DOBRA HRANIDBENA PRAKSA U ISHRANI MUZNIH KRAVA

- Septembar 2010 -

PRIPREMA OVE PUBLIKACIJE JE OMOGUENA OD STRANE AMERIKE AGENCIJE ZA MEUNARODNI RAZVOJ (USAID) I VEDSKE AGENCIJE ZA MEUNARODNI RAZVOJ (SIDA) PUTEMPROJEKTAFARMA(FORSTERINGAGRICULTURALMARKETSACTIVITY)

DOBRA HRANIDBENA PRAKSA U ISHRANI MUZNIH KRAVA

Autor: Dr Midhat Glavi - Septembar 2010 -

Stajalita izraena u ovoj publikaciji odraavaju stajalita autora i ne moraju da odraavajustajalitaAmerikeagencijezameunarodnirazvoj,VladeSjedinjenih AmerikihDrava,VladeKraljevinevedske,ilivedskemeunarodneagencijeza razvoj.

MLIJEKO SE PROIZVODI NA NJIVI, A MUZE U TALI KRAVA SE MUZE NA USTA, A NE NA VIME

(koliko u gubicu toliko u muzilicu)

SVAKU PROMJENU KOLIINE OBROKA ILI KVALITETA OBROKA, KRAVAMA INITE POSTEPENO (MINIMALNO 7 DANA)!!! NE PREKO NOI PROMJENITI KOLIINU I SASTAV OBROKA.

 Recenzija Autor ovog prirunika dr Midhat Glavi prilikom pisanja vjerovatno je imao u mislima onu narodnu poslovicu: Krava se muze na sise vimena, a mlijeko daje na usta. Ovim je praktino sve reeno: bez dobre i pravilne ishrane nema ni velike i higijenski ispravne proizvodnje mlijeka. Autor se potrudio i u tome nesumnjivo uspio, da problematiku ishrane: pravilna ishrana, nepravilna, nedostatna, pothranjenost, objasni na vrlo jasan i farmerima pristupaan nain. Autor napominje da pravilnom ishranom moemo maksimalno iskoristiti genetski kapacitet muznog grla a nepravilnom moemo izazavati mnoge metabolike poremeaje i bolesti a na kraju ishod moe biti i tragian po ivot. Ovo je drugi prirunik poslije "Dobre higijenske prakse u proizvodnji mlijeka", i oba ova prirunika ine neodvojivu cjelinu. Mogu se koristiti samo i izriito zajedno. Publikacijom ovog prirunika dr Midhat Glavi se svrstava u red jednih od najveih bosanskohercegovakih strunjaka u stoarstvu, odnosno proizvodnji mlijeka. Farmeri e u ovoj publikaciji nai sve to je potrebno za pravilnu ishranu, koja opet dovodi do velike proizvodnje mlijeka kod krava.

Banja Luka, 27.5.2010. godine.

Recenzent

Prof. dr Dragutin Matarugi

SADRAJ 1. Uvod.............................................................................3 2. Proizvodnja volumonozne krme..................................5 2.1Utjecaj ubrenja na krmne kulture.........................7 2.2Ukusnost (jenost), morfoloka graa i hemijski sastav krmnih kultura...................................................9 2.3Utjecaj stanita na krmne kulture .........................10 2.4Biljni (floristiki) sastav.......................................11 2.5Pesticidi (herbicidi, insekticidi, fungicidi) i teki elementi......................................................................12 2.6Nain i oblik koritenja krme i manipulacija pri koritenju krme..........................................................13 2.7Kako i kada koristiti krmu za visoku proizvodnju mlijeka po jedinici povrine.......................................14 2.8Paa.......................................................................15 3.Voluminozna krmiva....................................................20 3.1 Silaa....................................................................20 3.1.1 Uslovi za siliranje.........................................21 3.1.1.1 Zahtjevi prema biljakama....................21 3.1.1.2 Faza razvoja biljaka.............................21 3.1.1.3 Ciklus vegetacije..................................22 3.1.1.4 Koliina vode.......................................22 3.1.2 Postupak siliranje.........................................22 3.1.3 Objekti za spremanje silae.........................23 3.1.4 Metode siliranje...........................................23 3.1.5 Procjena koliine silae................................24 3.1.6 Gubici pri siliranje ......................................24 3.2 Sjenaa................................................................25 3.2.1 Zato spremati sjenau................................25 3.2.2 Uslovi za sjenairanje.................................26 3.2.3 Vrste krme za spremanje sjenae................27 3.2.4 Kada spremati sjenau................................27 3.2.5 Tehnoloki postupak sjenairanja...............28 1

 3.2.6 Gubici pri spremanju sjenae.......................29 3.2.7 Ocjena kvaliteta sjenae...............................29 3.3 Sijeno.....................................................................29 3.3.1 Vrijeme konje travnjaka.............................30 3.3.2 Suenje sijena...............................................31 3.3.3 Skladitenje sijena........................................31 3.3.4 Kvalitet sijena..............................................32 3.3.5 Gubici pri spremanju sijena.........................33 4. Hemijski sastav hraniva......................................................34 4.1 ta je u kojo hrani...................................................37 5. Osnova dobre hranidbene prakse........................................38 6. Specifinosti ishrane krava.................................................40 7. Proizvodne grupe................................................................48 8. Sastav mlijeka kao pokazatelj odgovarajue ishrane ivotinja..................................................................................59 9. Sastavljanje obroka za visokoproduktivna grla..................69 10. Sastavljanje obroka za zasuene krave.............................76 11. Sastavljanje obroka za nisko produktivna grla.................78 12. Sastavljanje obroka za telad i junad..................................79 13. Vane praktine preporuke za ishranu krava....................81 14. GlobalGAP standard ishrana muznih grla.....................87 15. Zakljuak..........................................................................95 16. Kako ishranom poveati mlijenost i kvalitet mlijeka.....96 17. Najei metaboliki poremeaji kod krava.................... 99 17.1 Kisela indigestija buraga (acidoza)...................... 99 17.2 Nadun................................................................... 99 17.3 Dislokacija sirita................................................100 17.4 Sindrom debelih krava........................................100 17.5 Mlijena groznica................................................101 17.6 Otok vimena........................................................101 17.7 Ketoza ...............................................................102 18. Primjer softwera za balansiranje obroka.........................103 19. Krmne tablice..................................................................104 20. Obroci za muzne krave...................................................112 21. Literatura.........................................................................139 2

 1. UVOD U okviru stoarske proizvodnje, proizvodnja mlijeka s gledita hranidbe vrlo je zahtjevna grana stoarstva, to se ogleda u naporu organizma da hranjivim tvarima iz obroka istovremeno podmiruje vie proizvodnih pravaca; uzdrne potrebe, proizvodnju mlijeka, razvoj fetusa, a kod mladih ivotinja zavretak rasta i razvoja. Ishrani krava pripada najznaajnije mjesto u proizvodnji mlijeka. Bez pravilne ishrane, koja treba da zadovolji sve potrebe u hranjivim materijama, krava nije u mogunosti da ostvari genetski potencijal za maksimalnu proizvodnju mlijeka. Dobro i pravilno snabdjeti visoko mlijena grla svim potrebnim hranjivim materijama nije lako postii. Ispravna i odgovarajua ishrana krava zahtijeva dobro poznavanje njihovih potreba u svim hranjivim materijama, poznavanje hranjive vrijednosti krmiva i njihovo specifino djelovanje na organizam i produktivnost krave. Nekoliko decenija unazad stvorene su rase goveda za visoku proizvodnju mlijeka, pa je takvu proizvodnju mogue ostvariti iskljuivo odgovarajuom ishranom. Obino se kod visoko mlijenih grla javlja problem da nisu u mogunosti da konzumiraju dovoljno velike koliine hrane za visoku proizvodnju, pa je od osnovnog znaaja da im obrok bude pravilno i optimalno sastavljen. Pravilna ishrana krava ima veliki znaaj za odravanje osnovnih ivotnih funkcija, visoku proizvodnju mlijeka, porast, razmnoavanje i zdravlje. Kontinuirano visoke proizvodne rezultate u proizvodnji mlijeka mogue je postizati samo na zdravim ivotinjama, hranjenih dovoljnim koliinama higijenski zdrave hrane, pravilno uravnoteene u bitnim hranjivim, energetskim i bioloko djelotvornim tvarima. Drugim rijeima, pravilnim izborom krmiva, i njihovim meusobnim odnosom u obroku, znaajno se utjee na proizvedenu koliinu, a potom i na 3

 sastav - kvalitet mlijeka kao finalnoga proizvoda. Kvalitetna hrana i pravilna tehnologija ishrane preduvjet je izbjegavanja mnogih zdravstvenih poremeaja, koji se u praksi esto javljaju, a oznaavaju se kao alimentarne ili bolesti hrane. Gledano s ekonomskoga gledita, hrana ima takoer veliki znaaj, jer se ona i u toj proizvodnji obiljeava kao najvei proizvodni troak (oko 65-75%) u zavrnoj cijeni finalnoga proizvoda (mlijeka). Iz toga proistie tvrdnja da svaki proizvoa, ovisno o dostignutome stepenu tehnikotehnolokih znanja, moe bitno utjecati na cijenu proizvoda, a preko nje i na rentabilnost te proizvodnje. Karakteristika mlijenih ivotinja je da im osnovni dio obroka ine voluminozna krmiva te da izborom naina dranja i hranidbe mogu egzistirati i kao pane ivotinje. Ta injenica postavlja pred proizvodnju mlijeka i svakoga proizvoaa potrebu posjedovanja odreenih oraninih i panjakih povrina, na kojim se organizira proizvodnja svjee i konzervirane voluminozne krme. U uvjetima intenzivne proizvodnje mlijeka potrebno je predvidjeti oko 1 ha/UG (uvjetno grlo = 500 kg). Prema strunim miljenjima, taj nain gospodarenja zemljom vieznano je pozitivan. Na taj nain farmer proizvodi dovoljne koliine krme primjerene kvalitete, pravilno se odrava plodored zemljita, na ekoloki prihvatljiv nain je rjeavanje stajnjaka - zaoravanjem na oraninim povrinama, i potpunije iskoritenje strojeva i radne snage na farmi.

2. PROIZVODNJA VOLUMINOZNE KRME Voluminozna krmiva karakterizira razmjerno mala koncentracija probavljivih hranjivih tvari, odnosno relativno velik udio predstavljaju neiskoristive tvari - balasta. Inae, voluminozna krmiva osobito su znaajna kod mlijenih kategorija preivara, jer probava svjee i suhe voluminozne hrane pozitivno utjee na mlijenost i kvalitet mlijeka. Mlijene ivotinje upravo iz tih krmiva osiguravaju najvei dio energetskih potreba svoga organizma, a k tome imaju i laksativan uinak na probavne organe i proces probave. Rjee, pri manjem fiziolokome naporu organizma (razdoblje suhostaja, nia proizvodnja), mogue je ukupne hranidbene potrebe podmiriti voluminoznim krmivima. Uobiajeni obroci mlijenih krava voluminoznim krmivima pokrivaju ak 6080% ukupnoga obroka. Zbog tako znaajnoga udjela, kod voluminoznih se krmiva naglaava vanost njihovog kvaliteta, jer pored utjecaja na mlijenost, direktno utjeu i na reproduktivna svojstva krava, kao i na ope zdravstveno stanje. Njihova konkurentnost pred koncentriranim krmivima je i u cijeni pa se veim udjelom voluminoznih krmiva moe znatnije utjecati i na cijenu proizvodnje, mogu pojeftiniti trokove hrane. Kako koncentracija i odnos hranjivih tvari u voluminoznim krmivima ne zadovoljava visoku proizvodnju mlijeka, neminovno je u obrocima mlijenih ivotinja kombinirati i koncentrovana krmiva. Drugim rijeima, koncentrovanim krmivima kvalitetno kompenziramo mogue hranjive nedostatke osnovnog obroka na bjelanevinama, energiji, mineralima i vitaminskim tvarima. Da bi se proizvelo mlijeko dobrog kvaliteta i u zadovoljavajuim koliinama potrebno je tijekom itave godine stoci osigurati dovoljno kvalitetne krme (zelena, sijeno, silaa i koncentrat). Iz toga razloga agrotehniku i koritenje 5

 treba podesiti da se tijekom vegetacije osigura postizanje krme visokog kvaliteta od ranog proljea pa do kasne jeseni, uvaavajui sve agroekoloke posebnosti podruja u kojem se proizvodi i koristi. Interes farmera treba biti ne koliko u proizvesti krme po jedinici povrine nego koliko u dobiti mlijeka po jedinici povrine. Proizvodnja kvalitetne krme moe se organizovati na prirodnim travnjacima, sijanim travnjacima, djetelinama i djetelinskotravnim smjesama (DTS), te kratkotrajnim krmnim kulturama na oranicama u plodoredu. Najjednostavnije je organizovati proizvodnju kvalitetne krme kombinacijama viegodinjih krmih kultura (travnjaci, djeteline i DTS) s kratkotrajnim krmnim kulturama na oranicama, u krmnom plodoredu. Tako organizovanom proizvodnjom osigurava se kontinuirano pristizanje krme za svakodnevnu upotrebu, a vikovi proizvedene krme se pospremaju tako da im se sauva kvalitet s najmanjim gubicima u masi i hranjivima. Dobro orgaizovanom proizvodnjom izbalansiranog obroka moe se po jedinici povrine proizvesti potrebna krmiva kojom se namiruju potrebe krava za proizvodnju od 10.000 do 12.000 litara mlijeka sa jednog hektara, a u vrlo povoljnim uvjetima i vrlo intenzivnom proizvodnjom krme ak i do 15.000 litara mlijeka sa jednog hektara. Intenzivnom proizvodnjom i koritenjem kvalitetne krme mogu se namiriti potrebe krme za dvije do tri krave muzare u kompletnom obroku, odnosno osigurati voluminoznu krmu za namirenje voluminoznog dijela obroka ak i za etiri krave muzare. Da bi se postigao ovaj cilj, voluminoznu krmu treba koristiti tijekom vegetacije kontinuirano i u redoslijedu kultura kada im je visok kvalitet, ali prinosom po jedinici povrine zadovoljavaju potrebe. 6

2.1 Utjecaj ubrenja na krmne kulture Kao zelena voluminozna krma veina krmnih kultura se koristi u vegetativnom stadiju razvoja ili na prijelazu u generativnu fazu razvoja (itarice, trave, krmni sirak, sudanska trava itd.). Krupnozrne mahunarke (graak, grahorica, bob, soja i dr.) i sitnozrne mahunarke (djeteline, lucerka, smiljkita, esparzeta i dr.) koriste se uglavnom u fazi pupanja do poetka cvatnje kao voluminozna krma. Kukuruz u gustoj sjetvi (tokorman) koristi se uglavnom u vegetativnoj fazi razvoja, a u rijetkoj sjetvi za zelenu krmu od metlienja pa do votane zrelosti, a za silau u votanoj zrelosti. Kratkotrajne (interpolirane) krmne kulture, kao i viegodinje kulture, u kratko vrijeme trebaju formirati veliku masu. Za formiranje velike mase treba im osigurati dovoljna hranjiva ubrenjem u osnovnom ubrenju i prihranama. Sva makro i mikro hranjiva koja se dodaju ubrenjem nisu jednako pokretna u zemljitu, zato se primjenjuju u razliito vrijeme. Fosfro (P2O5) i kalij (K2O) te neki mirkoelementi kao i kalcifikacija primjenjuju se prije osnovne obrade zemljita, a dio azota i neki mikroelementi primjenjuju se u prihranama tijekom vegetacije. Obzirom da su naa zemljita uglavnom slabo obezbijeena fosforom i kalijem, a oni su slabo pokretnu u zemljitu, ubrenjem za krmne kulture treba dodati od 80 do 120 kg/ha fosfora, a djetelinama (ubrenje na zalihu) i preko 160 kg/ha. Kalij treba krmnim kulutrama osigurati od 80 do 280 kg/ha. Fosfor, kalij i kalcijum povoljno utjeu na otpornost, naroito od izmrzavanja. Azot pri ubrenju utjee na bujan rast kultura koje formiraju veu vegetativnu masu s puno lia, bogatu bjelanevinama, ali nepovoljno djeluje na razvoj korijenovog sistema (ostaje plitko). Kasno u jesen primjenjen azot djeluje na bujan porast, ali smanjuje otpornost na niske temperature (izmrzavanje) naroito kod djetelina. Budui da biljke azot vrlo brzo 7

 usvajaju, a iz zemljita se lako ispire, potrebna koliina azota ne smije se dodati odjednom, ve se dodaju sukcesivno u vie navrata startno i u prihranama tijekom vegetacije. Samo u obliku uree se moe dodati vea koliina azota u osnovnoj obradi zemljita. Krmne kulture treba godinje ubriti sa 200 do 300 kg/ha istog azota. Samo neke kulture duge vegetacije mogu se ubriti i sa veim koliinama azota. Mahunarke na korijenu imaju kvrice koje veu atmosferski azot, pa na taj nain namiruju vei dio potrebnog azota. Na kiselim zemljitima povoljan je utjecaj kalcifikacije, kojom se poravlja pH zemljita i druge osobine, a proiruje se areal uzgoja itavog niza kultura. Mikroelementi se uglavnom dodaju u osnovnom ubrenju ili tretiranjem usjeva u vegetaciji. Navedene norme hranjiva za ubrenje krmnih kultura primjenjuje se zavisno o osobinama zemljita, plodnosti zemljita, klimatskim uvjetima te prinosima i kvalitetom krme koju proizvodimo. Osim pozitivnog djelovanja na kvalitet i prinos proizvedene krme, ubrenje moe imati i nepovoljan uinak na krmne kulture, odnosno na zdravlje stoke. Kasno u jesen dodani azot utjee na bujan porast kultivara ali je tim kultivarima smanjena otpornost na niske temperature, pa izmrzne. Azot biljke usvajaju vrlo brzo, naroito onaj azot koji se nalazi u nitratnom obliku. Meutim redukcija azota iz nitratnog u amonijski oblik u biljci traje neto due, posebno na niim temperaturama (u proljee i jesen) i za oblana vremena. Kratko vrijeme nakon prihrane azotnim ubrivima (KAN) redukcija nitratnog azota u biljci nije zavrila, ve se dio azota nalazi u nitratnom i drugim oblicima u kojima je jako otrovan. Stoga intenzivno ubrenje kultura kratko vrijeme (6 do 10 dana) nakon ubrenja moe sadravati i toksine koliine azotnih spojeva u krmi. Sve kulture nemaju jednako dobro

 razvijen korijenov sistem, pa prema tome ni jednaku mogunost koritenja dodanog azota u prihrani. Kulture koje bolje koriste azot i krae vrijeme nakon prihrane, mogu sadravati vee koliine kodljivog azota, ali i azota u neproteinskom obliku (preko 20%). Takva krma (mlada paa) moe izazvati ozbiljne probavne smetnje ivotinja (nadam, proljevi, pobaaj i dr.). Azot se nalazi i u razliitim alkaloidima i glikozidima koji ak toksino djeluju na ivotinje ako se hrane tim biljkama. Neke od korovskih vrsta na intenzivno ubrenim oranicama ili ruderalnim stanitima takoe mogu sadravati vee koliine nitrata koji mogu tetno djelovati na zdravlje ivotinja, a u pojedinim sluajevima ak i toksino. 2.2 Ukusnost (jenost), morfoloka graa i hemijski sastav krmnih kultura Na travnjacima, djetelitima, DTS i kratkotrajnim krmnim kulturama na oranicama rastu vrste razliitih porodica i vrlo razliitog habitusa (uzrasta), morfoloke grae i hemijskog sastava. U razliitim stadijima razvoja. Zbog morfoloke grae, sve vrste travnjaka i djetelita nisu jednako ukusne pa ni prikladne za ishranu stoke. Npr. konata epiderma starenjem otvrdne, dlake ogrube (runjava medunika), bodlje (osjak), trnje (zeji trn), nazubljenost plojke (busika), kristali (busika, aevi), te sadraj gorkih smrdljivih materija i otrovnih materija, sve zajedno utjee ne ukusnost krme. Po hemijskom sastavu neke vrste imaju vrlo visok kvalitet, ali zbog aoka (kopriva), otrih bodlji (osjak), sadraju otrovnih materija (mljeika) glukozinolata i eruka kiselina (divlje kupusnjae), grube pokoice (vlasulja trstikasta), mirisa i ukusa kojeg prenose na mlijeko (cikorija) i dr., njihova je upotreba ograniena ili ih stoka na panjaku ne jede. Ukusnost krme se procjenjuje kako stoka prihvaa pojedine krmne vrste. Neke biljne vrste stoka rado jede iako sadre ak kodljive koncentracije odreenih materija. Neki kultuvari 9

 lucerke mogu sadravati vee koliine saponina pa ee izazivaju nadam, a kada se hrani starom krmom lucerke II i III otkos nakon cvatnje mogu dati mlijeku gorak ukus. Odreeni kultuvari bijele djeteline sadre vee koliine glikozida iz kojeg se moe osloboditi HCN te izazvati trovanje. Nepovoljan hemijski sastav krme, odnosno koliina kodljivih materija ne utjee jednako nepovoljno na sve vrste i pasmine ivotinja, kao i na dobnu starost. to su pasmine plemenitije i u intenzivnoj proizvdonji, nepovoljan utjecaj jae dolazi do izraaja. Starost krme utjee na ukusnost i kvalitet. Veina biljaka u vegetativnom razvoju boljeg je kvaliteta. Prijelazom u generativnu fazu kod nekih se vrsta kvalitet smanjuje, a kod nekih itarica i trava ak jako opada. Raste udio grubih vlakana (balasta) koji je u cvjetanju trava i itarica ve vrlo visok. Krma tih kultura u toj fazi razvoja, nije vie ukusna, a kod nekih se vrsta (ra) ak tako jako smanjuje ukusnost da ih stoka nakon cvatnje uope ne jede. Starenjem nakon cvatnje a u nekih ve nakon metlienja (klupasta otrica) stabljika jako ogrubi. 2.3 Utjecaj stanita na krmne kulture Stanite svojim faktorima: klimom i zemljitem, moe bitno utjecati na podruje proirenosti odreene krmne kulture odnosno sorte, ali i na kvalitet i koliinu proizvedene krme. Koliina i rapored padavina tijekom vegetacije utjeu na koliini, ali i na kvalitet proizvedene krme. Za uspjenu proizvodnju lucerke kini faktor tijekom ljeta ne bi smio biti nii od 3,5. Za proizvodnju djetelina i DTS trebao bi iznositi od 4 do 5, dok bi za uspjenu panjaku proizvodnju trebao iznositi 5 i vie, i to uz povoljan raspored padavina. Sua i visoke temperature openito nepovoljno utjeu na koliinu ali i na kvalitet proizvedene krme na travnjacima i djetelitima. Niske temperature, a naroito mraz (kasni 10

 proljetni i kasni jesenji) ograniavaju uzgajanje termofilnih kultura. Tip zemljita sa svojim osobinama i potencijalnom plodnou takoe je ograniavajui faktor uspjenog uzgajanja odreenih kulutra. Suvie mokra, odnosno suvie suha zemljita te kisela zemljita, nepovoljno utjeu na kvalitet ali i izbor krmnih kultura. Visinski poloaj povoljno utjee na kvalitet krmnih kultura. Poveani intenzitet agrotehnikih zahvata u proizvodnji i koritenju povoljno utjee na kvalitet i koliinu proizvedene krme. Intenzivnijom agrotehnikom moe se znatno ublaiti nepovoljan utjecaj klime i zemljita u proizvodnji krme. 2.4 Biljni (floristiki) sastav U spontanoj travnjakoj flori nizinskog podruja kod nas raste od 200 do 350 biljnih vrsta, od kojih je veliki dio karakteristian za biljnu zajednicu. Od navedenog broja vrsta samo je mali broj vrsta visokog kvaliteta i prinosa (dobre trave, mahunarke, djeteline, neke zeljanice), koje su u prirodnim travnjacima esto premalo zastupljene (vlani i zamovareni travnjaci). Trave (dobre i loe) u tratini zastupljene su sa 20 do 65%, a mahunarke sa svega 2 do 15%, rijetko sa veim udjelom. Zeljanice u tratini livada zastupljene su sa 20 do 60% pa i vie. U tratini sa veim udjelom dobrih trava i mahunarki mjerama agrotehnike (ubrenje, koritenje) treba udio odravati ili ak jo poveavati. Intenzivnom proizvodnjom i koritenjem travnjaka smanjuje se broj vrsta, ali najee poveava udio kvalitetnih vrsta kao i prinosa. U tratini naih travnjaka raste ak 75 vrlo kodljivih vrsta, od kojih je nekoliko ak otrovno, pa ako su u tratini u veoj koliini mogu djelovati ak smrtonosno (kukuta, vuje stope, mrazovac, otrovna trubeljika, maovarna i barska preslica, smretkasta mljeika, kukurijek, bujad, bijela emerika i dr.). Neke od vrsta iz travnjaka (aevi, sitovi, kukuta, mrazovac, bunika, gospina trava i dr.) nepovoljno utjeu na rad mlijene 11

 lijezde (smanjujui sekreciju mlijeka), pa ako ih je u tratini mnogo mogu utjecati na smanjenje dnevne proizvodnje mlijeka. Neke esto zastupljene vrste u tratini (ivanica, cikorija, slak, divlji luk, pelin, aevi, divlje kupusnjae, mrazovac, broika, kadulja i dr.) utjeu na luenje i na kvalitet mlijeka dajui mlijeku lo miris, ukus, boju ili konzistenciju. Od kulturnih vrsta kupusnjae, lucerka i dr. mogu tujecati na miris mlijeka naroito ako se koriste u punoj cvatnji i hrane prije mue. 2.5 Pesticidi (herbicidi, insekticidi, fungicidi) i teki elementi Kod sjetve djetelina i drugih kultura na oranicama pri obnovi i sjetvi novih, ali i travnjaka, da bi se zatitio novi ponik koriste se razliiti pesticidi koji esto imaju dugu karencu, to se uz nestrunu primjenu moe negativno odraziti na proizvodnju jer se ostaci pesticida mogu nai i u mlijeku, naroito ako se ne potuje karenca. To se moe dogoditi kod tretiranja tavlja na travnjacima i djetelitima, ali i suzbijanju ostalih korova i tetnika. Koritenjem krme uz rub, ili blizu puteva, moe se u mlijeku nai olovnih i kadmijevih spojeva, tetnih za stoku, a izluuju se u mlijeko pa utjeu na kvalitet mlijeka i zdravlje korisnika. Takoe u neposrednoj blizini industrijskih pogona moe doi do oneienja krme otpadnim produktima industrije, koje se mogu prenijeti i u mlijeko, ili utjecati na zdravlje ivotinja. 2.6 Nain i oblik koritenja krme i manipulacija pri koritenju krme Stoka se hrani zelenom krmom (paa, konja i ishrana u tali), sijenom, silaom (s razliitim postotkom suhe materije), zrnom (preraenim). Pri koritenju krme (voluminozna, zrno) nastaju gubici na masi, ali jo vei na hranjivima (kvalitetu) od koji zavisi dnevna proizvodnja mlijeka.

12

 Gubici na masi i hranjvima koji nastaju pri koritenju (razliitog oblika) krme vrlo su tazliiti, a o njima moe zavisiti uspjenost proizvodnje po jedinici povrine, odnosno po grlu. Gubici pri koritenju krme napasivanjem iznose od 10% pri najintenzivnijem nainu koritenja (pregonska paa) pa do 80% i vie pri ekstenzivnom nainu koritenja (vrlo slabo optereen i loe iskoriteni panjaci). Koenjem i koritenjem zelene krme u tali gubici iznose od 5 do 10%, zavisno od kulture, uvjetima koritenja, stanju i ispravnosti mehanizacije i edukacije farmera, ureenosti povrina i dr. Suenjem sijena gubici mogu biti od 15 do 30%, a rijetko ak i preko 60%, zavisno o vrsti i kulturi koja se sui, vremenu i stadiju razvoja u kojem se kultura sui, opremi kojom se sui i sprema i dr. Kod siliranje gubici su najee od 15 do 30%, a mogu biti i vei, zavisno o kulturi, vremenu, mehanizaciji, manipulaciji i tipu silosa i od farmera. Pri etvi zrnastih kultura (koncentrat) gubici najee iznose 2 do 10%. Vei gubici nastaju, ako su loi vremenski uvjeti pri etvi, loa manipulacija vlanim zrnom i mehanizacijom, te neprimjereno skladitenje i uvanje. Ako je krma loe pripremljena zagrijana, pljesniva, fermentirala (sijeno, silaa, zrno) i ako se takva krma koristi u ishrani krava muzara, takva krma moe izazvati zdravstvene probleme stoke, ali i utjecati na kvalitet i koliini mlijeka. Za odreenu namjensku upotrebu mlijeka, da bi se dobili proizvodi od mlijeka visokog kvaliteta, stoka se mora hraniti odreenom vrstom krme, visokog kvaliteta. Mlijeko krava hranjenih krmom dobro ureenih travnjaka, djetelita i DTS (paa, sijeno, silaa) koritenih pravovremeno, te kratkotrajnih kultura na oranicama u dobro izbalansiranom obroku visokog je kvaliteta. Mlijeko krava hranjenih silaom manje je pogodno za proizvodnju fermentiranih mlijenih proizvoda.

13

 Loe pripremljena krma pljesniva, dijelom trula, zagrijana, loeg biljnog sastava, kasno koritenih kultura s ostacima pesticida moe manje ili vie utjecati na kvalitet ali i koliinu mlijeka. 2.7 Kako i kada koristiti krmu za visoku proizvodnju mlijeka po jedinici povrine Kvalitetno mlijeko dobije se od zdravih krava koje se napasuju na ureenim i dobro odravanim panjacima, odnosno ishranom krava kvalitetnom krmom s oraninih povrina udaljenih od industrijskih pogona i puteva, bez primjene pesticida ili uz vrlo ogranienu primjenu pesticida, ali uz obavezno potivanje karence. Povrine na kojima se proizvodi krme stoku moraju biti uvijek pokrivene kulturom u gustom sklopu i treba ih intenzivno koristiti kao bi se estim koritenjem smanjio ili ak onemoguio razvoj korova, koje treba suzbijati prvenstveno mehaniki, a samo u krajnjem sluaju pesticidima. Kulture koje se za ishranu krava muzara koriste kao zelena krma treba uglavnom koristiti u vegetativnom stadiju razvoja (trave, itarice). Neke kulture mogu se koristiti i na prijelazu u generativnu fazu razvoja ili u poetku generativne faze razvoja (djeteline, grahorice, graak i njihove smjese), a neke u generativnoj fazi razvoja (kukuruz, soja, graak, bob i dr.). Tehnologijom proizvodnje i koritenja krmnih kultura treba podesiti tako da se od proljea do jeseni neprekidno proizvodi dovoljno krme visokog kvaliteta, kojom e se namiriti potrebe mlijenog stada. Proizvodnju krme treba organizovati intenzivnim koritenjem travnjaka (napasivanje, konja), te krmnim kulturama na oranicama i kombinacijom koritenja travnjakih povrina a krmnim kulturama sa oranica. to je kod nas najei oblik. Kombinacijama kultivara i krmnih kultura sijanih u razliitim rokovima sjetve i spretnom interpolacijom postiu se vrlo visoki prinosi mase i hranjiva po jedinici povrine. Za interpolaciju izmeu dvije kulture postoji 14

 itav niz sorata krmnih kultura, koje se vrlo dobro uklapaju u plodored, dajui u kratko vrijeme puno krme visokog kvaliteta. Prinosi i kvalitet proizvedene krme mogu jako varirati zavisno o primjenjenoj agrotehnici, ali i uvjetima za proizvodnju. Dobro odabranim kulturama i sortama, te smjesama krmnih kultura kod nas se moe proizvesti puno kvalitetne krme od ranog proljea pa do jeseni. 2.8 Paa Paa je kvalitetan i najjeftiniji izvor hranjivih tvari u proizvodnji mlijeka tijekom ljetnih mjeseci, od sredine aprila do sredine oktobra. Pau je mogue organizirati na prirodnim ili kultiviranim panjacima, a predstavlja zeleno voluminozno krmivo kao mjeavinu samoniklih trava i leguminoza (djetelina), zeljastoga bilja (jestivih i pravih korova, otrovnoga bilja) i travolikih biljaka (a, sita, rogoz). Na hranjivi kvalitet pae utjee udio vrijednih biljnih vrsta, stadij razvoja vegetacije kada se koristi i nain koritenja. Poeljan sastav biljnih vrsta na dobrome panjaku je: - 6070% trava (rana pahovka, klupasta otrica, vlasulja crvena, engleski ljulj, livadna vlasulja, maji repak) - 2030% mahunarki (crvena, bijela i uta djetelina) - do 10% korovnoga bilja. Vrijeme eksploatacije panjaka treba prilagoditi stadiju vegetacije, jer biljka starenjem mijenja hemijski sastav i hranjivu vrijednost. Starenjem biljke smanjuju koliinu vrijednih hranjivih tvari, bjelanevina, lakoprobavljivih ugljikohidrata (eera) i vitamina, kao i vode. Istovremeno raste koliina sirove vlaknine (celuloze) i stepen njene lignificiranosti, odrvenjelosti. Prema tome, preporuuje se koritenje zelene mase u trenutku postizanja visokih prinosa i, pri tome, pravilnog odnosa hranjivih tvari. Kod veine trava to je pred cvatnju, a kod leguminoza u vrijeme kada je oko 50% biljaka u cvjetanju. Uz napomenu da koritenje panjaka moe 15

 biti nomadskim napasivanjem, konjom i kombiniranjem napasivanja i konje, za preporuiti je posljednju varijantu, jer omoguava najbolje koritenje proizvedene zelene mase panjaka. Posebno je taj pano-koni sistem u prednosti kada se primjenjuje u pregonskim panjacima. Na dobrim panjacima mlijena krava dnevno moe konzumirati oko 80-100 kg zelene mase, to uravnoteenjem energetske vrijednosti, bjelanevina i mineralnih tvari podmiruje dnevnu proizvodnju mlijeka od oko 18-20 kg.

16


Tabela 1. Sjetva, vrijeme i stadij koritenja, kvalitet i prinosi najznaajnijih krmnih kultura
Br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Kultura Sjetve Ozime repice i ogrtice Ozima ra Ozima smjesa ra i grahorica Ozima smjesa ra i graak Ozima penica i grahorice Ozima penica i graak Jara zob mahunarkama sa jarim i 20.08-15.09 25.09-15.10 25.09-15.10 25.09-15.10 01-20.10 01-20.10 Mart 03-08 mjesec 03. mjesec 03.mj. 4-6 mj. 6-7 mj. 4.-7. mj. Vrijeme Koritenja 10.-30.04 20.04-05.05 25.04-15.05 25.04-15.05 10.05-10.06 10.05-10.06 Po potrebi Po potrebi Po potrebi Po potrebi Po potrebi Stadij razvoja i nain koritenja Zelena masa do poetka cvatnje Zelena masa vlatanje poetak klasanja Zelena masa-vlatanje-cvatnja grahorice. Silaa - nalijevanje Zelena masa vlatanje cvatnja Silaa - nalijevanje Zelena masa- vlatanje-cvatnja Silaa-mlijena zrelost Zelena masa- vlatanje-cvatnja Silaa-mlijena zrelost Zelena masa poetak metlienja Silaa mlijena zrelost Zelena krma Sijeno Silaa Glave i lie jesen Korijen jesen, zima Zelena krme i silaa Zelena krma Silaa votana Prinos mase t/ha 30-80 30-50 30-50 30-40 30-60 40-50 30-60 30-50 30-60 40-55 20-40 30-40 50-100 20-30 40-100 80-120 40-120 30-80 30-80 40-60 30-45 8-22 6-15 12-15 10-15 10-15 16-26 24-33 Suha materija 9 - 14 15-20 15-20 3,5 30 15-20 3,5 30 16-22 3 30 16-22 30 14-24 28-32 14-22 1,7-2,2 0,4-1,2 2-2,5 1,8-2,5 1,8-2,8 1,8-2,2 1,8-2 8-12 3,6-8,5 8-12 8-12 8-10 10-16 15-18 3,2 3,2 8,5 8,6 9-13 11,1 11 Hraniva u masi Sirove bjelanevine 2,1 2,7 2,5 Skrobna vrijednost 5 7,5 10-13

Ljuljevi italijanski westerwodski Stone repe Stoni kelj Glavni Naknadni Postrni Kukuruz

11

17


Silaa- puna zrelost Zelena krma Silaa Zrno Zelena krma Sijeno Brano Zelena krma Sijeno Brano Zelena krma Sijeno 4-11 30-100 30-60 4-11 35-70 7-15 7-14 30-60 5,5-12 5-11 25-50 3,5-8 8-12 1,5-2 1,5-1,6 3,8-4,8 8-16 16 i vie 3-3,7 8-15 15 i vie 2,4-3,3 11,3 9 6 3 86-90 10-12 14-16,5 9-10 23-41 9,5-11,3 32-45 8-10,5 35,6 48 45 28

12 13 14 15 16

Krmni (hibridni) sirak Lucerka Crvena djetelina Bijela djetelina Travnjaci Rano koeni Srednje rano Kasno

4.-7. mj. 3. i 8. mjesec 3. i 8. mjesec 3. i 8. Mjesec

Po potrebi Po potrebi Po potrebi Po potrebi Broj otkos 4 3 1,5

14-20 24-30 18-24 85-88 88 18-22 85-88 88 15-18 85-88 85-88 85-88 85-88

18

Tabela 2. Intenzivna proizvodnja i iskoritavanje povrina pod krmnim kulturama u slijedu na gazdinstvu dvije etve godinje, za 10 krava muzara s dnevnom proizvodnjom 15 litara s 4% mlijene masti
Kultura u slijedu Prinos t/ha Povrina ha Vrijeme iskoritavanja Kalendarski 10 10 10 10 16 20 76 Po potrebi Dana Ozime repice i ogrtica Smjesa ozimog graka i rai Smjesa ozimog graka i tritikale Smjesa ozimog graka i penice Smjesa ozimog graka i zobi Smjesa jarog graka i zobi Ukupno ozime i jare kulture Smjesa ozimog graka i penice Ukupno pod ozimim i jarim kulturama DTS za sijeno DTS za zelenu krmu Ukupno pod DTS Kukuruz za zrno Kukuruz za zrno Hibridni sirak Hibrdini sirak Stoni kelj Stoni kelj Hibrdini sirak Kukuruz za silau Kukuruz za zrno Ukupono pod naknadnim kulturama 46 43,6 48,1 52,5 38,6 31,5 Ozime i jare kulture za zelenu krmu 0,14 16.-25.04 0,15 26.04-05.05 0,13 06.-15.05 0,12 16.-25.05 0,26 26.05-10.06 0,40 11.-30.06 1,20 16.04-30.06 Ozima smjesa za silau 0,95 25.05-10.06 2,15 Djetelinskotravna smjesa za sijeno i zelenu krmu 1,04 05.-10. mjesec 0,14 01.-15.07 1,17 Naknadne kulture 0,14 10.mjesec 0,15 10. mjesec 0,13 16.07-20.10 0,12 16.07-20.10 0,26 16.08-20.11 0,19 16.08-20.11 0,31 16.08-20.10 0,78 10.mjesec 0,07 10. mjesec 2,15

45,9

13,7 64,8

Po potrebi 15 Po potrebi Po potrebi Po potrebi 97 97 97 97 77 Po potrebi Po potrebi

10 10 72,6 72,6 81,8 71,9 72,6 41,2 8

Nedostaje 4.366 kg zrna kukuruza koji se proizvodi na povrini od 0,67 ha. Na istoj povrini proizvede se 30,8 tona zelene mase ozime smjese graka i penice za silau (zelenu krmu) kao rezerva. Sveukupna potrebna povrina za proizvodnju krme kojom se namiruju potrebe za 10 krava muzara iznosi 4 hektara uz rezervu od 31 tonu zelene krme ozime smjese.

19

 3. VOLUMINOZNA KRMIVA 3.1 SILAE U dananje vrijeme uspjena proizvodnja u stoarstvu se teko moe zamisliti, bar kada se radi o krupnoj stoci, bez spremanja silae. Silaa je sona krma koja se najee koristi u toku zimskog perioda. Sam proces siliranja krme se odvija ukieljavanjem svjee zelene krme, putem prirodnih fermentacionih procesa, uz mogunost vjetakog dodavanja odreenih hemijskih sredstava za pospjeivanje fermentacije. Degradacija hranljivih materija je, pri spremanju silae, manja u odnosu na sijeno. Trokovi spremanja silae, u odnosu na sijeno, su nii, prema nekim istraivanjima ak za 1/3. Pravilno spremljena silaa moe pri ishrani stoke u potpunosti zamjeniti zelenu krmu. Stoka odrava visoku produktivnost pri ishrani silaom. kao i zelenom krmom. Pravilno pripremljena silaa moe dugo sauvati svoju hranljivu vrijednost. Pripremanje silae se obezbjeuje mlijeno-kiselinskim vrenjem. Na sam proces siliranja utie hemijski sastav biljke koja se koristi za siliranje, pri samom procesu siliranja neophodno je prisustvo dovoljne koliine eera. Sve krmne biljke se, prema svom hemijskom sastavu i lakoi siliranja, mogu podijeliti u tri osnovne grupe: krmne biljke koje se mogu lako silirati (kukuruz, sirak) krmne biljke koje se tee siliraju (ove biljke se mogu silirati manje uspjeno, same bez dodajuih aditiva) krmne biljke koje se ne mogu silirati bez dodatka aditiva ili konzervansa (neke vrste trava, leptirnjae), ovim biljkama se moraju dodavati materijali bogati eerom (kukuruz, kukuruzna prekrupa, melasa i dr.)

20

 3.1.1 USLOVI ZA SILIRANJE Za uspjeno spremanje silae potrebno je ispuniti odreene uslove, kad je u pitanju krma i kad su u pitanju uslovi, pri kojima se silira. 3.1.1.1 Zahtijevi prema biljkama: Mora se napomenuti da se moraju ispuniti uslovi o pogodnosti biljaka za siliranje. Glavni uslov je eerni minimum, to znai da u biljkama mora biti dovoljno rastvorljivih eera za nesmetanu fermentaciju. Koliina eera treba da bude iznad 10 % u suhoj materiji. Bitan momenat je i puferna snaga biljaka, postoje biljke iji hemijski sastav usporava zakieljavanje sredine. Biljke iz familije ita imaju manje jedinjenja koje usporavaju zakieljavanje, dok leptirnjae imaju vie. 3.1.1.2 Faza razvoja biljaka: Vano je istai da mlae biljke imaju vie rastvorljivih eera te su pogodnije za siliranje. Travnjake treba kositi za silau prije klasanja, ili najkasnije poetkom klasanja. Travnjaci silirani u ranijim fazama razvoja daju bolje rezultate pri siliranju, u odnosu na kasnije faze razvoja. Optimalna faza razvoja za siliranje leptirnjaa je u fazi zavretka cvjetanja, kada imaju u sebi vie suhe materije, to povoljno utie na fermentaciju. Smjesu trava i leptirnjaa treba silirati kada je jedna od komponenti u masi dostigla stadijum kaji je najpogodniji za siliranje. itarice (jeam, zob, ra i kukuruz) treba silirati im je zrno dospjelo u stadijum mlijeno-votane zriobe.

21

 3.1.1.3 Ciklus vegetacije: Kod krmnih biljaka koje se kose vie puta u toku vegetacionog perioda, vano je istai da se prvi, a ponekad i poslednji otkos, koriste za spremanje silae. Kod siliranja prvog otkosa travnjaka obavezno je dodavati ugljenohidratna hraniva (prekrupa kukuruza). 3.1.1.4 Koliina vode: Optimalna vlanost za spremanje silae kree se izmeu 60 do 70 %. Kod siliranja vlanog materijala koji se silira treba ga mijeati sa suhim (slamom, mekinjama, kukuruznom prekrupom i dr.) 3.1.2 POSTUPAK SILIRANJA Neophodni uslovi za uspjeno siliranje koje je potrebno obezbijediti su: pravilna veliina sjeckanja pravilno punjenje silosa pravilno zatvaranje silosa Posebnu panju treba posvetiti veliini sjeckanja, koje zavisi, kako od biljke, tako i od vrste ivotinja kojima je silaa namijenjena. Kad su u pitanju biljke sa grubim stablom (kukuruz), ili biljke koje imaju uplje stablo (ita, trave), onda odresci treba da su krai, u odnosu na biljke sa njenijim stablom, 70 % mase isjeckano na duinu do 1 cm a 30 % vee od 3 cm. Veliina sjeke kod materijala koji se silira za goveda mogu biti dua, u odnosu na spremanje silae za ovce. Sitnije sjeckanje biljnog materijala omoguava lake spremanje silae, a isto tako, njezin dobar kvalitet. Pravilnim punjenjem silosa obezbjeuju se anaerobni uslovi, koji su neophodni da bi se onemoguio razvoj tetnih mikroorganizama. Ovi uslovi se obezbijeuju dobrim sabijanjem mase za silau (najee traktorima). Vlanu masu netreba pretjerano gaziti, meutim suhlju masu potrebno je intenzivnije gaziti da bi dolo do boljeg slijeganja. Masu gaziti 22

 4 do 5 minuta sa traktorom teine 5.800 kg u slojebima od 12 cm. Pravilno zatvaranje silosa je bitan momenat pri spremanju silae. Pravilnim sabijanjem silomase, u toku samog spremanja silae, omoguava se istiskivanje vazduha iz mase koja se silira. Pravilno i blagovremeno zatvaranje silosa, brzo (za 5 do 6 sati), neophodno je za inaktivaciju oksidativnih procesa. 3.1.3 OBJEKTI ZA SPREMANJE SILAE Tren silosi ili iri horizontalni silosi su objekti najee pravougaonog oblika, izgraeni od betona, cigle, kamena. Korienjem plastine folije uz zidove i pri pokrivanju ovih silosa, smanjuju se gubici i poveava kvalitet siliranja. Silo rovovi su objekti koji nastaju ukopavanjem silosa u zemlju. Izgraeni su od armiranog betona, i laka je primjena teke mehanizacije. Kod izgradnje ovih rovova treba obratiti panju na izradu slivnika, da se nesmetano cijedi ocjedak i skuplja u niem nivou u odnosu na pod silosa. Silo jame su objekti koji se grade u zemlji. Preporuuje se graditi ove objekte na ocjeditim terenima gdje nema opasnosti od podzemnih voda. Vertikalni silosi (silo-tornjevi) su savremeni objekti za siliranje sa irokom primjenom u svijetu. Harvestor silosi izgrauju se od elinih ploa i predvieni su za pripremanje (konzervisanje i uvanje) velikih koliina hrane. 3.1.4 METODE SILIRANJA eerni minimum, odnosno minimalna koliina lakorastvorljivih ugljenih hidrata, neophodna za uspjenu fermentaciju je veliki problem kod spremanja silae. Proces siliranja se moe stimulisati dodavanjem silokrmi materijala koji sadre eere. Postoji veliki izbor ugljenohidratnih dodataka koji se koriste u praksi, a kao 23

 najpodesniji i najjeftiniji je prije svega kukuruzna prekrupa. Za pospjeivanje procesa siliranja silokrmi se moe dodati kukuruzna prekrupa u koliini 6 do 10 %, sve zavisno od materijala koji se koristi za siliranje. Prekrupa treba da bude sitno mljevena i pravilno rasporeena po silokrmi. Preporiuje se silaa nastala od 80 % zelene krme i od 20 % mljevenog kukuruznog klipa, to je odlina krma za krave muzare. 3.1.5 PROCJENA KOLIINE SILAE Potrebna koliina silae za goveda utvruje se na osnovu pretpostavke da se ivotinje hrane silaom 200 dana i da se po jednoj ivotinji daje oko 25 kg silae dnevno. Prosjeno se rauna da u 1 m slegnute silae ima oko 800 kg. Na osnovu ovih elemenata vri se procjena silae za jednu ivotinju i ona iznosi oko 6,5 m silanog prostora i ovaj broj se mnoi sa brojem ivotinja koje e se hraniti silaom, tako da se dobije ukupna zapremina silae. Silosi treba da su prostorno manji, ali i vei broj, iz praktinih razloga poetka pranjenja i smanjenja gubitaka. 3.1.6 GUBICI PRI SILIRANJU Gubici fiziko-mehanikog karaktera nastaju isticanjem biljnog soka iz silae. Intenzitet isticanja zavisi od koliine suhe materije. Pri manipulisanju silaom mogu nastati odreeni gubici, pri transportu, istovaru i ostalim prebacivanjima silae. Gubici nastali dodatnom fermentacijom nastaju na raun rezervi ugljenih hidrata. Pravilnim siliranjem ovi gubici se svode na minimum. Gubici nastali kvarenjem nastaju usljed nedovoljnog sabijanja, prodora vazduha, dodira sa zidovima i zbog neblagovremenog zatvaranja siloobjekta. Gubici usljed kvarenja mogu biti od 20 do 50 %

24

 3.2 SJENAA Najrasprostranjeniji nain spremanja i konzerviranja zelene krme je siliranje. Istovremeno ovaj nain spremanja krme mogu je samo kod krmnih biljaka bogatih ugljenim hidratima (prva grupa biljaka pogodnih za siliranje). Meutim, kada se ukazala potreba za siliranjem proteinskih biljaka (leguminoza), koje su siromane ugljenim hidratima (eerima) uvidjelo se da se one loe mogu silirati. Za dobijanje kvalitene silae od zelene krme leguminoza neophodno joj je dodavati krmu bogatu eerima, melasu, hemijske preparate, koji su sposobni poboljati siliranje, vjetaki je zakiseliti ili sterilisati. U novije vrijeme, sve vie je u primjeni novi nain spremanja i konzerviranja leguminoza samokonzerviranjem prethodno provenjene zelene krme ili biljaka smanjene vlanosti, ime se omoguuje dobijanje visokokvalitetne stone hrane, poznate pod nazivom sijeno-silaa ili sjenaa, a taj postupak zove se sjenairanje. Sjenaa je silirana provenuta masa trava, djetelinsko-travnih smjesa ili leguminoza, koja podsjea na sijeno a djelimino i na silau. 3.2.1 ZATO SPREMATI SJENAU Prema brojnim iskustvima i rezultatima spremanja i iskoriavanja sjenae, postignuti su proizvodni i ekonomski efekti sa boljim rezultatima nego sa sijenom i silaom. Pri pravilnom postupku spremanja sjenae manji su gubici, a krma sa sadrajem vlage 45 do 55 %, zadrava svjeinu, ostaje list u cjelini, nema mehanikih gubitaka, ouva se prirodna boja i miris, a hemijski sastav sjenae je neznatno promjenjen u odnosu na zelenu krmu. U postupku spremanja sjenae obrazuje se znatno manje organskih kiselina, s tim u vezi, pH vrijednost sjenae ostaje na vrlo visokom nivou. Manja kiselost u odnosu na silau, omoguava njeno korienje kao osnovnog hraniva za sve kategorije preivara. Zbog svega 25

 navedenog, stoka rado jede sjenau, bolje od mnogih drugih kabastih hraniva. Pri proizvodnji sjenae sa 1 Ha dobija se vie krmnih jedinica, nego pri spremanju sijena (1000 do 1500) i silae (300 do 400). Pri sjenairanju postie se za 30 % vie suhe materije po jedinici povrine, za 44 % bolja je svarljivost proteina, odnosno u cjelini za 45 % bolja je svarljivost suhe materije, nego to je sluaj pri spremanju sijena. Proces sjenairanja je mogue u potpunosti mehanizovati. Osim toga, sjenaa ne smrzava, a pri njenom spremanju iskljuuje se prevoz velike koliine vlage (vode). Proizvodnja sjenae manje zavisi od vremenskih uslova, nego spremanje sijena, zato to za provenjavanje u polju treba 3 do 4 puta manje vremena nego za suenje sijena, a ima prednost i u odnosu na spremanje silae. 3.2.2 USLOVI ZA SJENAIRANJE Osnovni elementi tehnologije spremanja sjenae su: - znaajno provenjavanje zelene krme ( 45 do 55 %) - stvaranje uslova za obrazovanje i ouvanje visoke koncentracije ugljendioksida CO2 Za spremanje sjenae potrebni su kvalitetni silo-objekti kao za spremanje silae. Za dobar kvalitet sjenae objekat za spremanje treba da ispuni gore navedene uslove. U novije vrijeme, veim korienjem razliitih sintetikih materijala ( kao to je plastina folija) razvijen je nain spremanja sjenae u silo-folijama. Ovo nije nita drugo do punjenje i nabijanje sjenae u foliju profilisanog prenika sa prenikom prese punilice. Punjenje i postavljanje folija je jednostavno, obavlja se na pogodnom mjestu, u krugu ekonomskog dvorita ili u blizini farme. Meutim, maina za punjenje i spremanje sjenae u foliji (koja je za jednokratnu upotrebu) je dosta skupa.

26

 3.2.3 VRSTE KRME ZA SPREMANJE SJENAE U principu sjenairati se moe krma od svih krmnih biljakaod kojih je mogue spremati kvalitetnu silau ili sijeno. Pored toga prednost sjenairanja je to se moe koristiti krma od tzv. proteinskih-leguminoznih biljaka, koje su nepogodne za siliranje, odnosno svrstane u drugu grupu biljaka prema pogodnosti za siliranje. Takoe u sluaju da krma u momentu konje ima neto veu vlagu, to bi u postupku pripreme silae dovelo do formiranje velikog ocjedka (efluenta) u procesu sjenairanja nema smetnji, obzirom da se masa prethodno provenjava. Iz ovog proizilazi da sjenairati treba kvalitetnu proteinsku krmu, jer se njome obezbjeuje sjenaa visokog kvaliteta. 3.2.4 KADA SPREMATI SJENAU Kada se radi o travama treba ih kositi u vlatanju. Kada se radi o leguminozama (djetelina, lucerka i dr.) treba ih kositi prije pupanja. Kada se radi o djetelinsko travnim smjesama kositi ih kada jedna od biljaka u smjesi bude u optimalnoj fazi za pripremu sjenae ( vrijeme konje prilagoditi prvoj biljci koja je u optimalnoj fazi za pripremu). Prema analizama hranidbena vrijednost sjenae zavisno o fazi u kojoj se nalaze trave i leguminoze se mijenja, to znai sa starou pokoene mase smanjuje se udio bjelanevina, a poveava sadraj celuloze. Uz to se gubi i sadraj vitamina i mineralnih materija u zelenoj masi u kasnijoj konji nakon cvatnje. Zato treba pouriti da se sjenaa to ranije spremi ve poetkom maja (ako dozvole vremenske prilike). 3.2.5 TEHNOLOKI POSTUPAK SJENAIRANJA Sjenairanje se sastoji u spremanju i uvanju krme (travne, travno-leguminozne smjese, krme viegodinjih leguminoza) sa sadrajem vlage 45 do 55 %. Krmni usjev za spremanje sjenae treba kositi, po mogunosti prije podne (8 do 14 sati) 27

 ili predvee, stajanjem na suncu 3 do 4 sata pa do 6 do 8 sati, nekad i vie prosuiti, odnosno svesti vlagu u pokoenoj krmi na 45 do 55 %. Prosuena (provenjena) masa se kupi, sjecka (3 do 4 cm), prevozi do sjenaera (objekat za spremanje sjenae) i vri punjenje uz znaajno sabijanje mase. Dobro sabijanje i zatvaranje sjenane mase su osnovni preduslov za stvaranje povoljnih uslova za spremanje sjenae (anaerobni uslovi). Osnovni uslovi za dobijanje kvalitetne sjenae su brzo punjenje objekta, dobro sabijanje i blagovremeno zatvaranje napunjenog objekta. Sjenaa se moe spremati i u foliji, mainama za kupljenje, sjeckanje i sabijanje mase u foliji. Osnovni problem kod postupka sjenairanja je kritina granica vlanosti zelene krme pri spremanju sjenae. Ukoliko je procenat vlage vei od 55 % odvija se proces siliranja, a ispod 45 % ne moe da se obezbijedi kvalitetno sabijanje mase, odnosno anaerobizacija. Na terenu je teko raditi laboratorijsku analizu da se utvrdi procenat suhe materije pa stoga postoji praktinije rjeenje iz isjeckane mase za sjenau napravi se gruda, i ako je nemogue naptaviti grudu ili ako se odmah raspadne masa je presuha, kada se lako formira gruda i iz nje se cijedi voda, masa je prevlana i gruda se ne raspada. Kada se formira gruda i ako se raspadne sama od sebe za 1 do 2 minute tada je najpovoljniji momenat za spremanje sjenae. 3.2.6 GUBICI PRI SPREMANJU SJENAE Gubici pri spremanju sjenae su znatno manji u odnosu na spremanje silae a posebno sijena. Oni se obino kreu: kod sjenairanja 13 do 15 %, kod siliranja 17 do 20 %, kod sijena 21 do 27 % suhe materije. Kod sjenairanja gubici u azotnim materijama (proteinima ) su neznatni. Posebno se pri sjenairanju dobro ouvaju biostimulativne materije (karotini), u prosjeku 70 do 80 %.

28

 3.2.7 OCJENA KVALITETA SJENAE Kvalitet sjenae odreuje se organoleptikom ocjenom i hemijskom analizom. Organoleptiki pokazatelji kvaliteta sjenae su miris, ukus i boja. Po mirisu sjenae moe se dosta pouzdano suditi o njenoj hranljivoj vrijednosti. Sjenaa dobrog kvaliteta ima slab voni miris ili miris ukieljenog povra (turije), koji podsjea na miris sijena iz plasta ili stoga. Pljesniv, memljiv miris predznak je sjenae loeg kvaliteta. Sjenau sa prijatnim hljebnim mirisom ili mirisom meda goveda dobro jedu, meutim taj miris je rezultat poviene temperature pri konzerviranju i ukazuje na smanjenu svarljivost proteina, nizak sadraj karotina, i oni se brzo razgrauju pri tom reimu sjenairanja. Boja sjenae je zanaajna u organoleptikoj ocjeni njenog kvaliteta. Sjenaa sa bjeliasto-zelenom bojom , sa uljnim prelivom (odsjajem) kod leguminoza i uto-zelena boja kod vlatastih trava znak je dobrog kvaliteta. Tamno-mrka boja ukazuje na nizak stepen svarljivosti bjelanevina, odsustvo ili mali sadraj karotina. Ukus sjenae treba da je neutralnog do slabo kiselog ukusa Hemijska analiza sjenae obuhvata: vlanost, aktivnu kiselost pH, sadraj pojedinanih organskih kiselina (mlijene, siretne, buterne, posebno slobodne mlijene i slobodne i vezane siretne kiseline), sadraj amonijaka i karotina. 3.3 SIJENO Vrijeme konje travnjaka bitno utie na kvalitet i koliinu biljne mase sa travnjaka. Pravovremenom kosidbom poboljavamo kvalitet sijena, poveava se broj otkosa u sezoni, a samim time i vei urod mase na jedinicu povrine, poboljava se sastav kvalitetnih trava na travnjaku a smanjuje procenat loih, i na kraju to je najvanije poveava se proizvodnja mlijeka. 29

 3.3.1 VRIJEME KONJE TRAVNJAKA Rano koenje prvog otkosa stimulira vegetativni porast travnjaka to omoguava etiri i vie turnusa godinje. Trave kositi u vrijeme pred klasanje (vrh klasa se skoro vidi). Leguminoze kositi u vrijeme pupanja (djeteline, lucerka, smiljkita). Djetelinsko-travne smjese kositi kada je dominantna vrsta u smjesi u optimalnoj vegetaciji za konju. Optimalan rok za konju sljedeih otkosa nastupa za 4 do 6 nedjelja nakon konje, zavisno o sastavu travnjaka i intenzitetu porasta. Kasnija konja nakon cvatnje omoguuje vei dobitak u koliini ali se gubi na kvalitetu. Masa veine trava i leguminoza u smjesi nakon cvatnje ima vei udio stabljike, koja je u cvatnji ogrubila. Ako se takva masa, koja je jako ogrubila, kosi i sui za sijeno, suenjem e jo jae ogrubjeti i dat e lou krmu niskog kvaliteta te veliki gubitak hranjiva, naroito bjelanevina. Takva pokoena masa ima dosta vlakana. Velika koliina vlakana moe smanjiti potrebe za unosom kabaste hrane i koncentrata (stvara osjeaj sitosti kod krava), to rezultira manjom proizvodnjom mlijeka. Ukoliko se travnjak kosi kasno, nastupom toplog i suhog vremena, kasno koeni travnjak se slabo obnavlja, jer korijenje trava i leguminoza u u gornjem sloju zemljita nema dovoljno vlage za obnavljanje. Kasno koeni travnjaci u prvom otkosu daju vei prinos ali manje kvalitete, a u drugom otkosu daju niske prinose loeg sastava i kvaliteta. Osnovni cilj jeste proizvesti kabastu hranu koja sadri to vie energije i bjelanevina. Sadraj enrgije i bjelanevina u travi i leguminozama se smanjuje njihovim sazrijevanjem. 3.3.2 SUENJE SIJENA Pravovremeno pokoenu krmu treba pravilno konzervirati (sijeno osuiti). Suenje moe biti prirodno i vjetako u 30

 suarama sa toplim i hladnim zrakom. U naim prilikama jo uvijek je najzastupljenije prirodno suenje sijena. O nainu na koji se sui zavisi kvalitet. Suenjem se smanjuje vlaga u biljci sa 75 do 80 % na 12 do 14 %. Pri suenju treba nastojati da se gubici hranjivih materija svedu na minimum. Prirodno suenje moe biti na dva naina: na zemljitu i na napravama. Suenje na zemljitu treba zapoeti u vrijeme toplog vremena bez padavina i treba najmanje 2 do 3 sunana dana. Ovim se nainom gubi 40 do 50 % hranjivih materija iz sijena. Suenjem na napravama gubici u hranjivoj materiji se smanjuju, ali je potreban dosta veliki ljudski rad. Naprave za suenje sijena su razni jahai, piramide i dr. Bitno je da masa koja se sui ne dodiruje zemlju, na naprave se stavlj aodmah nakon konje ili provenuta. Prva preka ili ica postavlja se na visini 60 do 70 cm a razmaci izmeu su 30 do 40 cm. Masa se poinje stavljati poput crijepa na naprave od donje preke prema gornjim a skida se obrnutim redom. Masa se sui strujanjem vazduha a moe ostati u polju i do drugog otkosa. 3.3.3 SKLADITENJE SIJENA Osim pravilnog suenja bitno za kvalitet sijena je i skladitenje. Sijeno pravilno osueno moe se skladititi kao balirano ili u rinfuzi. Skladitenje baliranog sijena je puno jednostavnije, zauzima manje mjesta, laki je transport i lake je odreivanje koliine sijena, a to je bitno kod planiranja potreba za sijenom na farmi. Rastresito sijeno moe se uvati u stogovima ili u sjenicima. Kod sjenika koji su iznad tale potrebno je dobro izolovati pod da ne bi miris i stajska vlaga uzrokovali kvarenje sijena. Ukoliko se sijeno skladiti u stogovima treba izabrati ocjedito zemljite, u sredinu se postavi stup oko kojeg se slae sijeno. Na zemlju se stavlja stara slama, kamenje, granje da sijeno nejma kontakta sa zemljom. Stog se pokriva najlonom.

31

 Uskladiteno kvalitetno sijeno sadri najvie 12 do 14 % vlage. Vano je voluminozno krmivo u ishrani svih preivara. 3.3.4 KVALITET SIJENA Kvalitet sijena se procjenjuje vizuelno i u laboratorijama. Vizuelno se procjenjuje na temelju nekoliko faktora a to su: vrijeme konje, odnosno stadij razvoja biljaka kad se kosi, zatim lisnatost je li vrlolisnato, lisnato, lagano stabljikasto ili stabljikasto. Boja sijena se kree od prirodno zelene, svjetlo zelene, ute do lagano smee i kod najloijih sijena asmee ili crne boje. Miris takoer ima znaajnu ulogu kod vizuelnog ocjenjivanja kvaliteta sijena, je li ist miris krme, pranjav, miris na plijesan ili paljevinu. Mekoa vrlo meko i savitljivo, meko, lagano grubo ili grubo i lomljivo. Lo kvalitet sijenu daju smee, korovi, oneienost zemljom i dr. Vizuelna procjena kvaliteta sijena nije uvijek dobar pokazatelj hranjive vrijednosti. U intenzivnom stoarstvu preporuuje se laboratorijska analiza kvaliteta sijena, odnosno tano utvrivanje hranidbene vrijednosti. 3.3.5 GUBICI PRI SPREMANJU SIJENA Gubici hranjivih materija koji nastaju procesom suenja podijeljeni su u etiri grupe. - Gubici zbog disanja biljke nastaju dok je koliina vlage iznad 40 %. Kreu se od 10 do 12 %. Manji su ako se ubrza suenje odnosno gubitak vlage. Gnjeenje stabljike pri konji znatno ubrzava taj proces jer se stabljika sui priblino istom brzinom kao i listovi. Naroito je praktino kod suenja djeteline i lucerke, odnosno onih biljaka koje imaju debelu stabljiku. - Gubici usljed mehanikog oteenja koji nastaju prilikom manipulacije sijenom. List se bre sui od stabljike te estim okretanjem i grubim postupkom dolazi do odpadanja mekih dijelova biljke i loma listia. Ti se gubici kreu od 5 do 15 % a

32

 na njihovo poveanje utjeu loe vremenske prilike. I ovi gubici se smanjuju gnjeenjem. - Gubici zbog ispiranja deavaju se prilikom suenja za loeg vremena i mogu iznositi i do 50 %. Smanjuju se suenjem na napravama ili dosuivanjem sijena u suarama. - Gubici zbog kvarenja nastaju u skladitima. Kvarenje sijena vee je to ima veu koliinu vlage 4. HEMIJSKI SASTAV HRANIVA Krave treba da dobijaju dobro izbalansirane obroke kako bi im se obezbjedile sve hranjive materije (energija, bjelanevine, sirova vlakna, minerali i vitamini) i time omoguila ekonomina i optimalna proizvodnja mlijeka, kvalitetnog sastava uz odravanje dobrog zdravstvenog stanja, ali i podmirile uzdrne potrebe, potrebe za rast i reprodukciju. Da bi se sastavio optimalna obrok, prvo bi trebalo izvriti laboratorijsku analizu hraniva. Za analizu hrane koristimo hemijsku analizu (Wendska analiza) po slijedeoj shemi:
VODA TVARI KOJE SADRE AZOT SIROVI PROTEINI

KRMA
ORGANSKE TVARI SUHA TVAR TVARI KOJE NESADRE AZOT UGLJIKO HIDRATI SIROVE MASTI SIROVA VLAKNA

ANORGANSKE TVARI

MAKROELEMENT MIKROELEMENTI OSTALI UGLJIKO HIDRATI

Shema 1. Sastav hraniva

33

 Suha tvar je bitna jer sve raunamo preko suhe tvari prinos po hektaru (trava, kukuruzna silaa), koliinu hrane koju krava pojede itd. Suha tvar se dalje analizira na organsku (ivu tvar) i anorgansku (neivu tvar). Anorganska tvar je sastavljena iz minerala koji su ivotinjama neophodni za normalno funkcioniranje, i to one koje treba u velikim koliinama (makroelementi - Ca, P, K, Na, Mg) i one koje treba u malim koliinama (mikroelementi - Se, Cu, Mn, Fe, itd.). Skoro svi minerali su prisutni u razliitim koliinama u krmi (trava, kukuruzna silaa, lucerka, itarice) ali nekih nema, koje treba dodavati sa mineralno vitaminskom smjesom. Koliina minerala u krmi zavisi od toga kako je sa mineralima opskrbljeno tlo (kiselo tlo ima malo Ca, malo Ca u biljki), zavisi o vrsti biljke (lucerka dosta Ca manje P, kukuruz omjer Ca:P vrlo uski) zato treba posvetiti panju o omjeru Ca:P u mineralnoj smjesi. Organsku tvar dijelimo u tvar koja ima azota i ona koja nema azota. Tvar koja ima azota nazivamo sirove bjelanevine (proteini), a tvar bez azota (energija) dijelimo na ugljiko hidrate i sirove masti. Mast za preivare nije od znaaja kao izvor energije, jer u buragu ako je ima vie od 5% u obroku poremeuje rad mikroorganizama. Kod visoke proizvodnje mast je interesantna jer sadri dvaputa vie energije nego skrob zbog toga se upotrebljavaju zasienu mast. Ugljiko hidrati su najvaniji izvor energije za preivare. Dijele se u dve grupe: Sirova vlakna u koja ubrajamo celulozu i hemicelulozu. Wendska analiza obuzima i lignin koji hemijski nije ugljikohidrat, ivotinja ga ne moe 34

 probaviti, i ini voluminoznu krmu neukusnom (silaa od stare kukuruzne biljke, listovi su smei) Ostali ugljiko hidrati u koje ubrajamo skrob, eer itd. UGLJIKO HIDRATI (energija 65%-75% obroka) strukturni ugljiko hidrati nestrukturni ugljikohidrati (celine stijenke) (zrna itarica) celuloza skrob hemiceluloza eeri pektini fruktozani Skrob kao izvor energije se razlikuje u brzini rastvaranja i u mjestu rastvaranja. Tako razlikujemo slijedee vrste skroba: Brzo razgradljiv skrob (jeam ) Lagano razgradljiv i neopstojan (dio kukuruznog) Opstojan skrob (dio kukuruznog) Brzo razgradljiv skrob mikroorganizmi brzo razgrade u buragu, lagano razgradljivog mikroorganizmi razgrade polako, opstojnog mikroorganizmi ne mogu razgradit te nerazgraen putuje u donji dio probavnog trakta gde se probavlja na enzimatski nain. Brzina razgradnje i postotak postojnosti je sljedea: Tabela 3. Brzina razgradnej i postotak skroba Skrob Postojni skrob Brzina razgradnje Kukuruz Jeam penica 676 561 654 42% - 284g 7% - 39g 7% - 45g 8% /h 24% /h 24% /h

35

 Primjer, skrob iz jema vrlo brzo mikroorganizmi razgrauju 24% na sat (ako damo kravi 1 kg jema, za jedan sat 240 g e ga biti u buragu probavljenog), a vrlo mali postotak (samo 7%) ga se u buragu ne probavi. Kod kukuruznog pak je obrnuto, 42% posto skroba se u buragu ne razgradi, a ostali razgradljiv polako se razgrauje (8% na sat). Krave na poetku laktacije trebaju i skrob koji se brzo razgrauje, ali ako ivotinja dobija previe takvog skroba, moe doi do zakiseljavanja buraga (acidoza). eer se vrlo brzo u buragu svaruje, zato treba obratiti panju sa ishranom hranivima na bazi eera (melasa). Sirova vlakna su kod preivara vrlo bitan izvor energije. Treba znati, da se vlakna sporo razgrauju, te da krava na poetku laktacije ne moe pokriti sve potrebe u energiji iz vlaknaste kabaste hrane. Kabasta hrana - sirova vlakna imaju isto i funkciju preivanja koja je kod preivara vrlo bitna.

4.1 TA JE U KOJOJ HRANI - KRMI

Bjelanevinasta hrana mlada ispaa (moe sadravati i do 24% sirovih proteina u suhoj tvari), sojina sama, suncokretova sama, sama od uljane repice. Energetska hrana kukuruzna silaa, siliran kukuruzni klip, sve itarice. Minerali i vitamini mineralno vitaminske smjese Voda je vrlo vana hrana kod krava muzara pogotovo u ljetnim mjesecima u velikim vruinama. Potrebe po vodi su sljedee: suhostajne krave 30 60 l krave do 10 l mlijeka 30 60 l krave do 20 l mlijeka 70 100 l junice 15 35 l mesno govedo 20 60 l Obrok mora biti uvijek izbalansiran to se tie omjera izmeu bjelanevina i energije te minerala. Ako poznajemo sastav

36

 krme (to se nalazi u kojoj krmi) moemo samo priblino uskladit obrok. Najee greke u ishrani krava su, u proljee iskljuivo ispaa - pomanjkanje energije, u zimi samo kukuruzna silaa pomanjkanje bjelanevina u obroku.

5. OSNOVA DOBRE HRANIDBENE PRAKSE

Obrok treba da je ukusan za ivotinje i valjalo bi da sadri odreenu koliinu kabaste hrane kako bi se obezbjedilo dovoljno sirovih vlakana to je neophodno za normalan proces varenja u predelucima i za dobijanje kvalitetnog mlijeka. Kako bi se izbjegli poremeaji varenja, kabasta komponenta obroka (trava, sijeno, kukuruzna silaa) treba da ini najmanje 1/3 ukupno unijete SM (suhe materije) dnevno. Veinom se poremeaji metabolizma javljaju za vrijeme poroaja i 6 - 8 nedjelja nakon telenja kada je grlo pod jakim stresom, tako da u ovom periodu znaajnu ulogu igraju nivo ishrane i sastav obroka. Trokovi ishrane treba da su nii da bi se postigao visok prihod. Ovo znai da bi trebalo maksimizirati kad god je to mogue udio visoko kvalitetne kabaste hrane, a dodatne koncentrovane mjeavine sa adekvatnim sadrajem minerala i vitamina treba kupovati kako bi se izbalansirala optimalna proizvodnja mlijeka sa najniim moguim trokovima po jedinici proteina i energije. Danas su dostupni optimizacioni softverski paketi za sastavljanje to jeftinijeg obroka za mlijena grla. Svakoj kravi individualno se mogu davati koncentrati pomou automatizovanog kompjuterskog sistema i identifikacije uz pomo respondera ili ipa zakaenog za uho, ime se obezbjeuje da svako grlo prema svojoj proizvodnji mlijeka dobija u toku dana odreenu koliinu koncentrata, to rezultira izuzetnim utedama u ishrani.

37

 Preporuljivo je davati kravama obilne obroke u koliini koja je za oko 10% vea od realnih potreba. Opte linije vodilje za formulaciju obroka: analiza sastava hraniva u hranjivima materijama, koritenje kvalitetnih hraniva i izbjegavanje pljesnive hrane pod svaku cijenu, mjerenje i procjenjivanje koliine svakog hraniva koje se ukljuuje u kompletan obrok, davati obroke konstantnog sastava, naroito u prvoj polovini laktacije, paziti da obroci uvijek sadre najmanje 1/3 SM iz kabastih hraniva da bi se sprijeili poremeaji u varenju, dodavati koncentrovane smjee sa odgovarajuim sadrajem minerala i vitamina, koncentrati moraju biti dati u odgovarajuim koliinama i pravog sastava kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe grla u hranjivim materijama, obezbjediti obroke koji su ukusni i privlani za mlijena goveda, koristiti hraniva koja nee mjenjati ukus mlijeka i koja nisu tetna po zdravlje ivotinja, uzeti u obzir dostupnost i cijenu hraniva po kg SM, obezbjediti optimalno ekonomine obroke za profitabilnu proizvodnju mlijeka. Kod sastavljanja obroka za mlijena grla, vano je: podjeliti krava u proizvodne grupe, sastaviti obrok za visoko produktivne krave, sastaviti obrok za nisko produktivne krave, sastaviti obrok za zasuene krave, sastaviti obrok za telad i junad.

38

6. SPECIFINOSTI ISHRANE KRAVA

Rumen burag Reticulum mreavac Omasum listavac Abomasum sirite Small intestine tanko crijevo Large intestine debelo crijevo Slika 1. Probavni trakt krave

39

 Zapremina probavnog trakta krave: predeludci 150 230 l eludac 10 20 l tanko crijevo 65 l eludac krave, kao i ostalih preivara, sastoji se od tri predeluca (burag, mreavac i listavac) i pravog eluca (sirite). Ovako sloen eludac ima za cilj da uspori prolaz hrane kroz organe za varenje da bi mikroorganizmi razloili one dijelove hrane koje ivotinja ne moe svojim fermentima. U ishrani krava kao i ostalih preivara karakteristine su dvije faze razlaganja i varenja hrane: u prvoj fazi, mikroroganizmi koji su nastanjeni u buragu i mreavcu vre razlaganje veeg dijela hrane koja se tu nalazi, u drugoj fazi krava u siritu i tankim crijevima vari mikroroganizme i ostatak hrane. Zbog grae organa za varenje i same fiziologije varenja, ishranu krava treba zasnivati na kabastim (voliminoznim) krmivima, jer celuloza iz biljaka predstavlja znaajan izvor energije. Organi za varenje preivara ne stvaraju fermente (enzime) za razlaganje celuloznih vlakana ali ih zato stvaraju mikroorganizmi koji ive i razmnoavaju se u buragu. Koncentrovana hraniva treba da se koritste samo kao dopuna, za korekciju hranjive vrijednosti kabastih krmiva, odnosno do ukupnih potreba krave u hranjivim materijama. U vremenu od jednog do drugog telenja, krava prolazi kroz nekoliko fiziolokih faza i to: faza zasuenosti faza rane laktacije faza srednje laktacije faza zavrne laktacije Sve ove faze znaajno se razlikuju u pogledu potreba krave u energiji i ostalim hranjivim materijama. Takoe je potreban i odgovarajui odnos kabastih i koncentrovanih hranjiva u 40

 dnevnom obroku krave. Hranu po koliini i kvalitetu treba prilagoditi grai i funkciji organa za varenje i potrebama krave u odreenoj fazi proizvodnog ciklusa. U pogledu efikasnosti iskoritavanja hrane, krava pored kabastih hranjiva koje dobro iskoritava, takoe efikasno iskoritava i koncentrovana hranjiva, kao to su zrna razliitih itarica, uljane same i razna sona krmiva. Meu domaim ivotinjama krava predstavlja najveeg proizvoaa proteina visoke bioloke vrijednosti za ishranu ljudi, izraeno koliinom mlijeka i mesa, proizvedenih u tojeku jedne godine. Poznato je da krave visoke mlijenosti unijetom hranom teko mogu da obezbijede energiju za vie od 35 litara mlijeka dnevno. Zbog toga ovakve krave u prvih desete sedmica laktacije prati gubitak tjelesne mase. Manjak unijete energije kroz obroke kod ovakvih krava do pojave neplodnosti, takozvanog gladnog steriliteta. Neplodnost krava u polovini sluajeva nastaje zbog oskudne ishrane, loeg dranja, oslabljenog hormonalnog sistema i infekcije reproduktivnih organa (materice i vagine). Gubitak tjelesne mase u tijeku telenja kod krava moe da iznosi 60 do 70 kg, od ega na tele otpada 40 do 50 kg. U tijeku faze rane laktacije, prvih 60 do 70 dana po telenju, gubitak tjelesne mase ne bi smio biti vei od 30 kg. Izgubljene kilograme, odnosno kondiciju krave, obavezno treba popraviti u tijeku srednje i zavrne faze laktacije, nikako u periodu zasuenja, kada krava slabije iskoritava energiju i ostale hranjive materije iz hrane. Ako se ovo obezbijedi kravama, one e imati normalnu plodnost i proizvodnju, a samim tim i dui vijek iskoritavanja. Osnovni efekti uspjeha u proizvodnji mlijeka zavise od mogunosti konzumiranja hrane i efikasnosti njenog iskoritavanja. Zbog smanjenog apetita na poetki lakatcije, krave ne mogu da unesu (pojedu) dovoljne koliine hrane i 41

 obezbijede svoje potrebe u energiji i ostalim hranjivim materijama. Zbog toga je vrlo znaajno poznavati faktore koji utjeu na konzumiranje hrane kod krava muzara. Maksimalno konzumiranje hrane moe se postii samo kombinovanjem razliitih vrsta kabastih i koncentrovanih hranjiva u obroku. Od faktora koji u velikoj mjeri utjeu na konzumiranje hrane kod krava najznaajniji su: tjelesna masa krava, mlijenost, apetit, svarljivost i ukus pojedinih hranjiva i itavog obroka, nain pripreme hranjiva, kvalitet hranjiva, starost i fizioloko stanje organizma. Uobiajen nain izraavanja konzumiranja hrane je preko suhe materije obroka. Konzumiranje se izraava u kilogramima suhe materije na 100 kg tjelesne mase krave, ili u procentima od ukupne tjelesne mase krave. Po preporukama veeg broja autora, kod veine krava u laktaciji konzumiranje suhe materije iz obroka treba da bude oko 3% od tjelesne mase krave, ili 3 kilograma suhe materije obroka na svakih 100 kg tjelesne mase krave. Pri tome, konzumiranje suhe materije iz kabaste hrane ne bi trebalo da bude ispod 2% od tjelesne mase krave. Krave koje su u fazi vrne proizvodnje mlijeka treba da konzumiraju suhu materiju iz obroka u koliini od oko 4% od tjelesne mase. Konzumiranje manje suhe materije od ovog iznosa moe da dovede do slabljenja kondicije, usljed ega se mogu javiti metaboliki poremeaji. to je hrana kvalitetnija, to krave mogu vie da je konzumiraju, a nekvalitetna hrana, pogotovo kabasta, sporo se razlae u buragu, dugo se zadrava u njemu i ne doputa uzimanje druge hrane.

42

 Danas je veliki problem nedostatak dovoljnih koliina kvalitetne kabaste hrane u ishrani visoko mlijenih krava na imanjima individualnih gazdinstava. Kad se u obrok ukljui koncentrovana hrana poveava se konzumiranje suhe materije, jer se tada poveava koncentracija energije u suhoj materiji. Meutim, dodavanje vee koliine koncentrovane hrane dovodi do sniavanja pH vrijednosti, odnosno zakieljavanja tenog sadraja buraga, to smanjuje aktivnost celuloznih bakterija koje vre razlaganje celuloznih vlakana. Ako vrijednost pH padne ispod 6,0 prestaje razlaganje celuloze, a to dovodi do ozbiljnih poremeaja u proizvodnji mlijeka, jer optimalna pH vrijednost tenog sadraja buraga treba da je neutralna, odnosno oko 7,0. Optimalnu pH vrijednost buraga krave postiu luenjem velikih koliina pljuvake. Vee i tee krave imaju i veu zapreminu organa za varenje pa prema tome i vee potrebe u energiji. Krave mlijenih rasa imaju vei kapacitet organa za varenje i zato konzumiraju veu koliinu hrane po jednom kilogramu tjelesne mase od krava drugih rasa. Zapremina organa za varenje krava mijenja se u tijeku laktacije. Najmanja je na poetki laktacije, a zatim se postepeno poveava, da bi svoj maksimum dostigla 10 do 15 nedjelja od telenja. Poveanu mlijenost krava ne prati ba uvijek i povean apetit. U tom pogledu postoje oigledne razlike izmeu krava. Zbog nedovoljnog apetita, najvei8 broj krava visoke mlijenosti u poetnoj fazi laktacije ne uspijeva da konzumira dovoljne koliine hrane i tako obezbijedi svoje potrebe, pa tako osjetno gube u kondiciji. Ukus razliitih hranjiva i te kako utijee na njihovo konzumiranje. Tako hraniva sa loijim ukusom treba davati u kombinaciji sa drugim hranjivima boljeg ukusa radi maskiranja njihovog prisustva u obroku. Takoe, usitnjena, samljevena, sjeckana i peletirana hranjiva znatno bre prolaze kroz organe za varenje od kabastih 43

 hranjiva u prirodnoj formi i tako omoguavaju vee konzumiranje hrane. Za preivare znaajan je sistem predeludaca koji je jedinstven. U tom djelu hranu vare mikroorganizmi i u burag izluuju uglavnome tri organske kiseline: - propionsku - octenu - maslanu Kiseline se resorbuju i preko krvi stiu do jetra gdje ulaze u daljnje hemijske procese. Propionska kiselina pretvara se u glukozu i ta dalje u laktozu ili mlijeni eer, octena kiselina i maslana pretvoraju se u mast. Od sirita dalje probava ide istim nainom kao kod ivotinja sa jednodjelnim elucem i u nas. Kod hranjenja preivara moramo imati na umu, da ne hranimo njih ve mikroorganizme koji ive u buragu. Kiseline koje izluuju u burag sniavaju ph (kiselost), a kada preivaju vlaknastu hranu (prave loptice koje ponovno vrate u usta) natapaju je sa slinom (pljuvaka) koja je bazina i neutralizira kiselinu. Bjelanevine Mikroorganizmi rastvaraju hranu i pri tome vei ili manji dio bjelanevina u hrani koriste za stvaranje svoje bjelanevine. Dio bjelanevina u krmi ostaje neprobavljen i probava se nastavlja dalje u siritu, isto se dogaa sa mikroorganizmima koji su bili porinuti u donji probavni trakt sa neprobavljenom hranom. U tankom crijevu vri se resorpcija probavljenih bjelanevina (aminokiseline koje sastavljaju bjelanevine) koje ivotinja onda upotrijebi za tvorbu bjelanevina za sebe i za proizvodnju mlijeka. Zbog mikroorganizama u buragu preivari mogu koristit azot za tvorbu vlastitih bjelanevina to je vidno iz sheme.

44

BJELANEVINE U KRMI

P R E D E L U D C I RAZGRADIVE 50 90% NERAZGRADIVE 50 10%

NPN BJELANEVINE NH3 AMINOKISELINE

MIKROBNE BJELANEVINE

BJELANEVINE SIRITE I TANKO CRIJEVO

AMINOKISELINE

BJELANEVINE U BALEGI

Shema 2. Razgradnja hraniva

45

 Ako u obroku fali lakosvarljive energije (skrob) mikroorganizmi ne mogu upotrijebiti azot zato se izluuje iz tjela u obliku uree. U tom sluaju dolazi do gubitka bjelanevine. Opskrba sa bijelanevinama Tvorba mlijene bijelanevine kod krava ovisi o koliini probavljivih postojnih (nerazgradivih) bijelanevina i mikrobnih bijelanevina, bitno je, da ivotinja ima na raspolaganju dovoljne koliine glukoze, to sprijeava upotrebu aminokiselina za tvorbu glukoze (koliina mlijeka). Za zadovoljavajuu razinu sinteze mikrobnih bijelanevina, moraju u buragu mikroorganizmi imati na raspolaganju dovoljne koliine nepostojne (razgradive) bijelanevine kombinovane sa nepostojnim skrobom. To omoguava mikroorganizmima, da fermentiraju velike koliine organske tvari. Bitno je, da je usklaena brzina razgradnje bijelanevina sa brzinom razgradnje ugljikohidrata. Efikasna upotreba postojnih bijelanevina za sintezu mlijenih bijelanevina ovisi o aminokiselinskom sastavu bijelanevine iz hrane, jer je mikrobna sinteza bijelanevina u buragu ograniena, krave na poetku laktacije ne mogu pokriti sve potreba za bijelanevinama iz nepostojnih bijelanevina krme, i zbog toga moramo dodavati postojne bjelanevine s odgovarajuim aminokiselinskim sastavom. U drugoj polovini laktacije moe ivotinja pokriti potrebe iz nepostojnih bjelanevina krme.

46

Slika 2. Krave na mladoj ispai, u obroku imaju dosta sirovih bijelanevina, malo sirovih vlakana, treba opskrbijeti sa energijom.

7. PROIZVODNE GRUPE
Sa organizacione take gledita, potrebno je krave prema fazi laktacije podjeliti na proizvodne grupe. Podjela krava u proizvodne grupe je neophodna da bi se prema potrebama svake grupe sastavio odgovarajui obrok. U talama sa vezanim nainom dranja svaka krava dobija individualni obrok, ali pri slobodnom nainu dranja kada se u jednoj grupi dre zajedno visoko produktivne i nisko produktivne krave, nije mogue za svaku kravu posebno obezbjediti eljeni obrok, tako da je ovdje neophodno podjeliti krave po proizvodnim grupama. Drugi razlog zbog kojeg je potrebno podjeliti krave po proizvodnim grupama je u vezi sa djeljenjem kabastih hraniva zimi i u periodima sue. U tim periodima kvalitet hraniva ima znaajnu ulogu i visoko produktivna grla treba da dobijaju 47

 najbolja hraniva. Da bi se pripremio za period sue, farmer treba da skladiti kabastu hranu za vrijeme vegetacionog perioda. esto se deava da farmeri imaju odreenu koliinu hrane koja nije dovoljno kvalitetna za visoko produktivne krave, ali moe dobro posluiti za nisko produktivna i zasuena grla, tako da je dobro prije svakog perioda sue i zimskog perioda sastaviti plan ishrane kako bi se kabasta hraniva razliitog kvaliteta rasporedila po proizvodnim grupama. U periodu davanja svjee kabaste hrane, ista zelena masa se daje svim proizvodnim grupama. Podjela krava u proizvodne grupe prema fazi laktacije: o visoko produktivna grla (krave koje su u laktaciji od telenja pa do 3 mjeseca po telenju) o nisko produktivna grla (krave koje su u laktaciji vie od 3 mjeseca) o zasuene krave Naravno, potrebno je obratiti panju i na sastavljanje obroka za telad i junad kojima se moraju davati dobro izbalansirani obroci kako bi im se obezbjedio optimalan razvoj i time kasnije profitabilna proizvodnja. Hranjenje po prosjeku grupe Grupe hranimo po prosjeku grupe ne obazirui se na proizvodnju individualnih ivotinja tijekom duljeg razdoblja (4-5 mjeseci). Hranjenje po normativima U svakom periodu laktacije kravam se pokriva potrebe po energiji i bjelanevinama individualno, sa time, da se prilagoava osnovni obrok i koncentrat. Fazno krmljenje U svakom stadiju laktacije ponuda hranivih tvari i vrsta hranivih tvari prilagoena je proizvodnim potrebam krave.

48

 Sa pokusima je utvreno da je potrebno hraniti po fazama laktacije, zbog toga jer su potrebe po bjelanevinama, energiji, i vitaminima - mineralima razliiti na poetku, sredini i kraju laktacije te u suhostaju. Razliite potrebe ne odnose se samo na koliine jednog i drugog (bjelanevina i energije), ve i na sam oblik energije te bjelanevina. Obim potronje hranivih tvari za proizvodnju i, ili taloenje rezervi, zavisi o stadiju laktacije, bilansu energije i hormonalnog stadija ivotinje. Fazno hranjenje zahtijeva optimalizaciju sastava i koliine energije i bjelanevina u obroku u svakom razdoblju laktacije, da bismo postigli optimalnu proizvodnju sa eljenim postotkom masti i bjelanevina u mlijeku. Opskrba sa energijom po fazama Prva faza (razdoblje) laktacije je razdoblje kada ivotinja pada u negativnu energetsku bilansu (manjak), razdoblje traje od telenja do cirka 13-tog tjedna laktacije. Faza 2 obuhvata sredinu laktacije (od 13 do 29-tog tjedna). Faza 3 obuhvata kraj laktacije (od 30-tog tjedna do zasuenja). Faza 4 obuhvata suhostajno razdoblje. Konzumacija kabaste hrane Koliko kabaste hrane krava pojede na dan zavisi od niz faktora Ako nabrojimo samo neke koji se odnose na hranu: - procenat suhe tvari, kod travne silae ivotinje manje pojedu ako je silaa mokra, najvie pojedu kad ima od 35 do 45-50% suhe tvari, kad prijee 50% konzumacija neto opada, kod kukuruzne silae idealno je od 33 do 35 % suhe tvari, - kvalitet silae, starija trava vie ima neprobavljivih vlakana, postotak bijelanevine opada, krave manje pojedu, - hemijska kvaliteta silae, to znai kiselinski sastav silae (mlijena kiselina, octena kiseline, maslana kiselina), kod loe fermentacije nastaje maslana

49

 kiselina koja smanjuje konzumaciju, pogotovo kod krava na poetku laktacije, moe prouzrokovati ketozu - red hranjenja krme, najprije kabastu hranu poslije kukuruznu silau, na kraju koncentrat, - snabdijevanje sa svijeom pitkom vodom, puno puta pojilice su zaprljane te ima ostatka hrane u vodi, to smanjuje konzumaciju vode, i na kraju konzumaciju ukupnog obroka, - hranu moramo nuditi vie puta na dan svijeu, to poveava konzumaciju obroka. Pored ovih utiu i faktori kao to su zdravstveno stanje ivotinje (metabolike bolesti), vanjska temperatura, koliina mlijeka koju krava proizvodi, sistem uzgoja itd.. Krave na poetku laktacije mogu pojest i do 16 kg suhe tvari iz kabaste hrane.

50

Slika 3. Kriva laktacije

51

 Telenje: uvod u mlijenost Krave su poslije telenja umorne, a probavni organi oslabljenog tonusa (rumino-intestinalna staza). Iz tog razloga treba ih prva 4 dana hraniti samo dobrim sijenom i peninim mekinjama razmuenim u vodi (oko 2 do 4 kg/dan). Rzdoblje pothranjenosti krava ne smije dugo trajati jer se naglo pojaava izluivanje mlijeka. to prije 3 do 4 dana nakon telenja postepeno (svaki trei dan) poveavati koliinu krmiva i to ona koja su krave dobijale i prije telenja. Do 21 dan poslije telenja krave e dobivati krmiva koja zadovoljavaju muznost od 21 do 25 litara mlijeka dnevno. Poslije 21 dana treba uskladiti ishranu krva prema stvarnim koliinama izmuzenog mlijeka i na taj nain sprijeiti pojavu dislokacije sirita i ketoze, kao i dalje mravljenje krava. Da bi se nakon telenja krave to bre oporavile, bolje im je davati krmiva vie nego to im je potrebno za muznost. Tijekom 2. do 3. mjeseca treba ih pripremiti za pripust i novu gravidnost (avansiranje krmiva). Ve u tom razdoblju krave mogu davati preko 30 do 35 litara mlijeka dnevno. S naim tradicionalnim krmivima teko je zadovoljiti tako visoke potrebe za hranom, a velika koliina koncentratnih krmiva moe biti tetna po zdravlje i reprodukciju krava. Krmni obroci krava moraju sadravati najmanje 18 do 23% sirovih vlakana, a koncentratne i krmne smjese mogu zauzimati 40 do 50% od ukupne suhe materije krmnog obroka. Dua pothranjenost krava, zbog visoke muznosti nakon telenja, uzrokovat e mravljenje, nagli pad krivulje laktacije, kasniju pojavu gonjenja (estrusa), slabiju plodnost (tee ostaju gravidne) i niu proizvodnju mlijeka tijekom laktacije. 52

 Krmiva, posebno osnovna krmiva, moraju biti odlinog kvaliteta, a krmni obroci moraju sadravati sve hranjive materije potrebne za proizvodnju mlijeka, zdravlje i reprodukciju (plodnost).

Prva faza: Poetak laktacije znaajno za to razdoblje je lagani rast konzumacije i brza rast proizvodnje mlijeka proizvodnja dostie svoj vrh izmeu 4 i 6 a konzumacija izmeu 8 i 12 tjedna, u prvim tjednima laktacije ivotinja nije u stanju pojesti dovoljno energije za proizvodnju mlijeka, to dovodi do razlike izmeu pojedene i sa mlijekom izluene energije negativni bilans energije, krava u tom razdoblju mobilizuje svoje tijelesne rezerve (mast, u manjem omjeru bjelanevinu), povea se nivo hormona koji stimuliraju mlijenost rastni hormon i prolaktin, nivo insulina dosta je snien, ivotinje imaju veliku potrebu za glukogenim hranivima (propionska kiselina, glukoza, aminokiseline), iz kojih stvara mlijeni eer laktozu. Koliina proizvedene laktoze u najveoj mjeri ima uticaj na visinu mlijenosti, nestrukturne ugljikohidrate koji sastavljaju obrok krava muzara moemo podjeliti na brzo i sporo u buragu fermentirajue, te u buragu opstojne. Razlikujemo: eer i brzo razgradljiv skrob vie od 12,5% na sat (eer iz krme repe, skrob iz jema, penice), polako razgradljiv i nepostojan skrob ( vei udio kukuruznog skroba), postojan nerazgradljiv skrob (dio skroba iz kukuruza). Maksimalna proizvodnja mikrobne bijelanevine zavisi od vrste ugljikohidrata, brzine razgradnje ugljikohidrata i drugih 53

 komponenata u buragu (u najveoj mjeri bjelanevina), brzina kretanja hrane kroz burag, nivo konzumacije (koliina), te krajnji proizvodi od razgradnje i fermentacije u buragu, pojedenih ugljenohidrat. Druga faza: 13 29 tjedan laktacije u sredini laktacije konzumacija toliko poraste, da moemo sa lakoom pokriti potrebe u energiji. ivotinje pokuavaju izgubljene telesne rezerve kompenzirati, istovremeno snizi se nivo hormona koji stimuliraju tvorbu mlijeka, sada moemo utjecati sa obrokom na visoku proizvodnju mlijeka dovoljna opskrba krava sa energijom. kod hranjenja po normativima i sada je bitan oblik energije, tako obrok obilat na skrobu (dosta kukuruzne silae, jeam, penica, prekrupa itd.) dovodi do visokih koncentracija propionske kiseline u buragu, glukoze u tankom crijevu, to dovodi do povianja nivoa insulina u krvi. Insulin regulira promet glukoze koje tijelo sprema kao rezervu, umjesto, da bi ju usmjerilo u proizvodnju mlijeka (laktoza - mlijeni eer). Prekomjerno taloenje tjelesnih rezervi dovodi do zadebljanja ivotinje. Trea faza: kraj laktacije - od 30 tijedna do zasuenja ivotinje prema kraju laktacije imaju priliku obnove tjelesnih rezervi u koliko to nisu ve uinile prema kraju 2 faze, hranjenje energijom preko normativa dovodi do previsoke konzumacije energije i do preobilate kondicije kod poetka laktacije posljedica je prosjeni start u sledeoj laktaciji ketoza, slabo uzimanje hrane obroci sa vikovima akroba ne utjeu na poveanje mlijenosti , te sniavaju mlijenu mast

54

 krave u toj fazi mogu lako pokriti vei dio svojih potreba u energiji iz octene kiseline (vlakno - celuloza hemiceluloza) manje iz propionske, koliina eera i skroba neka budu u toj fazi u manjem omjeru.

etvrta faza: zasuenje Krave treba zasuiti najkasnije 45 do 60 dana prije oekivanog telenja. U razdoblju suhostaja zavrava intenzivan rast ploda, vime se mora odmoriti, a krava pripremiti za porod i novu laktaciju. Ako se ne zasui na vrijeme, esto poslije telenja daju kolostrum (grualinu ili mljezivo) slabijeg kvaliteta i manju koliinu mlijeka u laktaciji. pPrvih 6 mjeseci gravidnosti (breosti) ne mijenja se mnogo stanje ni potrebe krave za veim koliinama hrane za rast ploda. Gravidnost ne predstavlja vei napor za ivotinju jer se u gravindosti poboljava iskoritavanje hrane i metabolizam (izmenja hranjivih materija). Tek poslednja 2 do 3 mjeseca gravidnosti plod (fetus) intenzivno raste i treba uvoditi poseban sistem ishrane krava. Ako su krave slabije tjelesne kondicije a dobre muznostri, poslije etvrtog ili petog mjeseca gravidnosti treba dodavati uz krmiva za muznost jo 1,5 do 2,5 kg potpune krmne smjese na dan za rast ploda jer krave moraju u suhostaj ui s dobrom rasplodnom kondicijom. U suhostaju krave troe samo oko 1,8 do 2,0 kg suhe materije krmiva na 100 kg tjelesne teine, budui da nema u buragu dovoljno prostora zbog pritiska gravidne materice. Krmiva moraju stoga biti vrlo dobrog kvaliteta i probavljivosti, vrlo dobrog energetskog i bjelanevinastog sastava s kvalitetnim aminokiselinama (metioninom, cistinom, lizinom, triptofanom i dr.). 55

 Gravidne krave tijekom zasuenja trebaju dobivati krmiva koja odgovaraju, otprilike za potrebama proizvodnje od 7 do 10 litara mlijeka na dan. Dakle, energetska hranidbena vrijednost krmnih obroka treba biti oko 8,5 do 10,5 h.j./dan, 700 do 900 grama probavljivih sirovih bjelanevina, od kojih vei procenat u buragu stabilnih bjelanevina, dobrog aminokiselinskog sastava, 50 do 60 grama kalcijuma i 40 do 50 grama fosfora. U razdoblju zasuenja krave treba hraniti krmivima koja e dobivati i poslije telenja. Ne smiju se udebljati ni smraviti, ali moraju biti u dobroj tjelesnoj kondiciji. Krmni obroci krava moraju imati dovoljno energije, ne previe bjelanevina naroito ako nema dovoljno dobrih energetskih materija iz ugljikohidrata (skroba). Masna krmiva treba potpuno izostaviti (opasnost od ketoze). U suhostaju treba smanjiti davanje silae, a davati vie sijena. Silaa maksimalno 15 do 20 kg dnevno, a krae vrijeme pred telenje i manje (10 kg). Silaa mora biti kvalitetna, ne prekisela i bez maslane kiseline. Potpune krmne smjese treba davati oko 2 kg na dan, a poslednje 2 do 3 nedjelje do 4 kg/dan. Krmne smjese moraju sadravati oko 14 do 16% sirovih bjelanevina i energetsku hranidbenu vrijednost najmanje 1,1 h.j./kg, veu koliinu minerala (posebno fosfora) i vitamina A, D, E, B12 i niacin (B kompleks vitamina). 10 do 14 dana prije telenja dobro je smanjiti koliinu kalcijuma i fosfora u krmnim smjesama za bolju resorpciju i iskoristivost minerala, a koristit e i nakon telenja u razdoblju velike pothranjenosti krava i veih potreba minerala zbog visoke muznosti i sprjeavanja puerperalnih oboljenja krava.

56

 Treba dobro paziti na stanje vimena. U sluaju ranog nalijevanja treba smanjiti davanje sonih, pa i koncentratnih krmiva te omoguiti kravama vie kretanja. Zbog sprjeavanja oboljenja ketoze i dislokacije sirita (izmjetanje) u trbunoj upljini dobro je kravama davati dnevno propilenglikol, vitamin B12 i niacin.

Zakljuak Iz navedenog slijedi, da moemo sa vrstom energije utjecati na visinu proizvodnje i na sastav mlijeka omjer mast/bijelanevina. Na poetku laktacije moemo sa vie skroba stimulirati stvaranje glukoze. U drugoj fazi laktacije, uinak ekstra skroba manje je efikasan jer najvie puta prouzrokuje dodatno taloenje tijelesnih rezervi. Na proizvodnju mlijene masti moemo utjecati sa vrstom energije, prijesvega sa promjenom omjera izmeu nepostojnog skroba/vlakno i nepostojni/postojni skrob. Doziranje koncentrata Krave: Ponemo sa 3 kg koncentrata na dan, poslije poveajemo za cirka 0,5 kg na 3 do 5 dana do 8 kg, nakon toga poveamo razdoblje na najmanje 5 dana do ukupno 14 kg Kod junica do 6 kg, po 0,5 kg 3 do 5 dana, poslije najmanje 5 dana do maksimalno 11 kg. Ako podignemo koliinu prebrzo moe doi do smanjenja konzumacije kabaste hrane to dovodi do acidoze, ali ako podiemo koncentrat presporo onda moe doi do pomanjkanja energije to dovodi do ketoze (crpanje tjelesne masti).

57

Slika 4. Doziranje koncentrata putem automata, ukupna koliina moe se podijelit na vie doza to pozitivno utjee na pH buraga.

8. SASTAV MLIJEKA KAO POKAZATELJ ODGOVARAJUE ISHRANE IVOTINJA

Podaci o sastavu mlijeka su dobrodola pomo kod otkrivanja eventualnih greaka u ishrani i kod praenja uspjenosti njihova otklanjanja. Od svih svojstava mlijeka za otkrivanje greaka u ishrani najprimjereniji su odnos izmeu masnoa i bjelanevina, te sadraj uree. Odnos izmeu masnoa i bjelanevina je posredni pokazatelj opskrbljenosti krava muzara energijom i istovremeno nas upozorava na eventualne potekoe u probavljanju u elucu (kiseljenje eluca). Na osnovu sadraja uree moemo zakljuivati na uravnoteenost obroka s obzirom na energiju i bjelanevine.

58

 Osim odnosa izmeu masnoa i bjelanevina i sadraja uree, kod interpretacije podataka moramo uzeti u obzir i podatke o mlijenosti, sadraju masnoa, sadraju bjelanevina, fazi laktacije i ostalo. Kako bi uvid u ove podatke bio bolji, daje se grafiki prikaz stanja u krdu iz kojega se mogu za svaku kravu posebno razabrati odstupanja od optimalnog stanja.

Grafikon 1. Odnos proetina i uree u mlijeku kao pokazatelj dobre ishrane ivotinja

59

Tabela 3. Mogue greke u ishrani

BJELANEVINE U MLIJEKU Manje od 3,2 UREA U MLEKU mg / 100 ml Manje od 15 15 30 (24) Vie od 30 3,2 3,5 Manje od 15 15 30 (24) Vie od 30 Vie od 3,5 Manje od 15 15 30 (24) Vie od 30 mmol / l Manje od 2,5 2,5 5,0 (3,5) Vie od 5,0 Manje od 2,5 2,5 5,0 (3,5) Vie od 5,0 Manje od 2,5 2,5 5,0 (3,5) Vie od 5,0 P+ E+ PE+ E+ P+ MOGUE GREKE U ISHARNI E- PE E- P+ P-

60

Tabela 4. Uputstva za poboljanje obroka na osnovu sadraja proteina i uree u mlijeku

Opskrbljenost energijom i razgradivim bjelanevinama E+ BUpozorenje Posljedice Korekcija obroka

B-

- nedovoljan sadraj bjelanevina razgradivih u buragu prevelik sadraj energije u obroku - nedovoljan sadraj bjelanevina razgradivih u buragu - nedovoljan sadraj bjelanevina razgradivih u buragu - nedovoljan sadraj energije u obroku

pretjerano debljanje ako je rije o kravama na kraju laktacije

- poveati udio krmiva sa poveanom razgradivou bjelanevina (sjenaa, paa, svjea zelena trava) ili same i pogae - smanjiti koliinu silae - poveati udio sijena - poveati udio krmiva sa poveanom razgradivou bjelanevina (sjenaa, paa, svjea zelena trava) ili same i pogae - smanjiti koliinu silae - poveati udio sijena - poveati udio krmiva sa poveanom razgradivou bjelanevina (sjenaa, paa, svjea zelena trava) ili same i pogae - kod visoko proizvodnih grla eventualno poveati koliinu koncentrata te krmiva sa manje razgradivim proteinima (zasiene aminokiseline) - smanjiti koliinu silae - poveati udio sijena - ocjena kondicije dobar putokaz za promjenu obroka - predobra kondicija smanjiti silau - primjerena kondicija smanjti koncentrat

- najee su u ovoj grupi krave nakon 60 dana laktacije smanjenja mlijenost nedovoljna konzumacija krmiva posebno ako su u ovoj grupi krave do 60 dana nakon telenja smanjenja mlijenost i sadraj bjelanevina - znaajan gubitak na kondiciji pretjerano dobijanje na kondiciji (debljanje) posebno ako su krave na kraju laktacije - mogui problemi kod telenja kao i na poetku sljedee laktacije

E- B-

E+

viak energije u obroku

61


E= B= UKOLIKO SU KRAVE U OVOM POLJU ONDA JE OBROK DOBRO SASTAVLJEN UZ DOVOLJNO KONZUMACIJE manjak nedovoljna osigurati dovoljne energije u konzumacija koliine kvalitetne krme obroku, a vrlo krmiva, posebno kako bi se poveala esto ako su u ovoj konzumacija obroka nedovoljna grupi krave do - uvesti krmiva sa manje konzumacija 120 dana nakon razgradivih bjelanevina ili loe telenja (zasiene aminokiseline) sastavljen smanjenje obrok ili mlijenosti i slabiji kvalitet sadraja krme bjelanevina - visok sadraj masti (>5%) - znaajan gubitak na kondiciji viak pretjerano - ocjena kondicije dobar energije i dobijanje na putokaz za promjene bjelanevina u kondiciji posebno (predobra kondicija obroku ako su krave na smanjiti silau, primjerena kraju laktacije kondicija smanjiti problemi s koncentrat) plodnosti smanjiti sadraj bjelanevina u obroku viak mogue smanjiti sadraj bjelanevina u oteenje jetre bjelanevina u obroku obroku - problemi sa poveati koliinu plodnou kukuruzne silae manjak problemi s - poveanje energetske energije u plodnou vrijednosti obroka obroku - esto sluaj kod (kukuruzna silaa, viak krava visoke kukuruz) a onda ponovno bjelanevina u mljenosti utvrditi sadraj uree obroku - ako je urea jo visoka smanjti sadraj razgradivih bjelaevina u obroku

E-

E+ B+

B+

E- B+

62

 Tabela 5. Uputstva za poboljanje obroka na osnovu sadraja proteina, uree i masti u mlijeku
PROTEIN U MLIJEKU UREA MG/DL % MLIJENE MASTI MOGUI NEDOSTACI U OBROKU KUKURUZ silaa i prekrupa SUHI REPINI REZANCI ITARICE LJUSKE ULJARICA MEKINJE PAA, ZELENA TRAVA LUCERNA silaa SIJENO livadno, lucerna, leguminoze DTS SJENAA LEGUMINOZE zelena krma i zrnje ZRNJE ULJARICA soja, suncokret, uljana repica ULJANE SAME I POGAE + + + SUENI PIVSKI TROP EKSTRUDIRANA SOJA LJUSKE ULJARICA soja, suncok uljana repica KUKURUZNI GLUTEN KUKURUZNO GLUTENSKO BRA

< 12 < 3,2 12 20 > 20 < 12 3,2 3,4 12 20 > 20 < 12 > 3,4 12 20 > 20

> 3,84 PE< 3,84 > 3,84 PE< 3,84 > 3,84 E< 3,84 > 3,84 P< 3,84 E+ OBROK URAVNOTEEN > 3,84 E< 3,84 P+ > 4,08 P< 4,08 E+ OBROK URAVNOTEEN > 4,08 P+ < 4,08 E+

+ + +

+ + + +

+ + -

63

LAKTOZA
o o o o ZDRAVO MLIJEKO JE SADRI OD 4,6 - 4,8 % POVEAN BSS (somatske stanice) SMANJUJE UDIO LAKTOZE ZA 10-20 % SMATRA SE DA MLIJEKO KOJE SADRI < 4,5 % LAKTOZE POTJEE IZ VIMENA ZAHVAENOG UPALNIM PROCESIMA INFEKCIJA VIMENA SMANJUJE DOTOK KRVI U VIME, POSLJEDICA JE SMANJEN SADRAJ LAKTOZE

OMJER MLIJENE MASTI I BJELANEVINA INDEKS MASTI I BJELANEVINA IMB

o TIJEKOM LAKTACIJE SADRAJ MLIJENE MASTI I BJELANEVINA MIJENJA SE USPOREDNO, PA SE I NJIHOV OMJER NE MIJENJA ZNATNIJE PROMJENA OMJERA POSLJEDICA NEPRIMJERENE HRANIDBE TJ. NEODGOVARAJUEG ODNOSA VLAKANA I SKROBA (ENERGIJE) U OBROKU

INDEKS MAST/BJELANEVINE (IMB)

o o NORMALAN IMB IZMEU 1,1 1,5 PROMJENE NASTAJU NEODGOVARAJUE HRANIDBE, UVJETA U OKOLINI IMB > 1,5 ENERGIJOM OZNAAVA I ZBOG BOLESTI,

LOU OPSKRBU METABOLIKIM 64

 BJELANEVINAMA. NAJEE JE POSLJEDICA PREKOMJERNOG CRPLJENJA TJELESNIH REZERVI U PRVOJ FAZI LAKTACIJE IMB < 1,1 JE POSLJEDICA HRANIDBE PREKOMJERNIM KOLIINAMA KONCENTRATA POSLJEDICE SU: KISELOST BURAGA (ACIDOZA), DISLOKACIJA SIRITA, SMANJENA SPOSOBNOST KONZUMACIJE KRMIVA TE OBOLJENJE PAPAKA U OBA SLUAJA KVALITETA MLIJEKA JE BITNO UMANJENA

UREA U MLIJEKU
o o o o NORMALNI SADRAJ 12 30 MG/100 ML MLIJEKA POKAZATELJ OPSKRBLJENOSTI BJELANEVINAMA I ENERGIJOM IZ ORGANIZMA SE IZLUUJE MLIJEKOM I MOKRAOM S BROJEM LAKTACIJA BLAGO RASTE SADRAJ UREE > 30 MG/100 ML MLIJEKA PREVIE BJELANEVINA U OBROKU, PREMALO FERMENTIRAJUE ENERGIJE (MELASA, KROB) NEURAVNOTEEN OMJER BJELANEVINA I ENERGIJE VELIK DIO ENERGIJE SE TROI ZA IZLUENJE DUIKA IZ ORGANIZMA

65

 < 12 MG/100 ML MLIJEKA MALO BJELANEVINA U HRANI, PUNO LAGANE ENERGIJE MLIJENOST KRAVA SE SMANJUJE A SADRAJ MASTI, BJELANEVINA I LAKTOZE U MLIJEKU OPADA VEZA IZMEU SADRAJA UREE I PLODNOSTI KRAVA PRIBLINO 25 MG NAJUSPJENIJA OSJEMENJIVANJA

Grafikon 2. Odnos masti i indeks masti/bjelanevine

66

Tabela 6. Odnos masti/bjelanevine (M/B) i bjelanevine u mlijeku kao pokazatelj dobre ishrane ivotinja
M:B M:B M>5 B< 3,2 > 1,9 : 1 < 1,1 : 1 1 mjesec nakon telenja 1 polovina laktacije KETOZA - subklinika i klinika ACIDOZA - zakiseljavanje buraga NEB - negativna energetska bilanca NEB - negativna energetska bilanca

9. SASTAVLJANJE OBROKA ZA VISOKO PRODUKTIVNA GRLA

Obino su grla u maksimumu proizvodnje mlijeka izmeu 30 i 40 dana nakon telenja, a maksimum unosa SM je izmeu 60 i 80 dana po telenju. U ovom periodu visoko mlijeno grlo najtee zadovoljava svoje potrebe u hranjivim materijama (posebno u proteinima i energiji), tako da ako unos SM zaostaje za proizvodnjom mlijeka, pa e to rezultirati negativnim energetskim balansom i gubitkom tjelesne mase. Unos SM se razlikuje od grla do grla i obino, to je via proizvodnja mlijeka, dui je period potreban grlu da postigne pozitivan energetski balans. Dovoljne koliine sirovih vlakana u obroku pomau da se sprijee metaboliki poremeaji, kao to je acidoza buraga. Sadraj sirovih vlakana u obroku ne smije da bude ispod 16% od ukupnog unosa SM, a vana je i vrsta sirovog vlakna. Kabasta hraniva dobrog kvaliteta i visoke energetske vrijednosti su osnova za visoku mlijenu proizvodnju. Ona se trebaju kombinovati zajedno sa koncentratima koji imaju visok nivo sporo razgradivog skroba jer ovaj obrok sa visokim energetskim sadrajem pomae u sprjeavanju gubitka tjelesne teine. 67

 Od kabastih hraniva, najbolje ima je davati lucerkino sijena po volji i kukuruznu silau. Skrob iz kabastih hraniva moe imati pozitivan uticaj na proizvodnju proteina i mlijeka, ali moe umanjiti procenat mlijene masti u mlijeku (skrob iz itarica i krompira), a i njegova velika koliina moe uzrokovati acidozu. Acidoza je bolest koja se javlja obino kod krava u ranoj laktaciji kada se mijenja sastav obroka i kada obrok sadri vee koliine itarica. to se tie koncentrata, potrebno je visoko mlijenim kravama postepeno poveavati dnevnu koliinu koncentrata (sa 15% proteina). Ovim se postie da 60 dana po telenju krave dostiu maksimalnu proizvodnju mlijeka, a nakon ovog perioda, nivo koncentrata treba podesiti individualno prema svakoj kravi. Dnevno mijeanje svih sastojaka obroka ima prednost u odnosu na davanje hraniva pojedinano. Glavna prednost ishrane ovakvom mjeavinom je da se redukuje mogunost pojave acidoze. Preporuljivo je mjeanom obroku i dodavati dovoljne koliine vitamina i minerala. Visoko mlijenim kravama treba obezbjediti i dovoljno vode po volji. One koje daju vie od 30 litara mlijeka dnevno imaju dnevne potrebe za vodom od 150 litara, pa ak i vie u ljetnjem periodu. U periodu izmeu 90 i 200 dana po telenju, unos SM je na zadovoljavajuem nivou i zadovoljava energetske potrebe za proizvodnju mlijeka i rast. Ovde mlijeno grlo nadoknauje tjelesne rezerve koje je izgubilo u periodu do 90 dana po telenju. Ishrana obrocima sa visokim sadrajem ugljenih hidrata e u ovom periodu imati manje efekta na proizvodnju mlijeka i treba paziti da ne bi dolo do gojenja krava. Kod sastavljanja obroka za muzna grla korisno je znati i odnose potrebne suhe tvari, bjelanevina i energije za odgovarajuu proizvodnju mlijeka.

68

 Tabela 7. Potrebe u energiji, bjelanevinama i suhoj tvari

Standardna laktacijska proizvodnja Suha tvar (kg/kg mlijeka) Energija (MJ NEL/kg mlijeka) Bjelanevine (g/kg mlijeka) ST : energija ST : bjelanevine Energija : Bjelanevine 5.000 kg 1.019 5.471 114,28 1 : 5,471 1: 112,18 1 : 20,89 6.000 kg 0,900 5.088 109,40 1 : 5,654 1: 121,59 1 : 21,50 7.000 kg 0,815 4.814 105,92 1 : 5,908 1: 130,00 1 : 22,00 8.000 kg 0,751 4.608 103,30 1 : 6,136 1: 137,54 1 : 22,42 9.000 kg 0,702 4.448 101,27 1 : 6,341 1: 144,36 1 : 22,77 10.000 kg 0,662 4.321 99,65 1 : 6,528 1: 150,55 1 : 23,06

Grafikon 3. Potrebe u suhoj tvari za razliite nivoe proizvodnje mlijeka u laktaciji

69

Grafikon 4. Potrebe MJ NEL-a u zavisnosti od nivoa proizvodnje mlijeka u laktaciji

Grafikon 5. Potrebe u bjelanevinama u zavisnosti od nivoa proizvodnje mlijeka u laktaciji 70

Primjer sastavljanja obroka za visoko produktivna grla Primjer sastavljanja obroka za visoko produktivnu kravu tjelesne mase 600 kg koja daje 25 litara mlijeka dnevno sa 4,00% mlijene masti i 3,40% proteina. Cijena mlijeka: 0,50 KM/lit

Tabela 8. Potrebe u hranivima

Uzdrne potrebe Potrebe za proizvodnju mlijeka 25 l. Ukupne potrebe SM kg 12,7 5,8 18,4 SP g 406 2.250 2.656 NEL 40,6 77,5 118,1 Ca g 24 80 104 Pg 17 50 67

Tabela 9. SASTAV DOSTUPNIH HRANIVA:

SM/ kg Kabasta hraniva Kukuruzna silaa Svjea lucerka Sijeno lucerke kvalitetno Sijeno lucerke slabog kvaliteta Slama Travna silaa - livada TDS silaa Sijeno livada - dobro Sijeno TDS Koncentrat Koncentrat 15% Koncentrat 18% Pivski trop Repini rezanci Suncokretove pogae Penine mekinje 30 20 83 83 84 35 35 86 86 90 90 22 90 87 88 SP g 24 43 162 140 25 56 60 107 113 195 215 59 88 330 145 NEL 6,30 5,91 5,27 4,13 2,88 5,72 5,65 5,30 5,01 5,7 5,9 6,26 6,9 6,2 5,3 Ca g 0,8 3,7 14,0 14,6 2,7 2,3 3,8 5,5 9,3 6,0 6.0 0,9 8,5 3,0 0,8 Pg 0,6 0,6 2,7 2,2 0,7 1,2 1,2 2,2 2,3 5,0 5,0 1,6 1,0 9,8 10,0 KM/kg 0,05 0,01 0,15 0,12 0,02 0,04 0,04 0,12 0,12 0,40 0,45 0,04 0,30 0,38 0,20

71

Tabela 10. SASTAVLJANJE OBROKA:

Kukuruzna silaa Sijeno lucerke slabog kvaliteta Koncentrat 15% Travna silaa livada Repini rezanci Penine mekinje Ukupan zbir Ukupne potrebe Bilans Bilans u % Kg hraniva 12,5 5 5,5 8 2 1 34 SM kg 3,8 4,2 4,95 2,8 1,8 0,9 18,45 18,4 0,05 100 SP g 300 700 1.072,5 448 176 145 2.841,5 2.656 185,5 107 NEL 78,75 20,65 31,35 45,76 13,8 5,3 195,61 118,1 77,51 165,6 Ca g 10 73 33,0 18,4 17,0 0,8 152,2 104 48,2 146,35 Pg 7,5 11 25,5 9,6 2,0 10,0 65,6 67 -1,4 97,9 KM dnevno 0,625 0,60 2,60 0,32 0,60 0,20

4,945

Tabela 11. PREPORUKA OBROKA ZA PROIZVODNE GRUPE:

Mlijeka litara po kravi Kukuruzna silaa kg Sijeno lucerke slabog kvaliteta kg Koncentrat 15% kg Travna silaa kg Repini rezanci kg Prihodi od mlijeka KM Hrane po danu KM Bilans KM Zasuene krave 0 12,5 5 0 0 2 0 1,825 -1,825 Niskoproduktivne 15 12,5 5 3 7,5 2,5 7,5 3,475 4,025 Zasuene 10 0 Visokoproduktivne 25 12,5 5 5 15 3 12,5 4,725 7,775 Visokoproduktivne 55 1.375 0,05 0,12 0,40 0,04 0,30 KM/kg

Broj krava po grupi Proizvodnja mlijeka

100 1.900 litara/dan

Niskoproduktivne 35 525

72

Tabela 12. POTREBE ZA STADO (10 zasuenih, 35 niskoproduktivnih, 55 visokoproduktivnih, 25 teladi i 10 junadi)
Telad i junad Kukuruzna silaa Sijeno lucerke Koncentrat 15% Travna silaa Suhi repini reznaci Prihodi od mlijeka KM Hrane po danu KM Bilans KM 62,5 35 125 50 0 31,50 -31,50 Zasue ne 125 50 20 0 18,25 -18,25 Niskoproduktivne 438 175 105 262,5 87,5 262,5 121,625 140,875 Visokoproduktivne 688 175 275 825 165 687,5 259,875 427,625 Kg/dan 1.251 462,5 415 1.212,5 322,5

Slika 5. Krava koja stoji ne proizvodi. Balega je dobar pokazatelj pravilne ishrane.

73

10. SASTAVLJANJE OBROKA ZA ZASUENE KRAVE

Obino se krave u poslednja dva mjeseca graviditeta zasuuju zato to je potrebno obezbjediti normalan razvoj ploda, odmoriti mlijenu lijezdu i pripremiti je za sljedeu laktaciju, obezbjediti izvjesne rezerve hranjivih materija i omoguiti produkciju kolostruma. Zasuenje se vri prekidom mue i smanjenjem obroka s tim da on mora biti voluminozan, dovoljno suv i lak. Dobro izbalansirani obroci sprjeavaju tekoe pri telenju, ali i metabolike poremeaje kao to su mlijena groznica, ketoza i sindrom masne jetre. Zasueni period traje dva mjeseca tj. do telenja i prema tome se zasuena grla dijele u 2 grupe: o I grupa tj. zasuena grla u fazi I (ovaj period traje maksimalno 6 nedjelja i za ovo vrijeme se krave odmaraju, pogotovo u vezi sa produkcijom mlijeka) o II grupa tj. zasuena grla u fazi II (zavrna faza koja traje minimalno 2 nedjelje) Za vrijeme prvog mjeseca zasuenja, krave treba hraniti prema standardima ishrane za uzdrne potrebe i proizvodnju mlijeka od 2 4 kg, a za vrijeme drugog mjeseca zasuenja, kravama se trebaju davati obroci koji zadovoljavaju potrebe krava u laktaciji od 5 - 7 kg mlijeka. Ove potrebe mogu biti adaptirane prema kondicionom stanju krava. Idealno bi bilo da krave uu u zasueni period sa kondicijom od 3,5 i da se ona odrava sve do telenja. Ako krava ima slabiju kondiciju od 3,5 ona se treba hraniti sa obrocima na viem energetskom nivou. Ako krava pri zasuivanju ima kondiciju veu od 3,5, to znai da je ona pregojena i da e najvjerovatnije ostati takva do telenja, a to e uzrokovati probleme pri telenju i na poetku naredne laktacije. Zasuenim kravama treba prvenstveno davati kabasta hraniva bogata fibroznim vlaknima i sa niskim sadrajem energije (potrebno je energiju ograniiti kako bi se sprjeilo gojenje), 74

 kao i sa limitiranim sadrajem proteina. Ova kabasta hraniva su neophodna za normalno funkcionisanje buraga (on treba da je popunjen kako bi se odrao u dobroj kondiciji) i za odmor mreavca. Dobar obrok u prvom mjesecu zasuenja sadri 4 kg SM iz travne silae pristojnog kvaliteta zajedno sa 6 kg SM iz sijena (lucerkinog), a u drugom mjesecu zasuenja sadri 6,5 kg SM zajedno iz travne silae i lucerkinog sijena datog po volji. Kravama treba davati ukusnu silau sa visokim sadrajem eera. Unos hrane bi trebao biti na dalje limitiran kada se daje kabasto hranivo sa visokim sadrajem energije jer moe loe utjecati na razvoj ploda i moe dovesti do poremeaja organa za varenja. Neposredno pred telenje (10 dana), kravu treba pripremiti za laktaciju poveanim nivoom ishrane. Kabasta hrana ne treba biti zamjenjena drugom vrstom kabaste hrane nakon telenja. Zasuena grla koja su u dobroj kondiciji ne treba hraniti sa kukuruznom silaom, ali ako su u slaboj kondiciji moe im se dati malo kukuruzne silae. Obroci moraju da sadre dovoljnu koliinu mineralnih materija i vitamina kako bi se sprjeio rizik od gojenja. Zasuenim kravama se moraju davati smjee minerala siromane sa Ca kako bi se pospjeila mobilizacija sopstvenih tjelesnih rezervi i sprjeila mlijena groznica. Potrebno im je davati i mineralna hraniva sa niskim sadrajem K da bi se omoguilo optimalno iskoritavanje drugih minerala. Lista stvari koje treba provjeriti kod zasuenih krava: o vime (vime treba biti potpuno zasueno i zdravo) o popunjenost buraga (pun burag treba blago da prominira) o preivanje (zasuena grla trebaju stalno i snano da preivaju) o tjelesna kondicija treba da je maksimalno 3,5 (procjenjuje se na osnovu sednjanih kostiju i rebara) 75

 Uobiajene greke: o previsoka tjelesna kondicija na poetku zasuenog perioda o previsoka tjelesna kondicija pri telenju o dovoenje grla sa prekomjernom tjelesnom teinom u mraviju kondiciju za vrijeme zasuenog perioda o pogreno davanje minerala za vrijeme zasuenog perioda

11. SASTAVLJANJE OBROKA ZA NISKO PRODUKTIVNA GRLA

Nisko produktivna mlijena grla su ona koja su u laktaciji vie o 3 mjeseca po telenju (od 200-og dana). Kriterijumi koji pokazuju da krava pripada nisko produktivnoj grupi: o krave koje su pred telenjem i koje iz tog razloga ulaze u zasueni period o krave u laktaciji oko 200-tog dana (sa normalnom proizvodnom perzistencijom) o krave iji prinos mlijeka suvie naglo opada o krave sa previsokom ocjenom kondicije u odnosu na datum telenja Provjeravanje grla u fazi niske mlijenosti: tjelesna kondicija (maksimum tjelesne kondicije treba da je 3,5 kad krave ulaze u zasueni period; krave u ovoj grupi se ne smiju ugojiti; voditi rauna o prekomjernoj koliini skroba u obroku) struktura izmeta (hrana treba da je dobro svarena; konzistencija izmeta ne smije da je previe rjetka ili previe vrsta; izmet ne treba da sadri nesvarena 76

 hraniva; vlakna u izmetu treba da su kratka i svarena to ukazuje na dobro preivanje) parametri mlijenosti (kg mleka, % mlene masti i % proteina)

Od 200-og dana pa na dalje opada proizvodnja mlijeka, a unos SM postaje visok i to posebno energije, tako da lako moe doi do prekomjernog gojenja krava (sindrom masne jetre). Zbog ovoga je potrebno krave hraniti obrocima sa niim sadrajem energije, tj. smanjiti ishranu krava sa visoko energetskim hranivima kao to su kukuruz, kukuruzna silaa. Preporuljivo je davati obroke sa visokim udjelom kabastih hraniva i niskim sadrajem lako razgradivih ugljenih hidrata. Ako je farmer limitirao kabastu hranu dobrog kvaliteta, on prvo treba da namiri visoko produktivna grla i podmladak mlai od 10 mjeseci, a tek onda ostatak ovih hraniva moe dati nisko produktivnim grlima. Obino se nisko produktivnim grlima daje kukuruzna silaa i vea koliina lucerkinog sijena. to se tie koncentrata, krave sa niim prinosom mlijeka obino dobijaju manje koncentrata od visoko mlijenih krava. U praksi, potrebno je u prvih 200 dana laktacije kravama davati koncentrat na bazi prinosa mlijeka (ako krava proizvodi 20 kg mleka, potrebno joj je davati 1 kg koncentrata na 10 kg mlijeka), a nakon 200 dana, koliina koncentrata nije odreena samo koliinom mlijeka ve i tjelesnom kondicijom. Ako je kondicija krava pred zasuenje preko optimalnih 3,5, to znai da je ona predebela i da treba smanjiti koliinu koncentrata.

77

SASTAVLJANJE OBROKA ZA TELAD I JUNAD

Obroci se sastavljaju za telad i junad u starosti od 2 do 24 mjeseca ivota tj. tjelesne mase od 75 do 525 kg ivota. Kukuruzna silaa ne smije da se daje podmlatku u okviru navedenog uzrasta. Koliina sijena lucerke visokog kvaliteta treba da se postepeno poveava od 0.5 kg sa 2 mjeseca ivota pa sve do 5,0 kg sa 24 mjeseca ivota. Koliina koncentrata koja se daje teladima u uzrastu od 2 mjeseca ivota treba da iznosi 1,5 kg, u uzrastu od 130 kg treba da iznosi 2,5 kg ivota, a na dalje tj. od 6 pa do 24 meseca ivota potrebno je podmlatku davati 1,0 kg koncentrata. Od ostalih hraniva, teladima i junadima se mogu davati suhi repini rezanci i pivarski trop, ali poev od 6 mjeseci ivota. U uzrastu od 6 mjeseci ivota daje im se 4,0 kg pivarskog tropa, a na dalje tj. do 24 mjeseca ivota moe da se ova koliina povea do 5,0 kg. Suhi repini rezanci se daju u koliini od 1,0 kg teladima starim 6 mjeseci, a ova koliina moe da se poveava do 2,5 kg sa 24 mjeseci ivota.

78

 Primjer sastavljanja obroka za telad i junad Primjer sastavljanja obroka za june staro 14 mjeseci, tjelesne mase 360 kg i prirasta 700g/dan.
Uzdrne potrebe + rast SM kg 6,8 SJ/kg 3,66 SP g 660 SvP g 363 Ca g 29 Pg 23 Mg/g 13

Tabela 13. SASTAV DOSTUPNIH HRANIVA

SM/ kg Kabasta hraniva Kukuruzna silaa Svjea lucerka Sijeno lucerke kvalitetno Sijeno lucerke slabog kvaliteta Slama Travna silaa - livada TDS silaa Sijeno livada - dobro Sijeno TDS Koncentrat Koncentrat 15% Koncentrat 18% Pivski trop Repini rezanci Suncokretove pogae Penine mekinje 30 20 83 83 84 35 35 86 86 90 90 22 90 87 88 SP g 24 43 162 140 25 56 60 107 113 195 215 59 88 330 145 NEL 6,30 5,91 5,27 4,13 2,88 5,72 5,65 5,30 5,01 5,7 5,9 6,26 6,9 6,2 5,3 Ca g 0,8 3,7 14,0 14,6 2,7 2,3 3,8 5,5 9,3 6,0 6.0 0,9 8,5 3,0 0,8 Pg 0,6 0,6 2,7 2,2 0,7 1,2 1,2 2,2 2,3 5,0 5,0 1,6 1,0 9,8 10,0 KM/kg 0,05 0,01 0,15 0,12 0,02 0,04 0,04 0,12 0,12 0,40 0,45 0,04 0,30 0,38 0,20

Tabela 14. SASTAVLJANJE OBROKA

Sijeno lucerke dobrog kvaliteta Koncentrat 15% Travna silaa Repini rezanci Ukupan zbir Ukupne potrebe Bilans Bilans u % Kg hraniva 2,5 1,0 5,0 2,5 11,0 SM kg 2,1 0,9 1,5 2,3 6,7 6,8 0,1 99 SJ/kg 0,91 0,59 0,65 1,45 3,59 3,66 -0,07 98 SP g 400 195 240 200 1.035 660 375 157 SvP g 263 145 180 138 725 363 362 200 Ca g 30 6 4 21 60 29 31 207 P g 6 5 6 2 20 23 -3 86 Mg g 4 5 2 7 18 13 5 141 KM dnevno 0,30 0,40 0,20 0,75

1,65

79

Tabela 15. PREPORUKA OBROKA ZA TELAD I JUNAD

Mjeseci starosti 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 23 24 Kg tjelesne mase 75 130 185 235 280 320 360 400 440 480 510 520 525 Prirast (grama) 850 850 850 850 700 700 700 625 625 625 500 350 150 SM/kg 1,4 2,5 3,5 4,5 5,3 6,1 6,8 7,6 8,4 9,1 9,7 9,9 10,0 SJ/kg 1,55 1,98 2,39 2,85 3,01 3,35 3,66 3,78 4,12 4,53 4,65 4,65 4,65 SP g 450 510 570 610 580 620 660 670 710 830 920 920 920 SvP g 248 281 314 336 319 341 363 369 391 457 507 507 507 Sijene lucerke 0,5 1,0 1,5 2,0 2,0 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0 5,0 kg hraniva Pivski Repini trop rezanci KM/dan Konc. 15% 1,5 2,5 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 0,675 1,15 1,045 1,27 1,35 1,50 1,575 1,80 1,875 1,975 2,025 2,10 2,10

3,0 3,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0

1,0 1,5 1,5 2,0 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5

Tabela 16. DNEVNE POTREBE TELADI I JUNADI

Sijeno lucerke dobro 37,5 25 62,5 Pivski trop 75 50 125 Suhi repini rezanci 25 25 50 Koncentrat 15% 25 10 35

25 teladi starosti 6 mjeseci 10 junadi starosti 14 mjeseci Ukupno dnevno

80

12. VANE PRAKTINE PREPORUKE ZA ISHRANU KRAVA

Da bi se ostvarila maksimalna prozvodnja mlijeka, mora se postii maksimalno konzumiranje hrane, odnosno suhe materije (SM) do desete nedjelje iza telenja. Krave visoke mlijenosti treba da konzumiraju 4% SM od tjelesne mase. Trokratna mua poveava konzumiranje suhe materije za 5 6%, u odnosu na dvokratnu. Praksa je pokazala da na svaki kilogram oekivanog mlijeka, krava treba da konzumira 0,5 kg SM. Ako se ovo ne ostvari, krava slabi i moe doi do pojave produktivnih bolesti. Davenjem svjee hrane kravama neposredno iza mue, poveava se konzumiranje suhe materije. Krave visoke mlijenosti jedu u toku jednog dana do 12 puta (svaki put 20 do 25 minuta), o emu treba voditi rauna pri distribuciji (davanju) hrane. Krave treba da imaju na raspolaganju hranu najmanje 20 asova u toku dana. Hranu u jaslama treba to ee prevrtati, poto ovo podstie njeno konzumiranje. Sadraj SM u itavom obroku treba da iznosi 50 do 75%, dok obroci sa vie vlage ili suhe materije od ovih smanjuju konzumiranje. Ako temperatura vazduha u objektu sa kravama (staji) prijee 27oC, a relativna vlanost 80% dolazi do toplotnog stresa (udara). Pri ovakvim vremenskim uvjetima najmanje 60% hrane treba davati kravama u toku noi. Krave popiju do 4 litra vode na svaki kilogram proizvedenog mlijeka.

81

 U ishrani mladih krava, hrana treba da zadovolji njihove uzdrne potrebe, omogui odgovarajui porast i maksimalnu proizvodnju mlijeka. Maksimalna proizvodnja mlijeka u prvotelki treba da bude za oko 25% manja od maskimalne proizvodnje mlijeka u odraslih krava. Ako se maksimalna dnevna proizvodnja mlijeka povea za 1 kg, u tom sluaju proizvodnja mlijeka u toku itave laktacije bie vea za 200 do 250 kg. Poslije postizanja maksimalne dnevne mlijenosti, ova se u prvotelki smanjuje za 0,2%, a u odraslih krava za 0,3% na dan (3% svakih 10 dana). Krave visoke mlijenosti ranije ostvaruju maksimalnu dnevnu mlijenost, imaju vii maksimum i bolju perzistenciju (postojnost) laktacije. Konzumiranjem velike koliine kabaste hrane visokog kvaliteta, moe se poveati masnoa mlijeka. Krava treba da konzumira oko 2% SM iz kabastih hraniva od svoje tjelesne mase. Duina sjeke kabastih hraniva treba da iznosi 2,5 do 3,5 cm, kako bi stimulisala luene pljuvake. Krava koja u toku 24 asa konzumira 23 kg suhe materije proizvede (izlui) 130 do 150 litara pljuvake. Nivo proteina u obroku visoko mlijenih krava treba da bude 18 19%. Veina krava vie pati od nedostatka energije nego od manjka proteina. Fino mljevena ili peletirana kabasta hraniva ili koncentrati, ne treba davati kao jedina kabasta hraniva kravama, poto dovode do smanjenog luenja pljuvake i opadanja sadraja mlijene masti. Pri ishrani krava sa silaom, najbolje je davati sa silaom i odreenu koliinu sijena.

82

 Poeljno je da krave imaju na raspolaganju svjeu pitku vodu u toku 24 asa. Ne treaba zaboraviti da pojedina hraniva imaju specifian nepoeljan uticaj na miris mlijeka. Ovakva hraniva treba koristiti 4 6 asova prije mue krava. U zavisnosti od tjelesne kondicije, zasuenim kravama se moe dati 2 3 kg koncentrata dnevno. Zasuenim kravama u dobroj kondiciji treba dati malu koliinu koncentrata. Na dvije nedjelje pred teljenje zasuenim kravama treba poveati dnevnu koliinu koncentrata, ali ne vie od 8 kg na dan u vrijeme teljenja. Poveanjem dnevne koliine koncentrata na kraju perioda zasuenosti, krave se blagovremeno prilagoavaju na poveane koliine koncentrata odmah nakon teljenja i smanjuju sluajevi ketoze. Ishrana zasuenih krava suvinim koliinama kukuruzne silae ili zrna itarica, moe dovesti do deponovanja suvinih koliina masti u jetri krave (sindrom masnih krava) ili dislokacije (promjene poloaja sirita). Ishrana zasuenih krava izvjesnim koliinama sijena (1kg/100kg) moe eliminisati sve ove probleme. Pojava mlijene groznice (padanje krava nakon teljenja) moe se reducirati ishranom zasuenih krava na dvije nedjelje pred teljenje sa malim koliinama kalcijuma(Ca) (manjim od 0,2%) u obroku i povratkom na normalne koliine nakon teljenja. Odgovarajuom ishranom omoguiti to prije iza teljenja maksimalnu dnevnu proizvodnju mlijeka. U vrijeme teljenja krave mogu da pojedu dnevno 2,5 3,8 kg koncentrata, a od treeg dana iza teljenja dnevnu koliinu koncentrata treba poveati za 0,5 do 1 kg dnevno.

83

 Koliina koncentrata po jednom hranjenju (porciji) ne treba da bude vea od 2,5 do 3,5 kg, na koncentrovana hraniva u obroku krave moe da odpadne najvie 60% SM. Pri postizanju maskimalne dnevne mlijenosti, dnevnu koliinu koncentrata u oborku krava treba uskladiti sa koliinom proizvedenog mlijeka. Mnoge krave visoke mlijenosti izgube u toku rane faze laktacije do 100 kg tjelesne mase, zbog ove pojave krave u vrijeme teljenja treba da budu u dobroj kondiciji. U toku jednog dana kravi treba obezbjediti 30 grama soli za uzdrne potrebe i 2 grama svaki kilogram proizvedenog mlijeka. Da bi se sprijeila pojava mlijene groznice, kravama u toku perioda zasuenja treba ograniiti dnevnu koliinu kalcijuma na 80 do 100 grama ili 0,5 0,7% u SM, dok koliina fosofora treba da bude manja od 45 grama dnevno ili 0,3 0,35% SM obroka. Odnos Ca : P, treba da bude ispod 2:1. Ne zaboravite da vae krave veoma esto pate od nedostatka pojedinih mineralnih elemenata. Obezbjedite valjke ili cigle MINERASOL. Porast spoljane temperature iznad 24oC, za svaki 1oC opada konzumiranje suhe materije za 2,8%. Po svakoj kravi potrebno je obezbijediti 60 75 cm jasala. Maksimalnu dnevnu proizvodnju mlijeka krave treba da ostvare 8 10 nedjelja poslije teljenja. Pri ishrani krava visoke mlijenosti velikom koliinom zelene kabaste hrane, kukuruzne silae ili koncentrata, u njihove obroke treba unijeti sodubikarbonu (natrijumbikarbonat). Koliina sode treba da iznosi 0,75% od ukupne suhe materije obroka.

84

 U cilju prevencije pojave mlijene groznice (poroajne groznice), izbjegavati ishranu zasuenih krava sa velikim koliinama kalcijuma ili malim koliinama fosfora. Da ne bi dolo do pojave sindroma debelih krava u obrocima zasuenih krava potrebno je ograniiti koliinu kukuruzne silae o zrna kukuruza na od koliine koritene u prethodnom periodu. Odgovarajuom ishranom krava u periodu zasuenosti, sprijeavaju se mogui problemi u vrijeme teljenja, osigurava dobar apetit i visoka mlijenost. Zasuene krave u dobroj kondiciji imaju adekvatnu rezervu u energiji i mineralnim materijama, i ostvaruju veu ukupnu proizvodnju mlijeka i imaju manje problema u toku laktacije. U cilju sprjeavanja ketoze (acetonemije) ne dopustite gojenje zasuenih krava. Da ne bi dolo do promjene poloaja sirita (dislokacije ili torzija) treba izbjegavati ishranu zasuenih krava sa suvinim koliinama energije (zrno kukuruza i kukuruzna silaa).

85

12. GLOBALGAP STANDARD ISHRANA MUZNIH GRLA

Primjer ishrane muznih krava (hrana i dodaci hrani ). Sljedee aktivnosti definirane su za ovaj procesni korak: izrada formulacije prema zahtjevima uzgoja, odabir hrane, pregled hrane (bu, plijesan, ostaci zemlje i dr.), opskrba hranom, prijem hrane, skladitenje odabrane hrane, priprema formulacije, dodavanje aditiva u hranu, ishrana, uklanjanje ostataka hrane. Za procesni korak ishrane u GlobalGAP standardu, modul za stoarstvo, su definisane slijedee kontrolne take sa kriterijima usklaenosti:
R.br. Kontrolna taka Kriterij usklaenosti Nivo BS 4 HRANA I VODA ZA STOKU Prikladna, visoko kvalitetna opskrba hranom i vodom podupire dobrobit, zdravlje i razvoj i pomae osiguranju efikasne proizvodnje. BS OPENITO 4.1 BS Ima li sva stoka Mora biti dostupna ista voda, Primarni 4.1.1 pristup dovoljnoj oprema za napajanje mora biti koliini iste ista i treba postojati mehanizam vode, ukljuujui kojim se osigurava opskrba u i za vrijeme pae? sluaju ekstremnog vremena/klime. Unakrsna provjera sa PG 4.6 i PY 4.2.

86


BS 4.1.2 Jesu li komponente hrane bile proizvedene i dobivene iz izvora odobrenog odstrane GLOBALGAP-a? Gdje se opskrbljuje s komponentama hrane preko tvrtke koja je licencirana od strane relevantnog kompetentnog autoriteta mora se demonstrirati da je u skladu sa zahtjevima za osiguranjem kvalitete koje je postavio GlobalGAP (vidjeti GlobalGAP standard proizvodnje komponenta hrane). Proizvoai komponenti hrane (CFM) odobreni od strane GlobalGAP-a stavljeni su na odobrenu listu na web stranicama www.globalgap.org. Koriteni proizvoai komponenta hrane moraju biti certificirani prema GLOBALGAP standardu proizvoaa komponeneti hrane ili prema standardu koji je bio uspjeno sustavno vrednovan prema GlobalGAP CFM standardu unutar 12 mjeseci od proizvoake registracije kod GlobalGAP-a. Vidjeti GlobalGAP CFM standard. NE N/A. Domae mjeaone moraju demonstrirati registraciju (tj. u skaldu sa EU direktivom 95/69), ili odobrenjem relevantnog kompetentnog tijela. Primarni

BS 4.1.3

Jesu li sve domae mjeaone hrane registrirane od ili odobrene preko odgovarajuih kompetentnih tijela?

Primarni

87


BS 4.1.4 uvaju li se oznake krmiva kod uzgajivaa kao evidencija porijekla hrane i sastava hranidbenih sastojaka? Oznake krmiva koje sadre sastav hrane moraju se uvati. Broj rauna mora biti registriran u bazi podataka proizvodnje i taj se broj treba slijediti unatrag sve do informacije grupe hrane koja je uvana od strane opskrbljivaa hranom kad se vie ne uvaju oznake sa vrea nakon konzumacije. N/A samo ako nema opskrbe krmivima. Svi stoni hranidbeni materijali su sljedivi do opskrbljivaa. NE N/A. Primarni

BS 4.1.5

BS 4.1.6

BS 4.1.7

Jesu li svi nabavljeni stoni hranidbeni materijali sljedivi do opskrbljivaa? Jesu li proteinski elementi obroka jedino dobiveni iz biljaka, mlijeka, jaja ili ribe (riblje brano ne moe sluiti za ishranu preivara) Provode li gospodarstva koja sama mijeaju hranu u vlastitim strojevima, protokol mijeanja kod razliitih mjeavina?

Primarni

Zapisi hrane demonstriraju koritene samo doputenih izvora. Oznaka ili izjava proizvoaa koji tvrdi da porijeklo proteina mora biti zabiljeeno od strane uzgajivaa kao evidencija. N/A ako nema hranjenja. Detaljni zapisi pokazuju postotak komponenata. N/A ako nema mijeanja u vlastitim mjeaonama.

Primarni

Primarni

88


BS 4.1.8 Opskrbljuju li se domae mjeaone hrane, od januara 2009, samo certificiranim GlobalGAP kombiniranim usjevima za mijeanje hrane? Je li doputeni izvor ribljeg brana samo iz odrivih i sljedivih izvora? Svi kombinirani usjevi (vidjeti listu usjeva za kombinirane usjeve) koji se opskrbljuju za mijeanje hrane moraju biti GlobalGAP certificirani (ili istovjetno). NE N/A Primarni

BS 4.1.9

Zapisi hrane pokazuju koritenje samo dozvoljenih izvora. Oznaavanje toga ili izjava proizvoaa kojom tvrdi odrivost izvora ribljeg brana trebaju se uvati od strane uzgajivaa kao evidencija. N/A gdje nema hranjenja ribljim branom. Ako je koritena hrana u koju su dodani lijekovi, mora postojati odvojena kanta/odjeljak u koji je odloen obrok koji ima karencu.

Preporuk a

BS 4.1.1 0

Postoji li procedura koja se bavi s reziduama u hrani u koju su dodani lijekovi? Postoji li procedura koja bi osigurala da su sustavi za hranjenje redovito iste?

Primarni

BS 4.1.1 1

Vizualna ocjena i radnici moraju pokazati svjesnost tijekom razgovora. NE N/A.

Primarni

89


BS 4.2 BS 4.2.1 ZAPISI STONE HRANE Jesu li dostupni dokumentirani zapisi (npr.rauni) opskrbljivaa hranom od kojih je nabavljen hranidbeni materijal? Ukljuuju li sastojke, dokumentirani zapisi opskrbljivaa hranom od kojih su komponente hrane i ostali ivotinjski hranidbeni materijal bili nabavljani? Zapisi, ukljuujui tip hrane, koliinu i datum isporuke su dostupni za nabavljenu hranu. N/A ako nema hranjenja nabavljenom hranom Oznake/rauni/izjave koji specificiraju sastojke su dostupni. N/A samo ako nema hranjenja ili gdje postoje ogranienja u patentnim/intelektualnim pravima vlasnitva . Primarni

BS 4.2.2

Sekundarni

BS 4.3 BS 4.3.1

SKLADITENJE I NABAVKA STONE HRANE Je li hrana skladitena u uvjetima koji spreavaju razgradnju i kontaminaciju? iste li se redovito svi sustavi za hranjenje, spremnici, kante i kamioni? Hrana mora biti skladitena odvojeno po tipu i u uvjetima koji spreavaju razgradnju i kontaminaciju. Vizualna ocjena sustava za hranjenje, spremnika, kanti, vozila i zapisi ako su dostupni i radnici trebaju pokazati svjesnost tijekom razgovora. Vree, kante jednom godinje. NE N/A Sekundarni

BS 4.3.2

Primarni

90


BS 4.3.3 Poduzimaju li sve farme mjere opreza kako bi kontrolirale glodavce i tetoine i kako bi se sprijeila kontaminacija hrane (ukljuujui voluminozna krmiva gdje je mogue) od strane domaih ivotinja? Je li hrana kojoj su dodani lijekovi drana u odvojenim, jasno oznaenim i identificiranim skupnim spremnicima ili vreama? Je li hrana kao to je hrana kojoj su dodani lijekovi ili hrana koja je namjenjena za razliite vrste jasno identificirana i uvana odvojeno? Odsutnost glodavaca i ostalih tetoina i iskljuenje domaih ivotinja iz skladita hrane (ukljuujui krmiva gdje je mogue). NE N/A. Primarni

BS 4.3.4

BS 4.3.5

Vizualna inspekcija koja e osigurati da nema unakrsne kontaminacije izmeu hrane u koju su dodani lijekovi i hrane u koju nisu. Jasno oznaavanje/identifikacija. N/A samo ako nema hranjenja. Identifikacija i odvajanje krmiva za razliite vrste i tipove hrane.N/A ako nema hranjenja.

Primarni

Primarni

Za procesni korak ishrane u GlobalGAP standardu, modul za goveda i ovce, su definisane slijedee kontrolne take sa kriterijima usklaenosti:
R.br. GO 3 GO Kontrolna taka Kriterij usklaenosti HRANA, KRMIVA je Ocijeniti sustav za hranjenje i Nivo

Tamo

gdje

Sekundarni

91


3.1 pristup hrani ogranien, moe li sva stoka dobiti njen dnevni obroki i on biti zadovoljna? kondiciju stoke. Ako je nedovoljan hranidbeni prostor za svu stoku da se hrani u isto vrijeme, uzgajiva treba opisati kako osigurava da sva stoka dobiva njihov obrok. N/A samo gdje nema restriktivnog hranjenja. Gdje se ovce napasuju voluminoznim krmivima, evidentirati da su suha podruja prikladna, tj. da je stoka ista i zadovoljna. Ako nema voluminoznih krmiva, upitati uzgajivaa koristili ih i ako ih koristi upitati ga za njegovu politiku. N/A gdje nema voluminoznih krmiva ili gdje se ne dre ovce.

GO 3.2

Kad su ovce hranjene voluminoznim krmivima, imaju li pristup suhim podrujima (run back area) ili slami i jesu li ovce zadovoljne to se moe vidjeti iz njihovog ponaanja?

Sekundarni

Za procesni korak ishrane u GlobalGAP standardu, modul za mlijeko, su definisane slijedee kontrolne take sa kriterijima usklaenosti:
R.br. ML 2 ML 2.1 Kontrolna taka Trai li uzgajiva nutricionistiki savjet za uspostavu reima hranjenja mlijenih krava? Kriterij usklaenosti HRANA Postoje zapisi kojima se potvruje recepturni savjet iz kvalificiranog izvora savjeta (tvrtka za proizvodnju hrane s Nivo Sekundarni

92


reputacijom ili prepoznatljiva individua). Je li napravljen Dostupan pisani plan hranidbe adekvatan i i potpisan od strane prikladan akcijski savjetnika. Pregledati plan plan, hranidbe za implementaciju, implementiran i unakrsna referenca sa pregledan kupljenim hranidbenim najmanje dvaput komponentama i krmivima godinje? koja su proizvedena doma i njihova sposobnost da prue nivo odravanja i proizvodnje. Omoguuju li sustavi Vizualna ocjena gdje je za hranjenje dovoljan mogue ili uzgajiva treba pristup za sve dobne opisati kako je u skladu s skupine i teine tim. Ne N/A samo gdje goveda kako bi se nema ustava za hranjenje. sprijeilo nasilje? Da nije dozvoljeno podno hranjenje unutar boksa?

ML 2.2

Sekundarni

ML 2.3

Sekundarni

15. ZAKLJUAK
Farmer u mlijenom govedarstvu treba da zna osnovne principe ishrane mlijenih grla da bi se optimizirala proizvodnja mlijeka i ivotinje odrale u dobrom zdravstvenom stanju. Kravama svih proizvodnih grupa se moraju davati dobro izbalansirani obroci kako bi se postigla dobra proizvodnja mlijeka, a teladima i junadima se moraju davati dobro izbalansirani obroci kako bi se postigao njihov najoptimalniji razvoj. Dobro izbalansirani obroci svakako znae dobar profit.

93

Krave visoke mlijenosti su vrlo osjetljive na sve promjene u sastavu ishrane i stresne podraaje. Krmni obroci moraju biti dobro uravnoteeni sa svim hranjivima i zadovoljavati energijom, bjelanevinama, sirovim vlaknima, mineralima i vitaminima, koji po koliini i kvalitetu odgovaraju potrebama krava prema visini proizvodnje i stanju reprodukcije. Krmiva moraju biti tehnoloki pravilno pripremljena i dobro uvana, to bolje hranidbene vrijednosti da bi se s njima postigla najvia proizvodnja. Krmiva moraju biti ista, zdrava, ukusna, bez plijesni i tetnika,, bez praine i stranih primjesa. Staje moraju biti iste, uredne, posebno leita, valovi, hranilice i pojilice. Krave moraju uvijek imati na raspolaganju dovoljno zdrave i pitke vode. U nedostatku vode uzimaju manje hrane, slabiji im je apetit, samnuje se mlijenost i slabi tjelesna kondicija krava. Ako su krave slabe i ne postiu oekivanu muznost, a pravilno se posupalo u pripremi krmnih obroka i tehnologiji ishrane, treba utvrditi uzroke i provjeriti zdravstveno stanje (vimena, genitalija, probavnih organa, nogu, papaka), hranidbenu vrijednost krmiva ( nedostatkak energije, bjelanevina, minerala i vitamina hemijskom analizom hranjiva) ili slab genetski potencijal krava.

94

16. KAKO ISHRANOM POVEATI MLIJENOST I KVALITET MLIJEKA Opi uvjeti su: Genetska (nasljedna), pasminska i individualna sposobnost krave za proizvodnju. Zdravlje krava, dobra plodnost i tjelesna kondicija. Zdravo, dobro razvijeno i mekano (ljezdano) vime. Blagi postupak s kravama, mir i tiina (izbjegavanje stresa). Ugodno leite, istoa okoline, valova, hranilica i pojilica. Redovno obrezivanje i odravanje papaka. Pravilna upotreba tehnike i ispravnih ureaja za muu i njihovo odravanje. Uvijek dobro i do kraja izmuzivanje vimena. Pravilno zasuivanje krava i uvod u mlijenost dvadesetprvog dana iza telenja, a zatim avansiranje mlijenosati krmivima. Ishrana 1. Krave moraju dobivati dovoljno sone voluminozne krme dobrog kvaliteta (paa, livadska trava, sjenaa, kukuruzna silaa i dr.) najvie 11 do 13 kg suhe materije na dan. 2. Voluminozna krmiva dobro je davati usitnjena sa sonim krmivima (repom, sirovim repinim rezancima i dr.) 3. Voluminozna krmiva s dovoljno suhe materije i probavljive celuloze (sirovim
95

4.

5.

6. 7.

8.

vlaknima) poboljavaju masnou mlijeka. Stoga, preporuuje se davati livadsko sijeno 4 do 7 kg/dan, sojinu ili mljevenu suncokretovu ljusku 1 do 3 kg/dan. Krmni obroci krava moraju uz dobru energetsku hranidbenu vrijednost (prema muznosti krava) sadravati najmanje 18 do 23% sirovih vlakana u suhoj materiji. Uz osnovna krmiva u krmne obroke treba dodavati enrgetska i bjelanevinasta koncentratna krmiva, a koliina zavisi o vrsti i kvalitetu osnovne krme i o mlijenosti krava (35 do 50% ukupne suhe materije krmnog obroka). Smjesa itarica mora sadravati najmanje 50% mljevenog zrna kukutuza. Odreenu koliinu koncentratnih krmiva treba davati kravama individualno u dva do tri obroka dnevno. Na poveanje suhe materije i bjelanevina u mlijeku vrlo dobro utjeu bjelanevinasta krmiva: sijeno djeteline i lucerke, penine posije, kvasac, sama suncokreta, a naroito sojina sama (krmiva koja sadre vie u buragu stablinih bjelanevina) i zasiena aminokiselina metionin. Sojinu samu treba naroito davati kravama koje imaju muznost preko 20 litara/dan. Daje se u krmnim smjesma 1 do 2 kg/dan, dodatno.

96

9. Suncokretovu i samu uljane repice, dobro je dodavati uz sojinu samu jer sadri vei procenat metionina. 10. Posebnim mineralno-vitaminskim dodacima (premiksima) u potpunim i dopunskim krmnim smjesama daju se potrebni minerali i vitamini. 11. U zasuenju i poslije telenja dobro je poveati koliinu vitamina A, D i E, i uz to dodavati vitamine B12 i niacin. 12. S visokom muznosti smanjuje se potronja krmiva po litri mlijeka (konverzija) jer se smanjuje koliina osnovnih uzdrnih krmiva, ali krave moraju dobivati kvalitetnija krmiva visoke energetske hranidbene vrijednosti, dobro uravnoteene krmne obroke s vie bjelanevina, minerala i vitamina. 13. Kravame se ne smiju davati prana, pjesniva i zaraena krmiva. 14. Krave moraju uvijek imati dovoljno zdrave pitke vode. 17. NAJEI METABOLIKI POREMEAJI KOD KRAVA Potrebno je ponovo istai da organizam krave koja proizvodi mlijeko ima vrlo velike zahtjeve u svim hranjivim materijama. Zbog toga je ova proizvodnja esto praena brojnim oboljenjima krava kao posljedica razliitih greaka u ishrani.

97

Najei poremeaji pri nepravilnoj ishrani su: kisela indigestija buraga, nadun, dislokacija sirita, sindrom debelih krava, mlijena groznica, otok vimena, ketoza. 17.1 Kisela indigestija buraga (acidoza): Nastaje pri naglom prelasku krava sa kabastih obroka na obroke sa velikim ueem zrna itarica i na preobilnu koliinu kisele silae. Tada dolazido zakieljavanja sadraja buraga i prestanka pokretanja zidova buraga i sam burag prestaje da radi. Oboljela grla imaju proliv, stomane tegobe i ispoljavaju znake slabosti. U ovakvim sluajevima treba smanjiti koliinu koncentrovanog dijela obroka i prijei na obroke sa veim sadajem kabastih krmiva. U teim sluajevima neophodna je pomo veterinara. 17.2 Nadun: Nasatje usljed nagomilavanja suvinih koliina gasova u tijeku varenja hrane. U tom sluaju kod goveda izostaje podrigivanje i gasovi se bre nagomilavaju nego to se podrigivanjem izbacuju. Nadun kod goveda na pai koga izazivaju lucerka, razne vrste djetelina i druge leguminoze, moe se sprijeiti ako se govedima prije izgona na pau daje odreena koliina suhih kabastih krmiva. Naroito je opasna mlada, sona i vlana paa veine leguminoza. U odnosu na pau, pokoena zelena masa leguminoza manje je opasna. Vrlo je bitno postepeno navikavanje goveda na biljke koje izazivaju nadun. Kod blagih naduna dobra mjera je masiranje lijeve strane buraga i kretanje grla, U teim sluajevima nadunaeludanom sondom isputaju se gasovi iz buraga i tako samnuje njihov pritisak. U najteim sluajevima
98

naduna, neophodno je izvriti trokiranje (buenje) buraga. Za lijeenje naduna potreban je intervencija veterinara. 17.3 Dislokacija sirita: Nasatje pri nedovoljnoj ispunjenostim buraga i u nedostatku kabastih hranjiva u obroku. Takoe uzrok moe biti i ako se zasuene krave hrane velikim koliinama zrnaste i koncentrovane hrane. Kad doe do ovog poremeaja, krve slabije jedu, mrave i nastaje opa slabost grla. U ovakvim sluajevima ako doe do oporavka grla pod nadzorom veterinara, potrebno je u obrok ukljuiti vie kabastih hranjiva, kao to su sijeno, silaa, paa i dr. 17.4 Sindrom debelih krava: Karakteristian je za krave koje su suvie ugojene. Javlja se nekoliko dana iza telenja, kada krava gubi apetit, javlja se opa slabost organizma i krave su podlone raznim infekcijama. Jetra ima umanjenu funkciju zbog nagomilavanja loja. Ovakvo stanje je za vrijeme i poslije telenja praeno i drugim poremeajima, kao to je dislokacija sirita, zadravanje posteljice, upala materice, mastitis i dr.. Preventiva je pravilna i kontrolisana ishrana. 17.5 Mlijena groznica: Javlja se za vrijeme telenja i odmah nakon toga. Vezana je za poetak laktacije. Tada dolazi do smanjenja sadraja kalcijuma u krvi krava. Krave gube apetit, nesigurno stoje i konano, kada legnu, ne mogu da ustanu. Veoma
99

je vano da krave nakon telenja dobijaju dovoljno kalcijuma sa hranom. Ali treba znati da suvie kalcijuma u periodu zasuenosti moe dovesti do mlijeen groznice. U sluaju oboljenja potreban je pomo veterinara. 17.6 Otok vimena: Obino se javlja u vrijeme telenja, a ponekad se moe javiti prije telenja i napraviti ozbiljan problem. Najee se javlja kod prvotelki, mada se moe javiti i kod starijih krava visoke mlijenosti. Vime je na dodir prilino bolno. Postoji miljenje da ishrana velikim koliinama koncentrata ili kukuruza tri nedjelje prije telenja moe dovesti do izraene pojave otoka. Takoe je bitno ne davati suvine koliine soli u obroku u periodu predtelenje. Otok vimena obino ne predstavlja vei problem i esto e proi bez veterinarskog tretmana ali je potrebno istovremeno izmuzanje i masiranje vimena sa umjerenim kretanjem grla. U ozbiljnijim sluajevima potrebna je intervencija veterinara. 17.7 Ketoza: Predstavlja oboljenje visokomlijenih krava kada dolazi do opadanja sadraja glukoze u krvi, naglog gubljenja tjelesne mase i opadanja mlijenosti. Obino se javlja 10 do 30 dana iza telenja. Ako poveane potrebe krava u hranjivim materijama nakon telenja nisu podmirene u pravilno izbalansiranom i sastavljenom obroku, krave tada koriste svoje sopstvene masti da bi nadoknadile nedostatak energije. Ako se koritenje sopstvenih masti odvija suvie brzo, jetra ne uspijeva da do kraja transformie masti, nego se one
100

nagomilavaju u jetri i dolazi do razvoja simptoma ketoze kada se ketonska tijela nagomilavaju u krvi, a zatim u mokrai i mlijeku. Prvi znaci oboljenja mogu se zapaziti desetak dana nakon telenja, Krave oboljele od ketoze gube apetit, prvo odbijaju koncentrat, pa sijeno, naglo mrave, naglo im pada dnevna proizvodnja mlijeka i iz nosa je prisutan miris na aceton. Ako se zakasni u lijeenju, nagomila se mast u jetri i grlo moe uginuti. Lijeenjem se podie nivo eera u krvi dodavanjem glukoze i lijeenje izvodi veterinar. Znai potrebno je znati da suvina koliina tjelesne mase kod krava u vrijeme telenja, tako rei obavezno, imaju za poslijedicu gubljenje apetita, kada dolazi do mobilizacije sopstvenih masti. Zbog toga se kravama poslije telenja moraju obetbijediti ukusna kabasta hranjiva i potrebna koliina koncentrovanih hraniva.

101

Primjer softwera za balansiranje obroka - Njemaka

102

 KRMNE TABLICE
ZELENA KRMIVA SM g PAA (ekstenzivni panjaci) - mlada - u vlatanju - poetak cvatnje - kraj cvatnje PAA (intenzivni panjaci) - mlada - u vlatanju - poetak cvatnje - kraj cvatnje LIVADSKA TRAVA (I otkos) - u vlatanju - poetak cvatnje - kraj cvatnje LIVADSKA TRAVA (daljni otkosi) - do 4 nedjelje - do 6 nedjelja - nakon 6 nedjelja LUCERKA (I otkos) - prije pupanja - u pupanju - poetak cvatnje - kraj cvatnje 170 185 220 240 160 175 220 240 180 210 230 180 200 220 176 193 210 240 KJ 0,18 0,19 0,19 0,18 0,18 0,18 0,20 0,18 0,18 0,18 0,17 0,17 0,18 0,18 0,18 0,18 0,18 0,17 U 1 Kg krmiva SPr SPP SV g g g 24 23 25 23 37 35 42 37 31 31 28 31 32 31 46 43 39 41 16 14 14 13 29 26 31 25 21 20 17 22 22 20 39 34 31 31 35 44 60 75 30 41 58 76 43 57 72 38 51 65 31 46 60 80 1,2 1,8 1,2 0,7 0,5 0,8 1,2 1,5 0,7 0,9 Ca g P g SPr g 141 124 114 96 231 200 191 154 172 148 122 172 160 141 261 223 186 171 SPP g 94 76 64 54 181 149 141 104 117 95 74 122 110 91 222 176 148 129 U 1 Kg suve materije SV Ca P NEL g g g MJ 205 238 273 312 188 234 264 317 239 272 313 211 255 295 176 238 286 333 6,67 8,57 5,22 3,90 2,38 3,48 6,49 6,82 3,78 4,10 6,65 6,26 5,58 4,93 6,81 6,31 5,65 4,94 6,34 5,57 4,92 5,97 5,78 5,25 6,21 5,91 5,42 4,76 KJ 1,08 1,02 0,88 0,75 1,10 1,03 0,90 0,75 1,03 0,89 0,75 0,97 0,93 0,82 1,02 0,95 0,85 0,70

1,1

0,8

5,00

3,63

1,6

0,6

8,00

3,00

3,7 4,4 4,0

0,6 0,6 0,6

21,02 20,95 16,67

3,11 2,86 2,50

103


LUCERKA (daljni otkosi) - u pupanju - u cvatnji CRVENA DJETELINA (I otkos) - u pupanju - poetak cvatnje - kraj cvatnje CRVENA DJETELINA (otkosi) - prije pupanja - u pupanju - poetak cvatnje DTS (I otkos) - u pupanju - poetak cvatnje - kraj cvatnje DTS (daljni otkosi) - u pupanju - poetak cvatnje STONI GRAAK - u cvatnji ZOB - u klasanju - mlijena zrioba

220 230 207 220 235 187 200 220 182 212 226 184 221 145 164 264

0,19 0,17 0,20 0,20 0,19 0,19 0,19 0,19 0,19 0,20 0,19 0,19 0,19 0,14 0,16 0,19

47 45 37 36 35 42 39 38 33 31 30 33 31 30 17 20

37 34 27 26 24 33 27 26 25 22 21 26 24 25 12 11

55 70 44 55 69 33 45 65 38 54 71 44 63 33 45 93

4,1 4,2 3,4 3,4 3,9 2,4 2,8

0,7 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6

214 196 179 164 149 225 195 173 181 146 133 179 140 207 103 76

168 148 130 118 102 177 135 118 137 104 93 141 108 172 73 42

250 304 213 250 294 177 225 295 209 255 314 239 285 228 274 352

18,64 18,26 16,43 15,45 16,60 12,83 14,00

3,18 2,61 2,90 2,73 2,55 3,21 3,00

5,36 4,90 6,09 5,63 5,14 6,30 5,84 5,30 6,42 5,80 5,04 6,65 5,48 5,91 6,36 4,95

0,85 0,75 0,99 0,90 0,80 1,03 0,95 0,86 1,04 0,93 0,77 1,06 0,86 0,98 1,01 0,74

2,4 2,8

0,6 1,3

13,19 13,21

3,30 6,13

2,6

1,0

14,13

5,43

2,2 0,7 1,2

0,5 0,4 0,7

15,17 4,26 4,54

3,45 2,44 2,65

104

SILAE SILAA KUKURUZA - mlijena zrioba - votana zrioba - kasno votana zrioba - kasna zrioba SILIRANI KLIP KUKURUZA - sa komuinom - bez komuine SILIRANO ZRNO KUKURUZA PRIRODNE LIVADE - I otkos poetak klasanja CRVENA DJETELINA - I otkos, poetak cvatnje - I otkos, puna cvatnja - II i III otkos, poetak cvatnje C. DJETELINA + TRAVE (1:1) - I otkos, poetak cvatnje - I otkos, puna cvatnja - II i III otkos, poetak cvatnje LUCERKA - I otkos, poetak cvatnje - I otkos, puna cvatnja - II-IV otkos, poetak cvatnje

SM g 220 270 320 350 500 600 630 210 200 220 220 205 245 225 200 215 210

KJ 0,21 0,27 0,33 0,29 0,59 0,75 0,80 0,18 0,14 0,13 0,14 0,14 0,17 0,15 0,13 0,13 0,12

SPr g 21 24 27 29 49 58 61 27 30 27 34 26 26 29 35 35 40

U 1 Kg krmiva SPP SV Ca g g g 12 13 14 15 30 38 38 18 19 13 19 15 14 15 26 24 25 55 61 65 65 73 44 18 64 59 75 65 60 81 66 62 75 64 0,9 0,8 0,7 1,2

P g 0,6 0,6 0,6 0,9

SPr g 95 89 84 83 98 97 97 129 150 123 155 127 106 130 175 163 190

SPP g 55 48 44 43 60 63 60 86 95 60 86 73 57 44 130 112 120

SV g 250 226 203 186 146 73 29 305 295 341 295 293 331 293 310 350 305

U 1 Kg suve materije Ca P NEL g g MJ 4,10 2,96 2,19 3,43 2,73 2,22 1,88 2,57 6,06 6,30 6,61 5,99 8,03 8,60 9,05 6,29 5,03 4,09 4,40 4,90 4,83 4,74 4,73 4,31 4,17

KJ 0.97 1,02 1,06 0,84 1,19 1,26 1,27 0,88 0,70 0,57 0,62 0,69 0,68 0,66 0,66 0,60 0,58

0,2

1,8

0,33

3,00

1,4 3,0 2,8 3,0 2,1 2,5 2,2 3,3 3,5 3,7

0,7 0,5 0,4 0,4 0,6 0,6 0,6 0,5 0,5 0,5

6,66 15,00 12,73 13,64 10,24 10,21 9,78 16,50 16,28 17,62

3,33 2,50 1,82 1,82 2,93 2,45 2,67 2,50 2,33 2,38

105


LUCERKA + TRAVA (1:1) - I otkos, poetak cvatnje - I otkos, puna cvatnja - II-IV otkos, poetak cvatnje SJENAE SM g LIVADSKE TRAVE (I otkos) - prije vlatanja - u vlatanju - poetak cvatnje - kraj cvatnje LIVADSKE TRAVE (daljni otkosi) - do 4 nedjelje - do 6 nedjelja - nakon 6 nedjelja LUCERKA (I otkos) - u pupanju - poetak cvatnje - kraj cvatnje LUCERKA (daljni otkosi) - u pupanju - u cvatnji CRVENA DJETELINA (I otkos) - u pupanju - poetak cvatnje - kraj cvatnje CRVENA DJETELINA (otkosi) - u pupanju 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 KJ 0,34 0,31 0,27 0,23 0,30 0,27 0,23 0,29 0,27 0,23 0,28 0,24 0,32 0,29 0,25 0,29 210 250 235 0,14 0,15 0,14 29 30 34 19 18 19 67 90 76 2,3 2,7 2,8 0,6 0,7 0,6 138 120 145 90 72 81 320 360 323 10,95 10,80 11,90 2,86 2,80 2,55 4,87 4,41 4,26 0,68 0,62 0,60

U 1 Kg krmiva SPr SPP SV g g g 61 56 49 41 55 50 46 71 61 60 74 71 62 58 52 60 44 38 31 23 37 32 28 52 44 40 54 50 43 39 32 39 78 90 101 117 84 98 111 91 104 128 96 121 83 97 112 91

Ca g

P g

SPr g 174 160 140 117 157 143 131 203 174 171 211 203 177 166 149 171

SPP g 125 108 89 66 106 91 80 149 126 114 154 143 123 111 91 111

U 1 Kg suve materije SV Ca P NEL g g g MJ 223 257 288 334 240 280 317 260 297 366 274 346 237 277 320 260 6,13 5,72 5,08 5,23 5,23 5,06 4,46 5,34 5,08 4,45 5,25 4,70 5,72 5,46 4,88 5,29

KJ 0,98 0,90 0,78 0,67 0,85 0,79 0,67 0,83 0,77 0,67 0,81 0,69 0,91 0,85 0,72 0,82

2,3

1,2

6,57

3,43

2,6

1,2

7,43

3,43

5,4 5,1

1,1 1,1

15,43 14,57

3,14 3,14

4,8 5,0 5,4 5,1

1,0 1,2 0,9 1,2

13,71 14,23 15,43 14,57

2,86 3,43 2,57 3,43

4,8

1,0

13,71

2,86

106


- u cvatnji DTS (I otkos) - prije pupanja - u pupanju - poetak cvatnje DTS (daljnji otkosi) - u pupanju 350 350 350 350 350 0,23 0,34 0,31 0,30 0,39 59 69 60 51 63 38 52 43 33 45 112 69 85 99 91 5,0 1,2 168 197 171 146 180 109 149 123 94 128 320 197 243 283 260 14,28 3,43 4,49 6,11 5,65 5,53 6,99 0,66 0,98 0,89 0,85 1,11

3,8 5,0 4,2

1,2 1,1 1,2

10,86 14,28 12,00

3,43 3,14 3,43

DEHIDRIRANA VOLUMINOZNA KRMIVA BRANO LUCERKE - do 15 % proteina - 15 17 % proteina - 17 19 % proteina - 19 21 % proteina - vie od 21 % proteina 893 907 906 905 899 0,57 0,63 0,75 0,83 0,92 140 162 178 200 217 96 117 130 153 175 263 257 239 222 207 157 179 196 221 241 107 129 143 169 195 294 283 264 245 230 4,61 4,85 5,47 5,84 6,38 0,64 0,70 0,83 0,92 1,03

18,3

2,9

20,18

3,20

SM g LIVADSKO SIJENO (I otkos) - prije vlatanja - u vlatanju - poetak cvatnje - kraj cvatnje - nakon cvatnje LIVADSKO SIJENO (otkosi) - do 4 nedjelje 860 860 860 860 860 860

SUHA VOLUMINOZNA KRMIVA SIJENO U 1 Kg krmiva KJ SPr SPP SV Ca P SPr g g g g g g 0,71 0,62 0,52 0,47 0,43 0,62 124 107 95 82 70 128 81 64 53 42 31 85 209 238 267 302 310 220 144 124 110 95 81 149

SPP g 94 74 62 49 36 99

U 1 Kg suhe materije SV Ca P NEL g g g MJ 243 277 310 351 360 256 5,82 5,30 4,70 4,31 4,00 5,14

KJ 0,83 0,73 0,61 0,55 0,50 0,72

5,5 6,3 6,5 6,0 5,2

2,2 2,1 1,8 1,0 2,7

6,40 7,32 7,56 6,98 6,05

2,56 2,44 2,10 1,16 3,14

107


- 4 6 nedjelja - nakon 6 nedjelja LUCERKA (I otkos) - u pupanju - poetak cvatnje - kraj cvatnje LUCERKA (daljnji otkosi) - u pupanju - poetak cvatnje CRVENA DJETELINA (I otkos) - u pupanju - poetak cvatnje - kraj cvatnje DTS (I otkos) - u pupanju - poetak cvatnje - kraj cvatnje DTS (daljnji otkosi) - u pupanju - u cvatnji SLAMA - penica - jeam - zob - kukuruzovina - graak - soja GOMOLJAE I KORIJENJAE 860 860 860 860 860 860 860 860 860 860 0,56 0,40 0,60 0,50 0,46 0,54 0,46 0,66 0,59 0,50 115 107 162 145 140 166 151 137 123 118 72 64 119 102 92 118 103 92 81 71 251 281 249 283 330 240 309 219 253 304 4,1 2,1 134 124 188 168 163 193 175 159 143 137 84 74 138 119 107 137 120 107 94 83 292 327 290 329 384 279 360 255 294 353 4,77 2,44 4,85 3,94 5,27 4,69 4,13 4,74 4,30 5,53 5,16 4,49 0,65 0,47 0,70 0,58 0,54 0,63 0,54 0,77 0,69 0,58

14,0 13,6 14,6 15,7 16,3 14,2 13,2 9,7

2,7 2,3 2,0 2,6 2,2 2,2 2,2 2,1

16,28 15,81 16,98 18,25 18,95 16,51 15,35 11,28

3,14 2,67 2,33 3,02 2,56 2,56 2,56 2,44

860 860 860 860 860 880 880 880 850 860 860

0,64 0,56 0,50 0,64 0,49 0,22 0,30 0,30 0,46 0,30 0,37

118 113 100 150 132 25 27 28 62 82 55

73 69 58 101 81 6 6 8 20 45 26

212 259 303 244 276 400 394 329 288 355 366

6,5 9,3

2,6 2,3

137 131 116 174 153 28 31 32 73 95 64

85 80 67 117 94 7 7 9 23 52 30

246 301 352 284 321 455 448 374 339 413 426

7,56 10,81

3,02 2,67

5,33 5,01 4,52 5,47 4,55 2,88 3,18 3,48 3,35 4,44 2,78

0,75 0,66 0,58 0,75 0,57 0,25 0,36 0,36 0,54 0,34 0,43

6,9 8,9 2,7 2,6 3,6 5,0 11,5 10,4

2,6 2,5 0,7 0,7 1,2 2,0 1,6 1,4

8,02 10,35 3,07 2,95 4,10 5,88 13,37 12,10

3,02 2,91 0,79 0,79 1,36 2,35 1,86 1,63

108


- krompir - krmna repa - eerna repa - tikva NUSPROIZVODI - pivski trop - kukuruzna dibra - krompirova pulpa 219 146 232 104 237 85 134 0,28 0,17 0,28 0,13 0,23 0,09 0,15 20 12 14 13 59 19 7 10 6 7 10 47 12 1 6 10 12 18 44 10 21 0,1 0,4 0,5 0,5 0,4 0,3 91 82 60 125 249 223 52 46 41 30 96 198 141 7 27 68 52 173 186 117 156 0,46 2,74 2,16 2,31 2,74 1,30 8,08 7,62 8,11 7,26 6,26 7,25 6,69 1,30 1,16 1,22 1,25 0,99 1,12 1,11

0,9 0,2

1,6 0,7

3,80 2,35

6,75 8,23

109


KONCENTRATNA KRMIVA UGLJIKOHIDRATNA I PROTEINSKA KONCENTRATNA KRMIVA U 1 Kg krmiva U 1 Kg suhe materije SM KJ SPr SPP SV Ca P SPr SPP SV Ca P NEL g g g g g MJ g g g g g g KUKURUZ - 7,5 % sirovi protein - 8,6 % sirovi protein - 9,6 % sirovi protein - kukuruz klip JEAM ZOB RA PENICA PENINE MEKINJE REPINI REZANCI (suhi) SOJA SJEME (tostirano) SAMA SOJA - 48 % - 44 % - 42 % - 40 % SAMA SUNCOKRET - 33 % - 40 % - 32 % (pogaa) 860 860 860 860 880 880 870 880 880 900 920 900 900 900 900 900 930 900 1,33 1,29 1,31 1,03 1,16 1,02 1,20 1,26 0,72 1,10 1,43 1,19 1,16 1,15 1,27 0,97 1,07 1,08 75 86 96 75 95 115 110 100 145 88 362 480 440 420 400 330 410 320 21 25 21 82 65 120 22 22 110 183 58 35 65 65 65 180 133 180 0,1 0,1 0,3 0,4 0,5 1,1 0,8 0,5 0,8 8,5 2,2 2,0 2,5 2,0 2,7 3,0 4,3 3,0 2,0 2,5 2,7 2,0 3,3 2,6 2,9 2,8 10,0 1,0 7,0 6,5 6,0 6,0 6,3 9,8 10,4 9,0 87 100 111 87 108 131 126 114 165 98 393 533 489 467 444 367 441 355 24 29 24 95 74 136 25 25 125 203 63 39 72 72 72 200 143 200 0,12 0,12 0,34 0,46 0,56 1,3 0,92 0,57 0,91 9,44 2,4 2,2 2,8 2,2 3,0 3,3 4,6 3,3 2,3 2,9 3,1 2,3 3,8 3,0 3,3 3,2 11,6 1,1 7,6 7,2 6,7 6,7 7,0 10,9 11,2 10,0 8,3 8,2 8,2 6,9 7,2 6,3 7,6 8,0 5,3 6,9 8,2 7,2 7,0 6,9 6,6 6,2 6,3 6,2

KJ

1,55 1,50 1,52 1,20 1,32 1,16 1,38 1,43 0,81 1,22 1,55 1,32 1,29 1,28 1,41 1,08 1,15 1,20

110


OBROCI ZA MUZNE KRAVE FORMULISAO ROY E. CHAPIN, PROF. DR., NUTRICIONIST, USA OSNOVNI OBROK: 9,26 Kg SIJENA TRAVA ZRELO
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 4,80 2,00 2,00 0,78 0,02 0,12 0,12 9,84 20 6,10 2,00 2,00 1,46 0,02 0,14 0,12 11,84 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 7,50 8,80 10,00 11,40 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,13 2,80 3,47 4,12 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,12 13,93 15,92 17,81 19,88

OSNOVNI OBROK: 10, 7 Kg SIJENA TRAVNO-DJETELINSKA SMJESA ZRELO

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 4,10 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 8,32 20 5,60 2,00 2,00 0,67 0,02 0,10 0,12 10,51 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 6,90 8,20 9,00 9,90 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,35 2,12 3,23 4,28 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0.12 12,51 14,60 16,53 18,50

OSNOVNI OBROK: 12,65 Kg SIJENA LEGUMINOZA ZRELO

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 1,60 2,00 2,00 0,00 0,02 0,02 0,12 5,76 20 4,10 2,00 2,00 0,40 0,02 0,04 0,12 8,68 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5,10 6,10 7,00 7,90 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,44 2,46 3,50 4,52 0,02 0,02 0,02 0,02 0,06 0,08 0,10 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 10,74 12,78 14,74 16,68

111


OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 10 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 6,6 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 3,20 2,00 2,00 0,90 0,02 0,14 0,12 8,38 20 4,50 2,00 2,00 1,59 0,02 0,16 0,12 10,39 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5,80 7,20 8,40 9,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,27 2,93 3,61 4,34 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,12 12,39 14,47 16,37 18,42

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 10 Kg, SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 7,6 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 3,00 2,00 2,00 0,35 0,02 0,08 0,12 7,55 Proizvodnja mlijeka litara 20 25 30 35 40 4,20 5,60 6,90 7,70 8,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,02 1,69 2,37 3,43 4,45 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 9,46 11,55 13,55 15,43 17,47

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 9 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 1,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,04 0,12 5,18 Proizvodnja mlijeka litara 20 25 30 35 40 3,60 4,50 5,50 6,30 7,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,39 1,48 2,52 3,61 4,60 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 8,19 10,20 12,26 14,17 16,18

112


OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 15 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 5,2 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 2,50 2,00 2,00 0,96 0,02 0,12 0,12 7,72 20 3,80 2,00 2,00 1,65 0,02 0,14 0,12 9,73 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5,20 6,50 7,80 9,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,32 2,99 3,64 4,43 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,12 11,82 13,81 15,79 17,79

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 15 Kg, SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 6,0 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 2,20 2,00 2,00 0,53 0,02 0,10 0,12 6,97 20 3,50 2,00 2,00 1,21 0,02 0,12 0,12 8,97 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4,90 6,20 7,20 8,20 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,88 2,55 3,50 4,52 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,12 11,06 13,05 15,02 17,06

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 7,15 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 1,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 5,22 20 3,10 2,00 2,00 0,60 0,02 0,10 0,12 7,94 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4,10 5,10 6,00 7,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,55 2,60 3,65 4,66 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,12 9,91 11,98 13,95 15,98

113


OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 20 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 3,84 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 1,70 2,00 2,00 1,04 0,02 0,14 0,12 7,02 20 3,00 2,00 2,00 1,72 0,02 0,16 0,12 9,02 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4,40 5,70 6,90 8,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,39 3,06 3,74 4,58 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,12 11,11 13,10 15,00 17,06

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 20 Kg, SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 4,44 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 1,50 2,00 2,00 0,09 0,02 0,10 0,12 6,43 20 2,80 2,00 2,00 1,39 0,02 0,12 0,12 8,55 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4,20 5,50 6,60 7,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,06 2,73 3,58 4,60 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,12 10,54 12,53 14,50 16,54

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 5,25 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 1,30 2,00 2,00 0,25 0,02 0,08 0,12 5,77 20 2,60 2,00 2,00 0,93 0,02 0,10 0,12 7,77 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4,00 5,00 5,70 6,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,60 2,57 3,71 4,73 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,12 9,86 11,85 13,71 15,75

114


OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA ZRELO 5 Kg + PAA
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 2,70 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 6,94 20 5,50 2,00 2,00 0,52 0,02 0,12 0,12 10,28 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 6,80 7,80 8,60 9,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,21 2,14 3,26 4,30 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,12 12,29 14,24 16,18 18,24

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 11,17 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 5,00 2,00 2,00 0,83 0,02 0,10 0,12 10,07 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 45 6,30 7,70 8,40 9,40 10,40 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,50 2,21 3,37 4,39 5,40 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 12,06 14,19 16,07 18.11 20,15

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 12,8 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 4,20 2,00 2,00 0,20 0,02 0,06 0,12 8,60 25 5,00 2,00 2,00 1,36 0,02 0,08 0,12 10,58 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 6,00 6,80 7,80 8,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,40 3,50 4,50 5,48 0,02 0,02 0,02 0,02 0,10 0,12 0,14 0,16 0,12 0,12 0,12 0,125 12,64 14,56 16,58 18,59

115


OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 15,0 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 1,70 2,00 2,00 0,64 0,02 0,00 0,12 6,48 25 2,60 2,00 2,00 1,70 0,02 0,00 0,12 8,44 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3,70 4,60 5,60 6,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,66 3,69 4,67 5,63 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,04 0,06 0,08 0,12 0,12 0,12 0,125 10,52 12,47 14,47 16,46

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 5,0 Kg + PAA

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 4,80 2,00 2,00 0,08 0,02 0,10 0,12 9,12 25 5,70 2,00 2,00 1,20 0,02 0,12 0,12 11,16 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 6,70 7,40 8,40 9,40 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,26 3,41 4,43 5,44 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,125 13,24 15,11 17,15 19,19

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 10 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 7,9 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 3,80 2,00 2,00 1,14 0,02 0,10 0,12 9,18 25 5,10 2,00 2,00 1,82 0,02 0,12 0,12 11,18 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 6,50 7,40 8,40 9,40 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,48 3,49 4,52 5,53 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,125 13,26 15,19 17,24 19,28

116


OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 10 Kg, SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 9,04 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 3,50 2,00 2,00 0,37 0,02 0,08 0,12 8,09 25 4,60 2,00 2,00 1,38 0,02 0,10 0,12 10,22 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5,50 6,30 7,20 8,20 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,47 3,57 4,62 5,62 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 12,23 14,15 16,12 18,15

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 10,6 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2,00 2,00 2,00 0,53 0,02 0,02 0,12 6,69 25 2,90 2,00 2,00 1,60 0,02 0,04 0,12 8,68 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3,90 4,70 5,70 6,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,64 3,72 4,72 5,70 0,02 0,02 0,02 0,02 0,06 0,08 0,10 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 10,74 12,64 14,66 16,67

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 15 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 6,25 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 3,20 2,00 2,00 1,30 0,02 0,14 0,12 8,78 25 4,60 2,00 2,00 1,97 0,02 0,16 0,12 10,87 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5,90 6,90 7,90 8,90 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,64 3,56 4,59 5,61 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,2 0,12 0,12 0,12 0,12 12,86 14,80 16,85 18,90

117


OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 15 Kg, SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 7,2 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 3,00 2,00 2,00 0,68 0,02 0,08 0,12 7,90 25 4,20 2,00 2,00 1,46 0,02 0,10 0,12 9,90 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5,20 5,90 6,90 7,90 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,51 3,66 4,68 5,68 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 11,97 13,84 15,88 17,91

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 8,4 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2,10 2,00 2,00 0,50 0,02 0,04 0,12 6,78 25 3,00 2,00 2,00 1,60 0,02 0,06 0,12 8,80 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4,00 4,80 5,80 6,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,63 3,72 4,73 5,72 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 10,85 12,76 14,79 16,81

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 20 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 4,63 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2,60 2,00 2,00 1,45 0,02 0,12 0,12 8,31 25 4,00 2,00 2,00 2,12 0,02 0,14 0,12 10,40 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5,30 6,30 7,30 8,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,79 3,66 4,69 5,71 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,125 12,39 14,28 16,33 18,38

118


OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 20 Kg, SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 5,3 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2,50 2,00 2,00 0,99 0,02 0,10 0,12 7,73 25 3,80 2,00 2,00 1,67 0,02 0,12 0,12 9,73 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4,90 5,70 6,70 7,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,58 3,69 4,71 5,72 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,125 11,76 13,69 15,73 17,77

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 6,22 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2,10 2,00 2,00 0,51 0,02 0,06 0,12 6,81 25 3,10 2,00 2,00 1,58 0,02 0,08 0,12 8,90 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4,00 4,80 5,70 6,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,66 3,76 4,81 5,77 0,02 0,02 0,02 0,02 0,10 0,12 0,14 0,16 0,12 0,12 0,12 0,125 10,90 12,82 14,79 16,88

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 12,96 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 4,90 2,00 2,00 1,24 0,02 0,14 0,12 10,42 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 50 5,80 6,50 7,60 8,60 9,50 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,33 3,44 4,46 5,46 6,49 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 12,43 14,36 16,40 18,43 20,38

119


OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 14,96 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 2,95 2,00 2,00 1,39 0,02 0,04 0,12 8,52 30 3,90 2,00 2,00 2,42 0,02 0,06 0,12 10,52 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4,80 5,80 6,80 7,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,47 4,47 5,45 6,45 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 12,49 14,51 16,52 18,44

OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 17,67 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 0,00 2,00 2,00 1,69 0,02 0,00 0,12 5,83 30 1,10 2,00 2,00 2,63 0,02 0,00 0,12 7,87 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 2,10 3,10 4,30 5,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,60 4,56 5,44 6,38 0,02 0,02 0,02 0,02 0,00 0,00 0,00 0,00 0,12 0,12 0,12 0,125 9,84 11,80 13,89 15,83

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 5 Kg + PAA

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 4,90 2,00 2,00 1,24 0,02 0,14 0,12 10,42 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 50 5,80 6,60 7,60 8,60 9,50 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,33 3,44 4,46 5,46 6,49 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 12,43 14,36 16,40 18,43 20,38

120


OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 10 Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 9,17 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 4,50 2,00 2,00 1,30 0,02 0,12 0,12 10,06 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 50 5,40 6,20 7,10 8,10 9,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,40 3,52 4,58 5,59 6,61 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 12,08 14,02 16,00 18,04 19,98

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 10,6 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 3,00 2,00 2,00 1,45 0,02 0,08 0,12 8,67 30 4,00 2,00 2,00 2,49 0,02 0,10 0,12 10,73 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4,80 5,80 6,80 7,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,59 5,59 5,58 6,60 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 12,65 14,67 16,69 18,63

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 12,5 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 1,10 2,00 2,00 1,59 0,02 0,00 0,12 6,83 30 2,20 2,00 2,00 2,56 0,02 0,00 0,12 8,90 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,00 4,00 5,00 6,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,64 4,62 5,60 6,56 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,04 0,06 0,08 0,12 0,12 0,12 0,125 10,80 12,80 14,81 16,79

121


OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 15 Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 7,3 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 4,20 2,00 2,00 1,37 0,02 0,12 0,12 9,83 30 5,10 2,00 2,00 2,47 0,02 0,14 0,12 11,85 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 5,90 6,80 7,80 8,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,59 4,65 5,66 6,73 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,12 13,79 15,77 17,81 19,70

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 15 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 8,4 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 3,00 2,00 2,00 1,50 0,02 0,08 0,12 8,72 30 4,00 2,00 2,00 2,54 0,02 0,10 0,12 10,78 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4,80 5,80 6,80 7,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,64 4,65 5,65 6,71 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 12,70 14,73 16,76 18,63

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 10,0 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 1,40 2,00 2,00 1,62 0,02 0,04 0,12 7,20 30 2,40 2,00 2,00 2,64 0,02 0,06 0,12 9,24 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,20 4,20 5,30 6,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,72 4,71 5,65 6,69 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 11,14 13,15 15,22 17,08

122


OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 20 Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 5,38 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 3,80 2,00 2,00 1,55 0,02 0,14 0,12 9,63 30 4,80 2,00 2,00 2,55 0,02 0,16 0,12 11,65 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 5,70 6,60 7,60 8,40 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,63 4,70 5,70 6,78 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,125 13,65 15,64 17,67 19,57

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA 6,2 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 3,20 2,00 2,00 1,46 0,02 0,08 0,12 8,88 30 4,20 2,00 2,00 2,52 0,02 0,10 0,12 10,96 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4,80 5,80 6,80 7,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,71 4,72 5,73 6,76 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 12,77 14,80 16,84 18,79

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 7,33 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit. dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 2,00 2,00 2,00 1,58 0,02 0,04 0,12 7,76 30 3,00 2,00 2,00 2,61 0,02 0,06 0,12 9,80 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,80 4,80 5,80 6,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,71 4,71 5,70 6,72 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 11,73 13,75 15,77 17,71

123


OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA ZRELO 9,26 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0,40 2,00 2,00 0,00 0,02 0,12 0,12 4,66 20 4,80 2,00 2,00 0,36 0,02 0,14 0,12 9,43 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 6,10 7,40 8,60 9,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,03 1,71 2,40 3,23 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,12 11,43 13,43 15,34 17,39

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 10,7 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 4,14 20 2,55 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 6,79 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5,50 6,60 7,40 8,40 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,26 1,26 2,36 3,36 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,12 10,02 12,13 14,06 16,08

OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 12,65 Kg PIVSKI TROP 10 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,02 0,12 4,16 20 1,50 2,00 2,00 0,00 0,02 0,04 0,12 5,68 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 3,40 4,50 5,60 6,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,65 1,60 2,56 3,66 0,02 0,02 0,02 0,02 0,06 0,08 0,10 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 8,25 10,32 12,40 14,22

124


OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA ZRELO 5 Kg + PAA + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 4,24 20 2,10 2,00 2,00 0,00 0,02 0,12 0,12 6,36 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5,40 6,30 7,00 8,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,12 1,23 2,39 3,40 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,12 9,80 11,83 13,71 15,74

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 10 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 6,6 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,14 0,12 4,28 20 3,20 2,00 2,00 0,48 0,02 0,16 0,12 7,98 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4,50 5,80 7,00 8,20 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,17 1,84 2,52 3,43 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,12 9,99 11,98 13,88 16,01

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 7,6 Kg PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 4,22 20 2,20 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 6,44 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4,20 5,40 6,20 7,20 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,60 1,42 2,53 3,54 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,12 9,06 11,10 12,03 15,06

125


OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA 9,00 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,04 0,12 4,18 20 0,90 2,00 2,00 0,00 0,02 0,06 0,12 5,10 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 2,80 3,80 4,60 5,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,68 1,70 2,79 3,78 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,12 7,70 9,74 11,65 13,66

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 15 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 5,2 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,12 0,12 4,16 20 2,40 2,00 2,00 0,56 0,02 0,14 0,12 7,24 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 3,80 5,10 6,30 7,40 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,23 1,90 2,58 3,55 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,14 0,12 0,12 0,12 0,22 9,33 11,32 13,22 15,31

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 15 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 6 Kg PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 4,24 20 2,20 2,00 2,00 0,11 0,02 0,12 0,12 6,57 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 3,50 4,70 5,60 6,50 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,79 1,56 2,62 3,68 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,12 8,57 10,55 12,54 14,52

126


OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 7,15 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 4,22 20 0,66 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 4,90 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 2,60 3,50 4,30 5,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,66 1,74 2,83 3,83 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,12 7,52 9,52 11,43 13,45

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 20 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 3,84 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,14 0,12 4,28 20 1,70 2,00 2,00 0,61 0,02 0,16 0,12 6,67 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 3,00 4,40 5,60 6,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,30 1,95 2,64 3,66 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,12 8,62 10,69 12,60 14,64

OSNOVNI OBROK:KUKURUZNA SILAA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 4,44 Kg PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 4,24 20 1,50 2,00 2,00 0,28 0,02 0,12 0,12 6,04 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 2,90 4,20 5,00 6,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,95 1,63 2,71 3,72 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,12 8,13 10,13 12,03 14,06

127


OSNOVNI OBROK:KUKURUZNA SILAA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 5,25 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 4,22 20 0,45 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 4,69 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 2,40 3,40 4,20 5,20 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,67 1,71 2,82 3,82 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,12 7,33 9,39 11,32 13,34

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 11,17 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2,20 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 6,44 25 5,00 2,00 2,00 0,40 0,02 0,12 0,12 9,66 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 6,00 6,80 7,80 8,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,38 2,50 3,51 4,50 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,125 11,66 13,60 15,63 17,65

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 12,8 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 1,10 2,00 2,00 0,00 0,02 0,06 0,12 5,30 25 3,40 2,00 2,00 0,51 0,02 0,08 0,12 8,13 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4,40 5,10 6,10 7,20 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,54 2,67 3,67 4,61 0,02 0,02 0,02 0,02 0,10 0,12 0,14 0,16 0,12 0,12 0,12 0,125 10,18 12,03 14,05 16,12

128


OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 15 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,00 0,12 4,14 25 1,00 2,00 2,00 0,86 0,02 0,00 0,12 6,00 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 2,00 2,80 4,00 5,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,86 2,92 3,81 4,77 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,04 0,06 0,08 0,12 0,12 0,12 0,125 8,02 9,90 12,01 14,00

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 5 Kg + PAA + PIVSKI TROP 10 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 1,35 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 5,59 25 4,00 2,00 2,00 0,38 0,02 0,12 0,12 8,64 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5,00 5,80 6,80 7,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,43 2,54 3,55 4,55 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,125 10,71 12,64 14,67 16,70

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 10 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 7,9 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2,40 2,00 2,00 0,05 0,02 0,10 0,12 6,69 25 3,80 2,00 2,00 0,72 0,02 0,12 0,12 8,78 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5,00 5,80 6,80 7,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,50 2,62 3,64 4,65 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,125 10,78 12,72 14,76 16,80

129


OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 9 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0,70 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 4,92 25 2,80 2,00 2,00 0,60 0,02 0,10 0,12 7,64 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3,80 4,50 5,60 6,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,62 2,78 3,74 4,74 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 9,68 11,56 13,64 15,67

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 10 Kg SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 10,6 Kg+PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,02 0,12 4,16 25 1,20 2,00 2,00 0,80 0,02 0,04 0,12 6,18 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 2,10 3,00 4,10 5,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,88 2,90 3,85 4,83 0,02 0,02 0,02 0,02 0,06 0,08 0,10 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125 8,18 10,12 12,19 14,20

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 15 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 6,25 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 1,90 2,00 2,00 0,19 0,02 0,14 0,12 6,37 25 3,20 2,00 2,00 0,88 0,02 0,16 0,12 8,38 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4,20 5,30 6,30 7,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,69 2,69 3,71 4,72 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,12 10,21 12,33 14,37 16,41

130


OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 15 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 7,2 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0,50 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 4,72 25 2,50 2,00 2,00 0,65 0,02 0,10 0,12 7,39 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3,50 4,30 5,30 6,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,70 2,80 3,81 4,81 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 9,46 11,38 13,41 15,44

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 15 Kg SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 8,4 Kg+PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,04 0,12 4,18 25 1,20 2,00 2,00 0,81 0,02 0,06 0,12 6,21 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 2,20 3,00 4,00 5,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,83 2,92 3,92 4,90 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 8,25 10,16 12,18 14,19

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 20 Kg SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 4,63 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 1,30 2,00 2,00 0,35 0,02 0,12 0,12 5,91 25 2,60 2,00 2,00 1,03 0,02 0,14 0,12 7,97 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3,90 4,80 5,80 6,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,70 2,75 3,77 4,78 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,125 9,90 11,87 13,91 15,95

131


OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 5,3 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0,30 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 4,54 25 2,30 2,00 2,00 0,66 0,02 0,12 0,12 7,22 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3,30 4,10 5,10 6,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,71 2,82 3,84 4,84 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,125 9,29 11,22 13,26 15,29

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 20 Kg SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 6,22 Kg+PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,06 0,12 4,18 25 1,40 2,00 2,00 0,77 0,02 0,08 0,12 6,39 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 2,40 3,20 4,20 5,20 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,80 2,90 3,90 4,90 0,02 0,02 0,02 0,02 0,10 0,12 0,14 0,16 0,12 0,12 0,12 0,125 8,44 10,36 12,38 14,41

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 12,96 Kg PIVSKI TROP 10 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 3,20 2,00 2,00 0,42 0,02 0,14 0,12 7,90 30 4,10 2,00 2,00 1,50 0,02 0,16 0,12 9,90 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 5,00 6,00 7,00 7,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,57 3,57 4,58 5,63 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,125 11,89 13,91 15,95 17,82

132


OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 14,96 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 1,30 2,00 2,00 0,55 0,02 0,04 0,12 6,03 30 2,30 2,00 2,00 1,57 0,02 0,06 0,12 8,07 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,10 4,10 5,10 6,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,65 3,64 4,62 5,58 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 9,97 11,98 13,99 15,97

OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 17,67 Kg PIVSKI TROP 10 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 0,00 2,00 2,00 0,86 0,02 0,00 0,12 5,00 30 0,00 2,00 2,00 1,89 0,02 0,00 0,12 6,03 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 0,50 1,50 2,70 3,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,76 3,72 4,59 5,53 0,02 0,02 0,02 0,02 0,00 0,00 0,00 0,00 0,12 0,12 0,12 0,125 7,40 9,36 11,44 13,38

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 5 Kg + PAA + PIVSKI TROP 10 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 3,20 2,00 2,00 0,42 0,02 0,14 0,12 7,90 30 4,10 2,00 2,00 1,50 0,02 0,16 0,12 9,90 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 5,00 6,00 7,00 7,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,57 3,57 4,58 5,63 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,125 11,89 13,91 15,95 17,82

133


OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 10 Kg +SIJENO TRAVA NEZRELO 9,17 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 2,90 2,00 2,00 0,44 0,02 0,12 0,12 7,60 30 3,80 2,00 2,00 1,53 0,02 0,14 0,12 9,61 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4,50 5,50 6,50 7,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,69 3,70 4,71 5,77 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,125 11,49 13,52 15,56 17,44

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 10,6 Kg PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 1,30 2,00 2,00 0,63 0,02 0,08 0,12 6,15 30 2,30 2,00 2,00 1,67 0,02 0,10 0,12 8,21 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,10 4,10 5,10 6,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,76 3,76 4,75 5,72 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 10,12 12,14 14,16 16,15

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 10 Kg SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 12,5 Kg +PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 0,00 2,00 2,00 0,88 0,02 0,00 0,12 5,02 30 0,50 2,00 2,00 1,76 0,02 0,00 0,12 6,40 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 1,30 2,30 3,50 4,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,82 3,80 4,70 5,72 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,04 0,06 0,08 0,12 0,12 0,12 0,125 8,28 10,28 12,41 14,25

134


OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 15Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 7,3Kg+PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 2,60 2,00 2,00 0,50 0,02 0,12 0,12 7,36 30 3,40 2,00 2,00 1,64 0,02 0,14 0,12 9,32 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4,20 5,20 6,20 7,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,75 3,77 4,78 5,84 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,125 11,25 13,29 15,33 17,21

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 15 Kg SIJENO TRAVNOSJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 8,4 Kg PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 1,40 2,00 2,00 0,64 0,02 0,08 0,12 6,26 30 2,40 2,00 2,00 1,68 0,02 0,10 0,12 8,32 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,20 4,20 5,20 6,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,78 3,79 4,78 5,83 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 10,24 12,27 14,29 16,16

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 15 Kg SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 10 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg

Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 0,00 2,00 2,00 0,80 0,02 0,04 0,12 4,98 30 0,80 2,00 2,00 1,80 0,02 0,06 0,12 6,80 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 1,80 2,60 3,70 4,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,87 3,86 4,79 5,79 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 8,89 10,70 12,76 14,68

135


OSNOVNI OBROK:KUKURUZNASILAA 20Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 5,38Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 2,30 2,00 2,00 0,58 0,02 0,14 0,12 7,16 30 3,30 2,00 2,00 1,64 0,02 0,16 0,12 9,30 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4,00 5,00 6,00 6,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,80 3,82 4,83 5,90 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,125 11,12 13,16 15,20 17,09

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 6,2 Kg PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 1,60 2,00 2,00 0,60 0,02 0,08 0,12 6,42 30 2,40 2,00 2,00 1,73 0,02 0,10 0,12 8,37 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,20 4,20 5,20 6,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,84 3,85 4,85 5,88 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 10,30 12,33 14,26 16,31

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAA 20 Kg SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 7,33 Kg +PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sama 44 % Min-vit dodatak Stona kreda Sol Ukupno koncentrat 25 0,30 2,00 2,00 0,77 0,02 0,04 0,12 5,25 30 1,30 2,00 2,00 1,80 0,02 0,06 0,12 7,30 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 2,10 3,10 4,30 5,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,89 3,90 4,80 5,84 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 9,21 11,24 13,37 15,23

136

 SIJENO NEZRELO ( KOENO U RANOJ OPTIMALNOJ FAZI) o POETAK KLASANJA TRAVE o POETAK PUPANJA LEGUMINOZE o U TRAVNO DJETELINSKIM SMJESAMA KADA JE DOMINANTNA VRSTA U OPTIMALNOJ FAZI SIJENO SREDNJE ZRELO POETAK CVJETANJA SIJENO ZRELO STVARANJE SJEMENA (KASNO KOENO)

137

 Literatura 1. Bahtijarevi, E., (1982.): Krmiva,krmne smjese, ishrana stoke. Glas. Banja Luka 2. Brinze,j M., Caput, P., auevi, Z., Juri, I., Kralik, G., Mui, S., Nikoli, M., Petrievi, A., Srekovi, A., Steiner, Z., (1991.): Stoarstvo, Udbenik za studente poljoprivrednih fakulteta i viih poljoprivrednih kola, Osijek Zagreb 3. Caput, P., (1996.): Govedarstvo, Celeber, Zagreb 4. Feldhofer, S., (2004.): Hranidba Goveda, Zagreb 5. Grbea, D., (2004.): Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva, Hrvatsko agronomsko drutvo, Zagreb 6. Grubi, G., Adamovi, M., (1998.): Ishrana visokoproizvodnih krava, Institut PKB Agroekonomik, Beograd 7. Jovanovi, R., (1998.): Ishrana krava, MP Stilos, Novi Sad 8. Kalivoda, M., (1986.): Hranidba domaih ivotinja, I. Osnova hranidbe, Zagreb 9. Kalivoda, M., (1990.): Krmiva, kolska knjiga, Zagreb 10. Katalini, I., Pejakovi, D., Bri, J., (2000.): Spremanje sjenae, Zagreb 11. Latinovi, D., Grubi G., Koljaji, V., Lazarevi, D., Trifunovi G., (1997.): Selekcija, ishrana i muznost goveda, NIP Student, Beograd 12. Mikovi, B., (1996.): Krmno bilje, Nauna knjiga, Beograd 13. Obraevi, ., (1998.): Osnovi ishrane domaih ivotinja, Nauna knjiga, Beograd 14. Obraevi, ., (1984.): Novi sistemi procenjivanja hranljive vrednosti stone hrane, Poslovna zajednica za proizvodnju stone hrane, Zagreb 15. Ocokolji, S., (1974.): Leptiraste biljke u ishrani stoke, Nolit, Beograd 16. Stilinovi, Z., (1993.): Fiziologija probave i resorpcije u domaih ivotinja, kolska knjiga, Zagreb 17. evkovi, N., Raji, I., Pribievi, C., (1987.): Ishrana domaih ivotinja, IRO Nauna knjiga, Beograd 138

 18. Zeremski, D., (1987.): Ishrana goveda i proizvodnja mleka, Govedarstvo monografsko delo, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd

139

PRIPREMA OVE PUBLIKACIJE JE OMOGUENA OD STRANE AMERIKE AGENCIJE ZA MEUNARODNI RAZVOJ (USAID) I VEDSKE AGENCIJE ZA MEUNARODNI RAZVOJ(SIDA)PUTEMPROJEKTAFARMA(FORSTERINGAGRICULTURALMARKETS ACTIVITY)

FARMASarajevo Kolodvorska12 Phone.033722090 Fax.033661562

FARMATuzla MarsalaTita34A Phone.035277520 Fax.035277521

FARMABanjaLuka Krajiskogkorpusabb Phone.051327530 Fax.051327532

FARMAMostar Bunabb

www.bosniafarma.ba