Srednja kola Nikola op Jajce

MATURALNI RAD
Predmet: Tema:

GOSPODARSTVO TRINE STRUKTURE

Mentor: Zdravko Jajalo, prof.

Uenica: Arnela Durek Jajce, maj/ svibanj 2012. godine

Sadraj:
Uvod........................................................................................................................3 TRINE STRUKTURE.....4 1. Trite.................................................................................................................4 2. Trine strukture.................................................................................................4 2.1. Potpuna konkurencija........................................................................................................4 2.2. Monopoli............................................................................................................................5 2.3. Oligopoli.............................................................................................................................5 2.4.Ograniena konkurencija....................................................................................................5 3. Temeljne trine strukture..................................................................................6 3.1. Savrena konkurencija........................................................................................................6 3.2. Ravnotea poduzea u savrenoj konkurenciji.................................................................10 4. Nesavrena potpuna konkurencija.....................................................................11 4.1. Nesavrena konkurencija na strani potranje...................................................................11 4.2. Monopol............................................................................................................................11 4.3. Duopol..............................................................................................................................13 4.4. Oligopol............................................................................................................................13 NOVINSKI LANAK...............................................................................................................16 Zakljuak ...............................................................................................................17 Literatura..............................................................................................................18

- 18 -

Uvod:
Sa predmetom GOSPODARSTVO prvi put smo se susreli u drugom razredu srednje Ekonomske kole, kada smo i obradili temu TRINE STRUKTURE. U dogovoru sa profesorom Zdravko Jajalo za svoj maturalni rad sam uzela gore navedenu temu.Maturalni rad je podjeljen na etiri dijela: (1) Trite, (2) Trine strukture, (3) Temeljne trine strukture, (4) Nesavrena potpuna konkurencija. U prvom dijelu se govori o tome ta je to trite i openito o tritu. U drugom dijelu imamo uvod u temu, te se u ovom dijelu donekle objanjava ta to obuhvata tema Trine strukture. Trei dio Temeljne trine strukture, kako mu i sam naziv kae temeljno objanjava trine strukture, te ulogu savrene konkurencije. Za razliku od treeg dijela u kome smo spominjali savrenu konkurenciju, u etvrtom dijelu se govori o Nesavrenoj potpunoj konkurenciji. Maturalni rad je popraen primjerima, pratein slikama, te na kraju svoga rada imam novinski lanak koji se odnosi na dobavljae struje u Bosni i Hercegovoni, koji naravno uivaju monopol u ovoj dravi.

- 18 -

Nikad neu samo stajati sa strane, kao promatra - radije u aktivno sudjelovati u igri. Donald Trump

TRINE STRUKTURE 1. Trite

Trite prema najkraoj susreu ponuda i potranja. definiciji predstavlja mjesto gdje se

Kupnja i prodaja se mogu obavljati i bez nazonosti robe (na burzama i drugim tritima), pa ak i bez izravnog kontakta kupaca i prodavaa, kao pri kupnji prema katalogu, putem telefona, faksa, interneta i slino. Zbog toga se trite definira kao stalan i organiziran oblik dovoenja u kontakt ponude s potranjom roba i usluga. Trite je istodobno i mehanizam kojim se reguliraju odnosi prodavaa i kupaca u uvjetima u kojima sudionici razmjene ili kupoprodaje ostvaruju svoje ciljeve i interese, zbog kojih i stupaju u meusobne odnose.

2. Trine strukture
Trine strukture obuhvaaju save sudionike na nekom tritu, sve pratee djelatnosti, npr. na tritu penice sudionici su poljoprivrednici, mlinovi, pekarska industrija, osiguranje, prijenos, carinjenje, inspekcije. U najjednostavnijoj trinoj strukturi imamo samo jednog prodavaa, trgovca, veletrgovca i dravu. U stvarnosti prodavaa moe biti jako puno kao i trgovaca u odnosu na trite, mjenjaju se skoro svakodnevno. Najpoznatije trine strukture su: potpuna konkurencija monopoli oligopoli ograniena konkurencija

- 18 -

2.1.Potpuna konkurencija
Potpuna konkurencija podrazumjeva da postoji puno kupaca i puno prodavaa na nekom trtu. Ni jedan prodavatelj nije dovoljno jak da znaajno utjee na koliinu proizvodnje i cijene na nekom tritu, jednako tako ni jedan kupac (npr. Trite brana). Drava se vrlo rijetko mijea u djelovanje ovog trita. Drava e se umijeati samo onda kada neki proizvod od strateke vanosti prebrzo i previe poskupi. Veina roba s ovog trita cijenu ne dogovora na burzi, ve se odreuje na osnovu ponude i potranje. Prodavai se vrlo rijetko odluuju da samostalno spuste cijene ili ih podignu. Ako neki prodava smanji cijenu, smanjit e i ostali, a ako neko podigne cijenu bez preutnog govora onda e ga ostali pustiti da doslovice propadne.

2.2.Monopoli
Monopol je situacija kada na tritu ima jedan veliki proizvoa koji kontrolira kontrolira cijelu ili veliku koliinu trita. Monopson je monopolist kupac. Svaki bi poduzetnik htio postati monopolista zato to samo na taj nain samostalno pdreuje cijenu, konkurencija je preslaba, odreuje koju e koliinu proizvesti, uvjete garancije te ima maksimalan profit. Monopoli se najvie javljaju u podruju elektroprivrede, vodoprovrede, komunalni usluga i sl. Monopsoni se rijee javljaju zbog toga to je po prirodi stvari drava monopson. Pored drave monopson moe biti svako veliko poduzee koje nabavlja velike koliine neke robe. 2.3. Oligopoli Oligopol je situacija kada na nekom tritu postoji 2-10prodavatelja iste ili vrlo sline robe. Ako se pojavi obrnuta situacija, tj. da ima 2-10 kupaca govorimo o oligopsonu. Kod oligopola su svi prodavai poprilino jednaki kvaliteta a samim time i cijene. Najbolji primjer ovakvog trita je bankarsko trite BiH gdje se naprosto natjeu ( UniCredit, Hipo, Raifeisen, BancaIntesa). Oligopoli se umjesto cijenom najee natjeu prateim uslugama, npr. paketima proizvoda ili uvjetima plaanja, brzini obavljanja posla, i sl..

2.4.Ograniena konkurencija
Postoje brojna trita koja nisu ni monopoli ni oligopoli a ni potpuna konkurencija. im se drava pone mjeati u samostalno djelovanje trita pojavljuju se udni oblici, npr. neke cijene su preniske a neke previsoke u odnosu na svijetsko trite. Razlog je taj to ova dva sektora pokrivaju dravna poduzea koja imago previe djelatnika i previsoke plae. Najpoznatije je trite nafte gdje su se zemlje izvoznice nafte ujedinile u OPEC (engl. Organization of the Petroleum Exporting Countries) kako bi sprijeile izvoz svoje nafte po nerealno niskim cijenama. Ovakvo dogovareno formiranje cijena nafte poznato je kao naftni kartel. Drava se bori protiv ograniavanja konkurncije jer se na taj nain tite i sami proizvoai. to je vei stupanj konkurencije na nekom tritu koliine proizvodnje su vee, cijene su manje, a zaposlenost u porastu.

- 18 -

3. TEMELJNE TRINE STRUKTURE 3.1.Savrena konkurencija

Uslovi za postojanje savrene konkurencije
Trite savrene konkurencije je trite u kome ekonomski zakoni djeluju neprimjetno, Da bi smo nazvali jedno trite savreno konkurentnim , ono kao takvo mora ispunjavati nekoliko uslova: kupci i prodavai odreuju cijene broj firmi ili uesnika na tritu je veliki proizvodi firmi su homogeni ili identini izlaz i ulaz na trite ili granu je slobodan i jeftin trite je u potpunosti informisano poduzetnika firma vri maksimizaciju profita na odreenom nivo prodaje

Slika1. Konkurencija mora postojati

Savreno konkurentno trite je trite na kojem sve tvrtke proizvode identine proizvode, a svaka je tvrtka tako mala da njen izbor razine proizvodnje ne utjee na cijelu industriju. Ulazak na takva trita je lak, ukoliko se ukae prilika za ostvarivanjem profita. Takoer, ukoliko ponu gubiti novac izlazak je lak. Pretpostavke savrene konkurencije su: preuzimanje cijena (price taking), homogenost proizvoda, slobodan ulaz i izlaz.

- 18 -

Preuzimanje cijena
Na tritu konkuriraju mnoge tvrtke, pa se svaka tvrtka za svaki svoj proizvod susree s veim brojem izravnih konkurenata. Budui da je prodaja svake pojedinane tvrtke ini samo manji dio trita, njene odluke nemaju nikakvog utjecaja na cijene na tritu. Stoga svaka tvrtka preuzima trine cijene kao zadane. Dakle, na savreno konkurentskim tritima pojedinane tvrtke su preuzimatelji cijena (price-takers). Preuzimatelj cijena je tvrtka koja nema nikakvog utjecaja na trine cijene, pa stoga uzima trine cijene kao zadane.

Homogenost proizvoda
Do preuzimanja cijena najee dolazi na tritima gdje tvrtke prodaju identine ili gotovo identine proizvode. Kad su proizvodi svih tvrtki na tritu savreno zamjenjivi, odnosno kad su homogeni, nijedna tvrtka ne moe podignuti cijene svojeg proizvoda iznad konkurencije bez da joj znatno opadne prodaja. Veina poljoprivrednih proizvoda je homogena (kukuruz, penica, jeam...), kao i nafta, benzin, sirovine poput bakra, eljeza, drva, pamuka i slino. Ekonomisti takve homogene proizvode nazivaju robama. Sve ove robe imaju ista svojstva, te ukoliko se neka tvrtke odlui podii cijenu, prodaja e joj opasti.

Slobodan ulaz i izlaz

Slika2. Savrena konkurencija

Slobodni ulaz i izlaz je situacija u kojoj ne postoje ogranienja u vidu posebnih trokova koji bi tvrtki oteali ulaz (izlaz) u neku industriju. Kupci mogu lako zamijeniti jednog

- 18 -

dobavljaa drugim, a dobavljai mogu neometano izlaziti i ulaziti na trite. Radi se o ulasku na trita u koja pridolica ne mora ulagati velika sredstva, tako da joj je i izlazak ako pone gubiti novac lagan. Budui da je pojedinana konkurentna tvrtka preuzimatelj cijena, krivulja potranje D s kojom se suoava dana je ravnom crtom. Kad se pojedinana tvrtka suoi s vodoravnom krivuljom potranje, to znai da moe prodati dodatnu jedinicu proizvoda bez sputanja cijena. Dodatna jedinica proizvoda poveava ukupne prihode tvrtke za iznos koji je jednak cijeni. Krivulja potranje (D) s kojom se pojedinana tvrtka suoava na konkurentnom tritu predstavlja istovremeno tvrtkinu krivulju prosjenog i graninog prihoda. Uzdu krivulje potranje, granini prihod, prosjeni prihod i cijena imaju iste vrijednosti.

D = P = AR = MR

Savreno konkurentna tvrtka treba izabrati razinu proizvodnje pri kojoj je granini troak jednak cijeni: MC(q) = MR = P Uvjet za maksimiranje profita glasi: Granini prihod (MR) je jednak graninom troku (MC) u toki u kojoj krivulja graninog troka raste. Cijena (P) mora biti jednaka ili vea od minimalnog prosjenog varijabilnog troka (AVC).

PAVC

Pravilo o razini proizvodnje: ako tvrtka proizvodi, to bi trebalo biti na razini na kojoj je granini prihod jednak graninom troku. U kratkom roku poduzee ostvaruje ekstraprofit. Tvrtka moe poslovati s kratkoronim gubitkom jer oekuje da e zaraditi profit u budunosti kad cijena njenog proizvoda poraste ili troak proizvodnje padne. U kratkom roku dozvoljavamo poduzeu da posluje i sa gubitkom u visini FC. Sve dok je trina cijena P AVC poduzee treba nastaviti s proizvodnjom. Pravilo zatvaranja: tvrtka treba zatvoriti pogone kad je cijena njenog proizvoda uz razinu proizvodnje pri kojoj se maksimizira profit manja od prosjenog ekonomskog troka, odnosno prosjenog varijabilnog troka AVC

- 18 -

Da bi se maksimizirao profit potrebno je ispuniti 2 uvjeta:

1. MR = MC nuni uvjet

= TR TC d / dQ = 0 dTR / dQ dTC / dQ = 0 dTR / dQ = dTC / dQ Kako je dTR / dQ = MR, i dTC / dQ = MC Slijedi da je : max (TR-TC) u toki (Q) gdje je MR = MC Obrazac MC = MR ima ope znaenje u podruju maksimalizacije profita i primjenjuje se pri odreivanju toke ravnotee u svim trinim stanjima. 2. ( nagib MR) < ( nagib MC) dovoljan uvjet d2 / dQ2 = d2TR / dQ2 d2TC/dQ2 d2 / dQ2 < 0 d2TR / dQ2 d2TC / dQ2 < 0 d2TR / dQ2 < d2TC / dQ2

Ako je MC<MR ukupni se profit nije maksimizirao i poduzeu se isplati poveati proizvodnju Ako je MC>MR razina ukupnog profita se smanjuje i poduzeu se isplati smanjiti proizvodnju Ako je MC = MR kratkoroni se profiti maksimiziraju. Kako je u savrenoj konkurenciji granini prihod MR jednak cijeni P, to znai da e poduzee maksimizirati profit pri onom obujmu proizvodnje kod kojeg su granini trokovi jednaki cijeni MC = P Uvjet maksimizacije profita konkurentnog poduzea u dugom roku: p = LRMC, u dijelu gdje LRMC raste p LRATC

- 18 -

U dugom roku nema fiksnih initelja proizvodnje pa nema ni fiksnih trokova. U dugom roku, svi su trokovi varijabilni poduzee moe sve proizvodne inpute prilagoavati zahtjevima proizvodnje. Radi poveanja outputa, poduzee proiruje svoje kapacitete i zapoljava vie proizvodnih initelja. U dugom roku razina proizvodnje konkurentne tvrtke koja maksimizira profit trebala bi se nalaziti u toki u kojoj su dugoroni granini trokovi (LRMC) jednaki cijeni (P). Za razliku od kratkog roka, u dugome roku poduzee ne ostvaruje ekstraprofit, ve samo normalan profit: - zbog slobodne ulaska/izlaska iz grane, poduzea privuena ekstraprofitom ulaze u granu - krivulja agregatne ponude pomie se udesno, to uzrokuje pad cijena na tritu - pad cijene postupno smanjuje ekstraprofit i svodi ga na razinu normalnog profita. Uz pretpostavku zadovoljenja uvjeta maksimizacije profita konkurentnog poduzea dugog roka ( p = LRMC; pLRATC): - ravnotea poduzea dugog roka ujedno je i ravnotea kratkog roka: p = MR = AR = d = LRMC = LRATC = SRMC = SRATC - ravnotea poduzea je i najnia toka krivulje LRATC, to znai da nema rasipanja resursa - ravnotea poduzea je i optimalna razina proizvodnje dugog roka ( ekonomija/disekonomija obujma)

3.2.Ravnotea poduzea u savrenoj konkurenciji

Ravnotea poduzea je pojam koji oznaava nivo proizvodnje pri kojem poduzee ostvaruje maksimalni profit. A to je onaj nivo pri kojem je granini prihod jednak graninom troku. S obzirom da je cijena dana veliina, uesnik u savrenoj konkurenciji svoj ravnoteni poloaj postie prilagoavanjem obujma proizvodnje. Jedna od predpostavki konkurentnog stanja je maksimirajue ponaanje ekonomskih subjekata. Prema tome, ravnoteno stanje poduzea u ovim uvjetima odreeno je maksimalnim efektima, odnosno maksimalnim profitom ili dobitkom, a ono se nalazi u taki gdje je najvea razlika izmeu ukupnog prihoda i ukupnih trokova (TR TC), odnosno tamo gdje krivulja trokova i krivulja ukupnog prihoda imago najvei razmak.

- 18 -

4. Nesavrena potpuna konkurencija

4.1.Nesavrena konkurencija na strani potranje
Monopson: takvo trino stanje gdje je samo jedan kupac na strani potranje. Duopson: takvo trino stanje u kojoj na strani potranje sudjeluju samo dva kupca. Oligopson: takvo trino stanje gdje na strani potranje sudjeluje vie kupaca. Razlika izmeu monopola ponude i potranje je u tom to monopoli ponude ele nametnuti cijenu viu od ravnotene dok monopoli potranje ele ostvariti cijenu niu od ravnotene.

Nepotpuna konkurencija je takvo stanje na tritu u kojem postoji jedan ili vie subjekat koji mogu utjecati na formiranje cijena i koliina koje se nude ili trae. poljedice tog stanja su : 1. previsoke cijene 2. manja potronja 3. visoki trkovi 4. manja efikasnost Trite nepotpune konkurencije je ono gdje: 1. postoji mogunost odreivanja cijena od strane kako ponude tako i potranje. Pretpostavka te mogunosti je ogranieni broj privrednih subjekata. 2. Privredni subjekti na tritu nesavrene konkurencije su price makeri. U svojoj poslovnoj politici se rukovode odreivanjem cijena i koliina. 3. Postoji vea ili manja ogranienost ulaska i izlaska drugih privrednih subjekata u granu. 4. Za razliku od savreno konkurentnih poduzea ija je krivulja potranje horizontalna krivulja potranje poduzea u nepotpunoj konkurenciji je negativnog nagiba. U nepotpunoj konkurenciji postoji snana dravna intervencija u ekonomske precese. dava moe poticati potpunu konkurenciju pomou protumonopolistkog zakonodavstva. Vrste nesavrene konkurencije: monopol duopol oligopol

4.2.Monopol
Oblik nesavrene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno poduzee. Javlja se u proizvodnji onih dobara i usluga koji nemaju svojih supstituta. Javlja se u onim privrednim granama u kojima je ulazak konkurentima veoma otean ili onemoguen. Monopolno trite predstavlja stanje dijametralno suprotno od trine

- 18 -

konkurencije. Monopol nastaje kao rezultat postojanja barijera koje prema ostalim konkurentima uvode kompanije koje su bile prve prisutne na tritu.

Slika3. Nekoliko puta osuivan za monopol

Izvor monopolske moi

Do pojave monopola mogu dovesti brojni razlozi: 1. Nadzor nad sirovinama est sluaj u nekim granama industrije. Tako, poduzee koje ima nadzor nad nekom rudom, npr boksitom, moe postati monoploist u proizvodnji aluminija. 2. Vlasnitvo nad patentima poduzee koje ima patent za proizvodnju, npr., specifinih strojeva, moe postati jedini proizvoa tih dobara 3. Politika cijena esto, poduzee koje prvo zapone s proizvodnjom nekog dobra, voenjem politike cijena onemoguuje konkurente i postaje monopolist 4. Prirodni monopol prirodni monopol imaju poduzea iji AC snano padaju s poveanjem proizvodnje zbog velike ekonomoije opsega, pa takvo poduzee moe proizvoditi ukupnu proizvodnju grane djelotvornije nego to bi to uinila mnoga poduzea zajedno. To je est primjer u distribuciji.

- 18 -

Slika4. Primjer monopola

Monopolistika konkurencija
Oblik nesavrene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj poduzea razliite veliine. Proizvodi su meusobno diferencirani po nekom svom obiljeju to takvom poduzeu daje prednost pred konkurencijom. Ulazak konkurenata na takvo trite je relativno lagan jer nema znaajnijih prepreka Obzirom na navedena obiljeja monopolistika konkurencija je najblia savrenoj konkurenciji. Primjer ovakvog trita je trgovina na malo.

Ravnotea u uvjetima monopola

Polazei od predpostavke da je cilj monopolista maksimiranje profita, postavlja se pitanje, pri kojem obujmu proizvodnje prodaje i pri kojem nivou cijene on moe ostvariti taj cilj. S obzirom da je jedini prodava na tritu on ima mogunosti da kombinira i koliinu proizvodnje i nivo cijene. Kod monopola cijena se nalazi u obrnutom odnosu s obujmom proizvodnje. to je obujam proizvodnje vei, vea je i ponuda na tritu. S poveanjem ponude cijena pada pri danoj potranji. Zato svaka dodatna koliina proizvoda nee dati isti prirast ukupnog prihoda. Ukupan prihod u poetku raste s poveanjem prodaje, iako cijena pada, i postupno dostie svoj maksimum, da bi poslije te take postajao sve manji i manji, i pored toga to se koliina prodaje i dalje poveava.

4.3.Duopol

- 18 -

Oblik nesavrene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontroliraju dva poduzea. Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima veoma otean. Proizvodi duopolista mogu biti homogeni, ali i diferencirani.

4.4.Oligopol
Oblik nesavrene konkurencije u kojoj nekoliko poduzea sudjeluje u cjelokupnoj ponudi. Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima otean. Proizvodi oligopolista su homogeni ali i diferencirani. Tipino oligopolno trite je trite automobila. Osnovni faktori koji odreuju oligopolsku strukturu na tritu su tehnoloki trokovi poslovanja. Oligopol je predodreen za one grane gdje su prisutna velika kapitalna ulaganja i gdje postoji ekonomija obima.

Skila5. Primjer oligopola

- 18 -

Slika6. Monopol i oligopol nisu dobri za gospodarstvo

Klasifikacija oligopola
1. Obzirom na homogenost proizvoda kojeg poduzee proizvodi, odnosno mogunosti njegove supstitucije: a.) homogeni ( isti) oligopoli b.) nehomogeni oligopoli 2. Obzirom na broj poduzea na tritu: a.) duopol dva poduzea na tritu b.) ostali modeli oligopola vie poduzea na tritu 3. Obzirom na samostalnost njihova nastupa na tritu: a.) modeli samostalnog djelovanja oligopoliste: - KLASINI MODELI - Cournotov model - Bertrandev model Edgeworthov model - Stackelbergov model - SUVREMENI MODELI - model prelomljene krivulje potranje - model prostrane distribucije poduzea b.) model koordiniranog djelovanja oligopoliste: - formalno uz sporazum - neformalno bez sporazuma 4. Obzirom na politiku konkuriranja poduzea na tritu: a.) modeli konkuriraju odreivanjem koliine b.) modeli konkuriraju odreivanjem cijene c.) modeli necjenovnog konkuriranja putem elemenata d.) obzirom na ekonomsku stranu poduzea: - A)simetrini oligopoli - oligopoli prilino jednake ekonomske snage.

- 18 -

B)asimetrini oligopoli - oligopoli razliite ekonomske snage.

Liderstvo u odreivanju cijena

Liderstvo u odreivanju cijena ili cijenovno predvoenje je jedan od naina ponaanja oligopolista, kojim se izbjegava rat cijenama I tajno sporazumjevanje. Rat cijenama vodi do smanjenja profita svakog oligopoliste, a tajni sporazumi su pod udarom dravne kontrole. Liderstvo je, u stvari, jedan nain preutnog sporazumijevanja, gdje svi uesnici odreuju cijenu koju je odredilo vodee poduzee s ulogom lidera. Poduzeecjenovni predvodnik zapoinje s promjenom cijene, a potom ga ubrzo slijede sva ostala poduzea u privrednom sektoru. Cjenovni predvodnik, ili lider, je obino najvee dominantno poduzee u odreenoj proizvodnji. To moe biti I poduzee s najniim jedininim trokovima proizvodnje. Poduzee lider se priznaje kao tuma ili barometer promjena u uvjetima potranje i trokova koji opravdavaju promjenu cijena u ologopolskoj grupi. U ovom modelu poduzee - liderodreuje cijene koje maksimiraju njegove profite, s tim da omoguuje svim ostalim poduzeima, koja ga slijede, da prodaju koliko ele po toj cijeni, a potom, lider poduzee podmiruje preostalu potranju.

Vecernji.ba Graani BiH nee moi birati dobavljaa struje

U BiH e elektrinom energijom gospodariti tri elektroprivredne kompanije

Pie: Zlatko Tuli/VLM

Energetski sektor bi mogao generirati vie prihoda za zemlju, privui ulaganja, jaati industrijski razvoj i sluiti kao model unosnog posla za kompanije u cijelom gospodarstvu, stajalite je Izaslanstva EU-a u BiH. Samo u hidroenergetskom sektoru svaki entitet ima potencijal za proizvodnju dva i pol bilijuna vati sati elektrine energije. No, kako u BiH nema strategije ni oko jedne vane stvari, tako je nema ni u energetskom sektoru, zbog ega je ovaj potencijal neiskoriten. Nepostojanje strategije

- 18 -

U EU dre da je osim politikih neslaganja kljuni problem neuinkovito i funkcionalno upravljanje Elektroprijenosom. Dakako, uz ovaj problem navodi se i nepostojanje energetske strategije, nepostojanje zakona o plinu te opi neuspjeh u smislu napretka na planu reformi u reguliranju i isporuci energije koji su ve ranije dogovoreni. Naime, BiH je jedina zemlja u regiji koja nema zakon o plinu. Zbog toga je regulacija plinskog sektora neusklaena, jer samo postoje takozvani regulatori Ministarstvo energetike u oba entiteta, a detalji uvoznih ugovora nisu javni, a malo komu su dostupni. Pretpostavlja se da je u pitanju niz sumnjivih ugovora vezanih za kupnju plina, a po svemu sudei graani kroz raune plaaju danak kraama. Ono to je prioritet EU-a u BiH kada je u pitanju energetski sektor, jest potivanje Ugovora o energetskoj zajednici koji je stupio na snagu 2007. godine, a koji je BiH potpisala dvije godine ranije. Liberalizacija trita Taj ugovor predvia potpunu liberalizaciju energetskog trita u BiH, to znai eliminiranje monopola i zloporabe dominantnog poloaja na tritu ili subvenciju do sijenja 2015. godine, za korisnike u kuanstvima, a do sijenja 2008. isti je vrijedio za ostale korisnike. Stoga e EU prvenstveno podupirati to urnije usklaivanje zakonodavstva o elektrinoj energiji s europskim standardima. Natjeaj se oekuje u 2012. godini. No, ini se da e i dalje u BiH elektrinom energijom gospodariti tri elektroprivredne kompanije, koje dre monopol. U postocima, i dalje e EP BiH pripadati 48 posto korisnika i proizvodnje, EP-u RS-a 39 posto te Elektroprivredi HZ HB 13 posto. Ove tri kompanije e i dalje uivati monopol u vlastitim geografskim podrujima na kojima djeluju, a kupci i dalje nee moi birati svog dobavljaa na osnovi uinkovitosti.

Zakljuak:

Prouavajui svoju temu dola sam do zakljuka da se razne vrste trita nalaze svuda oko nas. Znajui da je trite mjesto gdje se susreu ponuda i potranja, tj. prodavai i kupci dola sam do zakljuka da se trite praktino nalazi svuda oko nas i da se s njim svakodnevno susreemo. Kao takvo trite ima svoju strukturu . Trine strukture obuhvaaju sve sudionike na nekom tritu i sve pratee djelatnosti. U najjednostavnijoj trinoj strukturi imamo samo jednog prodavaa, trgovca, veletrgovca i dravu, dok u stvarnosti prodavaa moe biti jako puno kao i trgovaca u odnosu na trite. Najpoznatije trine strukture su potpuna konkurencija, monopoli, oligopoli i ograniena konkurencija. Potpuna konkurencija podrazumjeva da postoji puno kupaca i puno prodavaa na nekom trtu.

- 18 -

Monopol je situacija kada na tritu ima jedan veliki proizvoa koji kontrolira kontrolira cijelu ili veliku koliinu trita. Oligopol je situacija kada na nekom tritu postoji 2-10prodavatelja iste ili vrlo sline robe. Ako se pojavi obrnuta situacija, tj. da ima 2-10 kupaca govorimo o oligopsonu. Postoje brojna trita koja nisu ni monopoli ni oligopoli a ni potpuna konkurencija Najpoznatije je trite nafte gdje su se zemlje izvoznice nafte ujedinile u OPEC (engl. Organization of the Petroleum Exporting Countries) kako bi sprijeile izvoz svoje nafte po nerealno niskim cijenama.

Literatura:
Gospodarstvo 1, Gordana Zoreti i dr. sc. Marijan Cingula, KOLSKA KNJIGA d. d., Zagreb, 2006. Slobodna enciklopedija Wikipedia www.wikipedia.com Safet Kurtovi, Principi ekonomije, Grafiar,Uice 2008. Hasan Hani, Principi marketinga, Beogradska Bankarska Akademija, Fakultet za bankarstvo, osiguranje i finansije, Beograd 2007. Fahrudin abi, Uvod u ekonomiju, AVERY d. o. o. Sarajevo, Naklada ZORO Sarajevo, Sarajevo 2004. Jozo Bakalar, Mikroekonomija - 3. izd., HKD Napredak, Sarajevo 2003.

- 18 -