ne samo Srbiji nego i van granica Evrope.
Od izvora bliskih MUP-u Srbije moè se ~uti da je Luka Bojovi} u [paniji vodio poslove Darka [ari}a, najve}eg srpskog narkobosa, optuènog za {verc tri i po tone kokaina i pranje 30 miliona eura. Prema zvani~no nepotvr|enim informacijama, [ari} se nalazi u ku}nom pritvoru u Ju`noafri~koj Republici, gdje ~eka nalaze DNK analize koje je zatraìla srbijanska policija. U JAR-u su po svemu sude}i uto~i{te na{li brojni kriminalci s ovih prostora. Naime, prije dva mjeseca u Cape Townu je uhap{en Dobrosav Gavri}, osu|en na 35 godina zatvora za ubistvo @eljka Ra`natovi}a Arkana. Nakon kra}eg boravka u beogradskom zatvoru, pu{ten je da se na
MASAKR U ZATVORU DUBRAVA
Zenica imao svoj vod koji je ubio stotinjak Albanaca

Prema informacijama srbijanskog Tuìla{tva za ratne zlo~ine, Sini{a Petri} zvani Zenica koji je zajedno sa Bojovi}em uhap{en u Valensiji, tokom 1999. godine komandovao je vodom koji je na Kosovu strijeljao preko stotinu Albanaca. Naime, nakon {to je Petri} preba~en u zatvor Dubrava, koji se nalazi pored gradi}a Istok na Kosovu, sa jo{ jedanaest okorjelih srpskih ubica, pripadnici JSO-a su im dostavili preko stotinu dugih cijevi i bombi. Ovo oru`je }e posluìti za masakr nad albanskim zatvorenicima. Petri}evom vodu je obe}ano da }e biti slobodni ljudi nakon obavljenog zadatka. Tada{nje srbijanske vlasti su ovaj monstruozni zlo~in iskoristile u propagandne svrhe i dva puta pozvale strane novinare da se uvjere na licu mjesta da je masovno smaknu}e albanskih zatvorenika izazvano NATO-vim bombama.
MRA^NI POSLOVI ARKANOVOG [EGRTA

Siril Bika ubijen je 21. marta u Cape Townu, tokom vo`nje BMV-om kojim je upravljao Dobrosav Gavri}. Mediji u JAR pi{u da u pozadini ubistva Sirila Bike leì sukob sa Krejcirom. Bika je navodno iz posla trgovine zlatom i naftom u Surinamu isklju~io Krejcira. Ina~e, u tom poslu u Surinamu, uz Biku i Krejcira bio je uklju~en i Gavri}! Poslije tri dana skrivanja, Krejcir, koji je osumnji~en da je naru~io ubistvo Bike, predao se policiji. U aprilu 2011., prilikom pojavljivanja Krejcira na sudu u Johanezburgu, dràvni tuìlac je pro~itao pismenu izjavu ju`noafri~kog inspektora u kojoj se navodi da je Krejcir dva dana prije ubistva Bike u JAR avionom prebacio trojicu Srba - atentatora, kako bi likvidirali neke od ljudi sa njegove liste za odstrel. Policija pretpostavlja da su to bili biv{i pripadnici zemunskog klana okupljeni oko Luke Bojovi}a, koji su ina~e specijalizovani da ubijaju dok je vozilo u pokretu. Gavri} je izjavio da je uzvratio pucaju}i iz kola. Tom prilikom je ranjen u grudi. Uhap{en je zbog pet grama kokaina koji je kod njega prona|en. Gavri} bi trebao biti izru~en Srbiji u narednih mjesec dana, me|utim on je policiji u Cape Townu izjavio da se pla{i izru~enja Srbiji, jer bi ga tamo mogli likvidirati osobe bliske Luki Bojovi}u. Kontroverzni biznismen, blizak podzemlju, ali i vrhu afri~kih bezbjednosnih slu`bi, Siril Bika, ime je za koje su se vezivali svi mra~ni poslovi trgovine drogom, reketiranja i pranja novca na krajnjem jugu Afrike. Sli~no kao i Arkan, Bika je imao veze kako sa kriminalnim podzemljem tako i sa najvi{im bezbjednosnim strukturama. U JAR-u je javna tajna da je Bika bio blizak prijatelj {efa ju`noafri~ke tajne slu`be Moa [aika. Bavio se i obezjbe|enjem i za{titom ljudi, a u njegovoj firmi Pro security zaposleno je desetak osoba sa prostora biv{e SFRJ. Nakon ubistva Bike, ju`noafri~ki mediji su objavili da policija provodi opse`nu istragu Bikinih saradnika i povezanosti njihove mreè sa klanom Darka [ari}a! U ju`noafri~koj {tampi tvrdi se da je Gavri} zapravo bio veza srpske i ju`noafri~ke tajne slu`be u obra~unu sa kriminalnim bandama iz Isto~ne Evrope. Srbijanskoj policiji je jo{ u julu pro{le godine javljeno da se sumnja da je Sa{a Kova~evi} zapravo Dobrosav Gavri}, me|utim MUP Srbije po tom pitanju nije ni{ta poduzimao. Na{ izvor iz vrha MUP-a Srbije me|utim tvrdi da posljednje akcije srbijanske policije vezane za hap{enje kapitalaca treba tuma~iti u kontekstu predizborne kampanje koja je u Srbiji u toku.
37
ponovljenom su|enju brani sa slobode, odakle je nestao, ~inilo se zauvijek. Do 14. decembra, kada je uhap{en u JAR-u. Gavri} je bio suvoza~ u vozilu mo}nog Sirila Bike, ju`noafri~kog Arkana, u vrijeme kada su ga dvojica sa motora u pokretu likvidirali. Tom prilikom Gavri} je ranjen. Ispostavilo se me|utim da u Ju`noafri~koj Republici (JAR), Dobrosav Gavri}, iz Loznice, nije bio sitna riba, ve} saradnik Ju`noafri~ke obave{tajne slu`be i veza sa isto~noevropskim kriminalnim grupama u toj zemlji. Iako se zvani~no, pod imenom Sa{a Kova~evi}, bavio ugostiteljstvom i trgovinom, Gavri} je zapravo bio tijesno povezan sa najve}im imenima svijeta kriminala na jugu Afrike i u~estvovao u poslovima trgovine drogom, zlatom i dijamantima. O~ekuje da }e vlasti JAR-a Gavri}a isporu~iti Srbiji u narednih mjesec dana kako bi po~eo da sluì 35 godina robije za ubistvo Arkana, Milenka Mandi}a Mande i Dragana Gari}a Gare, biv{ih visokih oficira SMUP-a u hotelu Interkontinental, 15. januara 2000. godine. Dok srbijanski mediji pi{u da se Gavri} krio u JAR-u, policijska saznanja govore o mnogo va`nijoj ulozi koju je imao Sa{a Kova~evi}, u kojoj su prepleteni interesi tamo{njih bezbjednosnih slu`bi, isto~noevropskih kriminalnih grupa, trgovaca zlatom, vlasnika rudnika, naftnih kompanija, Darka [ari}a ali i mnogih drugih mo}nih ljudi biznisa i politike u Africi. Koriste}i ime Sa{a Kova~evi}, Gavri} je 2006. sa bosanskim paso{em izdatim u Bijeljini oti{ao u Ekvador, odakle je 2008. sa turisti~kom vizom doputovao u Ju`noafri~ku Republiku. Tamo je, koriste}i ime Sa{a Kova~evi}, otvorio restoran.
Ina~e, pravi Sa{a Kova~evi} zaista postoji. Emigrirao je u JAR nakon rata u BiH u kojem je zadobio te{ke povrede od kojih hramlje. Nije jasno da li je pravi Sa{a Kova~evi} jo{ uvek u JAR, ili se vratio u BiH. Nejasno}e oko toga gdje je pravi Kova~evi}, kao i ~injenica da i on hramlje su, ~ini se, idealne, po{to i sam Gavri} koristi {taku i ne moè stabilno hodati zbog povrede koju je zadobio kada ga je ranio Arkanov tjelohranitelj, nakon pucnjave u Interkontinentalu. La`no ime, me|utim, nije pomoglo Gavri}u da ne bude primije}en. Po dolasku u Ju`noafri~ku Republiku povezuje se sa Sirilom Bikom, jednim od prvih ljudi tamo{njeg podzemlja i ~ovjekom za koga se znalo da ima veze sa najvi{im ljudima u afri~kim bezbjednosnim strukturama. Bika je tada ponudio Sa{i Kova~evi}u za{titu od drugih bezbjednosnih slu`bi, a zauzvrat je traìo da im on dostavlja informacije o svim kriminalnim grupama iz Isto~ne Evrope. Od dolaska u JAR Gavri} ulazi u brojne poslove sa drogom, kockarnicama, ali i trgovinom dijamantima i zlatom, sve u saradnji sa Bikom.
SEMBERIA EKSPORT-IMPORT
Siril Bika i Dobrosav Gavri} bili su povezivani i sa poslovima igara na sre}u, koje je u Cape Townu dràla kazahstanska mafija. Siril Bika, koga je Gavri} ~esto vozio, bio je veoma blizak i sa kontroverznim ~e{kim mafija{em Radovanom Krejcirom, s kojim je imao brojne poslove. U poslovima trgovine zlatom bio je uklju~en i Dobrosav Gavri}, a sve je trebalo da funkcioni{e preko njegove firme Semberia eksport-import!
GR^KA ODISEJA
Grki parlament odobrio je poetkom sedmice drastine mjere tednje kako bi osigurao pomo EU-a i MMF-a te izbjegao bankrot, no uoi glasanja o toj odluci na ulicama Atine i drugih grkih gradova izbili su veliki neredi. Slobodna Bosna donosi glavne akcente zanimljive i poune studije o uzrocima krize u Grkoj, u izdanju Instituta Hoover Univerziteta Standford, objavljene krajem godine
ÛVAJ SE GRKA (I) KAD DUGOVE NOSE

Priredio: NED@AD HAD@IMUSI]
koro deset godina prije gr~kog finansijskog kolapsa koji je zaprijetio opstanku eurozone i same EU, u Kratkoj istoriji Gr~ke, objavljenoj 2002. godine britanski istori~ar Richard Clogg je podsjetio na svojevremen pledoaje britanskog ministra vanjskih poslova u korist ulaska Gr~ke u Evropsku uniju kao pla}anje dospjelog kulturolo{kog i politi~kog duga Evrope starog preko tri hiljade godina... Taj atribut nosioca istorijskih zasluga Grci tradicionalno doìvljavaju kao trajno legitiman, poseban i nedodirljiv. Na drugoj strani, prema nepodijeljenom mi{ljenju renomiranih me|unarodnih eksperata, dana{nju krizu u Gr~koj porodio je upravo taj osje}aj nedodirljivosti i ekstravagantne abdikacije od problema ostatka Evrope.
FINANSIJSKI KOLAPS KAKAV SE NE PAMTI

Biv{i predsjednik EBRD-a (Evropska banka za obnovu i razvoj) i ekonomski savjetnik francuskog predsjednika Jacques Attali u najnovijoj knjizi o temi aktuelne svjetske finansijske krize, pod naslovom Sve u ru{evinama u narednih 10 godina, upozorava da se sada radi o finansijskom kolapsu Gr~ke koji je daleko ozbiljniji od onog u vremenima kada su evropske zemlje solidarno pokrivale njen dug tokom pedeset godina, po~ev od gr~kog dràvnog bankrota objavljenog 1893., pa tako sve do 1941. godine. Dana{nja Gr~ka nije dio Zapada, iako je stara Gr~ka bila kolijevka i izvor zapadne civilizacije, tvrdi Samuel P. Huntington u knjizi Sudar civilizacija i novi svjetski poredak. Prema Huntingtonu, Gr~ka predstavlja anomaliju kao pravoslavni autsajder unutar zapadnih organizacija. Kako
38
u sopstvenom poimanju Gr~ka drì straù na razme|u zapadnog svijeta i islama, Hantington povla~i o{tru liniju iza koje smjesta Gr~ku u pravoslavni svijet sa Rusijom i Balkanom. Primjer Gr~ke i njenog notornog odmaka od zapadnog svijeta ìva je potvrda Huntingtonove teze koja je 90-ih godina pro{log stolje}a i{la nasuprot sna`noj struji onih koji su o~ekivali da }e globalizacija izbrisati predugo uzgajane civilizacijske razlike. Prisjetimo se ovdje knjige gr~kog novinara Takisa Michasa pod naslovom: Neslavna alijansa: Gr~ka i Milo{evi}eva Srbija u 90-im, objavljene 2002. godine. Tu je na 200 stranica izloèna hrabra i precizna analiza gr~kog reakcionarnog etnonacionalizma inkarniranog tokom rata u BiH u paramilitarnom gr~kom odredu koji je zavijorio gr~ku zastavu u oslobo|enoj Srebrenici. Prema Nikosu Mouzelisu sa ~uvene LSD (London School of Economisc), ova knjiga je svojevrsna poruka namijenjena ne samo onima koji se na Zapadu bave Balkanom, ve} i svim Grcima koji ozbiljno uzimaju Sokratovu sentenciju: Upoznaj samog sebe! Polaze}i od izloènih premisa, Fouad Ajami, poznati ameri~ki akademik i publicista libanskog porijekla, daje intrigantnu istorijsku analizu pozicije Gr~ke u evropskom i {irem me|unarodnom kontekstu. Integralan tekst te studije objavljen je u publikaciji Instituta Hoover Univerziteta Standford, u decembru pro{le godine, pod naslovom koji znakovito prafrazira ~uvenu latinsku sentenciju (uvaj se Danajaca i kad). Isti tekst je prenesen i decembarskom broju va{ingtonskog Newsweeka. Slobodna Bosna donosi glavne akcente ove zanimljive i multilateralno pou~ne analize.
TE[KO MIRENJE SA SUROVOM REALNO[]U

Stotine hiljada gr~kih gra|ana protestovalo je protiv odluke Parlamenta da prihvati uslove koje su postavljeni pred Gr~ku
ODISEJA U NEMIRU
Na te{kom smo putu, ovo je nova Odiseja za Gr~ku izjavio je krajem pro{le godine biv{i gr~ki premijer Papandreu
ZA[TO GORI ATINA

komentari{u}i galopiraju}u finansijsku krizu u toj zemlji. Ali, dodao je, mi znamo put - imamo preciznu pomorsku mapu do Itake. ovjeku se moè oprostiti ovaj povratak ikoni Odiseje jer Gr~ka oduvijek gleda na klasi~no doba kao na upotrebljivu pro{lost. Aristotel tvrde}i da je treba ostaviti strancima, rezidentima u anti~kom polisu. Historijska ironija je htjela da se tek pod otomanskom vla{}u Grci pronalaze u pomorskoj trgovini i posredni{tvu, obzirom da su dobra namje{tenja na dvoru, u dràvnom aparatu i vojsci po definiciji bila rezervisana za Turke. Tada su oni zagospodarili trgovinom u obalnim podru~jima Otomanskog carstva. Smirna (dana{nji Izmir) na obalskom rubu Anatolije i Aleksandrija na mediteranskoj obali Egipta stoje kao spomenici njihove nekada centralne uloge u trgovinskom krvotoku imperije. U 16. stolje}u ovi gradovi dostiù svoje zlatno doba, kada su gr~ki trgovci znali nerijetko nadigrati otomansku birokraciju i sultanov dvor u Konstantinopolisu (Istanbulu). To je bilo istinsko kozmopolitsko doba u carstvu u kojem su Grci sa Jermenima i @idovima bili ugledni trgovci, gradski bankari, advokati i ljekari. Istovremeno su Francuzi i Britanci, u njihovom po~etnom trgovinskom prodoru na Levant, uvaàvali Grke kao ozbiljne konkurente, ili sjajne partnere. Ovakva cool podjela poslova i sinergija pod turskom vla{}u nije izdràla zov gr~kog nacionalizma u potrazi za vlastitom dràvom. Tako je i pored sve pragme pod
OTOMANSKO DOBA
Me|utim, sa Odisejom kao metaforom, gr~ka ekonomija izvjesno ne}e sti}i na zelene grane. Ina~e, poznato je da stari Grci nisu posebno cijenili trgovinu, koja je u Platonovoj Republici srozana na niù djelatnost. Sli~no je trgovinu vrednovao i
Evropa pla}a za gr~ki ponos i naslije|e iz klasi~nog doba!
39
GR^KA ODISEJA
KRAJ SJAJNIH GODINA KRAJ SJAJNIH GODINA

Posljednjih godinu-dvije na naplatu Posljednjih godinu-dvije na naplatu je do{lo neodgovorno bahato je do{lo neodgovorno bahato tro{enje nezara|enog novca tro{enje nezara|enog novca
otomanskom dominacijom, neumitno rastao gr~ki nacionalni romantizam. Pri tome, gr~ko pravoslavlje i helenizam bili su velikodu{no blagoslovljeni i ohrabrivani od strane velikih sila, {to je bilo instrumentalizirano u emancipaciji od Porte i stvaranju nove gr~ke dràve. U datoj istorijskoj konstelaciji, Gr~ka je odmah po osamostaljenju postala eminentno ovisna o stranoj pomo}i {to je ostao njen komotan modus vivendi do dana{njih dana. Svako povremeno oklijevanje da se ova podr{ka Zapada ograni~i ili ukine, osu|ivano je od strane gr~kih nacionalista kao jalov i zavi{}u potaknut poku{aj da se Gr~koj oduzmu njene civilizacijske zasluge kojima je trajno zaduìla slobodni svijet.
GR^KI ANTIAMERIKANIZAM
Osamdeset i pet posto Grka vide SAD kao globalnu opasnost

Uz historijski animozitet prema Turskoj, èstoki antiamerikanizam je dodatno zatrovao njen politi~ki i kulturni ìvot. U gr~koj demonologiji, Amerika je sam Ne~astivi, dok je ameri~ki kapitalizam etiketiran zastra{uju}im. Nema kraja gr~kim razlozima za toliku koli~inu antiamerikanizma. Naime, Sjedinjene Ameri~ke Dràve su neoprostivo zgrije{ile pred cijelim svjetom kada su do{le u pomo} Bosancima i Kosovarima. Zato se ameri~ka sila iz gr~kog ugla posmatra kao prijetnja istinskoj vjeri zbog njenog savezni{tva sa Turskom i islamom. Gr~ki antiamerikanizam nije ba{ uvijek dosljedan, a i nema takve potrebe, kao {to se pokazalo u njenoj fingiranoj osudi ameri~kog rata 2003. godine u Iraku. Prema studiji va{ingtonskog Pew Centra iz 2011. godine, u Gr~koj se SAD smatraju ve}om prijetnjom svjetskom miru nego Iran i Sjeverna Koreja. Ne{to ranije, studija istraìva~kog konzorcijuma TNS Centra iz Brisela objavljena 2005. godine pokazala je da gr~ki antiamerikanizam ne posustaje: 85 posto Grka ne vjeruje da SAD doprinose u osiguranju svjetskog mira, dok njih 76 posto imaju negativan stav u pogledu ameri~kog doprinosa u borbi protiv siroma{tva u svijetu. Gr~ka politi~ka kultura }e tek morati da se modernizira i oslobodi samorazaraju}ih frustracija. Naime, u citiranoj studiji iz 2005. godine, 7 od 10 Grka vjeruje da su kulturne razlike izme|u Turske i EU-a isuvi{e duboke da bi se dozvolio ulazak Turske u taj evropski klub. Toliko uvjereni u tursku nepodobnost, Grci su zaboravili da se pogledaju u ogledalo. Upravo taj ostra{}eni antimodernisti~ki i antikapitalisti~ki konsenzus u Gr~koj predstavlja mo}nu barijeru njenoj odgovornijoj, bona fidae integraciji u EU.
EVROPSKI KLUB I GLOBALNA FINANSIJSKA KRIZA

Naàlost, pokazalo se da fiskalna disciplina ne vaì za Grke uprkos svima poznatoj ~injenici da je kao ponavlja~ i najgori |ak u razredu bila i ostala na samom rubu finansijske provalije sa vrtoglavih 340 milijardi eura (!) dospjelog dràvnog duga. U Evropskom vije}u gr~ki predstavnici su svejedno bili najborbeniji u odbacivanju zahtjeva da njihovi sugra|ani podnesu pripadaju}i dio tereta, da plate zaostale poreze
40
ZA[TO GORI ATINA

GR^KA U PLAMENU projekcije nadilaze ono {to Grci realno mogu dosti}i. Nacionalisti~ki kler tako|er nije od pomo}i, naprotiv. Populizam i komunizam ostavili su karakteristi~an pe~at u mentalitetu te balkanske zemlje. Na ovo treba dodati da se katoli~ki Zapad u Gr~koj uglavnom percipira kao nasu{no potreban partner, od kojeg se istovremeno zazire. Korijeni ovog raskola su duboki i seù daleko u pro{lost, sve od konflikta izme|u nasljednika Bizanta i Rima.
Otrenjenje vlasti, eksplozija naroda

Dvogodi{nja kriza u Gr~koj kulminirala je ovih dana tokom rasprave u Parlamentu o drasti~nom programu {tednje, na ulicama Atine i drugih gr~kih gradova okupilo se nekoliko desetina hiljada gra|ana. Protesti koji su uslijedili prerasli su u nasilje, mediji navode da je u Atini zapaljeno je 150 trgovina te oko pedesetak zgrada. Stotinjak je gra|ana ozlije|eno, me|u njima i 70 policajaca. Usprkos èstokom nemirima, parlament je prihvatio reformski paket koji, kako su obe}ali du`nosnici Evropske unije i Me|unarodnog monetarnog fonda, omogu}ava dobivanje nove pomo}i u iznosu od 130 milijardi eura.
ÂS ISTINE
Jo{ od vremena kada je Lord Bayron sa ostalim helenofilima svjetskog glasa laskao gr~kom ponosu pa sve do danas, ta prekrasna mediteranska zemlja ìvi sa osje}anjem da je po{te|ena od zahtjeva za politi~kom i ekonomskom disciplinom. Danas vi{e nije bitno koliko je ugodnih dividendi i olak{ica taj osje}aj posebnosti donio Gr~koj u proteklom vremenima. U aktuelnoj ekonomskoj krizi iscrpljene su gotovo sve altruisti~ke namjere njenih evropskih partnera. Umjesto politi~ara koji nisu prona{li izlaz iz krize, sada na scenu ulaze tehnokrati koji otvoreno pokazuju da je pro{lo vrijeme pogubnih snova i beskrajnog razumijevanja za Gr~ku. Iako su ostale zemlje EU-a vi{emanje i same pogo|ene globalnom finansijskm krizom, gr~ke daleko dublje i akutnije nevolje nadalje ostaju dnevna i no}na mora kako u sjedi{tu EU-a Briselu tako i u prijestonicama ~lanica. Dodatno otre`njenje za Gr~ku dolazi iz njenog neposrednog susjedstva: Turska koja je svojevremeno uni{tila svoje trgovinske oaze, uvela protekcionizam i supremaciju politike nad ekonomijom (i generala nad politi~arima), zemlja ~ije je osiroma{eno stanovni{tvo 80-ih godina preplavilo Njema~ku i druge zapadne zemlje, danas, pored ekonomskog, doìvljava politi~ki i dru{tveni preporod. U novom vanjskopoliti~kom nastupu Turska efektno projicira svoj novi imid` zna~ajnog igra~a na euroazijskom prostoru. Istovremeno sve {ire se otvara prema svjetskom trì{tu nakon uspje{no provedene privatizacije u sklopu su{tinskih unutra{njih reformi. Prosperitet se sna`no osje}a u zraku ne samo u velikim turskim gradovima koji pulsiraju u ritmu novog privrednog zamaha, ve} i u doskora tradicionalno zaostaloj Anatoliji. Dakle, stereotipi su prije ili kasnije kolateralne `rtve, {to je uvijek dobra vijest. Kako se to pokazuje na pojedina~nim primjerima dva mediteranska susjeda, kultura jeste bitna odrednica nacionalnog identiteta i dostojanstva, ali nije po definiciji prepreka za dràvni~ki promi{ljena prilago|avanja i reforme. Pri tome, zaostajanje ili prosperitet isklju~ivo su stvar izbora, a ne fatalne sudbine.
41
neophodne za samoodrìv razvoj moderne dràve, te da prihvate bolna strukturalna prilago|avanja jer su predugo ìvjeli iznad realnih mogu}nosti. Kad su ra~uni do{li na naplatu 2010. godine, gr~ki trezor je, naravno, bio prazan. Premijer Papandreu je na mi{i}e postigao dogovor sa Me|unarodnim monetarnim fondom i EU-om oko prve finansijske zakrpe unutar dogovorenog paketa pomo}i u iznosu od 110 milijardi eura za 2011./2012. godinu, u zamjenu za budètski rez u visini 32 milijarde eura itd. Film doga|aja koji su uslijedili je vi{e-manje poznat: nezapam}ena eksplozija socijalnih nemira sa ljudskim `rtvama; o~ekivani pad Papandreuove vlade 9. novembra 2011. godine; sunovrat gr~kog kreditnog rejtinga na najniù razinu u svijetu, imenovanje tehnokratske vlade sa biv{im potpredsjednikom Evropske centralne banke Lukasom Papademosom na poziciji premijera Urgentno je formirana posebna Radna grupa Evropske komisije za Gr~ku koja 18. novembra 2011. godine objavljuje izvje{taj u kojem je se isti~e da obim i sadràj napora za prevazilaènje finansijske krize u zemlji obeshrabruje, dok zemlja o~ajni~ki treba program fiskalnog i ekonomskog prilago|avanja bez presedana. Prema istom izvje{taju, nezapos16.2.2012. I SLOBODNA BOSNA
RAZMAENO DIJETE: U datoj istorijskoj konstelaciji, Grka je odmah po osamostaljenju postala eminentno ovisna o stranoj pomoi to je ostao njen komotan modus vivendi do dananjih dana
lenost, i to posebno mla|e populacije, u zabrinjavaju}em je porastu. Mala i srednja preduze}a ostaju nelikvidna i masovno propadaju. Radna grupa je bez pardona ukazala na poraàvaju}i mentalitet izbjegavanja pla}anja poreza u toj dràvi ilustruju}i ga cifrom od 60 milijardi eura neprikupljenih poreza od gr~kih gra|ana koji svoju {tednju tradicionalno drè u {vicarskim bankama (!).
IZME\U ISTOKA I ZAPADA

Ne}e biti promjena nabolje u politi~kom ìvotu dràve ~iji kolektivni snovi i
EVROPA, ODMAH EU NE]E Imigranti iz srednjoevropskih ze FINANSIRATI ekstremne desnice GRADNJU GR^KOG
ZIDA PREMA TURSKOJ
Evropska komisija je odbila gr~ki zahtjev da sudjeluje u tro{kovima gradnje ograde na granici s Turskom kojom se èli zaustaviti dolazak nezakonitih useljenika. Granicu u prosjeku prelazi 300 ljudi na dan, {to je tre}ina nezakonitih ulazaka u EU, po podacima Frontexa. Ograda s bodljikavom ìcom, duga 10,3 kilometara, visoka 2,5 metra, predvi|ena je na dijelu granice gdje rijeka Evros ulazi na turski teritorij i imala bi 25 nadzornih kamera. Vrijednost ograde ~ija je gradnja po~ela ove sedmice procjenjuje se na 5,5 milion eura. Gr~ka bi ove godine od EU-a trebala dobiti 90 milijuna eura za rje{avanje te{ko}a s velikim brojem useljenika koji traè azil, ali se taj novac ne}e smjeti koristiti za gradnju ograde.
UVREDA ZA OKO TRI OKO TRI STOTINE HILJADA IMIGRANATA

Internet stranica Prijavi strance iz srednje Internet stranica Prijavi strance iz srednje ili isto~ne Evrope, na kojoj gra|ani mogu ili isto~ne Evrope, na kojoj gra|ani mogu ostaviti pritu`be na isto~noevropske ostaviti pritu`be na isto~noevropske migrante koji rade u njihovoj zemlji, migrante koji rade u njihovoj zemlji, izazvala je burne reakcije u ovoj zemlji izazvala je burne reakcije u ovoj zemlji
UPITNO POTPISIVANJE ACTA SPORAZUMA

Pro{loga vikenda u vi{e od 200 evropskih gradova organizirani su protesti protiv ACTA-e, spornog me|unarodnog sporazuma o za{titi intelektualnog vlasni{tva koji regulira i autorska prava na internetu. Njema~ka je odlu~ila odgoditi njegovo potpisivanje, kao i Latvija, a ve} su to ranije u~inile Poljska, ê{ka i Slova~ka. Bugarska je nedugo zatim najavila da ne}e ratificirati ovaj sporazum. Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz je za njema~ku televiziju ARD tako|er kritizirao ovaj Martin Martin Schulz Schulz
Zbog pokretanja hukake internet stranice Prijavi strance iz srednje ili istone Evrope, ambasadori deset zemalja istone Evrope najavili su protestno pismo nizozemskom parlamentu
slamofob i ekstremni desni~ar Geert Wilders te stranka na ~ijem je ~elu, Stranka slobode, ponovo su {okirali javnost - ovaj put zbog pokretanja internetske stranice Prijavi strance iz srednje ili isto~ne Evrope, na kojoj gra|ani mogu ostaviti pritu`be na isto~noevropske migrante koji rade u njihovoj zemlji. Uzrokuju li vam probleme? Ili ste izgubili posao zbog Poljaka,
Rumunja ili nekoga drugoga iz Centralne ili Isto~ne Evrope? @elimo znati kakva su va{a iskustva, pi{e na spornoj stranici. U obrascu se moè anonimno navesti na koji na~in Rumuni, Poljaci, Bugari stvaraju probleme izazivanjem buke, pogre{nim parkiranjem, ili pijan~enjem, ili, neka druga zamjerka, recimo, da ste ostali bez posla zbog imigranata. Od 1. maja 2007. omogu}eno je slobodno kretanje radnika
42
emalja na udaru nizozemske

domenu rada. Ambasadori deset zemalja isto~ne Evrope najavili su protestno pismo nizozemskom parlamentu. Povjerenica Evropske komisije za pravosu|e Viviane Reding pozvala je Nizozemce da ignoriraju poruke netolerancije stranice koja je u potpunoj suprotnosti s na~elima slobode, slobodnog kretanja ljudi u Evropi. Prema zvani~nim podacima, u ovoj zemlji ima
sporazum. Premda su ACTA-u ve} potpisale ili parafirale 22 dràve ~lanice EU-a, da bi stupio na snagu trebaju ga ratificirati njihovi nacionalni parlamenti te Evropski parlament koji bi o njemu trebao raspravljati u junu.
MAKEDONIJA U MEHANIZMU CIVILNE ZA[TITE EU-a

Zemlje kandidati mogu uìvati u pogodnostima sudjelovanja u Mehanizmu za civilnu za{titu ~ak i prije ulaska u EU, pa je tako biv{a Jugoslavenska Republika Makedonija postala 32. ~lanica ovog Mehanizma. U sklopu njega, i uz koordinaciju s Komisijom, ~lanice pomaù jedna druge i drugim zemljama u odgovoru na katastrofe. Biv{a Jugoslavenska Republika Makedonija ve} je imala koristi od ove suradnje 2007., kada je zatraìla pomo} EU-a kroz Mehanizam civilne za{tite pri izbijanju {umskih poàra. Od sada ova dràva tako|er ima pravo podnijeti zahtjev za finansijsku podr{ku EU-a za prevoz pomo}i i sudjelovati u EU programima obuke i vje`bi.
DOK NIZOZEMSKA VLADA UTI, NACIONALISTI ZADOVOLJNO TRLJAJU RUKE: Ekstremni desniar i islamofob Geert Wilders, ija je stranka pokrenula stranicu protiv doseljenika iz Istone Evrope, inae i sam oenjen Maaricom, ne obazire se na kritike i tvrdi da je zadovoljan odzivom graana
izme|u Nizozemske i osam zemalja Srednje i Isto~ne Evrope. Trenutno se procjenjuje da je broj tih radnika, koji borave u Nizozemskoj, od 200.000 do 350.000, navodi na svojoj novoj internetskoj stranici Nizozemska slobodarska stranka, koja se od prvog dana protivila otvaranju trì{ta i dolasku radnika iz Poljske, Rumunije i Bugarske. Glasnogovornik poljske ambasade u Nizozemskoj rekao je da su rije~i Geerta Wildersa, koji je, da paradoks bude ve}i, i sam oènjen Ma|aricom, o tome kako poljski radnici zaga|uju nizozemsko trì{te, uvredljive, a poljska Ambasada, navode mediji, podnijela je tu`bu zbog internetske stranice. Nizozemski pravobranitelj je, me|utim, kazao kako akcije politi~kih stranaka ne spadaju u njegovu
RAZGOVORI U PEKINGU O EVROPSKOJ DU@NI^KOJ KRIZI

Evropska du`ni~ka kriza te na~ini na koji Kina moè pomo}i EU, glavne su teme ovosedmi~nih razgovora u Pekingu izme|u kineskih i EU ~elnika. Kineski premijer Wen Jiabao izjavio je nedavno da je u interesu Kine pomo}i zemljama eurozone da prebrode du`ni~ku krizu, te istaknuo va`nost evropskog trì{ta za kineski izvoz. Na zajedni~kom sastanku s njema~kom kancelarkom Angelom Merkel u Pekingu Wen je rekao da Kina razmatra na~ine kako odobriti vi{e zajmova Evropi. Evropski lideri su se pro{le godine obratili Kini, koja ima najve}e svjetske devizne rezerve, da bi investirala u fond za spas prezaduènih zemalja, ali Peking dosad nije dao ~vrsto obe}anje da }e to u~initi.
90.000 Poljaka, ali prema nezvani~nim procjenama ima ih gotovo dvije stotine hiljada. Nizozemska vlada do sada nije reagirala na otvaranje ove stranice. Prema Wildersovima izjavama koje prenose mediji, njega kritike nimalo ne sekiraju, vi{e je nego zadovoljan jer su u samo dva dana primili 32.000 pritu`bi. Jo{ pro{le godine, poljski su mediji upozoravali da su nizozemski internet forumi puni napisa poput pijana rulja iz isto~nog bloka, svi Poljaci su banditi, te da je Nizozemski ured za borbu protiv diskriminacije na internetu primio vi{e od 200 prijava zbog diskriminiraju}ih antipoljskih natpisa. Ipak, uvrede poljskim imigrantima stigle su najprije od nizozemskog politi~ara u gradskoj skup{tini u Den Haagu. (D. Savi})
43
BUSINESS
Priredio: ASIM METILJEVI]
Metalska tvrtka iz Kalesije {iri proizvodnju Bevanda protiv skupog zaduìvanja BiH primorana uvoziti elektri~nu energiju Cijene goriva na prostoru ex Jugoslavije
Obnova kreditnog aranmana s MMF-om

U prvom istupu nakon izbora, predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda najavio je povratak stand by aran`manu. Zar nije bolje dobiti kredit s 1,3 posto kamate nego novac pla}ati sa {est ili sedam posto kamate, jezgrovito je rekao ~elnik VM kome su finansije uà specijalnost. Kreditni aran`man MMF-a, odobren BiH prije dvije godine, vrijedan je 1,2 milijarde eura, no BiH je do sada povukla samo tre}inu odobrenog kredita - oko 400 miliona eura. Preostali dio kredita MMF-a ostao je neiskori{ten, ali ne zbog toga {to entitetskim budètima nije bila potrebna daljnja kreditna podr{ka MMF-a, nego zbog toga {to BiH nije ispunila uvjete za povla~enje novih tran{i kredita. Dapa~e, nakon napu{tanja kreditnog aran`mana MMF-a, dvije entitetske vlade u protekloj godini pokrenule su sumanuto {tampanje vrijednosnih papira-obveznica i trezorskih zapisa, zbog kojih je ukupni dug dràve u protekloj godini porastao za vi{e od 250 miliona KM. I u 2012. godini entitetske vlade su planirale novu emisiju vrijednosnih papira - Republika Srpska u iznosu od 100 miliona KM, a Federacija BiH u iznosu od 130 miliona KM. Naravno, najpovoljnije rje{enje bi bilo da se manjak novca u dràvnoj i entitetskim kasama nadomjesti u{tedama, kresanjem pla}a i nepotrebnih izdataka, ali ako ve} nema drugog rje{enja, onda bi trebalo poslu{ati preporuku premijera Bevande koji tipuje na ponovno aktiviranje kreditnog aran`mana s MMF-om. Najprije zato {to je kredit MMF-a neuporedivo jeftiniji od kreditnog zaduìvanja preko vrijednosnih papira, a potom i zbog toga {to bi nastavak kreditnog aran`mana s MMF-om bila dobra preporuka za aktiviranje kredita Svjetske banke i Evropske komisije u iznosu od 200 miliona KM.
NOVI PROIZVODNI POGONI NOVI PROIZVODNI POGONI

Vlasnik UNIS TOK-a Sead Vlasnik UNIS TOK-a Sead Dàfi} u pro{irenje proizvodnje Dàfi} u pro{irenje proizvodnje investirao je ~etiri miliona KM investirao je ~etiri miliona KM
UNIS TOK otvorio 50 radnih mjesta

Jedna od vode}ih privatnih tvrtki iz metalskog sektora u BiH, UNIS TOK iz Kalesije, pustila je u rad novi pogon za termi~ku obradu metala vrijedan 4 miliona KM. UNIS TOK proizvodi otkivke i odbojno-vla~ne naprave ~ija je trì{na vrijednost u protekloj godini prema{ila iznos od 16,5 miliona KM. Zahvaljuju}i novim postrojenjima, pu{tenim u rad 11. februara ove godine, UNIS TOK }e pove}ati proizvodnju za oko 30 posto a broj zaposlenih sa 135 na 185 radnika. Proizvode ove tvrtke koriste giganti evropske autoindustrije, poput MAN-a, Mercedesa, DAFF-a, a me|u vode}im kupcima opruga i odbojnika nalazi se i turski gigant Tudemsas koji proizvodi èljezni~ke vagone. Suradnja s turskom kompanijom Tudemsas uspostavljena je u 2009. godine kada se UNIS TOK nalazio u krajnje nezavidnom poloàju zbog pada izvoza na evropsko trì{te koje je preplavila recesija. Prvi ugovor s Tudemsasom, potpisan 2009. godine, bio je puno
44
vredniji od nominalnog iznosa (800.000 dolara) jer je u kriti~nom razdoblju obezbijedio nastavak proizvodnje UNIS TOK-a, a kasnije i znatni rast proizvodnje te novog investicionog ulaganja. Vlasnik UNIS TOK-a Sead Dàfi} upravo je u kriznoj 2009. godini progla{en za menadèra godine Tuzlanskog kantona. Kriza se itekako osjetila u automobilskoj industriji pa smo u jednom momentu morali otpustiti ve}i broj radnika. Ali, zahvaljuju}i ugovoru s Tudemsasom, uspjeli smo ne samo zadràti sve postoje}e radnike nego smo primili i nove, pohvalio se Dàfi} na dodjeli priznanja menadèr godine. Tvornica otkivaka i odbojno-vla~nih naprava UNIS TOK osnovana je 1984. godine, u okviru poslovnog sistema UNIS Sarajevo. Dàfi} je UNIS TOK kupio za 999 hiljada KM, uz preuzetu obavezu investicionog ulaganja u iznosu od oko 5 miliona KM i zapo{ljavanja 80 novih radnika.
Na uvoz struje BiH dnevno troi 2 miliona KM

Iako se BiH tokom posljednjih desetak godina nametnula kao najve}i izvoznik elektri~ne energije u regiji, od prije desetak dana sve tri elektroprivredne kompanije u BiH prisiljene su uvoziti elektri~nu energiju. Doma}a proizvodnja struje osjetno je manja zbog nepovoljne hidrolo{ke situacije i lo{eg planiranja rezervi uglja, ali ponajvi{e zbog izraubovanih proizvodnih kapaciteta ~ija je prosje~na starost oko 40 godina. Posljednja zna~ajnija elektrana u BiH izgra|ena je prije skoro 30 godina i od tada do danas sva investiciona ulaganja u ovaj sektor svela su se na sve skuplji remont dotrajalih elektrana od kojih su neke ve} davno knjigovodstveno otpisane. Tri elektroprivredne kompanije u BiH dnevno tro{e oko dva miliona KM na uvoz elektri~ne energije ~ija je trenutna cijena na evropskom trì{tu najvi{a u posljednje dvije decenije. Da je bilo pameti, BiH je mogla zgrnuti desetine miliona maraka na izvozu elektri~ne energije koje hroni~no manjka na evropskom trì{tu. No, umjesto izvoza, BiH je prisiljena uvoziti elektri~nu energiju, na ~emu svakog dana gubi oko 2 miliona KM. Porazna je ~injenica da BiH koristi tek tre}inu raspoloìvog hidroenergetskog (obnovljivog) potencijala i da pri tome glavninu struje proizvodi u termoelektranama na ugalj, koji je neobnovljivi energetski resurs. Ambiciozni plan investicionog ulaganja u energetski sektor, s kojim je Vlada Federacije BiH iza{la u 2008. godini, blokiran je u neodgovornom politikantskom prepucavanju odmetnutih politi~kih elita, koje ~ak i projekte od op}eg dru{tvenog interesa koriste za uzajamna strana~ka potapanja i diskreditiranja. UVOZ UMJESTO IZVOZA
Sve tri elektroprivredne kompanije u BiH prisiljene su uvoziti manjak elektri~ne energije
Najskuplje gorivo u Sloveniji, najjeftinije u Srbiji

Do kraje sedmice gorivo }e u BiH ponovo poskupjeti, drugi put u posljednjih mjesec dana. Litar eurodizela ko{tat }e 2,50 KM, {to je ujedno i rekordna cijena zabiljeèna u BiH tokom posljednjih 15 godina. Na prostoru nekada{nje Jugoslavije najvi{e cijene goriva trenutno pla}aju gra|ani Slovenije i Crne Gore: litar eurodizela u Sloveniji ko{ta 1,32 eura a u Crnoj Gori 1,28 eura. Gorivo u BiH ne{to je skuplje nego u Hrvatskoj i osobito u Srbiji, ~iji gra|ani pla}aju najniù cijenu goriva u regiji.
45
POSU\ENI STUPCI
Dnevni avaz je u tri nastavka ukrao (a ne posudio, kako navodi) intervju RAMIZA DELALIA ELE koji je Slobodna Bosna objavila 2007. godine, neposredno nakon Delalievog ubistva; Budui da u to vrijeme niko u Dnevnom avazu nije imao hrabrosti proitati SB, a kamoli prenijeti dijelove elinog intervjua, a njegovo dananje reaktualiziranje ima za cilj obraun sa politikim protivnicima, prije svega iz SDA, ukljuujui i rahmetli ALIJU IZETBEGOVIA, SB je odluila prenijeti najzanimljivije dijelove iz Izetbegovieve stalne rubrike u Dnevnom avazu u vrijeme kada je FAHRUDIN RADONI bio najobiniji dvorski hroniar familije Izetbegovi
SVI ZNAJU DA MOJ SIN BAKIR NIJE NI MO]AN NI NEPO[TEN, TO TVRDI SAMO SLOBODNA BOSNA
Priredio: NEDIM HASI]
O sebi i svojoj porodici: @ivim u dvosobnom stanu koji je vlasni{tvo Predsjedni{tva BiH, bez posluge i bez bilo kakvog luksuza. Nemam ni{ta osim onih ba{ najosnovnijih potreba. Ni ja ni moja djeca nemamo nikakve imovine. Imaju stan, skroman namje{taj i kola, a to ima bar polovina gra|ana Sarajeva. U porodici Izetbegovi}, uklju~uju}i i moju djecu, ima mnogo {kolovanih i sposobnih ljudi. Niko od njih nije ni ministar, ni na~elnik, ni ambasador. Sve mi to daje za pravo da kaèm bobu bob a popu pop, {to bi narod rekao. O Josipu Brozu Titu: Svaka generalna ocjena o Titu je neta~na: bio je dobarbio je lo{. Nije bio ni jedno ni drugo. Ta~no je: bio je i dobar i lo{. Mo`da dobar ~ovjek
46
na ~elu lo{eg sistema. Ili u prvom dijelu svoje vladavine lo{, a zatim se mijenjao i popravio. Tito je vladao 36 godina. U prve 22 godine Titova Jugoslavija je bila ~ista policijska dràva vrhovnog policajca Aleksandra Rankovi}a. To je dug period u kojem se redaju Blajburg, likvidacija bez su|enja, Dahauski procesi, Goli otok, progon Mladih muslimana, vrijeme kada nema paso{a, ali ima cenzure medija, proizvodnja nekih nepodobnih pisaca, represalija na Kosovu... Drugi dio od 14 godina je bolji, a u nekim godinama ~ak i relativno dobar; pove}an standard, vi{e slobode i paso{i za ve}inu stanovni{tva. Dakle, dvije tre}ine Titove vladavine bilo je lo{e, jedna tre}ina relativno dobro. Prvi dio pamte stariji ljudi, drugi dio ostao je vi{e u pam}enju mladih. Ali Tito je i jedno i drugo... Ocjena zavisi od izbora pore|enja. Ako kao mjerilo uzmete Austriju, Titova Jugoslavija nema prolaznu ocjenu ni u
ìvotnom standardu ni u ljudskom osloba|anju. Ako za pore|enje uzmete tada{nju Bugarsku ili Rumuniju, Titova Jugoslavija za vas se doima kao Amerika... I jedno i drugo je istina o Titu i njegovoj Jugoslaviji. Pomije{ajte to dvoje, promu}kajte dobro, i ta mje{avina, to vam je Tito. O drugom maju 1992. godine: Ja bih ga nazvao danom kada smo kona~no pobijedili strah od ~etnika. Nemamo vi{e tog straha, ne bojimo ih se vi{e, a desetine godina smo patili od tog kompleksa koji je bio poguban. Uspravili smo se i oduprli. Shvatili smo {ta moèmo ako ustanemo i uspravimo se. Ovo je mo`da samo moralni i psiholo{ki faktor, ali je od ogromnog i odlu~uju}eg zna~aja za budu}nost. Drugi maj u Sarajevu (u Tuzli }e to biti 15. maj) pokazuju da su neki psiholo{ki okovi skinuti. To je, po mom mi{ljenju, najve}i zna~aj dana o kojem me pitate.
IZ REDOVNE RUBRIKE ALIJE IZETBEGOVI]A U DNEVNOM AVAZU, FEBRUAR - JUNI 1999. GODINE
ALIJA IZETBEGOVI] O SINU BAKIRU
Svi znaju da moj sin nije moan ovjek, samo Slobodna Bosna tvrdi suprotno
Ne pri~a se po gradu da je on mo}an ~ovjek, nego jedan ovda{nji magazin (Slobodna Bosna, op. a.) to pi{e stalno, iz broja u broj. Pretplatio se na tu temu. Sarajlije znaju da to nije ta~no. Bakir nije mo}an ~ovjek, ali Bakir jeste svoj ~ovjek, a svako ko je svoj, na neki je na~in mo}an. Govori i radi onako kako misli da treba da govori i radi, i to se nekima ne svi|a.
O zabrani rada Bo{nja~ke televizije: Bo{nja~ka TV jeste malo vi{e muslimanska, to je istina, a kod nekih Evropljana jo{ ìvi srednjovjekovni animozitet prema svemu {to je muslimansko. Sre}om, to osje}anje nije dominantno ni u Evropi ni u ovoj maloj Evropi, {to se zove Ured visokog predstavnika, ali nije ni sasvim i{~ezlo, {to pokazuje problem o kojem govorimo. udno mi je samo kako im boravak u Sarajevu ne pomogne da se oslobode tog tereta pro{losti. Sarajevo, sa svim svojim bogomoljama skoro svih konfesija, obi~no djeluje osloba|aju}e. O medijima: Ja ne mogu da se uzdam u {tampu. U nalaze tuìlaca, sudija, istra`nih organa mogu, ali u {tampu ne mogu zato {to su novinari ~esto u slu`bi neke politi~ke opcije. Opozicija nastoji da okalja vlast vi{e nego {to to ona zasluùje. To se doga|a i ja to ne zamjeram novinarima, jer malo je onih koji su neutralni, jedni vuku SDA-u, jedni SDP-u. Imali smo tuzlanski slu~aj. Istraga je trajala 120 dana i na koncu se svelo na to da ljudi nisu napravili nekih krupnih stvari. To je bilo smi{ljeno na to da se uzdrma postoje}a vlast. Slobodne {tam47
MALI PRINC
Bakir Izetbegovi}
POSU\ENI STUPCI
RADONÎ]EVA LUKAVA STRATEGIJA

Do podne Bakir, poslijepodne Alija
pe bez laì nema. Ko ho}e da ukine la`, ukinu}e slobodnu {tampu. Ako ho}ete da ukinete la`, morate imati komisiju za istinu, a ako nju imate, onda je to cenzura. Dakle, ostavljeno je na svijesti novinara. O Miloradu Dodiku: Iznije}u svoj stav ne da dosipam ulje na vatru nego {to vjerujem da su istine, iako ponekad neprijatne, uvijek ljekovite. Dodik, naravno, nije u pravu. Ne znam o ~emu se radi, o neznanju ili zaboravu. Ne}e stoga biti lo{e po Dodika (usputno i po nas) podsjetiti na neke ~injenice (slijed niza rezolucija Generalne skup{tine O ISTORIJSKOJ ZASLUZI SDA
UN i odluka suda u Haagu, op. a.). Po{to Dodik tvrdi da nijedan ozbiljan politi~ar nikada nije izjavio da se u BiH radilo o agresiji, preporu~io bih mu da pro~ita predsjedni~ke izjave Vije}a sigurnosti i govore zvani~nih predstavnika Ma|arske, Venecuele, Belgije, Austrije, SAD, svih muslimanskih zemalja, pa i Rusije u toku rasprave izglasavanja rezolucija... Tako, u najkra}em, stoje ~injenice o stavovima relevantnih me|unarodnih faktora o agresiji na BiH. Ako ih Dodik ne zna, to je, s obzirom na funkciju koju obna{a, vrlo lo{e; ako zna, a zata{kava ih, to je jo{ gore.
Spasili smo i Bosnu i Bonjake

O ciljevima SDA: Imali smo pred sobom dva velika cilja: spasiti bo{nja~ki narod u Bosni i spasiti Bosnu kao njegov dom. Oba ova cilja su ostvarena, ali nijedan upotpunosti. Borba se, ako tako mogu re}i, nastavlja. Ipak, prvi cilj je ostvaren vi{e nego drugi. Bo{nja~ki narod je bio osu|en na uni{tenje. Spa{en je, ali je cijena bila previsoka. [to se ti~e Bosne, spa{ena je ideja, a i ura|ene neke va`ne stvari. U kriti~nom momentu progla{ena je nezavisnost, osigurano je priznanje nove dràve od strane velikog broja zemalja i u~lanjenje u UN, stvorena je Armija, otvorene ambasade... Ali prava unutra{nja integracija je izostala i jo{ dugo }e biti problema. Vjerujem da }e najnoviji doga|aji, vojni i politi~ki, ubrzati taj proces, ali to je ipak budu}nost. Dakle, bo{nja~ki narod je spa{en, Bosna jo{ nije. U tome je, po mom mi{ljenju, glavni uspjeh i neuspjeh SDA.
48
O op}inskim SDA na~elnicima: Sve je rizi~no. @ivjeti je rizi~no. Intenzivno ìvjeti jo{ rizi~nije. [ta se moè. Zemlja je utabana, treba je preorati ako ho}ete da iz nje ne{to iznikne. A oranje je bolno, kao i va|enje bolesnog zuba. Nakon te boli bit }ete zdraviji. Nema ni{ta od toga da se problemi sakrivaju pod }ilim. Mi smo velika stranka, a velike stranke su poput velikih rijeka. One mogu da pokre}u centrale i nose brodove, ali voda im nije za pi}e. U njih se ulijevaju bistri potoci, ali i kanali. Tako je i sa na{om strankom, mnogo idealista ~iste du{e, ali i mnogo karijerista, i to ovih posljednjih sve vi{e. Izgleda da se idealisti prije umore, skloni su da se povuku ili razo~araju, a karijeristi su neumorni, vrlo otporni i ne znaju za razo~aranje. A onda i vlast ~ini svoje. Ljudski materijal je neotporan na vlast i pod njenim uticajem lahko se kvari. Zna~i, mora se ne{to ~initi. O Lagumdìji: Zamislite da umjesto mene u Predsjedni{tvu sjedi Lagumdìja. [ta bi to bilo druga~ije, ako tamo ne bi do{lo do promjena? O~ekivalo bi se, jer su socijaldemokrati, da oni istaknu neke specifi~ne socijalne programe. Gdje su? Analizirao sam njihovu platformu i govore. Tu ima lijepih èlja, ali ne i posebnog socijalnog programa. A mi u ovakvoj situaciji uspijevamo da u Federaciji namaknemo penzije, invalidnine i razne vrste
IZ REDOVNE RUBRIKE ALIJE IZETBEGOVI]A U DNEVNOM AVAZU, FEBRUAR - JUNI 1999. GODINE
POLEMIKA IZETBEGOVI] - LAGUMD@IJA U AVAZU
Izetbegovi ekskluzivno u Avazu provalio da Lagumdija nije osuneen!

Nepuni mjesec dana prije no {to }e Alija Izetbegovi} po~eti ~etvrtkom u Dnevnom avazu odgovarati na pitanja javnosti, Avaz je objavio faksimile ~estitki koje su za novu 1999. godinu razmijenili predsjednici SDA i SDP-a, Alija Izetbegovi} i Zlatko Lagumdìja. Izazvan Izetbegovi}evom izjavom na novogodi{njoj konferenciji za novinare, na kojoj je kazao kako podràva socijaldemokratiju i sam se li~no osje}a socijaldemokratom u evropskom zna~enju, Lagumdìja je posljednjeg dana 1998. godine uputio ~estitku Izetbegovi}u u kojoj, izme|u ostalog, stoji: Uvidom u evidenciju ~lanova SDP-a konstatovali smo da Vas tamo nema. Provjerili smo i u centrali Socijalisti~ke internacionale u Londonu gdje tako|er nemaju podatke o Vama i Va{oj stranci, pi{e Lagumdìja koji na kraju pisma, uz èlje za dobro zdravlje, obavje{tava Izetbegovi}a da mu u prilogu {alje pristupnicu SDP-u. Izetbegovi} je odgovorio isti dan, naravno preko Avaza. Primio sam Va{u ~estitku za Novu 1999. godinu i zahvaljujem Vam... I ja sam sa jednakim zadovoljstvom primijetio kako Vi odnedavno podiète ruke na Fatihu, pi{e Izetbegovi} i osvr}u}i se na poslatu pristupnicu SDP-u, zaklju~uje: Zauzvrat, ja bih Vama mogao poslati gospodina Skaku (~uvenog sarajevskog berbera, koji je sunetio pola Sarajeva, op. a.) jer sam obavije{ten da Vas nema u njegovoj evidenciji. Ako treba javite se, bez ustru~avanja. Nikada nisu bili buntovnici, ali su voljeli da glume buntovnike. Nikada nisu bili nezavisni, ali su voljeli da glume nezavisne. Kako }e biti nezavisni, ako im je uvijek bilo va`no {ta drugi misle o niima, {ta }e re}i o njima, da li }e ih pohvaliti kao moderne, Evropejce... A pravi Evropejci nikada nisu mnogo marili {ta neko misli o njima, nikada se nisu dodvoravali, oni su gonili neke svoje principe, vodili narod ili ga ruìli, savjetovali ga ili {ibali njegove mahane, ali su uvijek bili uz taj narod. Ovi na{i su uvijek negdje iznad. ak i u ratu, kada su ljudi ubijani i na{e ène silovane, oni su bili neutralni, obilaze kao ki{a oko Kragujevca, nespremni da jasno kaù ko puca, ubija i siluje. S njima takvima nikada ne}emo na zelenu granu. Sre}om, nisu svi takvi, ali ih, za~udo, ima mnogo. O filmu o Sarajevu Veljka Bulaji}a: Istina je da je to film o Sarajevu i da su glavni junaci filma opsjednuti grad i njegovi gra|ani. To je film (ili bi trebao biti) o svima nama, pa utoliko i o meni. Mislim da se Alija Izetbegovi} u filmu uop}e ne spominje, bar koliko ja znam. Najsretniji bih bio da, dok sam ìv, o meni niko dobro niti lo{e ne pi{e. Odbio sam i prijedlog za odlikovanje. To ne zna~i da sam skroman ~ovjek. Nisam, naprotiv, prili~no sam sujetan, ali nekako izlazim na kraj sa tom svojom mahanom.
49
NOVOGODI[NJA RAZMJENA SAZNANJA

Uvidom u evidenciju sarajevskog berberina Skake osniva~ SDA utvrdio kako Lagumdìja nije dovoljno musliman
pomo}i za skoro 400 hiljada ljudi. Mislim da bolje socijalne politike nema. Mi radimo, oni pri~aju i ga|aju se velikim rije~ima. O Dejtonskom ugovoru: Slovo Dejtonskog ugovora ne moè se mijenjati, mi na to ne pristajemo, relevantni me|unarodni faktori to tako|er odbijaju. [ta se onda moè? Ne moè se mijenjati slovo, ali se moè mijenjati duh Dejtonskog sporazuma. Mogu} je i neki lojalniji pristup, neka nova praksa u kojoj se ne}e do daske koristiti sve {to mi odgovara, a opstruirati sve {to mi ne odgovara. Mogu}a je i neka unutra{nja evolucija.
O Bo{njacima u Sandàku: To jeste dio bo{nja~kog naroda, nesretniji dio, jer je kao rezultat istorijskih zbivanja, onih prije vi{e od stotinu godina, odvojen od svoje matice. I nama i njima bi bilo bolje i lak{e da smo zajedno. Na{a politika je njihova politika... Po{to se pra{ina slegne (nakon NATO udara na Srbiju op.a.) svi }e, pa i Sandàklije, preispitati svoje planove. Taj narod je preko glave preturio sva{ta, pa se njegova politika ne treba definirati u Sarajevu, nego u Novom Pazaru. O intelektualcima: Pona{anje nekih na{ih intelektualaca posebna je pri~a.
Zato Slobodna Bosna objavljuje komentare Alije Izetbegovia iz Dnevnog avaza

S obzirom na to da je u posljednje vrijeme medijska mafija{ka hobotnica u panici da se ne otkriju ubice Ramiza Delali}a ]ele te da svoje le{eve podvaljuje drugima i da èli kriminalizirati Bakira Izetbegovi}a i njegovog oca Aliju, kao i umanjiti zna~aj Stranke demokratske akcije u opstanku Bosne i Bo{njaka, Slobodna Bosna objavljuje dio senzacionalnih komentara koje je 1999. godine mjesecima na stranicama Dnevnog avaza ispisivao predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi}, za ~ije je potrebe Fahrudin Radon~i} godinama ubijao i kasapio politi~ke i medijske neistomi{ljenike!
INTERVIEW
Esad imi
vodei sociolog religije u regiji
Krajem novembra prole godine u Zadru je jedan od najznaajnijih intelektualaca na podruju bive Jugoslavije ESAD IMI proslavio osamdeseti roendan, a tom prilikom promovisan je i Zbornik Esadu imiu u ast; za Slobodnu Bosnu profesor emeritus imi govori o agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, masovnim silovanjima, suodnosu religije i nacije, o Titu, ilasu, Karadiu, Mladiu, Staljinu, Churchillu, Koi Popoviu i tvrdi da nam je ostala samo - NADA
Nema nikakve sumnje da su masovna silovanja bila sastavni dio agresorske ratne strategije!
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILIÎ]
trenucima kada se Angelina Jolie sa ekipom svog filma U zemlji krvi i meda pripremala za sarajevsku premijeru, razgovarali smo sa prof.dr. Esadom ]imi}em upravo o temi koju i holivudska diva tretira u svom prvom dugometra`nom filmu koji potpisuje kao rediteljica. O fenomenu silovanja, kako ga naziva na{ sagovornik. Silovanje u ratu kvalitativno se razlikuje od bombe koja je pogodila neki vojni cilj, od bezobzirnog plja~kanja i paljenja, od promi{ljene zasjede, masovnih ubojstava i mu~enja pri saslu{avanju, iako sadrì sve elemente nabrojenog, citira Esad ]imi} ameri~ku novinarku, aktivistkinju i feministkinju Susan Brownmiller u svojoj izvrsnoj knjizi Isku{enja zajedni{tva, koju je sarajevski Did objavio 2005. godine.
i branili tek ste~enu nezavisnost svojih domovina, zar ne? To sam htio re}i u drugom kontekstu. Ako rat posmatramo kao proces, onda je moj odgovor - i da i ne. I taj rat doìvio je tri faze. On je u za~etku bio {kolni~ki primjer agresije jedne dràve, u ovom slu~aju Srbije, na druge dràve biv{e SFRJ. Vrlo dobro se zna da je tu agresiju kreirao Slobodan Milo{evi} kao osoba, {to se ti~e institucija imamo Memorandum SANU-a, a sve je realizirala tzv. JNA, bolje re}i srpska vojska. S te strane nema nikakvog spora, radi se o agresiji Srbije na ove druge zemlje. Me|utim, kako je rat odmicao i kako su se me|unarodni faktori, u izvjesnom smislu, varijabilno pona{ali, on
ZAGRI@ENOST I MR@NJA
Svodi li se sukob u Bosni i Hercegovini na vjerski rat?, postavili ste pitanje u Va{oj knjizi Isku{enja zajedni{tva i napisali da se precizno moè odgovoriti: i ne i da. Ipak, negativni odgovor jedini je precizan i prihvatljiv svima onima koji su se odupirali agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku,
50
NEEMO ZABORAVITI: Kad sam uo da meunarodni faktori u Bosni trae da se u udbenicima ne pojavljuju rijei kao to su agresor i rtva, to de facto znai prinudu na zaboravljanje
je postupno prelazio u religijski sukob. Jer, nacije su tretirane, naro~ito u stranom tisku, kao plemena. A vrlo je va`no i da rat poprima elemente gra|anskog rata u onom trenutku kada po~inju sukobi unutar jedne nacije i jedne vojske. Dakle, vojske Alije Izetbegovi}a i vojske Fikreta Abdi}a. Uz ovu, mo`da najtragi~niju ~injenicu, valja dodati i sukob izme|u dviju `rtava agresije: Hrvata i muslimana, odnosno Bo{njaka. Svatko tko previ|a distinkciju izme|u agresora i `rtve falsificira povijesne ~injenice. Brisanje razlike izme|u dèlata i `rtve je primjer providne manipulacije. To je tipi~an primjer gra|anskog rata. I u slu~aju kada unutar srpskog naroda imate Srbe koji su ostali u Sarajevu i bili pripadnici Armije RBiH i Srbe koji su direktno sudjelovali u agresiji. Moè li se na Balkanu, ako govorimo o suodnosu religije i nacije, ikada do}i do krajnjih rezultata, slojevitih i utemeljenih priloga, ili se stalno vrtimo u krug i iznova ispred sebe, kao neku figuru, postavljamo taj odnos i raspravljamo o njemu? U dru{tvu uop}e, a u bosanskohercegova~kom posebno, vjera je za mene najdublja antopolo{ka ~injenica u ljudskoj psihi. ak i kod onih koji su ateisti. U svojim radovima sam bez susprezanja tvrdio da ne postoje samo religiozni katolici, pravoslavci i muslimani. Nego da postoje i ateisti koji
GENEZA I ANALIZA ZLOÎNA

GENIJALNI UM
Profesor Esad ]imi} jedan je od najva`nijih intelektualaca ro|enih na podru~ju biv{e Jugoslavije
51

su katoli~kog, pravoslavnog i muslimanskog tipa. Jer, taj ateizam je, defacto, izrastao kao oporba religiji i sa~uvao je u ukinutom obliku. S druge strane, nijedna temeljna vjerska knjiga, kada govorimo o monoteisti~kim religijama, ne podràva, ne odobrava, a kamoli da utemeljuje bilo kakav vjerski sukob. Ovo je ilustrativno za ~itatelje Slobodne Bosne: ja razlikujem vjeru, religiju i crkvu. Ako se to troje ne razlikuje, ne moèmo se sna}i u ex-Jugoslaviji, a posebno u BiH. Vama }e to djelovati paradoksalno, neo~ekivano, ali ja drìm da su svi ljudi na ovoj planeti, koji su osvije{}eni i kulturni, vjernici. Ali, jedan dio vjernika je religiozan. To zna~i da je vjeru spustio u povijesni medij. A opet, religiozni mogu, ali ne moraju pripadati ovoj ili onoj crkvi, odnosno religijskoj zajednici. Ukratko: svaka vjera bilo koga oblika, javlja se kao izvorni fenomen i pretrajava opiru}i se veoma uspje{no ideologizaciji, institucionalizaciji i sli~no, dok religija i crkva nikada ne mogu bez toga. Ili, jo{ jednostavnije: vjera je osu|ena da trajno ostane u nadracionalnoj sferi, a religija i crkva bi izgubile svoj identitet kad se ne bi spustile u realnu povijesnu situaciju.
SRETAN RO\ENDAN, PROFESORE

Zbornik Esadu ]imi}u u ~ast objavljen je povodom 80. ro|endana uglednog nau~nog radnika, a na promociji u Zadru, 30. novembra pro{le godine, govorili su dr. sc. Sre}ko Jelu{i}, dr.sc. Mislav Kuko~, dr.sc. Mladen Labus, kao i slavljenik
LO[A SJENKA I \IDINO ODOBRENJE

Ve} u uvodu knjige Isku{enja zajedni{tva pi{ete da ste kao i svaki istraìva~, kojem je u fokusu rat od 1991. do 1995., bili u nedoumici koju pojavu odabrati i kako je znanstveno zahvatiti: Jedna od tih pojava je bila - silovanje èna, navlasito èna Bo{njakinja. Koji su to po~etni koraci ili sa kojih stanovi{ta ste Vi, vode}i sociolog religije u regiji, krenuli u istraìvanje, kako Vi kaète, fenomena silovanja? [ta je u Bosni i Hercegovini, s nau~nog aspekta, specifi~no u tom kontekstu? Po{ao sam od jedne provjerljive povijesne istine. U dosada{njim ratovima na ovim prostorima, nije bilo takvog fenomena, tog opsega, i te zagriènosti i mr`nje, a da se tako plasti~no ispoljio kao {to je to bio slu~aj sa silovanjima èna u BiH. I me|u prvima sam, ako ne i prvi, postavio tezu da je u strategiji srpske agresije na ove druge dràve bio i program silovanja. On ima strategijski doseg prije svega zato {to simbolizira pove}anje Srba, jer su djeca ro|ena iz takvih patologijskih odnosa tretirana kao djeca srpske krvi. Drugo, to je najgore uniènje za sve pripadnike vjerskih zajednica, a ja ne dvoumim da je kod muslimana mo`da najizraènije, s obzirom na jedan relativno samosvojan kult djevi~anstva i uzno{enje erosa na eti~ku visinu koja je dostojna ~ovjeka. A Srbi su, kao agresori, u svojoj strategiji nalazili da to ubija duh otpora. Kako Vi obja{njavate ~ovjekov poriv za takvom vrstom zlo~ina?
52
Da se dogodio samo jedan slu~aj, a bilo ih je, navodno, vi{e, to govori da se takva vrsta zlo~ina ne moè pripisati narodu u cjelini. Ali na narod u cjelini lo{u sjenku baca masovnost koja se javila. I naknadna prosvjedna reakcija, poslije tih zlo~ina u vidu silovanja, nije bila dovoljno sna`na, masovna i kontinuirana. Ostatak srpskog naroda se, ~ast izuzecima, pona{a kao da toga nije ni bilo. A mistifikaciju ovog rata, s obzirom na motive, potpuno je skinuo Ratko Mladi}, spominju}i osvetu za ~etiri dahije koje su vladale Beogradom; s te strane on pravi uslugu ne samo Ha{kom tribunalu nego i povijesti. U jednom trenutku on je rekao da se u Srebrenici dogodio genocid, tvrde}i da je to bio jedini izlaz da Srbi dobiju rat i da ostvare svoje ciljeve. Srbi su, u odnosu na Hrvate i Bo{njake, prednja~ili u ~injenju zlo~ina, pa tako i silovanja, iako mnogi njihovi predstavnici uporno èle izjedna~iti krivicu. No, {ta se u Va{im istraìvanjima pokazalo klju~nim, odnosno koja je to geneza masovnih ubijanja, silovanja, mu~enja, protjerivanja koja su vr{ili pripadnici najbrojnijeg naroda u biv{oj SFRJ? Bilo bi zanimljivo istraìti, a ja te podatke, naàlost, nemam. Nisam ih mogao dobiti, ali mislim da oni negdje postoje. Da se ispita, recimo, tko su o~evi ovih ljudi koji su to radili. uo sam da je otac Radovana Karadì}a bio zapaèna osoba me|u ~etnicima u II svjetskom
ratu. Bila bi, dakle, zanimljiva statistika, jer tu leì jedan od razloga zbog kojeg se, u ovim promijenjenim povijesnim okolnostima, reproducira ~etni{tvo. Podsje}am na jednu ~injenicu, koja je prosto pre{u}ena: Tito je, kako sam obavije{ten iz dokumenata, na zahtjev Staljina i Churchilla izvr{io masovnu amnestiju ~etnika neposredno pred kraj II svjetskog rata. I jedan dio tih ~etnika je bio prisutan na Bleiburgu. U jednom trenutku bio sam u dru{tvu narodnog heroja Ko~e Popovi}a, koji je na moje pitanje: Kako obja{njavate Bleiburg?, odgovorio: Pa, ~ujte ]imi}u, treba imati na pameti da je to koincidiralo sa onom amnestijom; ~etnici su zadràli svoje ~inove, a umjesto kokardi stavili su petokrake. A trebalo bi istraìti koliko je njihovih potomaka sudjelovalo u zlo~inima od 1991. do 1995. godine. Tu postoji kontinuitet zlo~ina.
Nadam se da }e se Va{a knjiga Isku{enja zajedni{tva i u budu}nosti na}i u rukama {ire ~itateljske publike , kako u BiH i u Hrvatskoj, tako i u ostalim dràvama nastalim raspadom SFRJ. Pa }e mo}i pro~itati i kako je Milovan \ilas sistemati~no odgovorio na pitanje: Otkud srpska sklonost ratovanju? [ta je Vama najinteresantnije u \ilasovim eksplikacijama? Meni je najinteresantnije to {to je Milovan \ilas, kao i kada je bio komunisti~ki lider, potpuno kriti~an prema onom {to se radilo na bilo kojoj strani.
GENEZA I ANALIZA ZLOÎNA

DOAJEN SOCIOLOGIJE do kraja uvjeravamo - nemogu}e iskorijeniti. Kako }e onda Bosna i Hercegovina opstati, prijeti li nam novi rat? Ne samo da nam prijeti novi rat zbog toga {to je ta mr`nja pre{la u narodni mentalitet, {to je srasla s mentalnim sklopom nemalog broja ljudi, nego i zbog ~injenice da me|unarodni ~imbenici to sustavno zanemaruju, {to se ne bi moglo pravdati neznanjem. Drì vodu dok majstori odu, tako se, otprilike, pona{aju. Mislim da je Alija Izetbegovi} bio potpuno u pravu kada je kazao da je Dejtonski mirovni sporazum neeti~ki zasnovan, kao i da pravda nije zadovoljena, ali jeste mir, kao prvi korak ka pravdi, vra}anju na ognji{ta, pla}anju ratne od{tete... U poglavlju ili, kako Vi kaète, u prilogu, Teè od smaknu}a: Skica sociologijskog promi{ljanja silovanja napisali ste briljantnu i fatalno ta~nu re~enicu: Za muslimane je zaborav prekid s prethodnim, grubim i turobnim, a kriti~ka svijest koja se s vremena pomoli silno ih uznemiruje, jer je doìvljavaju kao proces osvje{}ivanja u vlastitu nemo}. Je li mogu}e zaboraviti podatak o oko 10.000 silovanih èna tokom rata u BiH? Mislim da je nemogu}e! Evo, sad }u mo`da ispasti ekstreman, ali smatram da je zaboraviti i - nehumano. Kad sam ~uo da me|unarodni faktori u Bosni traè da se u ud`benicima ne pojavljuju rije~i kao {to su agresor i `rtva, to de facto zna~i prinudu na zaboravljanje. Jer, nama }e se pro{lost, potisnuta u mrak i predana zaboravu, u budu}nosti vratiti u drasti~nijem obliku. A {ta trebamo u~initi da nam se pro{lost ne bi vratila? Osnovno je da muslimani kao lidere biraju ljude koji su stvarno, kako bi se reklo narodnim jezikom, najvi|eniji, {to }e re}i - u~eni, nekonformisti, odva`ni. Sada{nji lideri djeluju mlako. Zaista ne mogu pojmiti da nitko od funkcionara uop}e, a bo{nja~kih posebno, nije oti{ao u jedan Stolac da vidi primjer dana{nje rasisti~ke politike. Nitko ga nije posjetio! Kakvo je to pona{anje? Kao da Stolac ne pripada Bosni i Hercegovini. Ili aktualni politi~ari ne èle da izgube u nekim drugim kalkulacijama. U na{em svijetu nema posve sigurnih znakova Istine, Smisla, Ljepote, Dobra i Sre}e, napisali ste. Dakle, ostaje nam samo Nada? Tako je! U {ta? Da }e, izme|u ostalog, i okruènje u kojem se nalazi Bosna zabiljeìti stanovitu evoluciju.
53
Zbog navodne moralno-politike nepodobnosti Esad imi je 1976. izgubio mjesto redovnog profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
Esad ]imi} ro|en je 3. juna 1931. u Mostaru, gdje je i zavr{io srednju {kolu. Diplomirao je i doktorirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a onda je od 1966. pa u narednih deset godina u istoj visoko{kolskoj instituciji bio profesor teorijske sociologije. Zbog navodne moralno-politi~ke nepodobnosti 1976. je izgubio mjesto redovnog profesora. Iste godine bio je jedan od osniva~a Studija sociologije na Filozofskom fakultetu u Zadru, na kojem je {est godina radio kao profesor sistematske sociologije. Od 1982., pak, predavao je sociologiju religije i sociologiju morala na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radio je kao savjetnik, a potom i kao direktor, od 1992. do 1996., na Institutu za primijenjena dru{tvena istraìvanja Sveu~ili{ta u Zagrebu. Vra}a se, zatim, u Zadar, opet na Filozofski fakultet, na kojem je bio {ef Odsjeka za sociologiju. @ivi u Zagrebu, ali i dalje predaje kao profesor emeritus na Zadarskom sveu~ili{tu. Nekada pionir, a danas doajen bosanskohercegova~ke i hrvatske sociologije, autor je mnogobrojnih priznatih knjiga, stru~nih i nau~nih ~lanaka, a Grad Zadar mu je prije ~etiri godine dodijelio nagradu za ìvotno djelo.
No, ne bih ga sada citirao. On mi je dao knjigu, ~ak rukopis, i ja sam to iskoristio s njegovim odobrenjem. \ilas je stvarno bio nepristran u tim analizama. Napisao je roman koji se zove Mostovi, a koji je, od \ilasa sam to ~uo, trebao objaviti Adil-beg Zulfikarpa{i}. Pitao sam \ilasa: Pa za{to niste prihvatili?, a on mi je odgovorio: Zato {to }e svi misliti da sam pisao zbog novca, a ja sam roman napisao neovisno od bilo
~ega. A Mostovi jo{ uvijek nisu objavljeni. Mo`da }e, ako nekada budu objavljena njegova sabrana djela.
SADA[NJI LIDERI DJELUJU MLAKO

Bolja je osveta nego posveta, jedno je od glavnih na~ela ugra|enih u srpski mentalitet, pi{ete: Tu je izvori{te trajne mr`nje prema Bo{njacima, koju je - sada se
TRI FAZE RATA

U za~etku je rat bio {kolni~ki primjer agresije Srbije na druge dràve nastale raspadom SFRJ
SARAJEVSKA PREMIJERA ZEMLJE KRVI I MEDA
Bilo je iluzorno i naivno oekivati da e film ANGELINE JOLIE sa bosanskom ratnom tematikom dovesti do bilo kakve katarze, pomirenja ili bar poetka otvorenog dijaloga i suoavanja sa dogaajima iz bliske prolosti na svim bivim zaraenim stranama; umjesto toga, kao najstranija stvar iza cijelog projekta zvanog U ZEMLJI KRVI I MEDA ostae injenica da nismo nimalo odmakli od odvratne, agresivne medijske propagande sa poetka devedesetih, koja je ubijala jednako mono kao i pravo oruje
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILIÎ]
et hiljada gledalaca u Olimpijskoj dvorani Zetra u Sarajevu slo`no su aplaudirali ekipi filma U zemlji krvi i meda, ~ija je gala premijera odràna 14. februara, na praznik ljubavi Valentinovo (zgodna simbolika), dok je scenaristica i rediteljica ovog ostvarenja, jedna od najpoznatijih holivudskih glumica dana{njice i, kako je neko besposlen negdje izbrojao, najfotografiranija osoba na svijetu, Angelina Jolie, sa suzama u o~ima poru~ila prisutnima: Hvala vam {to ste ve~eras ovdje. Ovo je najva`nija no} u mom ìvotu. Volim Bosnu, volim vas. Hvala vam.
ETNIKO IENJE UMJETNOSTI

elna cenzura i zabrana prikazivanja filma koja dolazi iz manjeg bh. entiteta, Republike Srpske, ta~nije tamo{nje prijestolnice Banje Luke, u kojoj je neki tamo car, alfa i omega kino-distribucije, izvjesni Vladimir Ljevar, odlu~no izjavio da se U zemlji krvi i meda ne}e prikazivati u RS-u jer ko }e to kod nas gledati?!. Sli~ne najave dolaze i iz Srbije - film je jednostran i antisrpski, jednoglasno su zaklju~ili srbijanski mediji, te stoga Angelinin dolazak tamo skupa sa Brad Pittom i njihovim mnogobrojnim potomstvom nije ni poèljan, niti bilo kome potreban. Od prvih dana snimanja do danas zapravo se najmanje govorilo o samoj umjetni~koj kvaliteti ovog ostvarenja. Politi~ka dimenzija suvereno je prevladala nad scenarijem, reìjom i glumom, bar kada je rije~ o prostoru biv{e Jugoslavije. I dok su federalni mediji izvje{tavali o velikom uspjehu, odu{evljenju i ovacijama gledalaca koje je film izazvao najprije u Americi, gdje je prvi put prikazan, a zatim i prije nekoliko dana na filmskom festivalu u Berlinu, novinari iz RS-a i Srbije pi{u kako su svjetski kriti~ari popljuvali rediteljski poduhvat Jolieve. Istina je, kako to obi~no biva, negdje u sredini. Film je do sada dobio uglavnom prosje~ne kritike, pa iako je u decembru pro{le godine nominiran za Zlatni globus, izostala je nominacija za Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma koju su neki prièljkivali, da ne kaèmo o~ekivali. U zemlji krvi i meda pri~a je o bizarnoj ljubavnoj vezi izme|u mlade slikarice Ajle (Zana Marjanovi}) i sina srpskog oficira, Z prijeratnog policajca Danijela (Goran G Kosti}), koji se prvi put susre}u uo~i po~etka rata u Bosni, na proslavi u jednom sarajevskom kafi}u. Njihov drugi susret je u logoru za ène (logoru za silovanje) koji drì srpska vojska - Ajla je sada tu zarobljenica, a Danijel komandant koji ju odmah stavlja pod svoju za{titu i nare|uje svojim saborcima da je niko (osim njega) ne smije dirati. Ajla svog tamni~ara najprije prezire i boji ga se, a ve} prakti~no u idu}oj sceni se zaljubljuje u njega i bezuvjetno mu se predaje. S druge strane, Danijel se nikako ne moè opredijeliti da li da bude romanti~ni junak ili hladnokrvni ubica koji svim svojim bi}em podràva uni{tenje svega {to ne nosi predznak srpskog. U njihovom turbulentnom me|usobnom odnosu bi}e presudan uticaj Danijelovog oca, okorjelog srpskog nacionaliste Neboj{e (igra ga Rade [erbedìja), koji u filmu zapravo ima ulogu svojevrsnog u~itelja historije za stranu publiku kojoj je te{ko razumjeti kompleksne odnose na Balkanu, od usta{kih zlo~ina u Drugom svjetskom ratu do kosovskog mita, i za{to
SARAJEVSKE ZABRANE I BANJALU^KI CENZORI

Tako je, ukratko, pravim holivudskim hepiendom okon~ana dvogodi{nja drama koja se u Bosni i Hercegovini i blièm susjedstvu odvijala oko scenaristi~korediteljskog prvijenca Angeline Jolie. Isto to Sarajevo i predstavnici politi~ke vlasti dràve koji su ponosno {etali crvenim tepihom u Zetri, u oktobru 2010. na zahtjev ~lanica Udruènja @ene-`rtve rata, koje su na nevi|eno zaklju~ile da film vrije|a osje}aje Bo{njakinja koje su tokom rata preìvjele silovanja i torture, zabranili su Jolievoj rad na prostoru Federacije BiH - te je zbog toga cijeli film, izuzev nekoliko eksterijera, snimljen u Budimpe{ti. Tu sramotnu epizodu poku{aja otvorene umjetni~ke cenzure u Sarajevu (ne Teheranu!) u 21. stolje}u, agresivne, primitivne napade i bunt protiv filma ~ije snimanje u to vrijeme jo{ nije niti po~elo, danas vi{e niko i ne spominje. Ona je nekako prigodno pala u zaborav, zajedno sa biv{im federalnim ministrom kulture i sporta Gavrilom Grahovcem, poznatim ljubiteljem sedme umjetnosti i elegantnih kanskih partyja koji je rukovodio cijelim tim cenzorskim orkestriranim poduhvatom. Sada je aktu-
Prosje~an, ali iskren i dobronamjeran film

54
ANGELINA PONOVO U BiH
NA CRVENOM NA CRVENOM TEPIHU ISPRED TEPIHU ISPRED DVORANE ZETRA DVORANE ZETRA
Angelina Jolie ii Brad Pitt, Angelina Jolie Brad Pitt, najpoznatiji filmski par svijeta najpoznatiji filmski par svijeta
55
SARAJEVSKA PREMIJERA ZEMLJE KRVI I MEDA

HRONOLOGIJA FILMA U ZEMLJI KRVI I MEDA
Filmski i humanitarni angaman slavne glumice i rediteljice u Bosni

APRIL 2010. Najpoznatiji filmski par svijeta Angelina Jolie i Brad Pitt prvi put su doputovali u BiH. Iako je njihova posjeta bila organizirana u najve}oj tajnosti, novinari su ipak saznali za to i krenula je potraga po Bosni za slavnim parom. I dok ih je ve}ina predstavnika medija poku{avala uloviti u Sarajevu, Angelina i Brad su u saradnji sa UNHCR-om proveli dan u Gora`du i Rogatici, u dru{tvu porodica koje ìve u kolektivnim izbjegli~kim centrima; javnosti, a u medijima se pojavljuju prve paparazzo fotografije sa filmskog seta na kojem Angelina Jolie daje upute glumcima Zani Marjanovi}, Goranu Kosti}u, Branku \uri}u, Nikoli \uri~ku, Erminu Sijamiji... OKTOBAR 2010. - Regionalni mediji objavljuju da film govori o ljubavi izme|u muslimanke i njenog silovatelja Srbina. Predstavnice Udruènja @ene-`rtve rata predvo|ene Bakirom Hase~i} traè od federalnog ministra kulture Gavrila Grahovca da izda zabranu snimanja filma u BiH. Grahovac donosi odluku o zabrani, ali je povla~i nekoliko dana kasnije nakon {to je producentska ku}a Scout film u Ministarstvo dostavila scenarij, te ipak potpisuje odobrenje za snimanje. No, ve} je kasno - Jolie je zbog negativnog publiciteta odlu~ila da }e i ostatak filma snimiti u Ma|arskoj umjesto u BiH, kako je planirala; NOVEMBAR 2010. - U Budimpe{ti je zavr{eno snimanje posljednjih kadrova filma. Dio tehni~ke ekipe u Sarajevu je snimio nekoliko eksterijera i scena sa statistima, bez prisustva rediteljice;
JULI 2010. - srbijanski mediji prvi su objavili vijest da }e Angelina Jolie snimati film o Bosni i Hercegovini. Tim Jolieve je, navodno, tada pregovarao sa vlasnikom Televizije Pink @eljkom Mitrovi}em o produkciji i snimanju dijela filma u njegovom filmskom studiju u [imanovcima, ali je Mitrovi} (tako|er navodno) odbio saradnju zbog kontroverznog scenarija; AVGUST 2010. - Jolie je drugi put doputovala u BiH, kada je i zvani~no potvrdila da }e snimati film ~ija se radnja odvija za vrijeme rata u Bosni. Za vrijeme svoje druge posjete Sarajevu glumica se susrela i sa ~lanom Predsjedni{tva BiH @eljkom Kom{i}em, sa kojim je razgovarala o rje{enju problema izbjeglica i pomo}i ljudima koji ìve u kolektivnim centrima;
NOVEMBAR 2011. - U Rogatici je sve ~ano otvorena zgrada za smje{taj trinaest izbjegli~kih porodica, ~iju je izgradnju inicirala Jolie uz podr{ku Vla de SAD-a; u znak zahvalnosti glu mici, stanovnici su svoju novu zgradu nazvali Angelina; DECEMBAR 2011. - Film U zemlji krvi i meda pretpremijerno je prikazan u New Yorku, a uslijedile su premijere u Los Angelesu i Washingtonu kojima je prisustvovala i gluma~ka ekipa sa ovih prostora predvo|ena Zanom Marjanovi}, Vanesom Glo|o i Goranom Kosti}em. Prvi put film je vidjela i sarajevska publika na zatvorenoj projekciji, a objavljeno je da je nominiran za Zlatni globus; JANUAR 2012. - Ameri~ki predsjednik Barack Obama primio je Angelinu Jolie i Zanu Marjanovi} u Bijeloj ku}i, nakon premijere filma u Washingtonu. Razgovarali su o Bosni i Hercegovini sedamnaest godina nakon rata, sa posebnim fokusom na jedinstveni obrazovni sistem za svu djecu.
Juli 2011. - Angelina Jolie i Brad Pitt ponovo su u na{oj zemlji - ovog puta na ceremoniji zatvaranja 17. Sarajevo Film Festivala, kada je Angelini uru~ena po~asna nagrada Srce Sarajeva za doprinos filmskoj umjetnosti, ali i njen humanitarni anga`man;
SEPTEMBAR 2010. - U Budimpe{ti su snimljene prve scene filma U zemlji krvi i meda. Detalji scenarija jo{ uvijek se kriju od
56
ANGELINA PONOVO U BiH
APLAUZ ZA REDITELJICU
Jolie sa glavnim akterima filma Zanom Marjanovi} i Goranom Kosti}em
SRDA^NI DOÊK
Angelinu su ispred Zetre do~ekali njeni brojni bosanski prijatelji
ÊKAJU]I AUTOGRAM
Fanovi na crvenom tepihu ispred Zetre
SUSRET SA NOVINARIMA
Goran Kosti}, Angelina Jolie i Danis Tanovi}
Srbi svoje kom{ije, bosanske muslimane zovu Turcima...
PLEMENITI UMJETNI^KI ÎN

Pri~a je od samog po~etka scenaristi~ki nedovoljno razra|ena i prili~no neuvjerljiva. Snaàn dojam na publiku svakako }e ostaviti scene u kojima se rediteljica nije ustru~avala prikazati svu brutalnost rata, definirano i realisti~no, za razliku od odnosa izme|u dvoje glavnih aktera. Ipak, Angelini Jolie se mora odati priznanje za vidljivo uloèn trud u namjeri da shvati su{tinu bosanskog rata i politi~ko-istorijske okolnosti koje su do tog rata dovele problem je, me|utim, {to je takva namjera preambiciozna ~ak i za nas koji ìvimo na ovom prostoru i preìvjeli smo ve}inu u filmu prikazanih doga|aja. Film U zemlji krvi i meda donio je nekoliko izvrsnih gluma~kih ostvarenja, prije svega iz ènskog dijela ekipe (Zana Marjanovi}, Z Vanesa Glo|o, Jasna Ornela Bery, Alma Terzi}). Sa druge strane, glavni mu{ki protagonisti nisu se ba{ previ{e proslavili - Rade [erbedìja je previ{e i bespotrebno teatralan, a Goran Kosti} pretjerano suzdràn u emocijama. Uprkos nedostacima i ~injenici da se ne radi o onoj vrsti filma koji }ete dugo
pamtiti ili poèljeti ponovo da ga gledate, film Angeline Jolie treba prije svega shvatiti kao jedan plemeniti, humani umjetni~ki ~in, sa jasnom porukom da se takav rat vi{e nikada i nigdje ne treba ponoviti. O nekakvoj jednostranosti i antisrpstvu besmisleno je govoriti. Uostalom, moè li se uop}e napraviti film o ratu koji bi bio neutralan, objektivan ili politi~ki korektan? Te{ko, i u tom smislu
moèmo slobodno citirati kolegu Juricu Pavi~i}a iz Jutarnjeg lista koji kaè da bri`ljivo vagana politi~ka korektnost nije po sebi samoj ni jedan film napravila dobrim. O tome je na konferenciji za novinare u Sarajevu uo~i premijere govorila i sama rediteljica. Mislim da je tu`no da se takvo pitanje uop{te postavlja danas. To, naàlost, pokazuje koliko je ovaj region i dalje podijeljen, rekla je Angelina Jolie u odgovoru na pitanje o reakcijama iz Srbije na njen film. Bilo je, uostalom, potpuno iluzorno i naivno o~ekivati da }e film Jolieve sa bosanskom ratnom tematikom dovesti do bilo kakve katarze, pomirenja ili bar po~etka otvorenog dijaloga i suo~avanja sa doga|ajima iz bliske pro{losti na svim biv{im zara}enim stranama. Filmovi, ipak, nemaju toliku mo}, pa ~ak ni ako iza njih stoji najslavnija holivudska zvijezda dana{njice. Umjesto toga, kao najstra{nija, najgora i najporaznija stvar iza cijelog projekta zvanog U zemlji krvi i meda osta}e ~injenica da nismo nimalo odmakli od agresivne, ubita~ne medijske propagande sa po~etka devedesetih, koja je ubijala jednako mo}no kao i pravo oru`je.
57
PATRICK MOON PATRICK MOON Ambasador SAD-a u BiH Ambasador SAD-a u BiH sa suprugom Danutom sa suprugom Danutom
GEOFFREY NICE GEOFFREY NICE Tuìtelj koji je na Ha{kom Tuìtelj koji je na Ha{kom sudu vodio postupak protiv sudu vodio postupak protiv Slobodana Milo{evi}a Slobodana Milo{evi}a
RED CARPET
SARAJEVSKA PREMIJERA FILMA ANGELINE JOLIE U ZEMLJI KRVI I MEDA

Foto: Mario Ili~i}
VALENTIN INZKO VALENTIN INZKO Visoki predstavnik za BiH Visoki predstavnik za BiH
RUSMIR MESIHOVI] RUSMIR MESIHOVI] Ministar zdravstva Ministar zdravstva u Vladi FBiH u Vladi FBiH
PETER SORENSEN PETER SORENSEN Specijalni predstavnik Specijalni predstavnik EU-a u BiH EU-a u BiH
DINO RA\A DINO RA\A Slavni ko{arka{ je u Slavni ko{arka{ je u glavnom gradu glavnom gradu
58
@ELJKO KOM[I] @ELJKO KOM[I] Predsjedavaju}i Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Predsjedni{tva BiH
MUSTAFA EF. CERI] MUSTAFA EF. CERI] Reisu-l-ulema Islamske Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH zajednice u BiH
@IVKO BUDIMIR @IVKO BUDIMIR Predsjednik FBiH Predsjednik FBiH
PREDRAG KURTE[ PREDRAG KURTE[ Ministar policije FBiH Ministar policije FBiH
NEVEN TOMI] NEVEN TOMI] Biv{i gradona~elnik Biv{i gradona~elnik Mostara Mostara
EJUP GANI] EJUP GANI] Biv{i ~lan Biv{i ~lan Predsjedni{tva RBiH Predsjedni{tva RBiH
NERMIN NIK[I] NERMIN NIK[I] Premijer FBiH Premijer FBiH

BRANKA BEBI]-KRSTULOVI] BRANKA BEBI]-KRSTULOVI] Biv{a miss Hrvatske, sa Biv{a miss Hrvatske, sa suprugom Hrvojem suprugom Hrvojem
59
BERLINALE, [EZDESET I DRUGI PUT
Do 19. februara traje BERLINALE, sa ukupno 400 filmova koje su odabrali tamonji selektori, od kojih su dvadeset i tri u glavnom programu; naa saradnica pie o novim ostvarenjima koje je do zakljuenja ovog broja Slobodne Bosne uspjela odgledati
TIPINO BERLINSKI: OD ARMANTNOG DO OSREDNJEG

Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Berlin)
teven Soderbergh u Berlin je donio akciono-{pijunsku ludoriju, film Haywire, o ènskom profesionalnom ubici i {pijunu ~iji lik tuma~i profesionalna ameri~ka kik-boksa~ica Gina Carano, a jedan po jedan, za njom na podu ostaju sloèni Ewan McGregor, Michael Douglas, Mathieu Kassovitz, Antonio Banderas, Michael Fassbender... I ovo je jedan od filmova vi|enih na 62. Berlinaleu van konkurencije, me|u djelima koja su pruìla vi{e atrakcije i uzbu|enja nego tradicionalno osrednji glavni takmi~arski program.
@IVOTNO DJELO
Velika ameri~ka glumica Meryl Streep
FARSI^NI VODVILJ
I taman kada je iz Berlina put Sarajeva krenula holivudska zvijezda Angelina Jolie sa svojim filmom U zemlji krvi i meda, na Berlinale je stigla Meryl Streep kojoj je ovdje uru~en po~asni Zlatni medvjed za ìvotno djelo i u njenu ~ast prikazan i film Iron Lady britanske rediteljke Phyllide Lloyd, u kojem Streep tuma~i ulogu britanske premijerke Margaret Thatcher, za {ta je prije neki dan u Londonu osvojila nagradu BAFTA (ima i nominaciju za Oscara), iako je ovaj film i u Britaniji i u SAD-u pro{ao prili~no slabo. Razlog za to je jasan: ìvot politi~arke koja je klju~no oblikovala savremenu vladaju}u ideologiju u Velikoj Britaniji rediteljka Lloyd je postavila kao farsi~ni vodvilj o senilnoj starici i njenom odnosu sa suprugom Dennisom, preska~u}i klju~na politi~ka poglavlja u karijeri ène koju su s razlogom zvali ~eli~na lejdi. Lustracija i ni{ta vi{e. Margaret Thatcher je zasluìla bolji film od ovoga, bez obzira na to {ta bilo ko misli o periodu njene vladavine.
Na Berlinale je stigla i Meryl Streep, kojoj je ovdje uru~en po~asni Zlatni medvjed za ìvotno djelo
60
[TA JE OSTALO IZA ANGELINE

Izvrstan ameri~ki glumac Billy Bob Thornton, koji je tokom devedesetih godina razvio i zanimljivu karijeru reìsera, na Berlinaleu je predstavio svoj povratni~ki film, ju`nja~ku ansambl dramu Jayne Mansfields Car. Radnja filma doga|a se u Alabami 1969., u jeku Vijetnamskog rata. Glavni junak filma je patrijarhalni ju`nja~ki starac (Robert Duvall) kojeg je èna davno R ostavila i pobjegla sa Englezom (John Hurt), J ostaviv{i mu na brigu tri sina (Robert Patrick, R Kevin Bacon i sam Thornton) od kojih su dvojica iz Drugog svjetskog rata iza{la kao heroji, ali je starac ipak najnaklonjeniji najstarijem i naju{togljenijem potomku. Sahrana odbjegle majke spoji}e ameri~ku i englesku porodicu, {to Thornton koristi kao prikaz sudara dvije civilizacije, pokazuju}i sve kulturne razlike, ali i klju~nu sli~nost traume iz ratova u kojima su u~estvovali. Film je zaista i humoran i sjetan, ali i dramski nefokusiran. Me|utim, dobar je za gledanje. Pravi spektakl ponudio je i kineski reditelj Zhang Yimou. Njegov film Cvije}e
UTRKA KA ZLATNOM MEDVJEDU: Kao jedan od najboljih filmova u takmiarskom programu, u dosadanjem toku Filmskog festivala u Berlinu, kod kritiara je i dalje njemako ostvarenje Barbara, reditelja Christiana Petzolda
rata govori o opsadi Nankinga, nekada{nje kineske prijestolnice, 1937. od strane Japanaca i svu mogu}u brutalnost osvaja~ke vojske koja je grad sravnila sa zemljom, po~iniv{i neke od najmonstruoznijih ratnih zlo~ina ikada. Nevolja sa ovim Yimouovim filmom, bez obzira na sve njegove rediteljske majstorije i vrhunsku estetizovanost, jeste u tome {to smo upravo na ovu temu prije dvije godine gledali mnogo bolji film, remek-djelo kineskog reditelja Li Changa Grad ìvota i smrti. U glavnom programu kao zanimljiv, ali ne i izuzetan, pokazao se film Zarobljenica, filipinskog majstora nasilnog naturalizma Brillante Mendoze, u kojem on rekonstrui{e istinitu pri~u iz 2001., kad su islamisti~ki gerilci na ostrvu Palawan oteli grupu turista i dràli ih kao taoce sedam mjeseci. Mendoza zanimljivo pokazuje razliku u pona{anju Zapadnjaka koji o~ajavaju i smatraju da su `rtve nepravde i izdaje i lokalaca, koji usud
61
BERLINALE, [EZDESET I DRUGI PUT

1
prihvataju sa fatalizmom, kao dio prirodnog slijeda stvari. Glavnu i veoma zahtjevnu ulogu u ovom kontroverznom filmu igra neuni{tiva francuska glumica Isabelle Huppert.
ZAHVALNE FILMSKE ZVIJEZDE

U trenutku pisanja ovog teksta, kao jedan od najboljih filmova u takmi~arskom programu kod kriti~ara je i dalje njema~ko ostvarenje Barbara Christiana Petzolda. Smje{ten u ambijent priobalne provincije komunisti~ke Isto~ne Njema~ke, film pri~a o berlinskoj doktorki koja je zbog politike zaglavila u zatvoru i potom po kazni premje{tena u malu provincijsku bolnicu i o svijetu u kojem svako moè biti uhoda i gdje svako ~uva svoje tajne. O svijetu zatvorenih, introvertnih ljudi koji ne pokazuju osje}anja, iza ~ega se krije i pitanje sveukupne isto~noevropske kulture poslije pada Berlinskog zida. Jedan od najistaknutijih suvremenih dokumentarista James Marsh, na Berlinaleu se predstavio {pijunskom dramom Shadow Dancer, u kojoj Clive Owen glumi britanskog obavje{tajca koji infiltrira u IRA-u aktivistkinju u svoje redove. Film je nastao je po romanu Toma Bradbyja, i zaista predstavlja zbilja prvorazredan moralno kompleksan, detaljima bogat film koji nikoga ne moè ostaviti ravnodu{nim. I legendarni Paolo i Vittorio Taviani nisu podbacili. U filmu Cezar mora umrijeti prate proces nastanka pozori{ne predstave po Shakespeareovom Juliju Cezaru, u strogo nadziranoj rimskoj kaznionici Rebibbia. Glumci ovog neobi~nog teatra su dileri, ubice i pripadnici Kamore, a ljudi ~iji je svijet nasilje, urota i smrt, kao glumci koji izvode Shakespeareov tekst, na ~udan na~in ispoljavaju svoj osje}aj za moral i ~ast. Simpati~an film. Ostatak glavnog programa tipi~no berlinski varira od {armantnog do osrednjeg. U programu Panorama vi|ena su i dva filma iz regiona, Dragojevi}eva Parada koja je i ovdje kod publike izvrsno primljena, kao i makedonski film @ena koja je obrisala suze Teone Strugar Mitevske sa Labinom Mitevski i Viktorijom Abril u glavnim ulogama. Iako ovom filmu, koji po~inje kao porodi~na drama da bi se kasnije razvio u punokrvni krimi}, kritika nije ba{ naklonjena, publika je na njega reagovala prili~no emotivno. U jedanaest dana Berlinalea ukupno }e biti prikazano oko 400 filmova, u glavnom programu 23, od kojih se za Zlatnog medvjeda takmi~i osamnaest novih djela. Festival je po~eo francuskim spektaklom Zbogom kraljice Benoita Jacquota, koji se iz neobi~nog ugla bavi po~etkom Francuske revolucije, {to je na crveni tepih dovelo i Diane Kruger. Do kraja Festivala pro{eta}e se njime jo{ mnogo zvijezda, zahvalnih za slikanje i vrisku publike...
SJAJ BERLINA
1. Angelina Jolie, u dru{tvu bh. glumica Vanese Glo|o i Zane Marjanovi}, neposredno prije projekcije; 2. Reditelj Benoit Jacquot i glumica Diane Kruger predstavljaju film Zbogom kraljice; 3. Billy Bob Thornton na crvenom tepihu sa ekipom filma Jayne Mansfields Car
62
FOTO LAUREAT
Dugogodinji fotoreporter Agencije Reuters, DAMIR AGOLJ, autor je fotografije Velikog voe Kim Il- Sunga koja je okaena u dvoritu kompleksa zgrada neke od dravnih institucija Sjeverne Koreje, a koju je u oktobru prole godine snimio u tamonjem glavnom gradu Pjongjangu; dobio je prvu nagradu World Press Photoa u kategoriji Najbolja individualna fotografija iz svakodnevnog ivota
KAKO JE NASTALA NAJBOLJA SVJETSKA FOTOGRAFIJA IZ SVAKODNEVNOG IVOTA

DOBRO JUTRO, DOBRO JUTRO, PJONGJANG PJONGJANG
Damir [agolj je portret Damir [agolj je portret Kim Il-Sunga fotografisao Kim Il-Sunga fotografisao iz svoje hotelske sobe iz svoje hotelske sobe
Damir [agolj: Bez forme, uz neophodan sadràj, nema ni{ta od ozbiljne fotografije
64
DAMIR NA SLU@BENOM PUTU U SJEVERNOJ KOREJI

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
ugo je ~ekao, ali i do~ekao. A i svi mi, zajedno s njim. Genijalni fotograf Agencije Reuters , Sarajlija Damir [agolj, dobio je prvu nagradu u kategoriji Najbolja individualna fotografija iz svakodnevnog ìvota, u izboru koji svake godine organizuje World Press Photo. Snimio je portret Velikog vo|e Sjeverne Koreje Kim Il-Sunga, za vrijeme svog boravka u toj najzatvorenijoj dràvi na svijetu, u oktobru pro{le godine.
S OVE STRANE GRANICE

Dugo sam planirao taj put, skoro pola godine natezanja oko viza, dozvola, sitnih detalja. I{ao sam kao dio jednog malog tima humanitarnih radnika iz Doktora bez granica i Fondacije Thomson Reuters, koja funkcioni{e u sklopu firme za koju radim. Plan je bio da, na licu mjesta i iz prve ruke, vidimo kakve su posljedice ostavile nedavne poplave i ostale elementarne nepogode koje su zadesile svakako jako siroma{nu zemlju. Naravno da je to bila dobra prilika da pro{vrljam lijevo i desno od zadate teme i snimim stvari koje nisu u direktnoj vezi sa tim poplavama. Uglavnom, ideja je bila da vidimo kakvo je stanje u provincijama, daleko od Pjongjanga; kako ljudi ìve, {ta jedu, kakve su bolnice i siroti{ta. Slika je, o~ekivano, vrlo lo{a, obja{njava Damir [agolj. U glavnom gradu Sjeverne Koreje, ali i u drugim dijelovima te dràve, boravio je desetak dana: Od tih desetak dana koliko sam proveo rade}i ovu pri~u, svega sam nekoliko no}i bio u Pjongjangu. Fokus je bio na provincijama u koje stranac te{ko, skoro nikako, nema pristupa i o kojima vrlo malo znamo. To je u~inilo ovu pri~u jako druga~ijom i dalo joj dodatnu teìnu. Imali smo svoj auto, iznajmljen u Pjongjangu, u kojem smo mi, humanitarci i novinari, putovali po provincijama. S nama su, neizbje`no, bili i zvani~nici iz Pjongjanga i provincija koje smo posje}ivali. Nisu to ba{ neki agenti, stra{ni i mra~ni, nego ljudi koji su dio sistema koji je takav kakav je. I takve ih je trebalo prihvatiti bez previ{e kukanja i, mjestu i vremenu, neprimjerenog insistiranja na novinarskim slobodama za kakve znamo u zapadnom svijetu. Imam ja sa takvim stvarima dosta iskustva - nije mi prvi, vjerovatno ni posljednji, put da radim u takvim okolnostima. Pri tome, ~udo je kako sitnice mogu omek{ati situaciju i otvoriti naizgled vje~ito zamandaljena vrata. Recimo, vrhunske partije ping-ponga svakog jutra sa mojim pratiocem, ina~e biv{im lokalnim {ampionom celuloidne loptice, dosta su nas pribliìle i meni
olak{ale rad, vi{e od svih prenemaganja o eventualnim slobodama koje mi, kao novinaru, trebaju biti garantovane. Ako ga, pak, neko upita: Pa, kako je u Sjeverenoj Koreji? , {ta }e mu, tako impresioniran, odgovoriti Damir [agolj. Situacija je bremenita, sa tendencijom uslo`njavanja. Ipak su ovo pristojne novine, pa da ne koristim rije~ kojom je, onomad u ratu, sagovornik dosta nespretne televizijske reporterke prokomentarisao njenu opasku da mu je ku}a devastirana. Mada, ja sam vidio samo jedan mali dio velike pri~e i nemam ni obraza niti bih smio generalizovati stvari. Ali, ono {ta sam vidio nikako ne izgleda dobro. Ljudi su siroma{ni, pate. Dovoljno je pogledati neke od vrlo konkretnih podataka, recimo onaj o prosje~noj visini u odnosu na ljude iz Ju`ne
Foto: Mario Ili~i}
NA RADNOM NA RADNOM ZADATKU ZADATKU

Damir [agolj, Damir [agolj, fotoreporter fotoreporter Agencije Reuters Agencije Reuters
Koreje, pa da se ukaè prava slika iz zemlje njihovih sjevernih ro|aka. Poraàvaju}e, ljudi sa ove strane granice su u prosjeku tri centimetra niì, veli na{ sagovornik.
FORMA UZ NEOPHODAN SADR@AJ

A koliko dugo je ni{anio prvonagra|eni rad u kategoriji Najbolja individualna fotografija iz svakodnevnog ìvota, u izboru World Press Photoa? Znao sam ja za tu sliku, osvjetljenu me|u sivim zgradama, odavno. Vi{e od godinu dana, vidio sam neke agencijske snimke. Pa sam insistirao da me smjeste u zgradu koja gleda na tu stranu, dovoljno visoko da mi omogu}i da, pored {to izgleda sablasno, sama slika izgleda i estetski pristojno. Bez forme, uz neophodan sadràj, nema ni{ta od ozbiljne fotografije. Slika je oka~ena u dvori{tu kompleksa zgrada neke od dràvnih institucija. Niko tu ne ìvi. Me|utim, okruèna je visokim stambenim
zgradama - ipak je to sami centar Pjongjanga. Damir je izjavio da je fotografiju snimio desetak minuta prije nego ulice obuzme graja. A nas laike, bez ikakve predstave o ìvotu tamo, interesuje i na {ta li~i taj jutarnji ìvot Pjongjanga, moè li se negdje popiti kafa, proleti li poneki automobil, {ta da, zapravo, radi ~ovjek u trenucima dokolice. Jutarnji ìvot po~inje muzikom i propagandom sa zvu~nika koji su postavljani po ulicama. Dobro jutro radni narode varijanta. I vrlo brzo iz tog sivila koje dominira na ovoj fotografiji, snimljenoj prije bu|enja, pojave se ljudi koji negdje ùre. Prolaze auta; ima i krntija ali i mercedesa, slu`benih. Nema gu`ve. Djeca nose instrumente u muzi~ku {kolu, radnici ne{to kuckaju, inteligencija namje{ta nao~ale, kape i prti akt ta{ne... Svi su pristojno, skromno ali pristojno, obu~eni i ~ini se da znaju {ta rade. Da bih u{ao u njihove ìvote i ta~no vidio {ta se de{ava ispod te fasade trebalo bi mi duè vremena - ja sam ipak kroz ovu pri~u samo proletio. Mada, nije te{ko pretpostaviti: ipak, i mi imamo nekih iskustava s tim i takvim stvarima, govori [agolj. Hotel u kojem sam bio, a nije jedini tih impozantnih dimenzija, napravljen je ranih osamdesetih, dok je isto~ni blok jo{ funkcionisao. Dok je bilo gostiju iz zemalja koje su se devedesetih mijenjale hoteli su bili puni. Dodu{e, nisu ni sada prazni - ima tu i turista, doma}ih ali i stranih, poslovnih ljudi, nekih zvani~nika. Pjevaju se karaoke, puca se ping-ponga, pije se pivo i jede kim~i. Naravno, to je jedan mali i nebitan dio velike i kompleksne pri~e i samo na osnovu njega ne treba donositi neke velike zaklju~ke. Dugogodi{nji fotoreporter Reutersa u Sjevernoj Koreji je boravio dva mjeseca prije smrti Dragog vo|e, Kim Jong-Ila. Moè li se u Sjevernoj Koreji ikada i{ta promijeniti, pitamo ga: Naravno da se moè promijeniti. Na bolje ali, naàlost, i na gore. Me|utim, pogre{no bi bilo insistirati i o~ekivati da se, pogotovo pozitivne promjene, dese isklju~ivo zahvaljuju}i promjenama koje bi do{le iznutra. Te{ko da za to sada ima kuveta. Nije to jedini pretis lonac u kojem klju~a od problema a mi stojimo iznad, lupamo filozofske ~voke i, ko u onome tu`nom i ru`nom vicu, govorimo - mora se jesti, nasilu, nasilu. Ako i mi pruìmo ruke i prestanemo gledati na takve situacije kao na ~udo nevi|eno, daleko od nas i na{ih sudbina, uz ono {to bi eventualno do{lo iznutra - e, onda bi o nekim promjenama mo`da i mogli govoriti. Godi{nju izlo`bu World Press Photoa uskoro }e mo}i pogledati i Sarajlije i njihovi gosti.
65
POKLON SANDORA ORBANA BiH
Maar Sandor Orban poklonio je nedavno Ambasadi Bosne i Hercegovine u Budimpeti kolekciju vrlo vrijednih fotografija nastalih poetkom prolog stoljea, tokom gradnje uskotrane pruge Sarajevo - Viegrad
VOZ ZA SREU
Nikola \uki}, ambasador BiH u Ma|arskoj: Iako datiraju iz 1903., fotografije su savr{eno o~uvane i zaista su vrijedne
66
ZBIRKA FOTOGRAFIJA STARA STO GODINA

Pi{e: DANKA SAVI]
ne{to vi{e od sto godina radili na izgradnji ove pruge u Bosni.
e de{ava se ~esto da jedna zemlja na dar dobije vrijednu kolekciju fotografija koje govore o njenoj pro{losti. Ma|arski poduzetnik i zalju bljenik u antikvitete S andor Orban poklonio je nedavno Ambasadi Bosne i Hercegovine u Ma|arskoj kolekciju vrlo vrijednih fotografija nastalih po~etkom pro{log stolje}a, tokom gradnje pruge Sarajevo - Vi{egrad. Poklonjene fotografije, kako nam je kazao, kupio je od ~lanova obitelji inìnjera koji su prije
PRONA\ENE FOTOGRAFIJE U BUDIMPE[TI

Smatrao sam da bi mo`da bilo dobro da budu dio nacionalne ba{tine BiH i da }e bolje posluìti svrsi ako pripadnu va{oj zemlji, kaè gospodin Orban. On ih je prije nekoliko godina, zajedno sa nekim drugim predmetima, prona{ao na jednoj od aukcija u Budimpe{ti. Ma|arski poduzetnik koji je poslovno bio vezan za BiH, ali i privatno posje}ivao bh. gradove, poput Mostara, voli obilaziti aukcije, te kupovati starine, atikvitete. To {to ve} dobro poznaje Bosnu bio je razlog vi{e da se odlu~i
pokloniti na{oj dràvi ovu zbirku. Poklon kolekcija, koju ~ini 39 fotografija nastalih 1903. u Bosni i Hercegovini, tokom izgradnje èljezni~ke pruge Sarajevo Vi{egrad, govori o dru{tvenom ìvotu u BiH u to vrijeme, na~inu odijevanja, kao i o ovim predjelima BiH s po~etka dvadesetog vijeka.
U I[ÊKIVANJU DOZVOLE
Nikola \uki}, ambasador BiH u Ma|arskoj, kaè da ga je otprilike prije mjesec kontaktirao gospodin Orban, izraàvaju}i èlju da Ambasadi pokloni kolekciju fotografija o izgradnji uskotra~ne pruge u BiH. Ideja je bila da te fotografije
POKLON IZ BOGATE PRIVATNE ZBIRKE

Poklonjena zbirka ~ini 39 fotografija, a zbog ovog dara Bosni i Hercegovini, ambasador Nikola \uki} je Sandoru Orbanu po~ekom februara dodijelio zahvalnicu Ambasade BiH u Budimpe{ti
USKI KOLOSIJEK
Pruga Sarajevo-Viegrad bila je jedna od najskupljih na svijetu

Pruga uskog kolosijeka Vi{egrad Vardi{te predstavljala je dio nekada ~uvene Isto~ne pruge, koju je izgradila Austro-Ugarska u periodu od 1903. do 1906. godine, povezuju}i na taj na~in isto~nu Bosnu sa Sarajevom i osta t kom Austro-Ugarske monarhije. Za nimljivo je da je bila jedna od najskupljih pruga u svijetu izgra|enih do tog doba. Njena izgradnja bila je podstaknuta strate{kim zna~ajem ove dionice, budu}i da se Vi{egrad tada nalazio na granici izme|u AustroUgarske i Srbije.
izloìmo u prostoriji Ambasade BiH, te da one budu dio neke stalne postavke. Me|utim, kada je do{ao gospodin Orban, kojeg do tada nisam poznavao, i kada sam vidio te fotografije, zaista sam ostao bez daha. Iako datiraju iz 1903. godine, savr{eno su o~uvane i zaista su vrijedne, obja{njava ambasador. S obzirom da je rije~ o starinama, potrebno je dobiti certifikat- dozvolu da se one mogu iznijeti iz zemlje. Zbog toga su preba~ene u Dràvni institut za kulturno naslije|e Republike Ma|arske i upravo je u toku procedura za dobijanje spomenute dozvole.
67
[OK ZA GLAZBENI SVIJET
Vijest o smrti WHITNEY HOUSTON okirala je sve potovatelje njenog lika i velikog djela, milijune fanova, istinske poklonike dobre glazbe; na drugi svijet otputovala je umjetnica koja u karijeri nije snimila lou pjesmu
OTILA JE THE VOICE

Pi{e: MARIO ILIÎ]
vadeset i ~etiri sata nakon tragi~ne smrti najuspje{nije, najtira`nije i najve}e zvijezde pop glazbe, na svim va`nijim svjetskim glazbenim kanalima vrti se hommage kraljici popa. Ipak, po svemu prednja~i britanska ina~ica MTV-a, Smash Hits, s emisijom pod nazivom We Will Miss You Whitney Houston - Top 100. Nevjerojatno, ali nakon sat vremena gledanja spotova naprosto shvatite kako nema lo{e pjesme, nema nekvalitetnog spota, lo{e produkcije. Whitney Elizabeth Houston je prona|ena mrtva u kupaonici hotelske sobe na Beverly Hillsu, uzrok smrti nepoznat.
GLAZBENI GEN
A sve je po~elo prije 48 godina u gradu Newarku, u saveznoj dràvi New Jersey. Njezin ìvotni put bio je predodre|en glazbom, jer je odrastala u svojevrsnom glazbenom okruènju. Moè se re}i da je povukla glazbeni gen. Njezina majka Emily poznata je soul i gospel pjeva~ica, koja je slavu stekla nastupaju}i s Elvisom Presleyjem, Michaelom Jacksonom i Arethom Franklin. A u svojoj dugoj glazbenoj karijeri stigla se okititi i Grammyjem. Upravo je Aretha Franklin, koja je usput bila i kuma malenoj Whitney, odigrala presudnu ulogu u razvoju glazbenog talenta budu}e svjetske pop dive. Whitney je glazbenu karijeru zapo~ela sa jedanaest, u dje~jem, gospel zboru. Ve} nakon prvih pravih nastupa, meritorni glazbenici tada{njeg doba poput Chaka Kahna i Billa Laswella, postali su joj svojevrsni mentori, uz njih je Whitney zapravo, pjevaju}i po klubovima, ispekla svoj zanat i stasala kao ozbiljna pjeva~ica. Whitney je za ìvota prodala vi{e od 180 milijuna albuma, {to je brojka koja je nesporno svrstava u sam vrh svjetske
Svojom popularno{}u i mukotrpnim radom Whitney Houston je otvorila vrata estradnih voda brojnoj glazbenoj crna~koj populaciji
68
ZBOGOM, WHITNEY
BROJKE I SLOVA Whitney i Bobby Brown
Jedna od posljednjih fotografija bra~ne idile
Slavna i nagraivana
9. kolovoza 1963. u ameri~kom gradu Newarku ro|ena je Whitney Houston. Prodala vi{e od 180 milijuna primjeraka nosa~a zvuka. U bogatoj karijeri osvojila je 415 nagrada. Dobitnica 2 Emmyja, 6 Grammyja. 22 nagrade American Music Awardsa. 30 Billboard Music Awardsa. Godine 1998. produìla je ugovor sa Artist Recordsom vrijedan 100 milijuna dolara. U Guinnesovoj knjizi rekorda zapisana kao najnagra|ivanija autorica svih vremena. Film Bodyguard u kojem je glumila samu sebe zaradio 530 milijuna dolara. Muzika iz filma Bodyguard najprodavaniji je soundtrack ikad, sa 14 milijuna prodatih primjeraka.
Zanimljiv je podatak da je poslije izlaska ~etvrtog studijskog albuma My Love is Your Love iz 1998. godine obnovila ugovor sa Artist Recordsom za nevjerojatnih 100 milijuna dolara! Taj ugovor slovi za najve}i izdava~ki ugovor svih vremena. Whitney je zapravo bila revolucionarka. Svojom popularno{}u i mukotrpnim radom otvorila je vrata estradnih voda brojnoj glazbenoj crna~koj populaciji, jer je vrijeme prije njezine popularnosti gledano dana{njim o~ima, vrijeme daleke, mra~ne, pro{losti, rasne netrpeljivosti i neravnopravnosti. Hitovi poput I Wanna Dance With Somebody, How Will I Know, Im Your Baby Tonight, I Will Always Love You... zauvijek }e zlatnim slovima ostati upisani u povijesne knjige pop glazbe, kao i podatak da se jedanaest njezinih pjesama, sedam godina zaredom nalazilo na broju jedan Billboardove ljestvice svjetskih hitova.
NAJPRODAVANIJA AUTORICA
No, Whitney nije bila samo glazbenica. Oku{ala se i kao model, ali i kao glumica. Najve}u gluma~ku rolu odigrala je u filmu Bodyguard iz 1992. godine. U odli~nom glazbenom thrilleru kojeg je reìrao Mick Jackson, u kojem je Whitney zapravo glumila samu sebe, rame uz rame sa slavnim Kevinom Costnerom, pokazala je da se odli~no snalazi i u gluma~kim vodama. Dvije pjesme iz filma, Run To You i I Have Nothing, bile su nominirane za Oscara u kategoriji najbolja originalna pjesma. Glazba iz filma Bodyguard je ina~e progla{ena za najprodavaniji soundtrack svih vremena, sa vi{e od 14 milijuna prodatih primjeraka, a film je za tri mjeseca prikazivanja u svjetskim kinima zaradio
glazbene scene. Kad se uzme u obzir da je u ìvotu snimila samo sedam studijskih, te objavila i desetak kompilacijskih i live albuma, onda je ova brojka jo{ vi{e vrijedna po{tovanja.
nevjerojatnih 530 milijuna dolara. Pored Bodyguarda, Whitney je ~esto posu|ivala glas u crtanim filmovima poput Simpsona i Princa od Egipta, te gostovala u desetak epizoda vrlo gledanih serija za mlade poput The X Factor i Dancing Little Stars. Dakle, kad se sve zbroji, osim briljantne glazbene karijere, bila je solidna glumica i model, a da sve ne bi bilo idealno, pobrinuli su se stari prijatelji slavnih - droga i alkohol. Whitney se, kao i velika ve}ina slavnih, nije uspjela oduprijeti porocima dana{njice, pa je zbog u~estalog ìvota pod opijatima morala potraìti pomo} u centru za odvikavanje. Stvari su nekontrolirano klizile nizbrdo 2007. godine, kada se i slu`beno razvela od supruga Bobbyja Browna. Od tada po~inje najmra~niji period njezinog ìvota. Nepr estano pijan~enje i konzumiranje te{kih droga u~inili su nekada veli~anstvenu pop divu metom paparazza i omiljenom temom tabloida, a njezin ìvot doveli na rub ponora. ak se prije godinu dana ozbiljno spekuliralo o mogu}em bankrotu i ìvotu u neima{tini, ma koliko to nevjerojatno zvu~alo. Whitney Houston }e na koncu ipak ostati upam}ena kao velika glazbenica, pop zvijezda, najprodavanija autorica u povijesti pop glazbe. I nadimku The Voice (Glas). Na njezinoj slu`benoj web stranici stoji podatak da je u ìvotu dobila ukupno 415 nagrada, od kojih su svakako najva`nije dva Emmyja, {est Grammyja, 30 Billboard Music Awardsa, 22 nagrade American Music Awardsa, kao i uvr{tenje na listu 100 najboljih pjeva~a svih vremena od strane uglednog magazina Rolling Stone. Ostat }e upam}ena i u Guinnesovoj knjizi rekorda zapisana kao najnagra|ivanija glazbena autorica svih vremena.
69
KULT MARKET
THE DRUMS
MUZIKA Album A Different Kind of Truth grupe Van Halen
Portamento
Ekspresno izdanje, dva albuma u dvije godine, bio bi kratak opis novog studijskog albuma indie pop banda The Drums. Album nosi naziv Portamento, sadrì dvanaest novih stvari, a potpisuje ga izdava~ka ku}a Moshi Moshi. Ameri~ki zabavnjaci slove za jedan od najperspektivnijih bandova dana{njice.
Jedan David i tri Van Halena
BLACK COFFEE
NEKA DRUGA ISTINA

Albumom Different Kind of Truth kalifornijski rokeri Van Halen uspje{no su se vratili na scenu
Mane{trun
Ponajbolji dalmatinski jazz band Black Coffee opet je ugodno iznenadio. Album Mane{trun ~ini jedanaest stvari u izdanju Croatia Recordsa. Black Coffee spaja dalmatinsku etno glazbu sa jazzom i to radi jako dobro. Na albumu se nalaze i dvije stvari snimljene s pokojnim jazz majstorom Bo{kom Petrovi}em.
FRUIT BATS
Tripper
Peti po redu studijski album ameri~kih rockera Fruit Bats nosi naziv Tripper. Na albumu se nalazi jedanaest pjesama, a potpisuje ga izdava~ka ku}a Sub Pop. Osniva~ banda i frontman Eric D. Johnson potpisuje sve pjesme. Nakon albuma The Ruminat Band iz 2009., albumom Tripper tvrdi rockeri su se poprili~no smek{ali.
Od proteklog tjedna u prodaji se nalazi dugo najavljivani album grupe Van Halen. Album A Different Kind of Truth po mnogo ~emu je zanimljiv, posebice zbog povratka u band jednog od najboljih rock pjeva~a svih vremena Davida Lee Rotha. Van Halen je hard rock band nastao u Californiji. Osnovani su 1972., a prvi, istoimeni album snimili su {est godina kasnije. Uz ve} pomenutog Davida Lee Rotha band ~ine i Eddie Van Halen na gitari, Alex Van Halen za bubnjevima i Wolfgang Van Halen na bas gitari. Najve}u slavu èstoki rockeri iz Pasadene stje~u albumom 1984 , megahitovima Jump, Panama i Bad for a Theacher. Naàlost, izme|u Eddija Van Halena i Davida Lee Rotha dolazi do nepremostivih nesuglasica, pa se razilaze 1986. godine. Kroz bend je pro{lo nekoliko pjeva~a, a najzapaèniji trag ostavili su Sammy Hagar i Gary Cheronea, biv{i pjeva~ grupe Extreme. Do sada su objavili jedanaest studijskih albuma, a rekord drì album 1984 sa desetorostrukim platinastim tiraèm, {to }e re}i da je prodato vi{e od deset milijuna primjeraka nosa~a zvuka samo u SAD-u. Album A Different Kind of Truth otvara stvar Tattoo, i ve} nakon uvodnih taktova sve je jasno. Riff do riffa, melodi~ne harmonije, prepoznatljiv glas, refren podebljan tercama, sve je na svome mjestu. Slijede Eddijeve majstorije u Shes is the Woman, ~uvene vanhalenovske ritam sinkope, ali i odli~na bas vo`nja. Dojmljive su i brze China Town i As Is, pravi hard
rock {abloni kao iz ud`benika. Najbolja stvar na albumu definitivno je Outta Space, energijom nabijena i ritmi~na. Album zavr{ava onako kako je i zapo~eo, èstoko i brzo. Zatvara ga Beats Workin, trinaesta stvar na albumu. A Different Kind of Truth, ukupno gledaju}i, ispunio je o~ekivanja. Eddie je, za one koji ne znaju, u~enik jednog od najboljih svjetskih gitarista Joea Satrianija, a kako je David Lee Roth nau~io pjevati samo na najbolje, u razdoblju solo karijere radio je s jo{ jednim Satrianijevim u~enikom koji se odaziva na ime Steve Vai. Van Halen je na dobrom putu da se vrati na staze stare slave, ukoliko se Eddie i David u me|uvremenu opet ne posva|aju oko neke gluposti. (M. Ili~i})
TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)

1. The 2 Bears: Work 2. Basia: From Newport To London 3. Aquasky: Superbad (ft.Ragga Twins, M-Tek, Pedro Slimer & Mr Thing) 4. Miike Snow: Devils Work 5. Orbital: Never 6. Janes Addiction: Underground 7. Sophie Zelmani: Free Now 8. Arctic Monkeys: Evil Twin 9. The Drums: How it ended 10. Laid Back: Gethigh
70
KULT MARKET
KINO KRITIKA Film Help (SAD, 2011.); scenario i reija: Tate Taylor
KROV
Vittorio De Sica
Rije~ je o crno-bijeloj komediji koju je reìrao Vittorio de Sica, 1956. godine. Putem filma posmatramo jedan mladi siroma{ni par koji poku{ava preko no}i sagraditi dom i izbje}i zakon. Po tada{njem zakonu Italije, ~im bi krov bio dignut uku}ane se nije imalo pravo izbaciti. Ovo je posljednji neorealisti~ki film koji je stvorio De Sica. Ocjena: 5
Ostali i zaostali
OPIRANJE RASIZMU
Help je i pri~a o otporu, suosje}anju, prijateljstvu...
KRILA OD STAKLA
Ovo je divna filmska pri~a koja se opire ne samo rasizmu ve} svakom obliku {ikaniranja, omalovaàvanja, maltretiranja i kao takva je neophodna te, naàlost, i dan danas aktualna. Pri~a je to o crncima i bijelcima, o potpla}enosti crnaca i nepravednosti bijelaca. No, naravno, u pregr{ti lo{eg na svu sre}u ima i netko dobar. Tako je ovaj film istodobno i pri~a o otporu, o suosje}anju, o prijateljstvu, o suradnji, o podr{ci. I sam film je nastao iz prijateljstva. Reìser i scenarist Tate Taylor i autorica knjige prema kojoj je film snimljen, Kathryn Stockett, zajedno su odrastali 70-ih godina u Jacksonu u dràvi Mississippi. Kathryn je svoj roman Tajni ìvot ku}nih pomo}nica pisala vi{e od pet godina. âk 60 agenata ju je odbilo i htjela je odustati. Ali, Tate je pro~itao knjigu i odlu~io napraviti film. Godine 2009. roman je napokon objavljen, doìvio je sjajan uspjeh i 103 tjedna se odrào na prvom mjestu bestselera New York Timesa! Rije~ je o drami koja opisuje neobi~nu suradnju ju`nja~ke spisateljice i njene crna~ke prijateljice, koja joj otkriva pri~e iz ìvota ku}nih pomo}nica. Radnja se odvija 60-ih godina 20. stolje}a u mjestu Jackson u dràvi Mississippi. Bjelkinja Skeeter èli postati pisac i opire se nastojanju svih njenih prijateljica da se uda, postane majka i ima svog roba, crna~ku pomo}nicu. Ona cijeni ~injenicu da ju je crnkinja odgojila i po{tuje ih, me|utim u stalnoj je opasnosti da na taj na~in i u tom okruènju doìvi neugodnosti. Uspijeva dobiti posao u lokalnim novinama te pisati kolumnu o savjetima za ~i{}enje. Povezuje se s jednom ku}nom pomo}nicom i tako zapo~inje tajanstveni
projekt prepun dirljivih i tu`nih, ali i sretnih pri~a koje se na taj na~in otkriju poput one u kojoj za osvetu pomo}nica biv{oj gazdarici donosi ispe~enu pitu u kojoj je njen crna~ki izmet koju ova slasno pojede. To! Na sre}u, jedan njujor{ki izdava~ podupire napisane pri~e, pa tako i dolazi do izdavanja te knjige. Za nas ro|ene u zemlji u kojoj se oni koji su u manjini nazivaju ostalima (dok je tako ovi neostali bi se mogli zvati zaostali) ovaj film apsolutno preporu~ljiv. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. 2. 3. 4. 5. Chronicle (Josh Trank) The Woman in Black (James Watkins) The Grey (Joe Carnahan) Big Miracle (Ken Kwapis) Underworld: Awakening (Bjorn Stein & Mans Marlind)
Reza Bagher
Krila od stakla je film o jednoj muslimanskoj obitelji i bavi se generacijskim i kulturnim razlikama. Otac Abbas ima najve}u brigu u ìvotu, a to je da k}er uda za prikladna muslimana. Nazli, osamnaestogodi{nja k}er, cijeli ìvot je ìvjela u [vedskoj i nema interesa za ro|aka Hamida kojeg joj je otac namijenio ve} ju zanima Johan, jedan {vedski mladi}. Ocjena: 4
KRIK
Michelangelo Antonioni
Stari film velikog majstora Antonionia iz 1957. godine, nagra|en na Festivalu u Locarnu, pri~a je o jednom tu`nom i izgubljenom ~ovjeku, Aldu. On ìvi s Irmom, koja je udata za drugog mu{karca, te njihovom k}erkom. Irmin suprug umire, Aldo je prosi, a kada ga Irma odbije, uzima dijete i luta Italijom. Ipak, odlu~uje opet potraìti Irmu, iako je sreo jednu ènu iz svoje pro{losti... Ocjena: 5
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Ledeno doba: Boì} mamutskih proporcija (Karen Disher, FX Creative Studios/Continental Film) 2. Dama i skitnica (Hamilton Luske, Clyde Geronimi, Wilfred Jackson, Walt Disney Productions/Continental Film) 3. Harry Potter i Darovi smrti, 2. dio (David Yates, Warner Bros. Pictures/Continental Film) 4. Planet majmuna: Postanak (Rupert Wyatt, Twentieth Century Fox Film Corporation, Continental Film) 5. U boljem svijetu (Susanne Bier, Det Danske Filminstitut/Discovery Film)
71
KULT MARKET
AUTOMOBILI
SPORT Pobjeda Zambije na afrikom Kupu nacija
Mazda Takeri
Najljepa nogometna pria
Koncept limuzine srednje veli~ine u Evropi }e biti predstavljen na sajmu u @enevi. Takeri je zasnovan na Mazdinoj dizajnerskoj temi KODO - Soul of Motion i opremljen kompletom SKYACTIV tehnologije.
ÛDESNI TRIJUMF
Nogometa{i reprezentacije Zambije, iako potpuni autsajderi, osvojili su ovogodi{nje izdanje afri~kog Kupa nacija
MOTOCIKLI
Lambretta
U nogometu je sve mogu}e, ne vrijede tu nikakve statistike kao u ko{arci ili bejzbolu, ne vrijedi tu ni zakon papirnatih favorita, a jo{ manje prednost velikih igra~kih imena. Dokazali su to nogometa{i Zambije, koji su iz tre}eg poku{aja kao potpuni autsajderi osvojili Afri~ki kup nacija. Ponovo se pokazalo da veliki ~esto pokleknu pod pritiskom. A teret finala bilo kojeg velikog internacionalnog nogometnog natjecanja uzeo je kroz istoriju ve} toliko slavnih skalpova da je dru{tvo iz Obale Slonova~e samo jedan mala kap u moru razbijenih {ampionskih snova. Didier Drogba, Kolo Toure i Gervinho zakazali su kad je bilo najbitnije. Drogba je ponovo nakon 2006. godine u finalu propustio realizirati penal. Proma{io je ~itav gol i potjerao utakmicu u produètke, na kraju i jedanaesterce, gdje su precizniji, mirniji i bolji bili Zambijci (8-7). Ekipu nogometnih anonimusa okupio je selektor Herve Renard, a na terenu predvodio kapiten Chrisopher Katongo, 29-godi{njak koji igra u kineskom Henan Constructionu. Zambija je ekipa u ~ijim redovima tek jedan nogometa{ igra u evropskom klubu. Radi se o Emmanuelu Mayuki iz {vicarskih Young Boysa. Jo{ jedno ime koje je kvalitetom str{ilo je Rainford Kalaba, vezni igra~ koji igra u Tout Puissant Mazembeu, klubu Konga. Svako ko je gledao finalnu utakmicu mogao je vidjeti s koliko su strasti, èlje, ali {to je najva`nije uìtka Zambijci odigrali to finale. Dok su se Drogba i dru{tvo hvatali za glavu kod svakog proma{aja, novi afri~ki prvaci su svoje proma{aje promatrali sa smije{kom. Jo{ ih je najljep{e bilo gledati kod izvo|enja udaraca s bijele to~ke. Svi zagrljeni u pola
U Milanu je predstavljena nova Lambretta, koja neodoljivo podsje}a na neka davno pro{la vremena. Iako izgleda kao produkt poslijeratnih godina, pokre}e je moderna tehnologija. Model nosi naziv LN, te nastavlja pri~u tamo gdje je ona stala davne 1974., kada je tvornica zatvorena.
DESIGN
Kia KH
Kia je predstavila prve zvani~ne skice koncepta nove luksuzne limuzine od koje se o~ekuje da postavi dizajnerske standarde u svom segmentu. KH je prvi Kijin automobil sa pogonom na zadnjim to~kovima.
glasa pjevaju neku pjesmu, nijedno namr{teno lice. Slika selektora Renarda koji u naru~ju nosi ozlije|enog Josepha Musondu da proslavi pobjedu s igra~ima jo{ }e dugo ostati upam}ena. I publika u gabonskoj prijestolnici Librevilleu, gdje se igralo 28. finale Afri~kog kupa nacija, bila je na strani Zambije. No i iza toga stoji jedna posebna nogometna pri~a, koja na ovaj trofej Zambije baca posebno svjetlo. Zastor na ovo kontinentalno natjecanje pao je u pomalo sjetnim tonovima prisje}anja na generaciju zambijskih nogometa{a koja je 1993. godine poginula u avionskoj nesre}i ba{ u blizini Librevillea. Svih 18 reprezentativaca je poginulo. Me|utim, ve} sljede}e godine je Zambija igrala finale Afri~kog kupa nacija, gdje je izgubila od Nigerije 1-2. Tada je najbolji igra~ bakrenih metaka bio Kalusha Bwalya, koji nije bio u avionu za Senegal 1993. godine, te je kao jedini preìvjeli iz te generacije kasnije postao legenda zambijskog nogometa i igra~ sa najvi{e nastupa i golova u reprezentativnom dresu. Kalusha je 2008. godine postao predsjednik NS svoje dràve, a u nedjelju je njemu i njegovim tragi~no poginulim suigra~ima Renard posvetio rije~i: Sve je zapisano na nebu. Finale u Librevilleu je bio znak sudbine, uz nas je bila neka ~udna sila koja nas je gurala naprijed, ta sila je i spasila Kalushu kojemu èlim mu posvetiti ovu pobjedu. Osim toga on mi je dao priliku kada nitko drugi nije, kazao je selektor novih kraljeva Afrike kojem je ovo bio drugi put da se vra}a na zambijsku klupu, nakon otkaza 2010. godine. (Priredio N. Hasi})
72
KULT MARKET
LIFESTYLE Poznati vulkanolog predvia kataklizmu
SAD
Prejedanje
Prejedanje moè vi{e nego udvostru~iti rizik od gubitka pam}enja kod starijih ljudi, otkrila je studija ameri~kih nau~nika koji su posmatrali prehrambene navike 1.200 osoba u dobi od 70 do 89 godina. Istraìva~i su otkrili da su ljudi koji su konzumirali vi{e od 2.100 kalorija dnevno imali mnogo ve}u mogu}nost za blago umanjene kognitivne sposobnosti od onih koji su jeli manje.
Buenje giganta
KATASTROFALNE KATASTROFALNE POSLJEDICE POSLJEDICE
Uslijed globalnog zagrijavanja Uslijed globalnog zagrijavanja o~ekuju nas veliki potresi, o~ekuju nas veliki potresi, erupcije vulkana ii tsunamiji, erupcije vulkana tsunamiji, upozorava Bill McGuire upozorava Bill McGuire
[VICARSKA
Tu{iranje
U svojoj novoj knjizi Bu|enje giganta, koja bi se u prodaji trebala na}i u aprilu ove godine, ugledni britanski nau~nik, stru~njak za vulkane Bill McGuire tvrdi da }e globalno zagrijavanje kojem svjedo~imo posljednjih desetlje}a izazvati otapanje velikih ledenjaka i ledenih povr{ina u polarnim podru~jima te oticanje njihovih voda u okeane, {to }e uticati na Zemljinu koru i pokrenuti vulkanske i seizmi~ke aktivnosti, klizanje tla i tsunamije. Na samom po~etku knjige McGuire isti~e da se sli~na stvar ve} dogodila u pro{losti - nakon zavr{etka posljednjeg ledenog doba prije vi{e od 20 hiljada godina, geolo{ke aktivnosti Zemlje naglo su porasle. Ovu promjenu uzrokovala je redistribucija vodene i ledene mase na povr{ini na{e planete. To moè zvu~ati ludo, me|utim, imamo puno dokaza koji govore u prilog takvoj tezi, rekao je u intervjuu za Guardian Bill McGuire. Prije 20.000 godina vi{e od 54 miliona kvadratnih kilometara vode premjestilo se s polova u oceanske bazene. To je golema masa Na vi{im geografskim {irinama nestao je ledeni pokrov debeo nekoliko kilometara, pa se kora ponovno uzdigla, {to je pokrenulo potrese. S druge strane, voda koja je napunila oceane potisnula je koru prema dolje, {to je tako|er pokrenulo vulkane i seizmi~ke aktivnosti. Dakle, tu je na djelu bilo veliko premje{tanje mase - rastere}ivanje na jednom i optere}ivanje na drugom dijelu Zemlje, obja{njava ovaj nau~nik. McGuire nagla{ava da postoje dokazi koji potvr|uju da su se ovi procesi uistinu odvijali:
Dobar primjer je Skandinavija. Norve{ka, [vedska i Laponija ina~e nisu mjesta koja se obi~no povezuju s velikim potresima. One su prije 20.000 godina bile prekrivene s tri kilometra leda. Kada se led otopio, Zemljina kora se uzdigla za 300-tinjak metara {to je pokrenulo velike potrese. Prema britanskom vulkanologu, preraspore|ivanje golemih masa moglo bi utjecati i na brzinu rotacije Zemlje te duìnu trajanja dana. Teìna leda na Grenlandu toliko je velika da je njegov srednji dio trenutno ispod razine mora. Kada bi se sav taj led otopio, Grenland bi izgledao kao atol s morem u sredini. Me|utim, kada led nestane, kora }e se ponovo uzdi}i. To se ne}e dogoditi u ovom stolje}u, no s vremenom ipak ho}e. U narednim desetlje}ima ve} bismo mogli vidjeti neke seizmi~ke reakcije i klizanja zemlji{ta na Grenlandu. Bill McGuire kaè da trenutno nije mogu}e znati kada }emo po~eti biljeìti ozbiljne reakcije niti koliki }e njihovi razmjeri biti, no isti~e primjer Aljaske koja je ve} izgubila kilometre ledenog pokrova u posljednjih stotinjak godina: Tamo smo ve} zabiljeìli porast seizmi~kih aktivnosti, a mogu}e je da }e uskoro uslijediti i ve}i potresi magnitude 7. Na Aljasci se pove}ao i broj klizi{ta. Bill McGuire priznaje da je te{ko predvidjeti kada }e uslijediti veliki potresi i velike erupcije vulkana, no isti~e da }e to u najve}oj mjeri zavisiti od toga {ta }emo poduzeti kako bismo zaustavili globalno zagrijavanje. (Priredila: M. Radevi})
Sve one kojima jutarnje ustajanje i odlazak pod tu{ te{ko pada, obradovat }e izum {vicarske kompanije Dornbracht horizontalni tu{. Zahvaljuju}i ovom izumu, u jutarnjim satima }ete se mo}i odmoriti dodatnih 10 minuta dok mlazovi vode peru i masiraju va{e tijelo, pi{e Daily Mail. Ipak, neki procjenjuju da }e izum biti prava propast - tu{ zauzima ogroman prostor i za njegovu cijenu se moè kupiti manji automobil, a postavlja se i pitanje kako u leè}em poloàju istrljati le|a?
ITALIJA
Karneval
Italija je ovih dana u znaku jednog od najpoznatijih svjetskih festivala Venecijanskog karnevala, koji ove godine traje do 21. februara. Karneval je prvi put odràn davne 1296. godine, a nekoliko puta kroz historiju bio je zabranjivan, posljednji put u vrijeme Musolinijeve vladavine.
73
KULT MARKET
ENGLESKA
CRVENI FENJER Seks op za vjernike
Sammy Braddy
Katolika Kama Sutra
Atraktivna i bujna Sammy je odlu~ila napustiti karijeru glamur modela te je naàlost vi{e nikada ne}emo mo}i vidjeti u toplesu. Stoga se tako posljednji put slikala za naslovnicu britanskog ~asopisa ZOO.
PROPOVIJEDI OCA KNOCA

Poljski sve}enik propovijeda slobodnu ljubav i seks usprkos krutim stavovima Katoli~ke crkve
RUSIJA
Djevu{ke
Obu~ene samo u gas maske i maske protiv pra{ine, mlade Ruskinje pozirale su za kalendar Promsona 2012. Kalendar su smislili ekolo{ki aktivisti grada Ufa, glavnog grada i industrijskog sredi{ta pokrajine Ba{kortostan, koji pati od velikog zaga|enja.
FRANCUSKA
Zahira Dehar
Iako je samo prije godinu dana bila glavni akter najve}eg nogometnog skandala u Francuskoj, 19-godi{njakinja je odlu~ila okrenuti novu stranicu. Tako je nedavno u Parizu bila zvijezda Couture Fashion Weeka.
Nakon {to su knjige poljskog katoli~kog sve}enika iz Krakova Ksavijera Knoca o seksu supru`nika katolika dospjele na liste bestselera, ogromnu popularnost u Poljskoj sada doìvljavaju i seks {opovi, i to oni specijalni, za vjernike. Bra~ni krevet, internet seks {op koji je zajedno sa svojim suprugom otvorila Izabela Kvjatkovska, ne stiè da po{alje sve narud`be iako se minimalno reklamira, a ra~una da }e njenu radnju na internetu vjernici na}i sami, na osnovu preporuka zadovoljnih mu{terija. Do{li smo do zaklju~ka da je brak najbolji teren za razvoj seksualnosti. Treba da se brinemo za seksualnost koja iziskuje ukra{avanje. Otud pomisao da ponudimo i artikle koji bi bili moralno adekvatni za katoli~ki brak, kazala je Kvjatkovska. Internet seks {opovi za vjernike sti~u popularnost i zbog Knocovih savjeta. Inicijativa da se otvore {opovi za vjernike zasluùje aplauz. Treba se radovati tome jer je oboga}en intimni ìvot vjernika, pa ~ak i kada je to u skladu sa zahtjevima njihove vjere. Svako bira prema vlastitom ukusu i estetici. Asortiman tih {opova je delikatan, ali dobro je da uop{te postoji, rekao je seksolog Stanjislav Dulko. Da bez stida naru~e intimno rublje ili drugo {to takve radnje nude, Poljacima je omogu}io prije svega Knoc sa svoja dva bestselera. Knjiga Seks kakav ne znate objavljena je 2009. godine, a Seks je boànstven ili erotika katolika godinu dana kasnije. Poljski fratar progla{en je za glasnogovornika Kama Sutre zato {to u svojim propovijedima daje korisna uputstva parovima kako da prakticiraju boànski seks. Ja samo obavljam zadatak koji mi je povjeren od Boga li~no! Podsti~em supru-
`nike da se mole za dobar i sretan seksualni ìvot jer je to najlak{i na~in da se pribliè Bogu, rekao je 43-godi{nji Knoc. Iako su ljudi koji dolaze u crkvu da slu{aju propovijedi pomalo za~u|eni, priznaju ipak da su i prijatno iznena|eni. Ljudi koji dolaze se prvo malo {okiraju, a onda odu{eve, rekao je Knoc i dodao da je u~enje Rimokatoli~ke crkve slabo i odvra}a ljude od seksa. Seks se u Rimokatoli~koj crkvi smatra tabuom i gre{nim ~inom, kaè sve}enik, ali ipak napominje da su i njegove propovijedi, koje se mogu na}i i na njegovom internetskom siteu namijenjene ljudima u bra~noj zajednici. Ksavijer Knoc je izdao i knjigu în vjen~anja u kojoj u poglavlju Teologija orgazma opisuje vrhunac seksualnog uzbu|enja kao susret sa Bogom u raju, a ljubavnu ekstazu kao radost vje~nog ìvota. Osim knjiga, koje su u medijima nazvali Katoli~ka Kama Sutra, Knoc vodi i bra~no savjetovali{te uz podr{ku poljske katoli~ke crkve. Klju~ uspje{nog seksa je, prema dubokom Knocovom uvjerenju, u emotivnoj vezi partnera, a ona je u interesu i crkve koja èli da supru`nici ostaju zajedno i ne razvode se. Stvar je u tome da treba da se ~uje glas ljubavi. Lako nam je da skratimo proceduru i po|emo u ubrzanu ljubav u seksualnom smislu, ali stvar je u tome da se produbi odnos me|u ljudima koji }e onda oìvljavati seksualni ìvot, kazao je Knoc. On je odbio kriti~are koji tvrde da je ~udno i ~ak apsurdno da savjete o seksu dijeli katoli~ki sve}enik koji ìvi u celibatu. Naslu{ao sam se o seksu toliko da ve} po~injem da se brinem {to me sve manje i manje interesuje, na{alio se Knoc. (Priredio N. Hasi})
74
KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Trei Evropski Fejsbuk pjesniki festival u Novom Sadu
ZAGREB
Facebook pjesnienje
Mjesto pod suncem

Poznati filmski reditelj Slobodan [ijan predstavlja se od 16. februara u Zagrebu izlo`bom Mjesto pod suncem, koja predstavlja posvetu pokojnom Tomislavu Gotovcu i svojevrsna je arheologija njihovog zajedni~kog (kinematografskog) imaginarija i na~ina kako je 20. vijek komunicirao filmom. U okviru izlo`be u Galeriji Nova, [ijan }e 17. februara u~estvovati i u razgovoru sa publikom.
BEOGRAD
Tre}i Evropski Fejsbuk pjesni~ki festival, u organizaciji Banatskog kulturnog centra iz Novog Milo{eva i Novosadskog sajma, bi}e odràn 3. i 4. marta u okviru 18. Salona knjiga u Novom Sadu. Festivalska novina je da }e svake godine specijalni gosti biti autori iz jedne evropske dràve koji }e ~itati pjesme na maternjem jeziku, a ove godine to su njema~ki pjesnici i prevodioci Peter Zwey, Adi Hbel, Ilse Hehn, Dietmar Herzog, Marco Kerler, Johann Lavundi i Gudrun Blank. Cilj Festivala je da se pjesnici koji komuniciraju i objavljuju svoju poeziju na dru{tvenoj mreì Facebook sretnu i li~no upoznaju, ~uju jedni druge dok govore stihove, te na taj na~in pretvore svoju virtuelnu komunikaciju u oblasti knjièvnosti u stvarnu. Kako najavljuju organizatori, pjesnici koji ne budu u mogu}nosti da li~no prisustvuju Festivalu mo}i }e da u~estvuju virtuelno, preko Facebooka, a web stranica sa njihovim radovima bi}e projektovana putem video bima na {tandu BKC-a na Salonu knjiga. Ovogodi{nji festivalski program, pored nastupa pjesnika, obuhvata i promocije zbornika pjesama sa pro{logodi{njeg izdanja (elektronsko izdanje na CD-u), promociju zajedni~ke knjige pro{logodi{njih pobjednica Fejsbuk pjesni~kog festivala Ines Peru{ko-Rihtar iz Zagreba i Vesne Konc-Marjanovi} iz Subotice, koja }e biti objavljena u klasi~noj {tampanoj formi, kao i zajedni~ke knjige drugonagra|enih Jelene M. ]iri} iz Praga, Mitka Gogova iz Pariza i Maje Korolije iz Stare
Pazove, koja izlazi kao elektronsko izdanje na CD-u. U okviru prate}eg programa bi}e predstavljen i pjesni~ki opus Branka Miljkovi}a na njema~kom jeziku pod nazivom Vergeblich ich sie wecke (Uzalud je budim) u prevodu Johana Lavundija, koji je BKC objavio pro{le godine kao dvojezi~no, njema~ko-srpsko izdanje povodom 50 godina od Miljkovi}eve smrti. Organizatori Festivala isti~u kako ovom manifestacijom prvenstveno èle da pokaù da je poezija univerzalna tvorevina ljudskog duha koja ne priznaje granice i barijere izme|u pjesnika, nacija, dràva i jezika. Tako i pravo u~e{}a imaju svi koji pi{u poeziju, bez ograni~enja - starosnog, spolnog, vjerskog, nacionalnog, profesionalnog... @iri BKC-a (Simon Grabovac, S Franja Petrinovi}, Milo{ Latinovi}, Goran Ibrajter i Radovan Vlahovi}) nagradi}e autora najbolje pjesme objavljivanjem nove knjige poezije u izdanju BKC-a, a ostali u~esnici }e dobiti zahvalnice i popust od deset odsto ukoliko objavljuju knjigu preko BKC-a. Zanimljivo je da }e ovogodi{nji Festival biti emitovan uìvo putem web kamere na internet adresi www.bkc.devbin.org i na taj na~in }e biti dostupan za pra}enje kako pjesnicima, tako i zainteresiranoj publici {irom svijeta. Za prvi i drugi Evropski Fejsbuk pjesni~ki festival prijavilo se 2010. i 2011. godine po 250 pjesnika iz dvadeset zemalja i oko stotinu gradova, od kojih su blizu 150 pjesnika svake godine uìvo pohodili Festival, dok su ostali u~estvovali preko Facebooka. (M. Radevi})
Bogdanovi~ na FEST-u
Ameri~ki reditelj, glumac, istori~ar i producent Piter Bogdanovi~, ~e{ki oskarovac Jirì Mencl i reditelj i producent Menahem Golan ima}e retrospektive na 40. FEST-u, a sva trojica odràt }e i masterclass studentima umjetni~kih akademija u Beogradu. Bogdanovi~ }e 24. februara u Sava centru i otvoriti 40. FEST, kada }e biti prikazan film Drvo ìvota Terrencea Malicka, dobitnika Zlatne palme u Kanu 2011. godine.
MARIBOR
Mandragola
Ansambl srbijanske opere Mandragola Ivana Jevti}a u produkciji Madlenianuma gostovao je 11. februara na sceni Slovenskog narodnog gledali{~a u Mariboru, u okviru programa Evropske prijestolnice kulture Maribor 2012. Pored izvo|enja opere, u galeriji Slovenj Gradeca otvorena je i izlo`ba iz zbirke Muzeja Zepter.
75
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
U Sarajevu je 12. februara, u 86. godini, preminuo pripovjeda~, romansijer, dramski pisac i pjesnik Advan Hozi}. Hozi} je ro|en u Kotor Varo{i 1926. Pored radiodrama i pozori{nih djela, u njegovom opusu dominantno mjesto zauzimaju romani Dobro}udni ratnici, Tri Je{ina juna~ka dana, Vrabac s pu{kom, Dva i po borca, Dje~aci iz Ulice Zmaja od Bosne... Na Velikoj sceni BNP Zenica 16. februara premijerno je izvedena predstava Nora Nora, koju je prema tekstu slovena~kog autora Evalda Flisara reìrala Lajla Kaik~ija. Ovo je deveta premijerna izvedba u 62. sezoni BNP-a, a uloge u predstavi ostvarili su Lana Deli}, Sneàna Vidovi}, Enes Salkovi} i Sa{a Handì}. U sarajevskoj galeriji Collegium Artisticum otvorena je izlo`ba Ukleti neimar, posve}ena bogatom stvarala~kom opusu arhitekte Bogdana Bogdanovi}a. Kroz fotografije, originalne crteè, planove, knjige i vizuelne zapise predstavljen je Bogdanovi}ev rad, a izlo`ba je realizirana u saradnji Muzeja grada Beograda i Dru{tva arhitekata Beograda sa Arhitektonskim centrom iz Be~a. A iz Sarajevskog ratnog teatra za 19. februar najavili su gostovanje turskih umjetnika, ~lanova grupe Destar, koji }e nastupiti u okviru programa Sarajevske zime. Grupa je formirana 1996. sa ciljem promoviranja tradicionalne turske muzike i kulture. Nastupali su {irom svijeta, a izvode klasi~nu tursku muziku, sema ples i repertoar sufi muzike u tradicionalnom stilu, ~uvaju}i njihovu autenti~nu formu. Projekat Festivala MESS Modul Memorije ove godine odràt }e se od 6. aprila do 9. maja. Iz MESS-a pozivaju gra|ane Sarajeva da im ustupanjem razli~itih predmeta - crteà, dnevnika, igra~ki... - pomognu u realizaciji izlo`be posve}ene ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva. Predmeti se mogu donijeti u prostorije u ulici Halida Naze~i}a 4. Predstavnici BHRT-a i kantautorica Maya Sar potpisali su u Sarajevu ugovor kojim je ozvani~ena odluka da }e ova umjetnica predstavljati na{u dràvu na 57. takmi~enju za pjesmu Evrovizije u Azerbejdànu. Maya Sar je otkrila da pjesma predstavnica BiH nosi naziv Korake ti znam, a spot sa guda~kim orkestrom snimat }e se u Rimu i Istanbulu.
Razgovarala: MAJA RADEVI]
DENAN JUSUFOVI, direktor Meunarodne galerije portreta Tuzla
Tito pod za{titom dràve

najstarija slika datira iz 1918. godine. Kada je rije~ o kolekciji Tito u djelima likovnih umjetnika, ona je formirana u razdoblju od 1988. do 1991. godine i obuhvata 85 djela koja su stvarali neki od na{ih najzna~ajnijih umjetnika, poput Ismeta Mujezinovi}a, Mevludina Ekme~i}a, Dragi{e Trifkovi}a, Ibrahima Bilajca, Pere Jelisi}a i Safeta Zeca. Komisija je jo{ 2006. za{titila kao kulturna dobra ~etiri platna Ismeta Mujezinovi}a koja su izloèna u Domu armije u Sarajevu. Sada su se stekli uslovi da i kompletne dvije pomenute kolekcije budu pod za{titom dràve, jer ova djela uistinu jesu nacionalno blago BiH. Nakon zvani~nog podno{enja aplikacije, pred nama je jo{ mnogo posla, ali se svakako nadamo pozitivnom ishodu, kaè Dènan Jusufovi}, direktor Me|unarodne galerije portreta Tuzla. U narednih godinu dana ~lanovi Komisije za nacionalne spomenike BiH }e pregledati predloène kolekcije, a potom donijeti odluku.
Predstavnici Me|unarodne galerije portreta Tuzla zatraìli su od Komisije za nacionalne spomenike BiH da se kolekcije Ismet Mujezinovi} i Tito u djelima likovnih umjetnika iz fundusa ove Galerije uvrste na listu pokretnih kulturnih dobara BiH. Kolekcija Ismet Mujezinovi} sadrì 2.085 djela, a
EMIR HADIHAFIZBEGOVI, glumac
EMIR HAD@IHAFIZBEGOVI]
Film nosi jednu poruku kako ìvimo u dehumaniziranom svijetu
76
ALMIR IMIREVI, dramski pisac
...kad bi ovo bio film... o opsadi Sarajeva

U Narodnom pozori{tu Sarajevo po~ele su probe za predstavu ...kad bi ovo bio film... prema Va{em tekstu, a u reìji Dine Mustafi}a. Pri~a je to o jednoj porodici i opsadi Sarajeva u pet scenskih prizora, a sam naslov neizbje`no asocira na va{ najpoznatiji dramski tekst, Kad bi ovo bila predstava... Svaki tekst koji sam napisao ljudi su nekako, na ovaj ili onaj na~in, poredili sa Kad bi ovo bila predstava... I zato sam odlu~io da napravim svojevrstan komentar na taj tekst i tako je nastao ...kad bi ovo bio film... @elio sam da kroz pri~u o Sarajevu pod opsadom i jednoj familiji koja ìvi u tom vremenu pokaèm svoj odnos prema svim tim doga|ajima iz 90-ih, te da u jednom smislu uhvatim vlastiti odraz, petnaest godina stariji. Ovaj tekst je mnogo mirniji u odnosu na Kad bi ovo bila predstava... Ljudi vole re}i kako je to pri~a o porodici koja se raspada, ali ja ne mislim tako. To je pri~a o porodici koja doìvi razne nesre}e, ali i dalje ostaje sretna porodica. Kao {to i rat ostaje tema od koje se ne moè pobje}i, bilo na umjetni~kom, ili na li~nom planu? Ono {to bi bila neka vrsta motiva ili ideje ovog teksta je da sada ìvimo u vremenu u kojem smo sami sebi dokazali kako su pogre{ne one narodne umotvorine tipa poslije rata, ko preìvi, je{}e zlatnim ka{ikama. [to se ti~e rata kao teme, to je ne{to {to je naprosto dio nas i jedino {to se trebamo truditi jeste da te ratne pri~e i teme budu smislene, da iz njih u~imo i pomjeramo se, korak po korak, u pravom smjeru. Premijera predstave planirana je za 13. april, a jo{ nam je ostalo da kaèmo ko je sve, pored reditelja Mustafi}a, u autorskom i gluma~kom timu? Uloge tuma~e Miralem Zub~evi}, Nada \urevska, Aldin Omerovi}, Jasna @alica, Izudin Bajrovi}, Ermin Sijamija i Aleksandar Seksan. Scenograf je Drago Broz, kostimograf Blagoj Micevski, a muziku radi Damir Imamovi}. êtiri muzi~ara svira}e na sceni i oni su dio predstave.
Smrt ~ovjeka na Balkanu u jednom kadru

Glumac Emir Hadìhafizbegovi} krajem pro{le godine sa beogradskim rediteljem Miroslavom Mom~ilovi}em zavr{io je snimanje filma Smrt ~ovjeka na Balkanu, u kojem tuma~i glavnu ulogu. Radi se o veoma zanimljivom projektu koji je realiziran sa skromnim budètom od oko 10.000 eura, a cijeli film snimljen je u jednom kadru. U jednom stanu u Beogradu poznati kompozitor izvr{i samoubistvo. Ja glumim njegovog prvog kom{iju, koji prvi ulije}e u stan, a zatim se tu okuplja i ostatak kom{iluka, pa dolazi mrtvozornik, Hitna pomo}, forenzi~ar... I onda se otvori fla{a rakije i po~inje neka pri~a koja zapravo nema veze sa tragedijom koja se desila, svi se bave svojim problemima... To je zapravo jedna trivijalizacija ìvota, a sve {to se doga|a u stanu snima se kamerom koju je postavio sam pokojnik u èlji da se zabiljeè reakcije onih koji }e dolaziti da ga opla~u, pri~a Hadìhafizbegovi}. Pored njega, uloge u novom Mom~ilovi}evom filmu tuma~e Nata{a Ninkovi}, Anita Man~i}, Rale Milenkovi}, Mirjana Karanovi}, Nikola \uri~ko, Nikola Kojo, Branislav Trifunovi}... Zanimljivo je da je cijeli film pripreman kao pozori{na predstava. Nikada u svojoj karijeri nisam radio tako neobi~no djelo u smislu filmske estetike i koncepta. Entuzijazam na setu bio je nevjerovatan, osje}ali smo se kao da smo studenti glume i
Miroslav Mom~ilovi}
pripremamo neki veoma vaàn ispit. Film nosi jednu poruku kako ìvimo u dehumaniziranom svijetu, svijetu sru{enih sistema vrijednosti u kome je ljudski ìvot do te mjere trivijaliziran i vodi u bizarno da ve}ina nas zapravo ìvi imitaciju ìvota. Nezahvalno je prognozirati, ali ~ini mi se da smo napravili film koji }e publika jako, jako voljeti, zaklju~uje Emir Hadìhafizbegovi}. Film je trenutno u fazi postprodukcije, a trebao bi biti premijerno prikazan na prolje}e.
77
PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}
osljednji put Fidel Castro je umro u Miamiju u avgustu 2007. kada su dva lista iz Kolumbije i Bolivije objavila pri~u da je lider kubanske revolucije preminuo. Vijest se toliko pro{irila da je venecuelanski predsjednik Hugo Chaves smatrao neophodnim da to javno demantira. Razgovarao sam sa njim prije nekoliko dana povodom ro|endana. Fidel pi{e, objavljuje tekstove, rekao je Chaves za svog duhovnog oca. Svi }emo mi jednog dana umrijeti, ali Fidel je jedan od onih kojem se to nikada ne}e desiti. Stotine hiljada Kubanaca koji su izbjegli u SAD pripremili su slavlje.
Besmrtni Fidel P
O posljednjoj najavljenoj smrti i o haosu koji je zavladao ameri~kim medijskim prostorom usred ljeta 2007. godine nedavno je objavljena knjiga Bez Fidela najavljena smrt. [tivo nije izazvalo bogznakakvu pa`nju jer o tome kako je CIA poku{avala da otruje, ubije ili saplete Castra napisani su tomovi knjiga i svjedo~enja i u SAD-u i van njih. Castro je ipak nadìvio deset ameri~kih predsjednika, a jo{ je Bobby Kennedy (1962.) po bilje{kama CIA-e, rekao grupi kontraobavje{tajaca da je rje{enje kubanskog problema apsolutni prioritet za SAD, sve ostalo je manje va`no. Odonda su svakojaki izumi u va{ingtonskom obavje{tajnom centru isprobani ili pohranjeni za neko zgodnije vrijeme. U akciji za likvidaciju Castra planirani su svakakvi bojni otrovi, od pilula i eksplozija u cigari do toalet papira koji je na kubanske seljake trebalo da pada iz aviona âk se i najozbiljniji ameri~ki analiti~ari smiju CIA-inoj naivnosti. Fidel je za CIA-u postao besmrtan. U memoarima Fidel i Raul, moja bra}a, tajna istorija, Juanita Castro priznalaje da je i sama bila u CIA-i jo{ 1961. godine, ali ni to nije bilo veliko iznena|enje. Ona je, kako tvrdi, bila angaòvana da pomogne Washingtonu da se iz kubanskih zatvora izbave ameri~ki agenti. Radila je na humanitarnoj i dobrovoljnoj bazi, kako je povodom svoje knjige izjavila medijima u Miamiju. Jo{ 1964. prebjegla je u Ameriku i od tada ni rije~ nije progovorila ni sa Raulom ni sa Fidelom. Ali, kako tvrdi, nema namjeru slaviti kada jednog dana Fidel zaista umre. I kolumbijski nobelovac Gabriel Garsia Marquez bio je pra}en i prislu{kivan zbog svog vi{edecenijskog bliskog prijateljstva sa Fidelom Castrom. Na njega se okomila meksi~ka obavje{tajna slu`ba, smatraju}i ga kubanskim agentom. Meksi~ke vlasti pratile su ga jo{ od 1967. od kada se sa supr u gom nastanio u Meksiku. Objelodanjeni dokumenti objavljeni su u meksi~kom dnevniku Universal. Iste godine kada je dobio Nobelovu nagradu (1982.), pisca Sto godina samo}e, meksi~ki obavje{tajci ocijenili su kao prokubansku i prosovjetsku osobu koja slu`buje kao propagandni agent Kube. [to se Fidela Castra ti~e, on je jo{ prije nekoliko godina izbrojao da je Washington 600 puta poku{ao da ga likvidira. Ali u eseju objavljenom pod nadnaslovom drugarske refleksije, on àli {to su ameri~ki turisti ugrozili njegov narod, naro~ito one Kubance koji imaju brojne ro|ake u SAD-u. Od svinjske gripe (prenesene iz Amerike preko Amerikanaca koji posje}uju svoje ro|ake na Kubi) zaraèno je 800 Kubanaca, a sedam ih je umrlo. Zbog sankcija, me|utim, Kuba nije mogla uvesti vakcinu i lijekove iz SAD-a.
78
PATINASTA KUTIJA
Voli bli`njeg svoga

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
KURT COBAIN, GENIJALAC

Grupa Nirvana objavila je samo tri albuma, ali je ve} dvadesetak godina, ~vrsta i stamena, u antologiji rocka
Kurt Cobain bi, da je kojom sre}om ìv, 20. feburara ove godine proslavio ~etrdeset i peti ro|endan. A ro|en je u Aberdeenu, u saveznoj dràvi Washington. Jedan je od onih koji se mogu prona}i u tu`noj rubrici Klub 27 ili Zauvijek 27. Dakle, u nizu muzi~ara koji su preminuli u toj ìvotnoj dobi, uz Jima Morrisona, Janis Joplin, Jimyja Hendrixa, Briana Jonesa i Amy Winehouse. Sve odreda vrsni glazbenici, planetarno popularni, u najplodonosnijim godinama ìvota svog... Kakva tragedija! Dakle, govorimo sada o Kurtu Cobainu, tom genijalcu, pjesniku, kompozitoru, gitaristi i pjeva~u grupe Nirvana, jednoj od onih ekipa ~iji je grunge val, po~etkom devedesetih, zapljusnio obale svih dràva koje imaju more. Ali i Ma|arsku, koja ga, kao {to znamo, nema. Nirvanu je osnovao junak na{e pri~e u saradnji sa bas gitaristom Kristom Novoselicem. A onda su prona{li i bubnjara, Davea Grohla, danas {efa izvrsne grupe Foo Fighters. Objavili su 1989. svoj prvjenac Bleach, a dvije godine kasnije i Nevermind, jedan od najzna~ajnijih albuma u istoriji rocka. I nakon toga samo jo{ jedan: In Utero, 1993. godine. Tri albuma, tri skretnice prema antologiji glazbe. Ali, uz rock ide i, je li... Put u beskraj ~ovjeka koji je prvu gitaru kupio za svoj ~etnaesti ro|endan. A deset godina kasnije objavio je Nevermind i fantasti~nu kompoziciju Smells Like Teen Spirit. [ta bi bilo od Kurta da je bio iole disciplinovaniji, to dragi Bog zna. A On, ako je za utjehu, opra{ta Velikima! Kurt Cobain preminuo je 5. aprila 1994. godine.
STRIP ARTIST
79
HAVLE): SAMIR HODOVI (VELA eam

by ALMIR PANJETA
U Sarajevu se nekad osj kao Eugen Savojski
1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Izdao sam ve}, slabo mi pratite rad, izgleda.
2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete se probuditi? Uvijek sam se budi o kad ne treba.
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa vojski. ski, a drugi kao Eugen Sa Jedan dan vrhun
4. [ta morate imati u friìderu? Je l ovo ono pitanje gdje svi odgovaraju struje? 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Tifu, Alena i Bebeka, i da se furamo 4 asa fazon po pustom ostrvu. 6. [ta svaka èna mora imati u nov~aniku, a mu{karac u ta{ni? Moju samoljepljivu sli~icu. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Nacho Vidal.
8. Da je danas smak svi jeta {ta biste sutra u~inil i? Potraìo bih Michaela J. Foxa da vidim je l mu onaj auto jo{ radi.
9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Meteoropata. 10. Jeste li meteoropata? Nekad bio. 11. Koliko ima istine u izreci: Ne dade se usranom do potoka? Od mora do Save, Od Drine do Une. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup? Treba probati i jednu i drugu opciju, {to da ne. 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna Me~ka? Divim joj se, uz dozu ljubomore.
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Na koji nivo vlasti mislite? Op{tinski? Kantonalni? Federalni? Dràvni? 15. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i? Backey Jaki} Style. 16. Vjerujete li da u radiju ìve mali ljudi? Nemam neki posebno duhovit odgovor na ovo pitanje, a slomih se ìv da ga skontam. Ni{ta, idemo dalje. 17. S kim biste voljeli otplesati tango? Ne znate je vi.
18. Osoba koja vas ìvcira? Niko me ne ìvcira u posljednje vrijeme. 19. Tange ili badi}? Morao sam pogledati na Google da vidim {ta je badi}, a ako je to ono {to se pojavi kao prvi rezultat, onda badi}. 20. [ta obla~ite kad èlite izgledati sexy? Odje}u malo mondurnijeg drvosje~e.
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Da {to prije odu u najbliù trafiku i kupe album sa mojim samoljepljivim sli~icama.
80
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba
Vi znate za{to smo najbolji!

Slobodna Bosna 797

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Slobodna Bosna 797

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 797

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROF.DR.

ESAD ]IMI]: SILOVANJE KAO RATNA STRATEGIJA

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

U ZEMLJI KRVI I LEDA

WEB PORTAL SLOBODNE BOSNE

60 BERLINALE, [EZDESET I DRUGI PUT

34 HAP[ENJE LUKE BOJOVI]A

16 BANKAR NA ^ELU VIJE]A MINISTARA BiH

SOCIOLO[KE TEZE DOKTORA ]IMI]A

30 SLU^AJ BAZNE HEMIJE AZOT

Mr{avi rezultati rada Kantonalnog tu`iteljstva Sarajevo u 2011. godini

Vijee ministara, napokon

16.2.2012. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

NOVI SRBIJANSKI ^IVILUK: PRAVDA ZA SR\ANA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

TREBINJE PO MJERI ^OVJEKA TREBINJE PO MJERI ^OVJEKA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 9. FEBRUAR

PONEDJELJAK, 13. FEBRUAR

SUBOTA, 11. FEBRUAR

UTORAK, 14. FEBRUAR

PETAK, 10. FEBRUAR

SRIJEDA, 15. FEBRUAR

NEDJELJA, 12. FEBRUAR

Direktorica FIPA-e Jelica Gruji} eliminirala iz uprave Hrvate i Bo{njake

Od etiri termobloka u TE Tuzla, u pogonu je jo samo jedan, i to najmanji

TIHI] POBIJEDIO, AKTIV @IV

Tihieva frakcija u sarajevskoj organizaciji SDA porazila frakciju Abdulharisa ete

Vjerujete li da e Vijee ministara predvoeno Bevandom biti efikasnije od prethodnog?

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

16.2.2012. I SLOBODNA BOSNA

NA SVAKOM PREPRODATOM MEGAVATU BOSANSKE STRUJE BEOGRADSKI RUDNAP ZARA\UJE 3 EURA

KRE[I] DEMANTIRAO PREMIJERA NIK[I]A

MANJAK STRUJE POSVA\AO ENERGETSKU MAFIJU

LJUTNJA BEOGRADSKOG PARTNERA

16.2.2012. I SLOBODNA BOSNA

TUPI UGAO ENERGETSKOG TROUGLA

IZVOZ STRUJE IZ SARAJEVA U MOSTAR

MILIONSKI GUBICI MOSTARSKE ELEKTROPRIVREDE

Rudnap kupuje bosansku struju po 55, a prodaje po 57,8 eura

(NE)UPU]ENI PREMIJER (NE)UPU]ENI PREMIJER

SLOBODNA BOSNA I 16.2.2012.

MANJAK STRUJE POSVA\AO ENERGETSKU MAFIJU

Iz pogona ispala tri termobloka

PRAVDANJE VI[OM SILOM

[tedim ispred svih Nova kampanja MOJE BANKE

16.2.2012. I SLOBODNA BOSNA

BANKAR NA ^ELU VIJE]A MINISTARA BiH

predsjedavajui Vijea ministara BiH

Manimo se mahale, vrijeme je da svi po~nemo zajedno raditi

KAKO JE USVOJEN PRORA^UN ZA PRO[LU GODINU

VJEKOSLAV BEVANDA, DR@AVNI PREMIJER

AMBICIOZAN START OPTIMISTI^NOG PREMIJERA

16.2.2012. I SLOBODNA BOSNA

BANKAR NA ^ELU VIJE]A MINISTARA BiH

DOBAR PO^ETAK NOVOG SAZIVA VIJE]A MINISTARA

OBUSTAVA MEDIJSKOG RATA

VJEKOSLAV BEVANDA, DR@AVNI PREMIJER