Professional Documents
Culture Documents
P4 Prikup Inf Analiza Zaht
P4 Prikup Inf Analiza Zaht
Napomena
Materijali u ovoj prezentaciji predstavljaju pomoni radni materijal za svladavanje gradiva na predmetu Modeliranje i izgradnja IS-a. Sadre dijelove koji se moraju revidirati i nadopuniti uz dozvole citiranih autora i izvora.
Informacije o postojeem sustavu Informacije o aplikacijama softverska rjeenja Dokumentacija Poslovni procesi i informacijski tokovi
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08
Upitnici i ankete
Nadomjestak za intervju ili prikupljanje informacija o resursima.
Analiza dokumentacije
Treba prikupiti sve dokumente znaajne za poslovanje, radi boljeg utvrivanja pravila,
poslovne politike, ciljeva poslovanja te strukture informacija. Prosudba postojeih rjeenja na raunalu Nuna je prosudba postojeih aplikacija i/ili raunalom podranih podataka, radi analize podataka ali i zbog njihove konverzije u novi sustav. Promatranje
Neposredni uvid u poslovne procese promatranjem radnih sredina (nain izrade i
Postupak analize mora biti prilagoen korisniku. Evidentiranje rezultata analize poeljno je obaviti CASE pomagalom.
Intervjui
Intervju ispitivanje pojedinca kroz razgovor s planiranim pitanjima ali i s mogunou prilagoavanja s neplaniranim pitanjima; ispitanik ima punu slobodu odgovaranja Ispitanici Neposredni korisnici, rukovoditelji, suradnci Ispitiva: osoba iz projektnog tima; organizator, planer, projektant Individualni intervju ispitivanje pojedinca ili grupe koja se bavi istim poslom Grupni intervju ispitivanje grupe u kojoj su korisnici iz vie razliitih ali meusobno povezanih podruja Primjer intervjua: Analiza rezultata intervjuiranja; rijetko se samo jednim krugom intervjuiranja dobiva skup svih potrebnih informacija ve se intervju ponavlja za neke korisnike i/ili skupine korisnika
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08
Tehnika intervjua
Priprema za razgovor utvrivanje informacija koje treba saznati prouavanje postojee dokumentacije i prethodnih nalaza odreivanje dokumentacije koju bi trebalo prikupiti priprema pitanja koja e biti postavljena tijekom razgovora izrada jezgre tema, to jest standardnih pitanja izrada sveobuhvatnog podsjetnika i izdvajanje prikladnih pitanja
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08
Tehnika intervjuiranja
Planiranje i obavljanje razgovora
Okvirno trajanje prvog razgovora je 2 sata (openito 1,5 2,5 sata) Poetak razgovora predstavljanje sudionika upoznavanje sa svrhom razgovora (prikupljanje informacija o )
Voenje razgovora
postavljanje pitanja i biljeenje odgovora prikupljanje dokumentacije
Zavretak razgovora
priblino 5-10 minuta prije isteka planiranog vremena prekida se slijed postavljanja pitanja provjerava se da li postoji neto to je sugovornik htio rei a nije bilo
Pitano
provjerava se da li treba proiriti krug sugovornika dogovara se nastavak razgovora (dopunski razgovor) kada: voditelj razgovora nije postavio sva planirana pitanja ili voditelj smatra da je razgovor zavren
O emu razgovarati
Uvod Svrha Podruje primjene Definicije, skraenice Saetak Generalni opis Opis problema Svrha proizvoda Funkcije proizvoda Znaajke vane korisnika Opa ogranienja Pretpostavke Specifikacije zahtjeva Interna i eksterna kvaliteta Funkcionalnost Pouzdanost Uporabivost Djelotvornost Mogunost odravanja Prenosivost Kvaliteta u primjeni Efektivnost Produktivnost Sigurnost Zadovoljstvo Tablica zahtjeva Prilozi
(Izvor: Krakar, Kvaliteta i mjerenja u informatici)
Preporuljivo ponaanje
iskrenost i nepristranost cilj je nai za korisnika najprikladnije rjeenje, a ne podupirati odreeno programsko rjeenje ili raunalnu platformu panja i jezgrovitost brzo misli, jasno govori izbjegavanje sugestivnih pitanja nenametanje zakljuaka leernost (+ praenje reakcija sugovornika)
Grupno intervjuiranje izbjegavati i po potrebi nadomjestiti radnim sjednicama iznimno provesti, kada se eli utvrditi zajedniki interes ili proturjeje
(Izvor: http://www.zpm.fer.hr/courses/pis)
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08
Upitnici i ankete
Upitnik (pismeni intervju) sadri pitanja koja se postavljaju tijekom razgovora (okvirno 20) moe se dostaviti korisniku prije, umjesto ili nakon intervjua nedostaci: ispitanik moe prilagoditi (kontrolirati) svoje odgovore teko je procijeniti iskrenost (spontanost) odgovora moe obeshrabriti ispitanika Anketa (inventar) moe se obuhvatiti vie ispitanika pitanja zatvorenog tipa odgovori i obrada odgovora mogu se standardizirati pogodna za popis resursa Primjer: IS-Resursi Intervjuiranje je elastinije! Pomou intervjua moe se vie nauiti o stavovima, osjeajima i motivaciji osoblja. Tijekom intervjua analitiar i ispitanik nalaze se jedan nasuprot drugom, pa analitiar moe promatrati nain na koji ispitanik odgovara i po potrebi proiriti ili usmjeriti pitanja. (Izvor: http://www.zpm.fer.hr/courses/pis)
Prouavanje dokumenata
Prikuplja se sve do ega se moe doi
Analiza procesa
Tipini dokumenti: pravilnici i zakoni
Analiza podataka
Tipini dokumenti: obrasci (formulari), izvjea
Reprezentativni dokumenti najee ne ukazuju na izuzetke, to jest podatke koji se rjee biljee ali ipak trebaju. Takoer, stalno biljeenje nekih podataka ne mora znaiti da su ti podaci stvarno potrebni. Treba prikupiti vie uzoraka iste vrste dokumenta! ( sampliranje)
Prednosti
analitiar je u stanju realno sagledati poslovni proces uinkovitost, ako se dobro provede pouzdanost prikupljenih informacija
Nedostaci
neuinkovitost, ako se dobro ne provede utroak vremena ometanje i neugoda promatranih osoba mogunost manipulacije promatraa npr. prikrivanjem uobiajenog krenja radnih procedura
Nedostaci
sadraj i dinamika pasivnost sudionika usitnjavanje razgovora udaljavanje od tema trajanje sjednice bi trebale trajati vie dana (5-10) u nekoliko tjedana ovom zahtjevu u praksi je vrlo teko udovoljiti zbog obveza sudionika otpor sjednici i prateoj izolaciji razmjeran je razini poloaja konkretnog sudionika naglaen kada poduzee zapoljava informatiare, jer se podrazumijeva da je informatizacija iskljuivo njihov posao.
Tehnika brainstorminga
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08
Razvoj prototipa
Prototipiranje (prototyping) Koristi se kada korisnik ne moe tono definirati svoje informacijske potrebe prije nego to se izgradi informacijski sustav. Razlog tomu moe biti nedostatak postojeeg modela na kojem bi korisnik zasnivao svoje potrebe ili pak teka vizualizacija budueg sustava. Izrada prototipa
Izgrauje se sustav koji zadovoljava neke osnovne, inicijalne potrebe. U radu s takvim sustavom korisnik otkriva svoje informacijske potrebe te se sustav modificira kako bi se zadovoljile te potrebe. Postupak koritenje sustava i modificiranja istog iterativno se ponavlja, a informacijske potrebe korisnika otkrivaju koritenjem sustava.
Izrada prototipa pogodna je u onim okruenjima gdje je teko definirati konkretni model sustava te u okruenjima gdje
Korisnik je sklon preutjeti izuzetke, koji su bitni (nuni !!!) za uspjenu realizaciju, a obino zahtijevaju i najvie napora tijekom ugradnje. "To je naa jedina procedura (osim kada )" Ne izjednaavati tako se uvijek radi s tako treba raditi!
(Izvor: http://www.zpm.fer.hr/courses/pis)
Analiza zahtjeva
to je zahtjev: IEEE standard definira zahtjeve kao: Uvjet ili sposobnost koje korisnik treba da bi rijeio problem ili ostvario cilj. Uvjet ili sposobnost koji mora posjedovati sustav ili komponenta sustava da bi zadovoljila ugovor, standard, specifikacije ili neki drugi ugovoreni dokument. (3) Dokumentiranu reprezentaciju uvjeta ili mogunosti definiranih pod (1) ili (2). [IEEE Std 830-1998], [IEEE Std 610.12-1990] Zahtjev mora biti izvediv, mjerljiv, provjerljiv, vezan uz identificiranu poslovnu potrebu ili priliku i dovoljno jasno definiran da bude dostatan za oblikovanje novog sustava Zahtjevi ne sadre detalje dizajna, detalje implementacije ili informacije vezane uz planiranje projekta. Panja se usmjerava na ono TO se eli izgraditi, a ne ulazi se u detalje kako i kada to napraviti. Za 40-60% pogreaka u projektu uzrok lei u pogrekama napravljenim u fazi postavljanja zahtjeva. [Leffingwell, 1997] Tipina posljedica su "prazna oekivanja" (expectation gap): razlika izmeu onog to oekuje naruitelj i onoga to je izvoditelj mislio da treba napraviti. Naknadne prepravke mogu predstavljati do 40% trokova razvoja, od ega je 70-85% pripisivo pogrenim zahtjevima [Leffingwell, 1997]. Nepotpuno definirani zahtjevi ine planiranje projekta i praenje promjena (Izvor: http://www.zpm.fer.hr/courses/pis)
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08
Vrste zahtjeva
Poslovni zahtjevi (zato)
Naelni zahtjevi zbog kojih se projekt IS-a pokree i koi su definirani u stratekim opredjeljenjima tvrtke primjer: poslovni zahtjev, "Omoguiti Internet prodaju
(Izvor: http://www.zpm.fer.hr/courses/pis)
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08
Vrste zahtjeva
Zahtjevi vanjskih suelja Ovaj razred zahtjeva opisuje veze izmeu sustava i vanjskog svijeta. Specifikacija sistemskih zahtjeva trebala bi ukljuivati odlomke za ove zahtjeve ukljuujui i suelja te mehanizme komunikacije za korisnike, hardver i druge softverske sustave. Ogranienja Ogranienja su uvjeti koji ograniavanju izbor rjeenja raspoloivih dizajneru ili programeru. Spadaju u nefunkcionalne zahtjeve i trebaju biti dokumentirani. Neopravdana ogranienja treba pokuati odbaciti jer onemoguavaju postizanjenajboljeg rjeenja. Takoer mogu umanjiti primjenu komercijalnog softvera i komponenti u rjeenju. Neka ogranienja mogu pomoi u zadovoljavaju atributa kvalitete. Primjer je poboljanje prenosivosti programa koritenjem samo standardnih naredbi nekog raunalnog jezika. Definicije podataka Definicija podataka je bilo koji opis formata, dozvoljenih vrijednosti, pretpostavljenih vrijednosti ili kompozicija sloenih podatkovnih struktura. Sve definicije bi trebalo pohraniti u rjenik podataka, kao glavno kazalo za sudionike na projektu. Ideje o rjeenju Ako korisnik opisuje specifian nain interakcije sa sustavom kojom bi mogao obaviti neku akciju, npr. Korisnik odabire podatak koji on eli iz padajue liste, on predlae rjeenje, a ne zahtjev. Predloeno rjeenje moe odvui panju od pravih zahtjeva.Kod postavljanja zahtjeva treba se usmjeriti na ono to je potrebno obaviti, a ne na nain realizacije. Treba istraiti zato korisnik predlae odreenu ugradnju jer to moe pomoi u razumijevanju stvarne potrebe i korisnikovih oekivanja o nainu kako bi sustav trebao raditi.
(Izvor: http://www.zpm.fer.hr/courses/pis)
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08
Funkcionalnosti
nepotrebni dodaci i gubljenje vremena minimalistike specifikacije - tendencija postavljanja minimalnih zahtjeva ili skiciranja koncepta, uz elju da ih izvoai nadopune tijekom izvedbe frustracije izvoaa, neispunjena, oekivanja korisnika
Zanemarivanje potreba
zanemarivanje potreba odreenih (grupa) korisnika
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08
Objektno usmjerena analiza modeliranje uahurivanjem podataka i procesa u objekte prouavanje postojeih objekata da bi se vidjelo mogu li se ponovno iskoristiti ili prilagoditi za nove primjene definiranje novih ili
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08